Pregled bibliografske jedinice broj: 43006
Višedimenzionalni izotropni prostori
Višedimenzionalni izotropni prostori, 1999., doktorska disertacija, PMF-Matematički odjel, Zagreb
CROSBI ID: 43006 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Višedimenzionalni izotropni prostori
(Multidimensional isotropic spaces)
Autori
Milin Šipuš, Željka
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
PMF-Matematički odjel
Mjesto
Zagreb
Datum
11.06
Godina
1999
Stranica
102
Mentor
Pavković, Boris
Ključne riječi
izotropni prostor; pravčasta ploha; krivulja
(isotropic space; ruled surface; curve)
Sažetak
N-dimenzionalni k-izotropni prostor Ink je definiran kao Cayley-Kleinov prostor zadan apsolutom koja se sastoji od fiksne hiperavnine n-dimenzionalnog projektivnog
prostora, u njoj zadane hiperkvadrike ranga n-k i indeksa 0, te zastave j-ravnina, j=
0, ..., k-1, u vrhu hiperkvadrike. Grupa izotropnih gibanja prostora Ink čuva apsolutu i
izotropnu udaljenost para točaka. Izotropna geometrija bavi se proučavanjem
invarijanata grupe izotropnih gibanja.
Cilj ovog rada je detaljno razviti geometriju prostora Ink. U tu svrhu proučavaju se
invarijante para točaka, pravaca, m-ravnina i hiperravnina. Zatim se definira pojam krivulje u Ink. Za dopustive krivulje definira se prateći Frenetov n-terobrid i izvode
se Frenetove formule. Dokazuje se Osnovni teorem za krivulje. Izvode se eksplicitne
formule za zakrivljenosti kao i eksplicitne formule za dodatne zakrivljenosti degeneriranih krivulja.
Definiraju se hipersfere prostora Ink. Uvodi se pojam oskulacione hipersfere i proučavaju se hipersferne krivulje.
Nadalje se razrađuje teorija hiperploha u Ink. Za razliku od euklidske situacije, u
izotropnom se slučaju definiraju dva prateća n-terobrida dopustive hiperplohe i izvode se derivacione formule. Definira se I, II i III fundamentalna forma. Dokazuje se
Osnovni teorem za hiperplohe. Također se definiraju normalna i Gaussova zakrivljenost hiperplohe te neke posebne klase krivulja na hiperplohi.
Od posebnog interesa su i generalizirane pravčaste plohe s posebnim naglaskom na 2-plohe i (n-1)-plohe. Pokazuje se da među (m+1)-pravčastim plohama postoje plohe koje generaliziraju tangentne plohe i plohe koje generaliziraju vitopere plohe.
Među ovim potonjim postoje plohe sa strikcionim prostorom i bez njega, kao što su to
q-konoidalne plohe. Za (m+1)-pravčaste plohe se dokazuje i Osnovni teorem.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Matematika
POVEZANOST RADA
Projekti:
037013
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Matematički odjel, Zagreb
Profili:
Boris Pavković
(mentor)