ࡱ> %`@bjbjNN .,,e2&<DDD8D`GhHH"2H2H2H I I I!!!!!!$ThxE I I I I IE2H2H"ͣͣͣ IF2H2Hͣ Iͣͣͣ2HH xpDͣ˧T80hͣ44ͣͣ&4 I Iͣ I I I I IEEo^ I I Ih I I I I:AA Domagoj Vidovi Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Metkovi/Zagreb GRADA KA PREZIMENA 1. Uvod U ovome se radu obraena grada ka prezimena sela na temelju postojeih mati nih knjiga kratenih, vjen anih i umrlih koje se u ovoj ~upi vode od 1709. i ije je najstarije upise (do po etka 19. stoljea) kao i najstarije grada ko stanje duaa ( iji je vei dio mogue datirati negdje oko polovice 18. stoljea, a manji dio na prvo ili drugo desetljee 19. stoljea) autor ovih redaka uz pomo don Ivice Puljia, Stanislava Vukorepa i Marinka Maria transliterirao. Dakako da su od velike pomoi bili izvadci iz Nikole Mandia bez ijega bi velikoga truda sva naaa nastojanja bilo mnogo te~e ostvariti. Kako su grada ke i popovske matice najstarije u Bosni i Hercegovine, najva~niji su izvor podataka o kretanju stanovniatva u isto noj Hercegovini o kojima u iznijeti nekoliko uzgrednih podataka. Ve nakon prvih turskih upada hrvatsko stanovniatvo iz isto ne Hercegovine bje~i na teritorij Dubrova ke Republike (prvi je vei val hercegova kih izbjeglica u bijegu pred Turcima u Dubrovnik pristigao koncem 14. st. zbog ega Veliko vijee 1395. odlu uje da se izbjeglice prevezu u Apuliju; Bo~i 1952:10). Nakon pada Neretvanske krajine i Hercegovine pod tursku vlast stanovniatvo bje~i i prema Makarskome primorju i otocima (uglavnom na Bra , Hvar, Vis, Mljet i Elafite). Mnogi e dospjeti i znatno zapadnije, sve do Like i Ravnih kotara. O razmjerima prvih seoba doznajemo iz Poimeni noga popisa sand~aka vilajeta Hercegovine 1475.  1477. koji nabraja i mezre  sela napuatena od strane starosjedilaca koja naj eae naseljuju Vlasi. Isti e se smjer migracija hrvatskog stanovniatva ponavljati nakon svakog rata za osloboenje od Turaka, a napose iza Kandijskog (1645.  1669.) i Morejskog rata (1683.  1699.). Za vrijeme i nakon Morejskog rata samo se iz ~upe Gradac u Slivno preselilo 2.000 ljudi (Pulji 1995:77). Nakon ato je isto ni dio Neretvanske krajine koncem 17. st. osloboen od Turaka u njega se masovno doseljava hrvatsko stanovniatvo iz isto ne Hercegovine i manji broj pravoslavaca. Stanovniatvo je s tih podru ja sve do 20. st. uglavnom odlazilo na zapad ili prema Dubrovniku, a unutar same mikroregije stanovniatvo se iz Popova i hercegova koga dijela Za~ablja uglavnom selilo prema Metkoviu i Za~ablju (zbog turskih progona i za vrijeme ratova) i Dubravama. Stanovniatvo je pak Dubrava po esto odlazilo prema Neretvanskoj krajini i zapadnoj Hercegovini. Veliki odljev stanovniatva s neumskoga podru ja i Popova dogodio se i za vrijeme Hercegova kog ustanka 1875.  1878. kada stanovniatvo iz Gabele te iz Hrasna i Burmaza bje~i u Metkovi i Dobranje, Neumljani i Gra ani u Vidonje, a Popovci u Dubrova ko primorje. Slu~beno su u Dalmaciji 1875. upisane 13.403 izbjeglice (Pulji 2008:14). Stanovniatvo je spomenutih krajeva, osobito na hercegova kome teritoriju, znatno stradalo i u ratovima u 20. st. U Drugome svjetskom ratu i porau smrtno je stradalo, po istra~ivanju Ivice Puljia, Stanislava Vukorepa i ure Bendera uklopljenome u rad Saborske komisije za utvrivanje ratnih i poratnih ~rtava Drugoga svjetskog rata, 4423 od oko 30.000 Hrvata u isto noj Hercegovini (u Donjoj Hercegovini oko 4.150 od 28.500), a novija su istra~ivanja pokazala da je broj stradalnika joa vei (Pulji, Vukorep, Bender 2001:83 85). U Domovinskome ratu 1991.  1992. srpske su postrojbe zaposjele opine Ravno i Stolac, sjeverni dio opine Neum i isto ni dio opine apljina. U ratnome je vihoru najte~e stradala opina Ravno u kojoj danas ~ivi samo nekoliko stotina stanovnika, uglavnom staraca. Tzv. Republici Srpskoj pripalo je podru je Bratanika (negdaanja opina Stolac) te sjeveroisto ni dio Popova. Tom je politi kom uredbom opstanak tamoanjega hrvatskog puka postao nemogu. Do pomicanja stanovniatva dolazilo je i iz gospodarskih razloga. Nakon  velike treanje 1667. zbog potrebe za radnom snagom po inje masovno doseljavanje Hercegovaca (prije svega Popovaca i Za~abaca) u Dubrovnik. Stanovniatvo se pak Popova selilo u Dubrave u potrazi za kvalitetnijim zemljiatem. Kako su planiatari na prostorima od mora prema unutraanjosti uvijek odlazili na ljetnu ispaau etiri dana hoda od mati noga gospodarstva, mnogi su se od njih trajno naselili u tzv. Gornju Hercegovinu (prije svega na podru je danaanjih opina Kalinovnik i Nevesinje, iz kojih su trajno protjerani nakon Drugoga svjetskog rata, te u isto ni dio opine Konjic, odakle su se nakon boanja ko-hrvatskih sukoba 1993. uglavnom preselili na mostarsko podru je i u Dubrave). Krajem 19. st. po elo je masovno iseljavanje u prekomorske zemlje, isprva naj eae u SAD, a iza Drugoga svjetskog rata u Australiju. 2. Od praprezimena do prezimena Razvoj imenske formule u isto noj Hercegovini mo~emo u kontinuitetu pratiti tek od po etka voenja mati nih knjiga u 18. stoljeu, no za etci se poprezimenjavanja pridjevaka (svojevrsnih praprezimena) na isto nohercegova kom prostoru mogu smjestiti mnogo ranije. Onomasti ka literatura kao va~an datum u nastajanju prezimena navodi zatvaranje velikih vijea u dalmatinskim gradovima koncem 13. i po etkom 14. st. nakon ega su pridjevci postali nezamjenjivi i nasljedni (usp. `imunovi 1985:290 292). Turska osvajanja i migracije usporavaju spomenuti proces te o prezimenima u punome smislu rije i (kao  stalnoj, nepromjenjivoj i nasljednoj kategoriji ) u isto noj Hercegovini mo~emo govoriti tek od po etka 18. stoljea, sedamdestak godina ranije nego u zapadnoj Hercegovini. O tome kakav bi bio prezimenski sustav u Za~ablju da nije bilo turskoga osvajanja, teako je zboriti, ali na temelju povijesnih vrela mogue je odrediti neke smjernice. U Dubrovniku tako u 14. i 15. st. bilje~imo sljedee pridjevke iseljenih Za~abaca i stanovnika Neretvanske doline: Bogojevi (< Bogoje < Bogoslav), Brajkovi (< Brajko < Bratoljub/Bratislav), Branivojevi (< Branivoj), Budislavi (< Budislav), Crn evi (< Crnko < Crnomir), iuri (< iura < iril), Dapkovi (< Dapko < Dabi~iv), Dra~ivojevi (< Dra~ivoj), Dubrav i (< Dubravac), Goj ini (< Goj in < Gojko < Gojislav), Gojsali (< Gojsal; usp. Gojislav), Grgurevi (< Grgur), Grubojevi (< Gruboje < Grube), Hlapovi (< Hlap), Ili (< Ilija), Ivanovi (< Ivan), Jurkovi (< Jurko < Juraj), Klari (< Klara), Kokotovi (< kokot 'pijetao'), Kostadini (< Kostadin; usp. Konstantin), Ku i (< ku e 'pseto'), Margariti (< Margarita), Marti (< Marta), Maslardi (< Maslarda < Masle < Toma), Milanovi (< Milan < Mile < Miloslav), Milatovi (< Milat < Mile < Miloslav), Miliai (< Miliaa < Mile < Miloslav), Miloradovi (< Milorad), Miloaevi (< Miloa < Mile < Miloslav), Nemanji (< Nemanja), Nikoli (< Nikola), Novakovi (< Novak), Obradovi (< Obrad), Ostoji (< Ostoja), Pavlovi (< Pavao), Ptitkovi (vjerojatno povezano s apelativom ptica), Radeti (< Radeta < Rade < Radomir/Radoslav), Rogi i (< rogi < rog), Sankovi (< Sanko: Savko < Sava < Sebastijan), Semunovi (< Semun : Zemun < Semidrag : Zemidrag), Stjepkovi (< Stjepko < Stijepo < Stjepan), `agarjeli (< aagarela < tal. zagarella 'naran in cvijet'), `imrak (alb. 'sv. Marko'), Trkuli (< torkul 'tijesak za mljevenje maslina'), Turbi (< Turbo), Tvrtkovi (< Tvrtko < Tvrdislav), Vukanovi (< Vukan < Vuko < Vuk), Vukasovi (< Vukas < Vuko < Vuk), Vukosalji (< Vukosalj : Vukosav), }arkovi (< }arko). Velika je veina priimaka nastala prema narodnim imenima (28 od ukupno 50 zabilje~enih priimaka). Meu njima se isti u priimci Hlapovi (antroponim Hlap veoma je rano potvren u hrvatskome imenskom sustavu; SK 1:671), Nemanji (< Nemanja) i Semunovi. Velik je broj imena zaatitni kih imena (svi tvoreni antroponimnim osnovama Grub- i Vuk- te priimak Dapkovi nastao prema imenu Dabi~iv kojim se nastojalo izbjei djetetovu smrt pri porodu). Kraanskim je imenima tvoreno 13 priimaka, viae nego dvostruko manje negoli narodnima. Meu njima se izdvaja priimak Maslardi izveden od ina ice kraanskoga imena Toma. Inojezi nim su imenima tvoreni priimci iuri (vjerojatno je rije  o vlaakome imenu nastalu prema kraanskomu imenu iril), `imrak (< alb. sv. Marko) i Turbi (rije  je o imenu nepoznata postanja). Nadimcima je motivirano tek 6 imena, a meu njima su i dva motivirana inojezi nim apelativima (`agarjeli i Trkuli). injenica da su se priimci Bogojevi (danaanji Bogoji), Crn evi (danas postoji homonimno prezime), Ivanovi (kasniji Zvone), Jurkovi (danas postoji homonimno prezime), Klari (upise Klaria u maticama nahodimo i u 18. st.), Kostadini (od njih su vjerojatno potekli Kostadinovii, a od njih Bjelopere), Marti (danas postoji homonimno prezime), Maslardi ( iji su potomci Maslai), Milanovi (danas postoji homonimno prezime), Miliai (od kojih su nastali Bronzii, poslije Obadi), Nikoli (spominju se meu posjednicima u Za~ablju), Novakovi (od njih su potekli Maslarde, kasniji Maslai), Obradovi (danas postoji homonimno prezime), Ostoji (danas postoji homonimno prezime), Pavlovi (danas postoji homonimno prezime, a od Pavlovia su nastali i Bjelosavljevii, Krmeci i Salate), `agarjeli (danas `agarjeli na Moaeviima, donedavna i na Vidonjama), Vukasovi (danas Vukas), Vukosavi (raslojili su se na Matie, a i Curie dr~e njihovim potomcima) i }arkovi (danas postoji homonimno prezime) u najveoj mjeri odr~ali do danas i s prvim upisima u maticama prometnuli u prezimena nepobitno potvruje da su neki za~apski rodovi pre~ivjeli tursku okupaciju te da je udio prezimena motiviranih kraanskim imenima bio znatan i prije provoenja odredaba Tridentskog sabora (1545.  1563.). Iz upisa u maticama ~upe Lisac vidimo da nisu svi Hercegovci doseljeni u 17. stoljeu u tu ~upu u Dubrova kome primorju nosili prezimena. esto su im donosili samo osobna imena i o evo ime ili patronim (npr. 1641. Marco di Nicolo di Gradaz di Murlachia; 1666. Matheus Stoianov de Trebignia). Ipak, veina ih tada nosi prezimena koja nahodimo i u prvim upisima u grada kim i popovskim maticama od 1708. (npr. 1669. Vucetta Stankovich de Trebignia). Treba napomenuti da po popisu Marka Andrijaaevia (usp. Kreai 2006) u grada koj ~upi ~ive isklju ivo katolici. Pojedina nih je prelazaka na islam ipak bilo. Rijetki su se poturice, ato zbog straha od odmazde susjeda, ato zbog estih usko kih upada, selili na sigurnija podru ja, uglavnom u okolicu Stoca (tako su se Mustafii, potekli od Mustapia, iz Hutova preselili na Trijebanj, Glasovi iz Kiaeva u Orlja itd.). r 3. Motivacija grada kih prezimena U ovome je radu obraeno ak 106 prezimena za ije se nositelje mo~e sa sigurnoau rei da su napu ivali ili i danas napu uju Gradac. Gradac su vjerojatno napu ivali i Kirid~ije (< kirid~ija 'ko ijaa, iznajmitelj konja'; spominju se u Slivnu kao doseljenici iz Donjega Graca, ali ih ne nahodimo ni u maticama, ni u toponimiji; Kirild~ii se spominju kao posjednici u Dubljanima 1694.; Hrabak 1985:37) i Ostojii (< Ostoja; predaja ih ve~e za Gradac, no nema im traga ni u maticama ni u toponimiji; Boako Ostoji mleta ki je nadarenik u Kotezima 1694.; Hrabak 1985:39). U toponimiji nahodimo spomene sljedeih rodova: Andri (< Andro < Andrija; na Hotnju), Andrijaaevi (Andrijaa < Andrija; Babin Do), Bajgor(ov)i (usp. alb. baig 'balega'; Hotanj, }ukovice), Bandur (< bandur 'sudski poslu~itelj, vojnik, policajac' < tal. bandire; Grada ko polje), Bjelia (< Bjelia < Bjel- < Bjeloslav; Oskruanica), Boakailo (< Boakailo < Boako < Bo~o < Bo~idar; Drijen), Bradaa (< bradaa 'bradonja'; Gornji Drijen), Brajkovi (< Brajko < Bratoljub/Bratislav; Donji Drijen), Buri (Gradac), ovi (< ovo < ovjek; Dobrovo), eli (< elav < tur. kelav; obiteljski nadimak Kljusuria, no u ukovoj Gredi postoji toponim elia glavica pa su Kljusurii vjerojatno u Vidonje doali iz Graca), urovi (< uro < ura; Dubravica), Gaaparovi (< Gaapar; nazivani i `imunovi; }iva), Groaeta (< Groaeta < Groao, usp. Grao < Grgur; Gornji Drijen), (H)ajvaz (< tur. ayvaz 'sluga koji poma~e i isti u kuhinji, kupuje namirnice i slu~i jelo'; Hotanj), Koai (vjerojatno od koao 'hip. od koaar, obrtnik koji izrauje koaare'; Gornji Moaevii), Kralji (< kralj; Moaevii), Ku mani (< ku ma/kukma 'nadignuto perje na glavi ptice'; usp. kukmast ' upav, nepo ealjan'), Kujund~i (< kujund~ija 'obrtnik koji izra~uje predmete od zlata i srebra' < tur. kuyumcu < kuyum 'predmeti od zlata i srebra'; Broanac); Kuni (< kuni ' ovjek mala rasta'; Gornji Drijen), Lizde (usp. lizdeka a 'prega a'; SK 2:311; Nerae), Masla (Masle < Mase < lat. Thomas; Dobrovo), Miho evi (< Miho  < Miho < Mihovil; Donji Drijen), Mihi/Miji (< Miho/Mijo < Miho < Mihovil; Grada ko polje), Mijatovi (< Mijat < Mijo < Mihovil; Donji Drijen), Miljevi (< Miljenko < Mile < Miloslav; Donji Drijen), Paai (< paaa 'visoki vojni i civilni zapovjednik' < tur. pa_a; ukova Greda), Poljan (< Poljan < Pole < Leopold; Broanac), Pulji (< Puljo < Puljko; postoji toponim Puljeva glavica izmeu Galovia i Oskruanice), Rai  (< Rai  < Rade < Radomir/Radoslav; Hotanj), Rodin (< Rodin < Rodo < Rodoslav; Dobrovo, Gradac), `anje (< aanto ' ovjek kojemu je jedna noga kriva'; Gornji Drijen), `araja/`araji (< `araja < `aro < aaro ' ovjek s pramenovima bijele kose'; Hotanj), `uaak (< auaak 'nametnik'; Hotanj), Tovarac (< tovar 'magarac'; Gornji Drijen), Vian (< Vice < Vicencije; Babin Do), Voloder (< voloder 'osoba koja dere volove'; Radetii), Vranovi (< vran 'crn'; mo~da u svezi s Branivojeviima; Broanac) i Vuki (< Vuk; Dubravica). U narodnoj se predaji uva uspomena i na rodove Krnji (< krnje 'krezuba osoba'; Zabre kod Drijena), Novakovi (< Novak; }ukovice) i }eravica (Drijen). 3.1. Prezimena nastala od osobnih imena Osobnim je imenom motivirano 57 od 106 prezimena (53,77%) od ega je 24 prezimena motivirano hrvatskim narodnim imenom (42,11% od svih prezimena motiviranih osobnim imenom), 29 kraanskim imenom (50,88%), a 4 prezimena ostalim osobnim imenima (7,02%). Podjednaka zastupljenost prezimena nastalih prema narodnim i kraanskim imenima svojevrsni je specifikum krajeva koji pripadaju ili su neko pripadali (isto ni dio Neretvanske doline) Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji u kojoj se odredbe Tridentskoga sabora (1545.  1563.), zbog osobita polo~aja navedene biskupije, nisu tako sna~no provodile. U drugim krajevima prezimena motivirana kraanskim imenima uvjerljivo prete~u. Tako je, primjerice, u Rami ali i u nedalekome Vidu broj prezimena motiviranih kraanskim imenom gotovo dvostruko vei negoli onih motiviranih narodnim imenom, a u sjevernim je hrvatskim krajevima taj omjer joa izra~eniji u korist prezimena motiviranih kraanskim imenima. Narodnim su hrvatskim imenima motivirana sljedea prezimena: Bjelosavljevi (< Bjelosav; usp. Bjeloslav), Bogdanovi (< Bogdan), Bogoje (< Bogoje < Bogo < Bogoljub/Bogomir/Bogoslav), Boaki (< Boako < Bo~o < Bo~idar)/Bo~i (< Bo~o < Bo~idar), Cvjetkovi (< Cvjetko < Cvjetomir), Dani i (< Danica), Dari evi (< Dari  < Daro < Darislav), Dobroslavi (< Dobroslav), Dragi (< Drago < Dragomir/Dragoslav), Dragobratovi (< Dragobrat), Kitin (< Kita), Ljiljani (< Ljiljana), Milanovi (< Milan < Mile < Miloslav), Mileti (< Mileta < Mile < Miloslav), Milislavi (< Milislav), Nonkovi (< Nonko : Novko < Novak), Radi (< Rade < Radomir/Radoslav) Stankovi (< Stanko < Stanislav), Stojanovi (< Stojan < Stojislav), `umanovi (< `uman), Veseli i (< Veselica < Vesel), Vukasovi (< Vukas < Vuko < Vuk), Vuleti (< Vuleta < Vule < Vuk), Vuli (< Vule < Vuk). Osobna imena Kita i `uman kojima su motivirana prezimena Kitin i `umanovi danas su posve neprozirna. U ARj (6:15) potvreni su i muako i ~ensko osobno ime Kita (dovodi se imenicu s apelativom kita 'snop cvijea'). `imunovi (2006:314) prezime `uman povezuje s iskrivljenim njema kim likom Schuhandler, no ta motivacija vrijedi samo za sjeverne hrvatske krajeve. Nosi (1998:237), ije je tuma enje vjerojatnije za ju~nohrvatske krajeve, nabraja antroponime motivirane apelativom auma: `umac, `umak, `uman, `ume, `umela, `umelj, `umera, `umina, `umo, `umonja. Velik je broj prezimena motiviran osobnim imenom Vuk koje se kroz povijest nadijevalo da bi se novoroen e zaatitilo od uroka. Osobna imena Vuko, Vukan i Vujana prisutna su u hrvatskome isto nohercegova kom antroponimijskomu sustavu i u 20. stoljeu. Kraanskim su imenima motivirana sljedea prezimena: Abramovi (< Abram), Andrun (< Andrun < Andro < Andrija), Bronzi (< Bronzo < Ambrozije), Curi (< Cure < lat. Georgius + -i), urevi (< ura), Filipovi (< Filip), Gustin (< Guste [< lat. Augustus] + -in), Janji (< Janja < lat. Agnes), Jovanovi (< Jovan), Kati (< Kata < Katarina), Klari (< Klara), Kostadinovi (< Kostadin; usp. Konstantin), Lazarevi (< Lazar), Lesi (< Leso < tal. Lessandro < Aleksandar), Mandi (< Manda < Mandaljena < Magdalena), Markovi (< Marko), Mati (< Mato < Matej), Matkovi (< Matko < Mato < Matej), Matuako (< Matuako < Mato < Matej), Mihajlovi (< Mihajlo < Mihael; usp. Mihovil), Miakovi (< Miako < Miho < Mihovil), Nikoleti (< Nikoleta < Nikola), Pavlovi (< Pavao), Peri (< Pero < Petar), Petrovi (< Petar), Provi (< Prohor), Toai (< Toaa < Teodozije), Vidon i (< Vidonja < Vid), Vidovi (< Vid). Velik je broj zanimljivih kraanskih imena ua uvanih u grada kome antroponimijskom sustavu. Osobno ime Bronza (< Ambrozije) spominje se u dubrova kim srednjovjekovnim ispravama, a u Topolome ga nahodimo 1691. (Pulji, Vukorep 1995:332) Prezimena Curi i urevi motivirana su kraanskim imenom Juraj, no izvori su im razli iti. Osobna imena Cura, Curi i Curko zabilje~ena su u ARj (1:860) i romanskoga su postanja. Cure je esto neslu~beno ime ili osobni nadimak na dalmatinskim otocima. U prezimenu se urevi ua uvalo se osobno ime ur(a) koje je nastalo neposredno od gr kog imena Gergios od kojega su nastala i gore navedena osobna imena Cura, Cure, Curi i Curko, ali i sve ina ice osobnoga imena Juraj kojima su tvorena brojna hrvatska prezimena meu kojima je i prezime Jurkovi iji nositelji napu uju susjedne ~upe. Mnoge e za uditi injenica da velik broj Hrvata nosi prezimena motivirana osobnim imenom Jovan (osim grada kih Jovanovia, u Popovu nahodimo Jovie, a u Neretvanskoj krajini Jovice. U SD}G (38) 1763. zabilje~eno je i ime Jovan (Jouan Gustin). Ime je Jovan ina e potvreno kod Hrvata razmjerno rano, a osim ato je moglo biti posueno iz glagoljaake tradicije, moglo je doi i morskim putem, preko susjednih ju~no akavskih govora u kojima se talijansko ime Giovanni odrazilo kao Jovan(in). K tome, u Neretvanskoj krajini osobni nadimak Jovo esto nose osobe kojima je slu~beno ime Ivan. Zanimljivo je da se ime Jovan javlja samo na grada kome i hutovskome podru ju koje je narodnosno homogeno, a ne, primjerice, u Popovu u kojemu je ~ivio znatan broj pravoslavaca. Kraanska imena Kostadin, Lazar, Mihajlo i Prohor kojima su tvorena prezimena Kostadinovi, Lazarevi, Mihajlovi i Provi zajedni ka su kraanskome Zapadu i Istoku te su odraz osobita polo~aja naaih krajeva koji su prije Raskola 1054. crkveno pripadala Bizantu te se u Dalmaciji i Hercegovinu eae nego na drugim hrvatskim povijesnim prostorima atuju svetci kraanskoga Istoka. Prezime se Janji dovodi u svezu i s muakim osobnim imenom Janjo (< Jan < Ivan), no kako je ovdje rije  ipak o prezimenu razmjerno novijega postanja (neko su Janjii bili Lazarevii), ini mi se vjerojatnijim da je rije  o prezimenu matronimskoga postanja (< Janja) iako bi po naglasku lako moglo biti i suprotno. Prezimena su nastala od inojezi nih nekraanskih imena raznorodnoga podrijetla. Muslimanskim je imenom motivirano prezime Mustapi. Neko su se nositelji toga prezimena prezivali urevi te je novo prezime nastalo najvjerojatnije zbog toga ato su urevii kao mleta ki nadarenici na prijelazu iz 17. u 18. stoljee dobili zemljiata koja su neko bila u posjedu Mustapaae, prvoga turskog gospodara Gabele, koji je u tome mjestu oko 1559. sagradio obrambenu tvravu zbog koje je Gabela prozvana itlukom (< tur. iflik 'feudalni posjed, zaselak na feudal evu imanju'). Romanski je supstrat utjecao na nastanak prezimena Senti (< Svetin < Svetomir; usp. rum. sfnt 'svet'). Imenima su rimskih bogova i careva motivirana prezimena D~ono i Troji. Osobno ime D~ono nosio je i glasoviti dubrova ki knji~evnik D~ono (Junije) Palmoti te je u njemu ua uvan dalmatski odraz latinskoga imena Junius (< Juno 'Junona'). Odraz se toga imena ua uvao i u nadimku D~una koji je nosio dio Bogoja. U prezimenu Troji ua uvana je uspomena na rimskoga cara Trajana kojega pamti i narodna predaja (U cara Trojana kozje uai!). 3.2. Prezimena nastala od nadimaka Nadimcima je motivirano 36 prezimena (33,96%). Rodbinskim su odnosima motivirana prezimena Babi (< babi 'dijete koje je odgajala baba'), Baji (< bajo 'hip. od brat'), Maj ica (< maj ica 'hip. od majka') i Mulovi (< mulo 'kopile' [< mlet. mla < lat. mula] + -ovi). Druatvenim su pak polo~ajem prvotnih nositelja motivirana prezimena Baai (< baaa 'glavar, starjeaina' [< tur. ba_ 'prvi, po etak'] + -i), Begi (bego 'hip. od beg' [< tur. bek < bey 'plemi'] + -i), erlek (prije doseljenja u vidonjski zaselak D~eletin iz Dobrova nosili su prezime Butigan, a njihovo je prezime vjerojatno nastalo hibridnom tvorbom od hrvatskoga korijena erati 'tjerati' i turskoga sufiksa -ek), Koncul (< koncul 'izaslanik, konzul' < lat. consul) i Kralj (< kralj). Prezime Beguai (< Beguaa '~ena iz roda Begi') nastalo je prema prezimenu Begi. Vanjski je izgled nositelja prezimena utjecao na nastanak prezimena Bjelopera (< bjelopera 'osoba sa sijedim pramenom'), Galov (< gal 'crn') i Kara i (< karad~a 'crnomanjast' < tur. karaa). Tjelesnim su nedostatcima motivirana prezimena olakovi/ olanovi ( olak 'jednoruka osoba' < tur. olak), Glavini (< glavina 'velika glava'), Obrvan (< obhrvan 'shrvan, osoba koja se lako umara'), `krbi (< akrbav 'koji je bez prednjih zuba') i Tapalovi (< topal 'hrom' < tur. tapal). Zbog  ia aaenog su ponaaanja prvotnih nositelja motivirana prezimena Jogunica (< jogunast 'svojeglav'< tur. youn), Kuduz (< tur. kuduz 'bijesan'), Lopin (< lopin 'lopov, lopu~a'), Paprica (< paprica 'svadljivac') i Pjani (< pjano 'pijanac'). U biljnome nazivlju valja tra~iti tuma enje prezimena Frenjo (< frenja ' vrsta jele'), Kukrika (< kukrika 'grmolika listopadna biljka koja uspijeva u hrastovim aumama i aikarama, Euonymus') i `agarjelo (< aagarela < tal. zagarella 'naran in cvijet'), a u ~ivotinjskomu oko (< oka ' avka'), Kokotovi (< kokot 'pijetao'), Krmek (krme + -ek), Kulaa (< kulaa 'konj ~ukaste boje'), Ku~i (ku~e 'atene' + -i; usp. slov. k~a/k~a 'pas'), Obad, Pa~in (< pa~in 'fazan' < lat. phasianus < gr . pasians), Putica (< putalj 'konj koji ima bijelu pjegu na nozi'; usp. stsl. ptLno 'biljeg, znak') i Soko (< sokol). Prezime evenica dovodi se pak u svezu s apelativom evenica 'vrsta kobasice'. 3.3. Prezimena motivirana zanimanjem njihovih nositelja Zanimanjem nositelja motivirano je 7 (6,60%) prezimena: Butigan (< butigan 'vlasnik trgovine' < butiga 'trgovina' < tal. bottega), amo (< amo < amd~ija), Jarak (< jarak 'osoba koja priprema konja za borbu' < tur. yaraklamak 'pripremati konja za borbu'), Kalauz (< tur. k1lavuz 'vodi '), Ke o (< ke o < ke ed~ija 'obrtnik koji pravi ke e, odjevne predmete od valjane govee dlake' < tur. kee 'bijela kapa od govee dlake'), Konjevod (< konjevod 'konjar') i Popovi (< pop 'dijecezanski sveenik' + -ovi). 3.4. Prezimena motivirana podrijetlom njihovih nositelja Prezimena motivirana podrijetlom njihovih nositelja uglavnom su nastala nakon doseljenja nekoga roda na novo podru je. U ovu skupinu ubrajamo 6 (5,66%) prezimena: Cice/Cicina (< Cicina), Popovac (< Popovo), Previai (< Previa), Ragu~ (< Raguza 'Dubrovnik'), Salata (< Sala ka; usp. Osojnik) i Trn anin (Trn ina). Popovci su rodom iz Trn ine pa su neko nosili prezime Trn anin koje se prvi put spominje 1726. i nosi ga Ana, ki Sabe Trn anina iz Hutova (Anna, filiam Sabbae Tarnicianin; MK}G:13). Godine 1748. prilikom kratenja svoga sina Filipa izvjesni je Miho iz Dobrova nosio prezime Mileti, pri kratenju keri mu Stane Trn anin, prilikom kratenja svojega sina Stanislava prezime Popovac, a 1767. Popovac vel Trn anin (MK}G:153, 165, 211, 258). Kako su Miletii imali i nadimak Paprica (< paprica 'prznica'), kao krsni kum 1768. spominje se Vido Popovac ili Paprica, sin Mihin (Uitus Michaelis Popovaz seu Paprizza; MK}G:263). Od Paprica iz Cerova potje u pak Baguri (< bago ' ovjek krivih nogu'; usp. tur. bglmek 'biti iskrivljen') koji su se odselili u Metkovi u kojemu se spominju 1815. s dvorje nim prezimenom Bagur Paprica (Macan 1990:18). Popovce nahodimo 1736. u Plini kod Plo a (M. Vidovi 2000:411), a kao pravoslavni rod ~ivjeli su u Metkoviu (prethodno su se prezivali Markovi). Sli no je i s Previaiima koji su nosili i pridjevke ili prezimena Bogan ev (< Boganac < Bogomil), Drma (usp. Drman < Drmitar < Dimitar < Dimitrije), Bra (< brat) i Brzizec (< brz kao zec). Za Ragu~e se zna da su neko bili Veseli ii (Veselica < Vesel). Salate su pak neko bili Pavlovii i Bjelosavljevii, a etnik Sala ka ozna uje ~enu iz Osojnika ili se tko od pripadnika toga roda o~enio za neku stanovnicu Osojnika. Nadimak Sentia Cice/Cicine koji je zabilje~en i kao prezime povezujemo sa selom Cicina kod Trebinja. 