Naslov
Ekologija Jadranskog mora - Želatinozni indikatori
(Ecology of the Adriatic Sea - Gelatinous indicators)

Autori
Benović, Adam

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka/10. Hrvatski Biološki Kongres s međunarodnim sudjelovanjem / Besendorfer, V., Kopjar, N., Vidaković-Cifrek, N., Tkalec, M., Bauer, N., Žaklin, L. - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 2009, 39-40

ISBN
978-953-6241-07-1

Skup
10. Hrvatski Biološki Kongres s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 14.09.2009. - 20.09.2009

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Ekologija; meduze; želatinozni; indikatori; Jadran
(Ecology; medusae; gelatinous; indicator; Adriatic Sea)

Sažetak
Temeljne značajke Jadranskog mora kao suptropskog morskog okoliša su dinamička komponenta sezonalnosti i posljedične fluktuacije brojnosti planktonskih organizama. Kao regularne okolnosti u morima umjerenog pojasa mogu se smatrati sukcesivne izmijene pojedinih populacija u zooplanktonskim zajednicama. Općenito, takve vremenske promjene opisuju se kao godišnji ekološki ciklus. Pojava/stalnost/nestanak planktonskih populacija događa se ne samo u godišnjim već i u dužim vremenskim razdobljima. Kada bilježimo srednjoročne ili dugoročne cikluse u poznatim prosječnim vrijednostima, na bilo kojoj vremenskoj skali, to se poima kao regularna pojava. U povišenim vrijednostima ona se smatra neuobičajenom (“ bloom” ) i može se definirati kao “ gusta koncentracija planktonskih jedinki koje se pojavljuju kao odgovor na optimalne uvjete rasta” . Otvoreno pitanje je: “ što je gusta koncentracija” ? Ako bilo koji broj uzmemo kao prosječan, dodatne brojeve planktonskih jedinki smatramo kao “ nenormalne” , “ neuobičajene” , “ neočekivane” ili “ izuzetne” . Ovakve pojave mogu značajno utjecati na funkcionalnost ekosustava, te stoga izazivaju veliku javnu pozornost. Uzroci neuobičajenih pojava i mehanizmi koji su tu prisutni stalni su prijepori među specijalistima. Da bi se objasnila funkcionalnost ekosustava često se koriste bioindikatori. U moru, želatinozni organizmi, posebno metagenetski knidariji kao evolucijski najstariji, su jedan od najboljih pokazatelja značajnih promjena ili stabilnosti ekosustava. Najavljene hipotetske promjene u ekosustavu i opsežni mortalitet bentoskih biocenoza u Sjevernom Jadranu 1987. g. (HBD-Lošinj, 1987 ; Nature, 1987) potvrđene su u slijedećem desetljeću. Novo uspostavljeno stanje sjevernog Jadrana, kao i stabilnost u ekosustavu južnog Jadrana, dokazuju se podacima o abundanciji i sastavu populacija hidromeduza i sifonofora, njihovim vertikalnim migracijama i novo definiranim biocenozama u različitim dubinskim slojevima mora. Dodatni podaci o vrijednosti želatinoznih organizama kao indikatora morskog ekosustava nalaze se u hipotezi da su “ neuobičajene” pojave („ bloom“ ) najvjerojatnije hormesis odgovor na stresne uvjete promjena ekoloških čimbenika (Benović, A & D.Lučić, Jellyfish outbreaks: natural cycle or stress response effect? CIESM, 2001).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA