Naslov
Uvod u dermatološku onkologiju
(Introduction in dermatologic oncology)

Autori
Lipozenčić, Jasna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni

Knjiga
Dermatološka onkologija

Urednik/ci
Lipozenčić, Jasna ; Pašić, Aida

Izdavač
Medicinska naklada

Grad
Zagreb

Godina
2009

Raspon stranica
1-4

ISBN
978-953-176-448-3

Ključne riječi
dermatološka onkologija, dijagnostika, maligne kožne bolesti, terapija, prevencija
(dermatologic oncology, diagnostic, malignant skin diseases, treatment, prevention)

Sažetak
Hrvatska je mediteranska zemlja s velikim brojem sunčanih dana u godini, a time i mogućnosti nastanka brojnih kožnih benignih i malignih tumora. Stoga, registriranje malignih kožnih tumora ima epidemiološko značenje kako za Hrvatsku, tako i za Europu. Isto tako, ima veliku važnost kako za stručni, znanstveno-istraživački i za nastavni rad u Klinici za kožne i spolne bolesti KBC Zagreb i MF Sveučilišta u Zagrebu, tako i za planiranje primarne i sekundarne prevencije malignih tumora u Hrvatskoj. Sadržaj ovog udžbenika su: najčešće prekanceroze te maligni kožni tumori čija dijagnostika, liječenje i prevencija su u djelokrugu dermatološke onkologije u Klinici za kožne i spolne bolesti KBC Zagreb i MF Sveučilišta u Zagrebu. Najčešća prekanceroza kože jest keratosis actinica. Opaža se kao prekomjerno orožnjenje, ponajčešće nastaje u osoba s tipom kože I i II u starijoj životnoj dobi i na suncu izloženim predjelima kože. Smatra se i profesionalnim oštećenjem kože u nekim zanimanjima (poljodjelci, ribari, mornari). Iz keratosis actinica nerijetko se razvija planocelularni karcinom. U svakodnevnom radu često nam se obraćaju bolesnici s keratoakantomom. To je brzo rastući tumor kože vjerojatno podrijetlom iz dlačnih folikula. Prevalencija, patofiziologija, maligni potencijal ovoga tumora predmet su dugogodišnje rasprave. Podaci o incidenciji i mortalitetu melanoma kože prikazani su u poglavlju o melanomu. Neke podatke o incidenciji raka kože u Hrvatskoj imamo iz istraživanja koje je provedeno u Hrvatskoj za razdoblje 2003-2005. godine. Za melanom kože korišteni su podaci Registra za rak Republike Hrvatske. Utvrđeno je da se prosječno godišnje dijagnosticirao 3 675 novih bolesnika (1790 muškaraca i 1835 žena) s nekom vrstom karcinoma kože ili melanomom, a gruba godišnja incidencija takvih tumora je oko 83.7/100 000 za muškarce i 81.9/100 000 za žene. Već prema tim, ali vjerojatno podregistriranim podacima, maligni tumori kože su najčešći maligni tumori kad promatramo oba spola zajedno , a dolaze na drugo mjesto na rang ljestvici najčešćih sijela karcinoma kod svakog spola (s 18% za Ž i 15% za M ), odmah nakon raka dojke u žena i nakon raka bronha i pluća u muškaraca. Vodeće mjesto imaju bazocelularni (BCC) i planocelularni karcinom (SCC) te maligni melanom (MM). Pri tome je BCC za razliku od SCC nešto češći u žena nego u muškaraca (Tablica 1). Što se tiče raspodjele prema dobi, incidencija najčešćih tumora raste s dobi. Za BCC najviša je nakon 85 godine života, a za SCC za muškarce iznad 70, a za žene iznad 80 godine života. Incidencija tih tumora viša je u žena nego u muškaraca do 40 godine života, što može biti posljedica veće izloženosti UV zrakama mlađih žena. Zbog ne-melanomskog raka kože umire u Hrvatskoj posljednjih nekoliko godine nešto više od 50 ljudi. U 2005. godini umrlo je tako 57 osoba (muškaraca i 30 žena), a 2006. godine 56 osoba (22 muškarca i 34 žene) a 2007. godine 51 osoba (26 muškaraca i 25 žena). Za razliku od toga broj umrlih od malignog melanoma kože tri i više puta je veći i iznosi preko 150 godišnje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA