Naslov
Procjena stanja ekološke poljoprivrede i poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2001. do 2008. godine
(Assessment of Organic Agriculture and Production In the Republic of Croatia during 2001-2008)

Autori
Pilauer, Lana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Medicinski afkultet

Mjesto
Rijeka

Datum
29.09

Godina
2009

Stranica
67

Mentor
Lušić, Dražen

Ključne riječi
Ekološka poljoprivreda; Poticaji; Razvoj
(Organic Agriculture; Subsidies; Developement)

Sažetak
U ovom diplomskom radu procjenjeno je stanje ekološke poljoprivrede i poljoprivredne proizvodnje u Republici Hvatskoj u razdoblju od 2001. do 2008. godine, te su analizirani mogući utjecaji koji su pogodovali daljnjem razvoju ekološke poljoprivredne proizvodnje. Ekološka poljoprivredna proizvodnja u Republici Hrvatskoj kontinuirano se povećava od početka ovog desetljeća, a posebno je izražena u zadnjih nekoliko godina. Donošenjem Zakona o ekološkoj poljoprivredi u siječnju 2001. godine započeto je praćenje stanja ekološke poljoprivrede i poljoprivredne proizvodnje. U 2001. godini registrirano je 18 subjekata u Upisniku proizvođača u ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, dok je na kraju 2008. godine bilo registrirano 630 ekoloških poljoprivrednih proizvođača, od čega je više od trećine koncetrirano u tri županije: Sisačko-moslavačkoj (92), Osiječko-baranjskoj (88) i Zagrebačkoj (61). S porastom broja ekoloških proizvođača, rastu i površine pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom. U 2000. godini, pod raznim oblicima ekološke poljoprivrede bilo je 12 hektara, dok je u 2008. godini bilo 10010, 86 hektara, što čini preko 1 % od ukupnih obradivih poljoprivrednih površina u Hrvatskoj. Karakteristike okoliša (klimatski uvjeti, reljef, vrsta tla, niska razina zagađenja) imaju velik utjecaj na specifičnost proizvodnje. Raznoliki tipovi klime, reljefa i tla omogućuju proizvodnju širokog asortimana poljoprivrednih proizvoda, od ratarskih i industrijskih usjeva, do vinograda ; od raznovrsnih kultura kontinentalnog voća i povrća do najrazličitijih vrsta mediteranskog voća i povrća. Osim prirodnih potencijala, na razvoj ekološke poljoprivredne proizvodnje utječu i financije i to u obliku poticaja od strane države i lokalnih uprava (županije, gradovi, općine). Također, na porast broja proizvođača utječe i sve veća potražnja tržišta za takvim proizvodima, informiranje i edukacija, sve prisutnija svijest ljudi o nužnosti zaštite prirode i okoliša. Unatoč iznimnim prirodnim preduvjetima, ovaj vid poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj još uvijek relativno malo razvijen. To je rezultat kumulativne uzročnosti, od nedostatka navike konzumacije ekoloških proizvoda, preko neorganiziranosti do nedovoljne razvijenosti domaćeg tržišta ekoloških proizvoda. S obzirom na to da je riječ o eminentno turističkoj destinaciji na pragu ulaska u Europsku Uniju, nužno je intenzivirati napore za brži razvoj ekološke poljoprivrede, u skladu sa standardima Europske Unije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Poljoprivreda (agronomija), Prehrambena tehnologija

POVEZANOST RADA