4. Povijesne potvrde prezimena Iznose se povijesne potvrde iz matica i povijesnih vrela za one obitelji za koje se pouzdano zna da su ~ivjele na podru ju grada ke ~upe. Rodovi za koje postoji predaja, a ne postoji dokaz da su ~ivjele na ovome prostoru nisu obraivani. Uz pojedino se prezime donosi prvi spomen u maticama, podatci o kretanju roda unutar ~upe, mjesto doseljavanja (ako je poznato) te prvi spomen roda na airemu podru ju. bramovi U grada kim se maticama Abramovii prvi puta spominju 1727. (Angiola Abramouich; MV}G:48). Na podru ju ~upe Gradac ~ivjeli su isklju ivo na Hotnju. Godine 1764. kratena je pak Ivana, ki ure Abramovia druk ije Trojia (Georgis Abramouich alias Troich). Ista se formula susree u grada kim maticama u itavom 18. st. Iza 1800. prezime Abramovi potpuno istiskuje prezime Troji, koje prvi put susreemo 1753. (Georgius Troich; MV}G:171) Na airem se podru ju Abramovii spominju 1694. u Gabeli (Mandi 2003:24), 1702. u Gluacima (Glibota 2006:138), a u opuzenskom se Trnovu 1733. spominju dvojica Abramovia, obojica iz Svitave (Bebi 1983:133). Abramovie danas nahodimo na Buni kod Mostara. ndrkn Ivan, sin Mate Gustina o~enio se 1751. Marijom, kerju Andrije Andrunovia iz avaa, udovicom Stanislava Talajia, doseljenika u Oaanjie (Joannes Mathei Gustin de Selenicouaz die 20 Januaris 1751 accepit in uxorem Magdalenam, filiam Andreae Andrunouich de Ciauasc, istae olim fuit uxor Stanislauis Talaich modo de Osciagnichi; MV}G:59). Obitelj Andrije Andruna spominje se pak 1792. u Re icama. (Peri 2006:197) Godine 1809. u biskupijskom se arhivu u Dubrovniku spominje Miho Andrunovi sa Zelenikovca. (Pulji, Vukorep 1994:298) koji se doskora odselio. Po tradiciji on je bio sin neke Bogdanuae sa Zelenikovca pa je ovdje na maj inu imanju jedno vrijeme ~ivio i opet odselio. Ru~a Ku~i iz Moaevia udala za Andruna u Dra evo pa se sa sinom Nikolom vratila ocu etrdesetih godina proaloga stoljea te od njezina sina potje u Andruni s Moaevia. Bbi Prezime je nastalo od nadimka dijela Vuletia. Godine 1825. u maticama je zabilje~eno kratenje Janje, keri Tadije Vuletia, a iste godine i Ru~e, keri Tadije Babia. Do 1911. naizmjeni no se bilje~e prezimena Vuleti i Babi, a od 1911. isklju ivo Babi za tu granu Vuletia. Bbie (koji nisu u srodstvu s grada kim prezimenjacima) nalazimo joa 1726. na Trijebnju (Gregorius Babich; MK}G:35) i u Ljutcima u Dubravama (Georgius et Bosciza Babich krste svoju ki Vidu; MK}G:40) te na Slivnu. Dio se grada kih Babia odselio u Poprati kod Stoca i u Brijestu na Peljeaac. Bji Nadimak Curia iz Graca koji se od 1824. bilje~i kao prezime. Prezime Curii bilje~e joa polovicom 19. stoljea, a od onda ga novo prezime Baji potpuno istiskuje. S obzirom na injenicu da je nadimak Baji veoma star, mogue je da su i dobranjski Baje u srodstvu s grada kim Bajiima jer se 1767. u dobranjskome zaseoku Boboviate spominje Mato Baji, a Curii su neko ~ivjeli i u obli~njim Vidonjama. (D. Vidovi 2006:199 200) Bai Kratenje Ivane (Joanna), ki Petra i Ivane Baai (Petro et Joanna Basich) iz Dubravice zabilje~eno je u grada kim maticama 1719. (MK}G:17). Mato Baai o~enio se 1749. Stanom Vukas i preselio se na ~eninstvo u Gradac (MV}G:57). Po predaji su iz Bjeljava u susjednoj dalmatinskoj ~upi Oalje gdje se spominju od 1689. (Pulji, Vukorep 1994:311), a 1737. nahodimo ih i u `tedrici (MV}G:41) Popovski se pak Baaii spominju od 1702. (Sivri 2003:197), iste se godine kao mleta ki nadarenik u Vidonjama spominje Andrija Baai, a u Dobranjama Josip Baai (Glibota 2006:135, 137). ini se da je im je ondje matica bila u Zavali. Od njih potje u Jogunice. Bgi Prezime prvi put nalazimo 1737. (Philippus Beghich de Gradaz; MK}G:106). Prezime je nastalo raslojavanjem roda Vukasovi. Naime, godine 1747. o~enio se Filip Vukas (sin Vide) Magdalenom, keri Stjepana Curia (Peractis tribus denunciationibus in tribus diebus successiue festiuis inter missarum solemnia nulloque obstante can. imp. Philipus, filius Viti Vucas de Gradaz die 12 Febr. 1747 accepit in uxorem Magdalenam, filiam Stefani Zurich de Gradaz; MV}G:53), a isti je bra ni par, sad s prezimenom Begi, 1761. slavio kratenje keri Kate (Die 29 Martis 1761 ego sup(radictu)s baptizaui infantem natam die 12 eodem die ex Philippo Beghich et Magdalena Zurich coniugibus de Gradaz, cui infanti impositum est nomen Catharina; MK}G:213). Rod je izumro po etkom 19. stoljea za vrijeme epidemije kolere (koju je narod prozvao kugom). Bguai Prezime je nastalo raslojavanjem roda Markovi. Tijekom Prvoga svjetskog rata Stanko Markovi, sin Ante Markovia (evenice) koji se doselio na ~eninstvo s Koaele, promijenio prezime u Beguai u spomen na Begie ije je posjede naslijedio. Rijedak je to, mo~da i jedinstven, slu aj u isto noj Hercegovini. Bjelpera Prvi upis spomenute obitelji u maticama datira iz 1729. prilikom kratenja Ivana (Joannes), sina Vide i Jele Bjeloperuai iz Dubravice (Vito et Ellena Bieloperuscich de Dubrouiza; MK}G:60). Isti su roditelji pod prezimenom Kostadinovi (u maticama je uz Costadinouich prekri~eno Bieloperosich) 1727. krstili ki Mandu (Mandalina; MK}G:48). Bjelosvljevi Rije  je o starijemu prezimenu Pavlovia s Hotnja. Prilikom vjen anja s Vidom, keri Nikole Mar inkovia, Ivan Nikolin s Hotnja nosio je 1725. prezime Bjelosavljevi (Joannes, filius Nicolai Bielosauglieuich; MV}G:10), prilikom kratenja sina Andrije (Andreas) 1727. prezime Pavlovi (Joanne Paulouich; MK}G:44), prilikom kratenja sina Petra (Petrus) prezime Salata (MK}G:80), dok je prilikom kratenja sina Pavla (Paulus) nosio prezime Salati (ex Joanne et Vida ualet Vita Salatich; MK}G:88). Bogdnovi Bogdanovii sa Zelenikovca u povijesnim se vrelima spominju od 1655. (Sivri 2003:199), a u grada kim maticama od 1713. (Vitalis Bogdanouich; MK}G:10). Osim na Zelenikovcu nahodimo ih od 1727. u Papratnici (MK}G:47), od 1746. u Dobrovu (MV}G:53) i od 1748. u Gracu (u SD}G stoji da ~ive u Donjem Gradcu; MV}G:54). Po tradiciji su rodom iz Velje Mee te su u rupodoljskim maticama zabilje~eni kao Bogdani 1725. (Kriste 1999:216). Bogdanovie iz Popova kao iseljenike u Dubrovniku nahodimo od 1653., dok su Bogdanovii iz Hrasna upisani s dvojnim prezimenom Bogdanovich alias Vuinovich 1714. (Sivri 1999:199 200) Godine 1754. jedan se Bogdanovi iz Dubravice (ondje nisu zabilje~eni u maticama) seli u `tedricu. (Sivri 2003:371) Priimak Bogdanovi u Dubrova kome primorju nahodimo od 1397., a u Popovu od 1490. (Pulji, Vukorep 1994: 301) B goje Godine 1714. kraten je Miho (Michaele), sin Ivana i Vide Bogojevi (Ioanno et Vidda Bogoeuich; MK}G:12) iz Moaevia, gdje i danas spomenuta obitelj ~ivi. Do polovice 19. st. pojavljuje se gotovo uvijek lik Bogojevi, a kasnije isklju ivo lik Bogoje. Na susjednome se Peljeacu u Basiljini kod Vignja 1583. spominje Grgur Bogojevi (Vekari 1995:93). Osobno ime Bogoje u Neretvi nalazimo od 1376. (Sivri 1999:101), a priimak Bogojevi od 1350. (Crancus Bogoeuich de Narenta; Sivri 2004:31). B~i (Baki) Josip Bo~i spominje se kao posjednik u Dobranjama 1702. (M. Vidovi 2000:227). Josipa i Nikolu Bo~ia nalazimo i kao posjednike u Ljutima (Hotanj) 1694. (Hrabak 1985:40). U grada kim maticama prezime je zabilje~eno u obliku Boscich prilikom ~enidbe Mihe, sina Petra Miakovia i Vide, keri Milete Bo~ia/Boakia iz Bjelojevia (Michael, filius Petri Miscouich de Dusci accepit in uxorem Vidam, filiam Miletae Boscich de Bieloeuichi). Brnzi Prvi upis Bronzia u grada kim maticama datira iz 1713. kad se krsti Nikola (Nicolaus), sin ure i Janje Bronzi iz Prapratnice (Georgio et Jagna Bronsich coniugibus de Prapratniza). U lisa kim se maticama kao kum na vjen anju 1664. spominje Miho Bronzi iz Prapratnice (Michael Bronzich; MV}L:984). Neko su Bronzii ~ivjeli i na Kiaevu u kojem ih nahodimo 1653. (Sindik 1926:178 180), proxime de Drien (nedaleko od Drijena) spominju se 1726. (MK}G:30), a u Slivnu 1751. (M. Vidovi 2000:446). Starinom su bili Miliaii. Priimak Miliai nahodimo u Dubrovniku 1353., u To ioniku 1573., epikuama 1577., a kao prezime u Popovu 1694. (Pulji, Vukorep 1994:331 332) Od Miliaia/Bronzia potje u Golu~e (Stanna Bromzich seu Goluscia kuma je na kratenju Marije Glavini 1743.; MK}G:127), Rai i iz Prapratnice i Burelezi (u Trnovicu se oko 1703. doselio uro Burelez Cvjetkov iz Prapatnice; KV 1:256). Polovicom 19. st. mijenjaju prezime u Obad. Butgan Obitelj je po predaji u Za~ablje doala s Lastova. Mato (Matheus), sin Vide i Marije Butigan iz Prapratnice (Vitalis et Maria Butigan, coniugibus de Prapratniza) roen je 1703.(!), a kraten 1713. (MK}G:10). Upravo su se iz u Prapratnice Butigani selili u Moaevie gdje ih matice bilje~e 1746. (dolaze na ~eninstvo kod `agarjelia; MK}G:141), Hutovo u kojemu su upisani 1757. (dolaze na ~eninstvo kod Mustapia; MK}G:195) te u Dobrovu (matice ih ondje bilje~e tek 1774.; MK}G:302). Vjerojatno su se iz Dobrova iselili u Slivno Ravno gdje ih nahodimo u maticama od 1804. (M. Vidovi 2000:446) Od Butigana su iz Dobrova po predaji vidonjski erleci. Andrija, sin Marka Butigana i Cvijete Senti, roen 1881., preselio se pak 1906. u ilipe. (KV 1:262) Cce/C cina Nadimak Sentia koji je povremeno funkcionirao kao prezime. U maticama ga nahodimo prvi put 1754. prilikom kratenja Mande (Magdalena), keri ure Cice (Georgio Mathei Zize; MK}G:174) iz Graca i Stanislave, keri Petra `agarjelia iz Moaevia. Prilikom vjen anja tih osoba 1738. isti je ure nosio prezime Senti (Georgius Mathaei Sentich; MV}G:38). Cri U grada kim se maticama bilje~e od 1727. prilikom kratenja Andrije (Andrea), sina Boaka i Danijele Curi iz Dobrova (Bosco et Daniela Zurich coniugibus de Dobrohouo; MK}G:32). Od 1729. spominju se u Gracu, vjerojatno u ukovoj Gredi (Stephano et Maria Zurich de Gradaz; MK}G:59), a od 1754. u Grabovici (MK}G:174). Po etkom 19. st. grada ki Curii mijenjaju prezime u Baji. 1694. spominje se Andrija Curi kao vlasnik zemlje u Vidonjama. Andrija je iste godine od Mle ana na dar dobio zemlje na Zagorcu, a njegov prezimenjak uro zemlje na Trebimlji i u Hrasnu. U popisu vidonjskih ~upljana iz 1805. nahodimo sedam Curia. (D. Vidovi 2005:157 158) Godine 1830. zabilje~eno je vjen anje Jure Simata i Ane Keli Curi iz Vidonja (M. Vidovi 1998:252). Bilo ih je i u Gabeli iz koje su se 1787. preselili u Metkovi (Vr i 1974:83). Za~apski su Curii podrijetlom iz Velje Mee (u koju su, po predaji, pristigli iz Batkovia), gdje se u maticama spominju od 1710. (Kriste 1999:210). U Glumini pak postoji toponim Cria grblje. Dvojno je prezime Dra~i Curi zabilje~eno 1774. u Slivnu (1668. samo Dra~i; M. Vidovi 2000:446), a da je Curie mogue povezati sa srednjovjekovnim Nikoliima svjedo i i upis ure Nikolia zvanog Curi iz Velje Mee (Pulji, Vukorep 1995:304). Cvjtkovi U grada ke su matice prvi put upisani 1723. kada se Ivan Cvjetkovi iz Graca ~eni Katarinom evenicom iz Broanca (Joannes filius Jouani uel. Joannis Zuietcouich de Prapratniza accepit in uxorem Cattarinam, filiam Nicolai Chieueniza de Brochianaz). Jedan je od kumova na tom vjen anju Vojin Cvjetkovi s Kolojanja (MV}G:6). Prezime je zabilje~eno i kao Flori 1748. (MK}G:153). Obitelj izumire sredinom 18. st. Vjerojatno su podrijetlom od popovskih Cvjetkovia koji se spominju na Beleniima 1690. (Sivri 2003:29), Golubincu 1774. (Sivri 2003:323), a od kojih su i `kurle iz Ravna i s Trebimlje (zaselak Glavaai). mo Nikola (Nicolas), sin Vide ame (Vitalis Ciamo; MK}G:7) iz Graca, kraten 1712., prvi je nositelj ovoga prezimena koji se spominje u grada kim maticama. Od 1719., kada se za Ivana Krivoramovia iz Crkvica, udaje Marija, ki Vide amia (Joannes Chriuoramouich de Zarquize accepit in uxorem Mariam, filiam Viti Ciamich de Ragneuo Sello; MV}G:1), matice ih bilje~e isklju ivo u Vranjevu Selu. Tradicija ih ve~e uz Miakovie. ko Markovii iz Dubrava doselili su polovicom 19. st. u Omrkle te im je nadimak oko postao prezimenom. Posljednja je u Omrklima ~ivjela obitelj Nike oke koja se oko 1950. preselila u Slavoniju.  lkovi / lanovi Prezime nastalo od nadimka obitelji Kralj iz Graca. Zabilje~eno je 1723. kao olanovi (Ciolanouich; MK}G:25), 1730. kao olan (Ciolani; MK}G:63), 1743. kao olakovi (Ciloakouich; MK}G:153), 1748. kao D~olakovi (Giolakouich; MK}G:150), a bilje~e se i dvoprezimenske tvorbe 1732. Ciolakouich seuis Kragl (MK}G:80), 1764. Ciolanouich alias Cragl (MK}G:231) i Cragl seu Ciolacouich (MK}G:230), 1767. Giolanouich alias Cragl (MK}G:257) te 1773. Ciolacouich alias Cragl (MK}G:292). rlk Potje u od Butigana Dobrova. Mato erlek zabilje~en je kao mleta ki nadarenik u Vidonjama 1702. (M. Vidovi 2000:494), ato bi zna ilo da su se Butigani u Dobrovo doselili mnogo ranije nego ato to vidimo iz matica. U vidonjski zaselak D~eletin Butigane su pripustili Vrnoge i Vidovii te su im, ako je vjerojati predaji erleka u Vidonjama koja ka~e da je Butigan iz Dobrova ubio svojega brata koji se potur io, nadjenuli novo prezime jer su proerani iz Hercegovine. Dni i Po predaji su potomci usko koga harambaae ure Dani ia od kojih se dio preselio iz Oaljega (u kojemu se spominju od 1692.; Pulji, Vukorep 1994:305) u Radetie, gdje se spominju od 1727. (Nicolaus Danicich de Radetichi; MK}G:46). Dio ih se uo i Prvoga svjetskog rata preselio u hutovski zaselak Tuhinje, a otud se preselio u Metkovi. Od njih potje e rod Bitunjanin u Brotnju koji se raslojio na Kapulare, Repce, Sulie i Suaie pa je mogue da se se dio Dani ia iz Radetia u nekome razdoblju preselio u Bitunju i odande preaao u Zvirovie (Kapular 2009). Dri evi Lucija, ki Stjepana Dari evia iz Graca spominje se 1733. u Stanju duaa }upe Opuzen (Bebi 1983:132). Dobrslavi U Radetiima se spominju od 1731. (Nicolaus Dobroslauich de Radetichi; MK}G:72), a kao Dobroslauich alias Covacs u Hutovu od 1777. (MK}G:320). U Za~ablje su doali iz susjednoga Popova gdje su ~ivjeli na Brijegu na Trebimlji, u Gajicu i Ravnu (gdje je rodoslovlje Dobroslavia mogue pratiti od 1638.; Sivri 2003:221 224). Priimak Dobroslavi nahodimo u Dubrovniku 1359., u Drijevima 1413. (Pulji, Vukorep 1994:316), na Morinama 1436. (Vego 1957:77), 1498. u Trstenom, 1545. na Kliaevu. Godine 1604. spominje se popovski ~upnik don Filip Dobrosalji (Sivri 2003:223). Rod je bio strahovito razgranat pa su od njega popovski rodovi Vlahini, Skaramuca, Matiji, Grgurevi, Boakovi, Miho evi, Mihatovi, Mitrovi, Prkut, Knezovi, Matugi, Zori i, Kukrika, Baaadur, Skari, }ustre, Palameta i Kova , dubrova ki Gloma~i i Bijeli (Kriste 1999:98; Pulji, Vukorep 1994:317) te neretvanski Klju e i Bjelia. Dragobrtovi Don Petar Dragobratovi roen je 1657. ili 1658. u Donjemu Gracu, najvjerojatnije u ukovoj Gredi ako je suditi po obiteljskoj predaji Dragobratovia koji ~ive na Rabi odakle su se raselili po Donjoj Neretvi, a u slivanjskim se maticama spominju od 1728. (Bebi 1990:110) 1695. spominju se Matija i Mihailo Dragobratovi kao posjednici u Broancu (pod prezimenom Vukdragovi) te u Gracu i valjini, a u Kotezima navedenoj dvojici te Grguru i don Petru Dragobratoviu (Hrabak 1985:33, 35, 38, 39). Drgi Mato Dragi iz Dubravice (Matheo Draghich de Dubrouiza; MV}G:30) spominje se 1731. kao kum na vjen anju Milinka Mustapia iz Hutova i Janje, keri Milinka Vu ia Juria iz Peine. U Dubravici kod Sjekosa nahodimo 1728. prezime Dragiaevi prilikom udaje Janje, keri Nikole Dragiaevia (Agnezam, filiam Nicolai Draghiskieuich de Dubrouiza Parochiaem Dubrauenssem; MV}G:22) za Bo~u, sina Nikole Petrovia s Hotnja. Dragie po predaji nahodimo na Gornjim Moaeviima tako da su o ito stanovali na podru ju grada ke ~upe. evnica Prezime evenica preuzeo je dio Markovia iz Broanca i Prapratnice. U maticama se ve 1719. spominje Miho evenica (Michaelis Chieueniza; MV}G:1), a dokaz da su evenice od Markovia nahodimo 1772. kada je zabilje~eno kratenje `imuna (Simeon) Marka (Filipova) Markovia druk ije evenice iz Broanca Marco Philippi Marcouich alias Dievenizza de Brochianaz; MK}G:290). Filpovi Anelija (Anghelia), ki Nikole i Ivane Vilipovi iz Vranjeva Sela kratena je 1714. (ex Nicolo et Iuanna Vilipouich de Bragneuo Sello; MK}G:13). Nakon toga Filipovii se spominju u Gracu 1729. (Joannes Philipouich de Gradaz; MK}G:56; po SD}G vidimo da su ~ivjeli u Donjem Gracu). Za dio je grada kih Filipovia jasno da su pristigli iz Turkovia (Nicolao Marci Filippouich oriendus de Turcouichi; MK}G:195). Po predaji su ondje Filipovii potomci Filipa }ilia, a iz rupodoljskih je matica vidljivo da su se prezivali i Markovi (Pulji, Vukorep 1994:323). Frnjo ure (Georgius), sin Nikole i Anuae Marti (ex Nicola Fregno et Annuscia Martich da Selenicouaz coniugibus; MK}G:3) sa Zelenikovca, kraten je 1709. Na Drijenu se pak 1731. krstio Mitar (Demetrius), sin Nikole i Marije Frenji (ex Nicolao et Maria Fregnich; MK}G:33). Glov Postoji predaja po kojoj je jedna vidonjska obitelj potekla od ovjeka koji je ubio svog potur enog brata koji je tla io narod. Kako su zemlje u selu Oskoruanici 1694. pripadale Ibrahimu Galoviu, vjerojatno se predaja odnosila na Galove. Izre eno osna~uje injenica da se 1702. pojavljuju Petar i Mile Galovi kao vlasnici zemlje u Vidonjama. }ivjeli su u Galoviima, pa u Glavicama i na poslijetku na Mislini. Pisali su se i kao Galovii i Galovljevii (D. Vidovi 2005:158). Nahodimo ih i u Slivnu 1782. (M. Vidovi 2000:446) i u Opuzenu kao doseljenike iz Vidonja (Bebi 1983:39), a u Gluacima postoje njive Galvuae. Po predaji su u Za~ablje doali s Trebimlje. Prezimena Gali i Gale u Popovu nahodimo od 1708. (Sivri 2003:370) Glvini Mijo Glavini iz Dobrova (vjerojatno je rije  o Kuetinama kod Crvenih Stijena u }abi, gdje su isprva ~ivjeli) o~enio se 1658. Nikolinom, kerju Mate Petria iz Vidonja (Sivri 2003:232). Na Dobrovo se