Pregled bibliografske jedinice broj: 428168
Seoski krajobraz kao razvojni potencijal
Seoski krajobraz kao razvojni potencijal // Globalizacija i regionalni identitet: zbornik radova sa znanstvenog kolokvija Sadašnjost i budućnost sela i poljoprivrede / Petrač, Božidar ; Šundalić, Antun ; Zmaić, Krunoslav (ur.).
Osijek, 2009. str. 11-35 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 428168 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Seoski krajobraz kao razvojni potencijal
(Rural Landscape as Development Potential)
Autori
Cifrić, Ivan ; Trako, Tijana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Globalizacija i regionalni identitet: zbornik radova sa znanstvenog kolokvija Sadašnjost i budućnost sela i poljoprivrede
/ Petrač, Božidar ; Šundalić, Antun ; Zmaić, Krunoslav - Osijek, 2009, 11-35
ISBN
978-953-253-023-3
Skup
Znanstveni kolokvij Sadašnjost i budućnost sela i poljoprivrede Globalizacija i regionalni identitet
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 25.09.2009. - 26.09.2009
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
krajobraz; razvoj; selo; semantički diferencijal
(landscape; development; rural; semantic differential)
Sažetak
Doba globalizacija otvorilo je pitanje regionalnog razvoja i u tom kontekstu pitanje seoskih razvojnih potencijala. Krajobraz ima svoju ekonomsku, ekološku i estetsku vrijednost, koju u kontekstu razvojne strategije treba ozbiljno uzeti u obzir. Autori iznose rezultate empirijskog istraživanja o percepciji krajobraza. Primijenjena je metoda semantičkog diferencijala sa po 15 bipolarnih parova pridjeva. Konceptualizirano je, istraženo i analizirano šest tipova krajobraza i međusobno su komparirani rezultati percepcije kultiviranog s tehničkim, seoskog s gradskim, netaknuti sa zagađenim krajobrazom. Rezultati pokazuju statistički značajne razlike među njima. Za utvrđivanje razlika korišten je t-test, a za utvrđivanje faktora primijenjena je faktorska analiza. Faktorska analiza utvrdila je četiri dimenzije: estetsku, religijsku, te dimenzije aktivnosti i stabilnosti, koje su utvrđene i u nekim istraživanjima u svijetu. S obzirom na prigodni uzorak i samo jednog (Ekonomski fakultet u Osijeku) fakulteta, zaključci su indikativne vrijednosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-1301180-0915 - Modernizacija i identitet hrvatskog društva. Sociokulturne integracije i razvoj (Cifrić, Ivan, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb