Pregled bibliografske jedinice broj: 427268
Molekularna varijabilnost virusa tristeza i njene biološke posljedice
Molekularna varijabilnost virusa tristeza i njene biološke posljedice // Zbornik sažetaka 10. hrvatskog biološkog kongresa / Besendorfer, Višnja ; Kopjar Nevenka ; Vidaković-Cifrek, Željka ; Tkalec, Mirta ; Bauer, Nataša ; Lukša, Žaklin (ur.).
Zagreb: Hrvatsko biološko društvo, 2009. str. 58-59 (plenarno, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 427268 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Molekularna varijabilnost virusa tristeza i njene biološke posljedice
(Molecular variability of Citrus tristeza virus and its biological consequences)
Autori
Škorić, Dijana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka 10. hrvatskog biološkog kongresa
/ Besendorfer, Višnja ; Kopjar Nevenka ; Vidaković-Cifrek, Željka ; Tkalec, Mirta ; Bauer, Nataša ; Lukša, Žaklin - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 2009, 58-59
ISBN
987-953-6241-07-1
Skup
10. hrvatski biološki kongres
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 14.09.2009. - 20.09.2009
Vrsta sudjelovanja
Plenarno
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
CTV; genotip; patotip; filogenija; RNA-kvazivrsta
(CTV; genotype; pathotype; phylogeny; RNA quasispecies)
Sažetak
Virus tristeza (Citrus tristeza virus, CTV, Closteroviridae) replicira se samo u floemu agruma. Virioni su nitasti (2000x11 nm) i imaju najdulji (+)RNA-genom među biljnim virusima (19, 3 kb). Ovisno o virusnom “ soju” , plemci i podlozi agruma, CTV može prouzročiti sindrom propadanja stabla, jamičavosti drva (stem pitting, SP) ili žuticu sjemenjaka. Svaki izaziva velike gubitke, ali postoje i blagi “ sojevi” virusa. Oni mogu biti nezamijećeni jer na nekim kombinacijama plemke i podloge ne uzrokuju nikakve simptome. Takva je i u nas najčešće uzgajana kombinacija mandarine unšiu ili Satsuma na podlozi Poncirus trifoliata. No, blagi “ sojevi” mogu postati jako patogeni ukoliko se prenesu na nove domaćine, u drugo područje ili ako se virusna populacija drastično promijeni npr. zbog evolucijskih uskih grla uslijed prijenosa lisnim ušima ili cijepljenjem. CTV u domaćinskoj biljci postoji kao smjesa biogrupa (“ sojeva” , patotipova) koji su i sami skup varijanti genoma koje se ponašaju kao kvazivrste. „ Sojevi“ se mogu razlikovati cijepljenjem na agrumskim bioindikatorima. Njihove biološke značajke su izgleda povezane s varijabilnošću virusnog gena za kapsidni protein (capsid protein, CP). Na temelju filogenetskih analiza CP-a definirano je 7 skupina. Provodimo opsežno istraživanje povezanosti monofiletskih izolata iz svake od 7 skupina s karakterističnim biološkim značajkama tj. patogenim potencijalom. U slučaju postojanja korelacije, pravi sojevi CTV-a mogli bi se lakše definirati. Izolati CTV-a nađeni u našim agrumima su iznenađujuće raznoliki. Pojedinačna stabla su često inficirana izolatima iz različitih filogenetskih skupina, a u našim mandarinama identificirani su i SP-sojevi za koje se smatralo da nisu prisutni na Mediteranu. Faktori koji oblikuju populacije RNA-virusa važni su i u oblikovanju populacija virusa tristeza, ali suprotno od očekivanoga, patogenost populacije tj. izolata iz jednog stabla ne ovisi nužno o biološkim značajkama najzastupljenije varijante.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
119-1191192-1222 - Molekularna varijabilnost biljnih patogena (Krajačić, Mladen, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
Profili:
Dijana Škorić
(autor)