odnosi i prvi upis Glavinia 1709. u grada kim maticama prilikom kratenja Matijaaa (Matiasc Glauinich; MK}G:3 4), sina Stojke i Mihe, a ostali se upisi iz 18, st. odnose na Moaevie. Nakon ato su ih Turci oplja kali u Babinu Dolu (gdje im je matica), zbog sudjelovanja Marka Glavinia u oslobaanju Neretve od Turaka, dio bje~i na Trubino Brdo, a dio u Slivno odakle se, nakon neuspjeanog pokuaaja povratka na ognjiate, sele u vidonjski zaselak Ru~ne Njive po etkom 18. st., a poslije na Mislinu (D. Vidovi 2006:158). Gst+n Spominju se na Zelenikovcu u grada kim maticama od 1713. (Martinus Gustin de Selenicouaz; MK}G:11) Podrijetlom su po predaji iz Velje Mee gdje ih nahodimo u maticama od 1728. Dio ih je ~ivio na Pobru gdje je 1734. zabilje~eno dvo lano prezime Gustin Prce (Magdalena, f. Stanislaus Augustin Parze; Kriste 1999: 216). Na Oaanjiima se spominju 1792. (Peri 2006:189). Agustinovie nalazimo na Peljeacu od 1644. (Trpanj), s tim da su Agustinovii u Vignju bili upravo sa Zelenikovca. (Vekari 1995:31) Na podru ju grada ke ~upe nahodimo ih u danas opustjelome selu Vlaka nedaleko od Hotnja prilikom kratenja Ilije (Elias), sina Petra Gustina Ivanova i Magdaline Miakovia Mihina (ex Petro Joannis Gustini et Magdalina Michaelis Miscouich conjugibus de Uulaca; MK}G:298). Jnji U Vidonje su se doselili iz Hotnja u Gracu. Rije  je o nadimku Lazarevia/Laza koji je postao prezimenom. Nikola i Jure Lazo spominju se kao posjednici u Vidonjama ve 1702. (M. Vidovi 2000:194). Dvije se obitelji spominju u Vidonjama 1805. (obitelji Andrije i Mate Janjia; M. Vidovi 2000:532) Godine 1815. u Dubrovniku se spominju iseljenici Janjii s Hotnja (Sivri 2003:241), a 1819. Ivan Janji iz Vidonja dolazi na ~eninstvo u Majkove Gornje (Goluai 1991:193). Nadimak Jnji u Vidonjama su nosili Crn evii. Jrak Pristigli su po etkom 18. st. s Trebimlje o emu svjedo i upis iz 1725. kad se Jelenom, keri Nikole Bratoaevia, ~eni Petar, sin Nikole Jaraka s Trebimlje sad iz Graca (Petrus, filius Nicolai Jarak de Trebimglia modo de Gradaz; MV}G:14 15). Ve 1730. dio ih se seli u Dubravicu kod Sjekosa (Andreas, filius Nicolai Jarak de Dubrouiza Parochiae Dubrauensis; MV}G:29), a 1765. bilje~imo ih i na Hotnju u Dubravama (Michael Andreae Jarak de Hottagn; MK}G:235). Na Trebimlji se Jaraci spominju od 1711., a pisali su se i kao Kne~evi seu Jarak i Mir eti seu Jarak (Kriste 1999:125). Mogue da im je starije prezime bilo upravo Mir eti zabilje~eno u Liscu 1671. (Georgius ex Vito Mircetich...incolis Trebigna; MK}L:44v) Jgunica Prezime nastalo raslojavanjem roda Baai. Nahodimo ga od 1855. na Dubravici (SD}G 2:357). Poslije se sele u Praovice odakle su se takoer raselili. Jvanovi Nalazimo ih u Gracu od 1737. kada se krsti Andrija (Andreas), sin Ivana i Ivane Jovanovi (ex Joanne et Joanna Jouanouich; MK}G:109). Na Pobru se Jovanovii spominju 1666., a u Cicrini 1732. (Sivri 2003:242, 328) te kao Jovanovi seu Laznibat u Orahovu Dolu 1744. (Kriste 1999:226). Jovanovii su imali posjede na Trebimlji, Mialjenu, Kotezima i Raptima (usp. Hrabak 1985). No, godine 1777. spominje se Stjepan Kuduz druk ije Jovanovi (Stephanos Cudus alias Joanovich; MK}G:318) pa ostaje pitanje jesu li Kuduzi (Vukasovii) i Jovanovii isti rod. Zanimljivo je da su i Vukasovii i Jovanovii po SD}G 1763. ~ivjeli u Gornjem Gracu. Kaluz Rije  je o nadimku Bogdanovia s koji se prvi put spominje kao prezime 1831. (Pulji, Vukorep 1994:302). Ina e se Bogdanovii doseljeni s Gornjega Zelenikovca u Dobrovu spominju od 1746. (MV}G:53) tako da su se Kalauzi u Nerae (koje se esto vodilo kao zaselak sela Dobrovo) vjerojatno doselili veoma rano. U Opuzenu se pak 1733. spominje obitelj Ane, keri Petra Kalauzovia iz Dubrovnika (Bebi 1983:131). Kra i Kara ii su jedan od mlaih rodova u Gracu. U Gradac se 1927. pri~enio Ivan (1893.  1981.), sin Marijana Kara ia iz Biletia iz Brotnja gdje se Kara ii spominju od 1742. U Biletie gsu se najvjerojatnije doselili iz Crn a kod `irokoga Brijega gdje su starosjedioci (Mandi 2003:269). Ivan je o~enio Anu (1894.  1977.), ki Nikole Vukasovia Bjelana i Mare, roene Butigan `ilji, i ostao ~ivjeti na njezinu imanju. Kti Jedan su od starijih rodova na ovim prostorima. Joa se 1625. spominje poturica Ibrahim-aga Kati iz Popova. U Primorju se Katii isprva spominju u Smokovljanima 1651. Na Hotnju se spominju od 1694. kada Mle ani oduzimaju zemlju jednome od njih, a 1705. na Hotanj se iz Oaljega doseljava Stjepan Kati (Pulji, Vukorep 1994:313). Prvi upis Katia u maticama nahodimo 1713. kada se krsti Manda (Magdalena), ki Pavla i Anelije Kati s Hotnja (ex Paulo et Ann(gelia) Catich; MK}G:11). Rod je bio raairen i u Popovu gdje se spominje u Ravnu 1770. (Sivri 2003:243) Kako su se Suaii iz valjine u 19. st. pisali i kao Katii, mogue je da je rije  o istome rodu iako predaja Katie ve~e s Lazareviima. Potomke Katia s Hotnja nahodimo u Dubravama, u Stonu i Metohiji na Peljeacu te na Lastovu gdje se 1800. odselio Vido Kati (Jurica, Vekari 2006:130). K o U grada kim se maticama prvi puta pojavljuju u Dobrovu gdje se 1724. ure, sin Nikole Ke e (Georgius, filius Nicolai Checio; MV}G:7) ~eni Vidom Vui i. U Vidonjama se spominju u Stanju duaa iz 1805. (M. Vidovi 1994:536) Rodom su vjerojatno iz Velje Mee gdje se 1711. spominje obitelj Lasari seu Chechio. (Kriste 1999:216) Nadimak Ke o nosili su i Kulaai i Milanovii. Kt+n 1723. udaje se Danijela, ki Mate Kitina iz Dobrova (Daniela, filia Mathei Chitin; MK}G:142). Nalaze se i u popisu dobranjskih ~upljana iz 1795. (Vr i 1974:47). U Dobranjama izumiru 1986., a u ukovoj Gredi ~ive i danas. Rodom su iz Dubljana gdje je 1736. zabilje~eno kratenje Ane (Anna), keri ure Kitilja i Jele, keri Marka Vukosaljia (Georgio Kitigl de Dubgliani & Ellena, Marci Vucosaglich; MK}G:103). Jedna obitelj ~ivi i u Hodilju na Peljeacu. Po predaji im je starije prezime R~i. Klri Prvo upisano kratenje u grada ke matice bilo je kratenje Mihe (Michael), sina Vujane Vuleti i Mate Klaria iz Graca (ex Vuiana Vuletich et Matheo Clarich; MK}G:3). Klarie muslimane nalazimo pak na Prenju i u Opli iima. U Gornjemu Gracu izumiru u 19. st. