Pregled bibliografske jedinice broj: 429737
Akademičke bajke
Akademičke bajke // Književna republika, 5 (2007), 5-6; 150-173 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 429737 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Akademičke bajke
(Tales by academicians)
Autori
Kordić, Snježana
Izvornik
Književna republika (1334-1057) 5
(2007), 5-6;
150-173
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
sociolingvistika; jezična politika; standardni jezik; nacionalizam; Europska unija; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; njemački jezik; jezične varijante; policentrični jezik; pluricentrični jezik; međusobna razumljivost; štokavica; dijalektalna osnova; hrvatski jezik; srpskohrvatski jezik; nastanak nacija; povijest; mitovi; izmišljena tradicija; Bartul Kašić; ilirci; Bečki dogovor; jezični unitarizam; purizam; moralna panika; identitet; kultura; porijeklo; službeni jezik
(sociolinguistics; language policy; standard language; nationalism; European Union; Croatian Academy of Sciences and Arts; German; language varieties; polycentric language; pluricentric language; mutual intelligibility; Štokavian; dialect basis; Croatian; Serbo-Croatian; nation-forming; history; myths; fictitious traditions; Bartul Kašić; Illyrians; The Vienna Agreement; linguistic unitarism; purism; moral panic; identity; culture; origin; official language)
Sažetak
Članak je kritička analiza teksta Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pod naslovom "Hrvatski jezik" (objavljenog u časopisu "Jezik" br. 2, 2007, str. 41-50). Na osnovi obimne inozemne literature pokazuje se u članku nedovoljna upućenost članova HAZU u sociolingvističku teoriju o policentričnim jezicima, zatim u proces pravljenja nacija, u evropsku povijest 18. i 19. stoljeća. Uočava se i niz kontradikcija u tvrdnjama akademika o ilirskom pokretu, kao i prešućivanje podataka kad govore o jezičnom unitarizmu i o Novosadskom dogovoru. Razotkriva se postupak pravljenja moralne panike kojom se akademici služe da bi opravdali vlastiti jezični purizam. Govori se o neutemeljenosti izjednačavanja porijekla, kulture i jezika. Pokazuje se promjenjivost identiteta, zatim da kultura nije upotrebljiva za klasificiranje ljudi u nacije. Govori se i o prepravljanju povijesnih izvora na primjeru najnovijeg prijevoda knjige Bartola Kašića. Tematizira se i službeni jezik, i pokazuje zašto ustav ne treba sadržavati odredbu o službenom jeziku.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Filologija, Povijest
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- MLA International Bibliography
- Linguistic Bibliography
- Online-Bibliographie der deutschsprachigen Slavistik