Naslov
Uspješnost prepoznavanja facijalne ekspresije pozitivnih i negativnih emocija u zadatku „ lice u gomili“
(Recognition of facial expression of positive and negative emotions in the Face in the Crowd task)

Autori
Lešić, Vedran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Odjel za psihologiju

Mjesto
Zadar

Datum
29.09

Godina
2009

Stranica
31

Mentor
Ćubela Adorić, Vera

Ključne riječi
facijalna ekspresija; prepoznavanje emocija; lice u gomili; hipoteza prijetnje; hipoteza emocionalnosti; spolne razlike
(facial expression; emotion recognition; The Face in the Crowd; threat hypothesis; emotionality hypothesis; gender differences)

Sažetak
Prethodna istraživanja sugeriraju da bi se mogućnost detekcije ljudskih lica trebala povećati kad je facijalna ekspresija emocije važna za opstanak, tj. kad predstavlja moguću opasnost ili prijetnju. U ovom istraživanju ispitana je uspješnost facijalnog procesiranja u zadatku vidnog pretraživanja u kojem su sudionici tražili onaj izraz lica koji se razlikuje od ostalih identičnih izraza lica u matrici. Rezultati su pokazali značajno brže i preciznije prepoznavanje facijalne ekspresije prijetnje (prvenstveno facijalne ekspresije straha) u odnosu na facijalne ekspresije tuge i sreće. To potvrđuje ranije nalaze o efektu superiornosti straha te pruža daljnju podršku hipotezi prijetnje. Treba, međutim, napomenuti da utvrđena prednost ekspresije straha može biti posljedica i korištenja shematskih podražaja u ovom eksperimentu i, konkretno, činjenice da je taj facijalni podražaj imao najviše distinktivnih obilježja. Kad se gomila lica sastojala od uplašenih i srditih lica, uspješnost prepoznavanja je bila općenito slabija u usporedbi s drugim vrstama gomila. Pretpostavka je da, zbog svoje adaptivne vrijednosti, prve dvije emocije (strah i srdžba) odvraćaju pažnju i utječu na percepciju drugih lica, čineći težim prepoznavanje ciljanih lica u gomili. Buduća istraživanja trebala bi se još detaljnije fokusirati na funkcije pojedinih emocija kao i na povećanje ekološke valjanosti cijele paradigme.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA