Naslov
Dobrobit životinja
(Animal Welfare)

Autori
Krsnik, Boris

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, cjeloviti rad (in extenso), pregledni

Izvornik
Zbornik radova Drugog hrvatskog veterinarskog kongresa / Balenović, Tomislav - Zagreb : Hrvatska veterinarska komora, 2000, 645 - 654

Skup
Drugi hrvatski veterinarski kongres

Mjesto i datum
Cavtat, Hrvatska, 10.10.2000. - 13.10.2000

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
dobrobit; životinja
(welfare; animal)

Sažetak
U starim gazdinstvima gdje je bio relatvno mali broj životinja, čovjek je provodio velik dio vremena s i uz životinje, brinuo se o njima i nastojao da im stvori što ugodniji život i osigura što bolje zdravlje, pa je kroz sve to radio i na njihovoj dobrobiti. Potražnja i potrošnja mijenja odnose čovjeka i životinje. Životinjsko se okruženje neprekidno smanjuje, a neprovjerene i nepodesne, jeftine tehnologije onemogućuju životinji ispoljenje vrsno - specifičnih oblika vladanja i tjeraju ih na abnormalne i krajnje promjene u njihovoj fiziologiji i vladanju. Trajno nazočni uzročnici u svemu tome su prenapučenost, sputavanje, izolacija i frustracija. Nastali problemi vezani uz takav uzgoj, proizvodnju i okruženje, te javno mijenje doveli su šezdesetih godina do ispitivanja dobrobiti životinja držanih u sustavima intenzivnog uzgoja. Prezentirano izvješće Brambell - ovog povjerenstva 1965. godine predstavlja početni dokumenat koji govori što je od važnosti i relevantno u znanstvenom i etičkom razmatranju dobrobiti i zdravlja životinja. Nositelji dobrobiti su stočari, široka javnost, stručnjaci, znanstvenici, vlade i njihova resurna ministarstva. Posljedično rezultatima proizišlih iz istraživanja u kontekstu dobrobiti životinja, zaštite i zdravlja, donjeti su ili se donose konvencije, pravilnici, zakoni kako u Svijetu tako i u Europi. Naša je zemlja zasada pristupila dvijema konvencijama, a 1999.godine donesen je i zakon o dobrobiti životinja. U određivanju dobrobiti životinja osim etoloških istraživanja, ergometrijskih i metoda sklonosti, procjene sustava, praćenje okoliša rabe se i fiziološki indikatori stresa. Svaki parcijalni pokušaj u tome nije a i neće biti djelotvoran, već jedino kroz sustavna istraživanja i stvaranja baze podataka, te usaglašena razmatranja rezultata kao i upoznavanje, poznavanje osnovnih bioloških osnova omogućit će stvaranje jedinstvenih legislacijskih pravila o dobrobiti životinja. Do tada, učinit će se manje pogrešaka ako se uvijek ima na umu da su životinje živa i osjetilna bića koja od života traže više nego što su hrana, ugoda i sloboda od bolesti, odnosno da imaju pravo izživjeti život svojstven svojoj vrsti na najobjektivniji način. Iznesena materija pokazuje da je uloga veterinara-struke u svemu tome centralna, odnosno da je budućnost struke između ostalog usmjerena prema dobrobiti preko genetike, okoliša i zdravlja životinja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA