Naslov
Utjecaj genotipa, spola i završne tjelesne mase na klaoničke pokazatelje i kakvoću mesa teladi
(Effect of genotype, sex and slaughter weight on carcass traits and meat quality in veal calves)

Autori
Konjačić, Miljenko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
15.07

Godina
2009

Stranica
106

Mentor
Ivanković, Ante

Ključne riječi
meso teladi; genotip; spol; završna masa; kemijski sastav; masne kiseline
(veal meat; genotype; sex; slaughter weight; chemical composition; fatty acid composition)

Sažetak
Teleće meso spada u skupinu visokovrijednih proizvoda animalnog podrijetla. Za proizvodnju telećeg mesa u svijetu uglavnom se koristi telad mliječnih pasmina. Tijekom posljednjeg desetljeća prevladava trend povećanja broja goveda holštajn pasmine u Republici Hrvatskoj, što je i razlog uvođenja tehnologije tova za blijedo ružičasto meso. Cilj ovog rada bio je utvrditi utjecaj genotipa teladi (simentalac, holštajn, simentalac x holštajn), spola i završne tjelesne mase na klaoničke pokazatelje i kakvoću telećeg mesa. Istraživanje je provedeno na 85 teladi držane u istovjetnim smještajnim i hranidbenim uvjetima. Dan prije klanja ultrazvučno je izmjerena površina m. longissimus dorsi uređajem Aquila Vet (Pie Med.). Boja i pH mesa mjerna je 45 minuta i 24 sata post mortem na m. gracilis, m. rectus abdominis i m. longissimus dorsi. Rasijecanjem desne polovice trupa utvrđene su mase komercijalnih dijelova. Disekcijom 6. i 7. rebrenog isječka utvrđen je odnos mišićnog, koštanog i masnog tkiva. Planimetrom je izmjerena površina m. longissimus dorsi na presjeku između 12. i 13. rebra. Gubitak slobodne vode utvrđen je nakon 24, 48, 72 i 168 sati čuvanja uzorka m. longissimus dorsi 6. rebrenog isječka na +4oC. Osnovni kemijski sastav i udio masnih kiselina određen je na uzorku m. longissimus dorsi u visini 7. te između 12. i 13. rebra. Statistička obrada podataka provedena je GLM i CORR procedurom statističkog paketa SAS 9.1. Utvrđen je značajan utjecaj završne mase na randman (P<0, 01), dok utjecaj spola i genotipa nije bio signifikantan. Utjecaj genotipa, spola i završne tjelesne mase na udjele većine komercijalnih dijelova nije bio značajan. Međutim, simentalska telad i križanci imali su značajno veći udio buta u trupu u odnosu na holštajn telad (P<0, 01), istovremeno su simentalska telad imala manji udio potrbušine s rebrima i grudima u odnosu na ostala dva genotipa (P<0, 05). Muška grla imala su veći udio vrata i podlaktice (P<0, 05) te manji udio potrbušine s rebrima i grudima u usporedbi s ženskom teladi (P<0, 001). Značajno veći udio vrata, koljenice i podlaktice imala su telad manjih završnih masa, dok je u teladi većih završnih masa utvrđen veći udio potrbušine s rebrima i grudima (P<0, 001), kao i veća površina m. longissimus dorsi. Simentalska telad imala su veću površinu m. longissimus dorsi od ostala dva istraživana genotipa (P<0, 05). Svjetliju boju mesa imala su muška (P<0, 01) i telad manjih završnih masa (P<0, 05). Signifikantno manji gubitak slobodne vode utvrđen je u mesu holštajn teladi koja su ujedno imala značajno veći postotak suhe tvari (24, 60%) i masti (1, 69%) među istraženim genotipovima (P<0, 05). Istovremeno je u mesu simentalske teladi utvrđen značajno veći (P<0, 05) udio bjelančevina u suhoj tvari (90, 20%). Meso teladi većih završnih tjelesnih masa imalo je veći postotak bjelančevina (P<0, 05). U mesu holštajn teladi utvrđen je značajno veći (P<0, 05) udio zasićenih (43, 01%) i mononezasićenih masnih kiselina (39, 74%) u odnosu na meso simentalske teladi (40, 92% ; 36, 07%). Međutim, u mesu simentalske teladi je utvrđen značajno veći (P<0, 05) udio polinezasićenih masnih kiselina 21, 05%. U mesu teladi križanaca utvrđen je najveći udio n 3 masnih kiselina, dok je u mesu simentalske teladi najveći udio n-6 masnih kiselina (P<0, 05). Stoga je meso simentalske teladi imalo nepovoljniji omjer n-6/n-3 masnih kiselina u odnosu na ostala dva genotipa. Spol i završna tjelesna masa nisu značajno utjecali na udjele masnih kiselina i na omjer n-6/n-3 masnih kiselina.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Prehrambena tehnologija

POVEZANOST RADA