Naslov
Iskustvo liječenja boli i drugih simptoma oboljelih od raka u obiteljskoj medicini na području osječke regije
(Experience of treatment of pain and other symptoms of cancer in family medicine in the Osijek region)

Autori
Čupić, Nikola ; Majnarić-Trtica, Ljiljana ; Marković, Ivana ; Rašić, Anica ; Ebling , Barbara ; Ebling , Zdravko ; Gmajnić , Rudika ; Pribić , Sanda ; Jelica, Stjepan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Skup
4.Hrvatski onkološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 23.04.2008. - 26.04.2008

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
bol; kvaliteta života; rak; palijativna medicina; intenziet
(pain; quality of life; cancer; palliative medicine; intenziet)

Sažetak
Bol i drugi simptomi značajno smanjuju kvalitetu života oboljelih od raka. Liječenje simptoma te olakšanje patnje oboljelima, spada u temeljne principe medicine. Bol i drugi simptomi imaju uz svoju organsku i emocionalno-psihološku, društvenu i duhovnu sastavnicu pa je kod procjene tih simptoma važno znati da su oni u velikoj mjeri izraz bolesnikovog subjektivnog doživljaja, a ne samo posljedica stupnja uznapredovalosti osnovne bolesti. Cilj ovog istraživanja je bio da se na uzorku bolesnika s malignim bolestima, koji se nalaze na skrbi obiteljskih liječnika na području osječke regije, ustanovi zastupljenost simptoma, posebice boli te procjeni uspješnost njihovog liječenja. Ispitivanje je provedeno pomoću anketnog upitnika, na ukupno 53 bolesnika, koji su pristali na ispitivanje. Upitnik se sastojao od 13 pitanja koja su se odnosila na : prisutnost bolova, njihov intenziet, vrstu primjenjivanih analgetskih lijekova, te njihovu učinkovitost u smanjenju bolova, prisutnost drugih simptoma te njihovo medikamentozno liječenje, kao i prisutnost i jačinu pojedinih psihičkih tegoba. Rezultati objavljene ankete pokazali su da je terapija boli kod bolesnika s malignim bolestima nedostatna. Zastupljenost i težina boli na ovom uzorku ispitanika procijenjena je na osnovu opisa karakteristika boli od strane bolesnika, te njihove samoprocjene jačine boli, prema standardiziranoj skali boli ( stupnjevi 1-10 ). Tako, čak u 11 od 19 bolesnika s umjereno jakom boli ( stupanj 3-6 ), te u 8 od 9 bolesnika s jakom boli ( stupanj 7-10 ) nije došlo do potpunog smanjenja boli primjenom analgetičke terapije. Ili , izraženo drugačije : od 20 bolesnika s umjerenom boli (stupanj 3-6 ), nijh 11 je i nakon uvođenja analgetičke terapije procijenilo da je njihova bol ostala jednakog intenziteta ( mjerenog prema skali boli ), dok se od 9 bolesnika s jakom boli ( stupanj 7-10 ), intenzitet boli nije smanjio u 2 bolesnika. Nešto su bolji rezultati dobiveni, kada se mjerio način analgetičkog liječenja, prema trostupanjskoj analgetičkoj ljestvici, preporučenoj od SZO-e. Naime, mjeren je udio bolesnika s umjerenom i teškom boli, koji uterapiji imaju zastupljene jače analgetike tipa opioidnih analgetika. Tako, od 19 bolesnika s umjerenom boli, većina njih ( 16 ), ima u terapiji Tramadol, a 2 bolesnika i morfinske pripravke. Od 9 bolesnika s teškom boli, svi imaju u terapiji zastupljen tramadol, a njih 6 i morfinske preparate. Takav nesklad između dobivenih rezultata, tj. primjena adekvatnih analgetičkih lijekova, prema analgetičkoj ljestvici, nasuprot relativno velikom udjelu bolesnika s umjerenom i teškom boli kod kojih nije postignuta dobra kontrola boli, objasnili smo nedovoljnom edukacijom bolesnika o načinu primjene analgetičkih lijekova ( na sat, a ne prema potrebi ) . Rezultati naše ankete pokazali su da se i drugi simptomi, osim boli, također nedovoljno liječe iako postoje dokazano djelotvorni lijekovi za liječenje mnogih teških simptoma, koji gotovo redovito prate maligne bolesti, kao što su : mučnina i povraćanje, anoreksija i kaheksija. Rezultati ankete su pokazali da su u naših bolesnika s malignim bolestima relativno često zastupljene i brojne psihičke smetnje: tjeskoba u 21 slučaju, žalost u 19, depresija u 17, ljutnja u 12, a strah u 10 oboljelih, koje značajno smanjuju kvalitetu života tih bolesnika. Trebalo bi, stoga, razmisliti o adekvatnoj primjeni anksiolitika/antidepresiva, u ovih bolesnika, kao i o primjeni nefarmakoloških oblika psihološkog liječenja i podrške. Pretpostavljamo da bi primarni uzrok nedostatnog liječenja boli i drugih simptoma u bolesnika s malignim bolestima mogla biti sadašnja organizacija primarne zdravstvene zaštite, karakterizirana segmentacijom zdravstvene službe, slabom koordinacijom aktera, te nedovoljnom ulogom liječnika obiteljske medicine u pružanju palijativne skrbi oboljelih.

Izvorni jezik
Engleski

POVEZANOST RADA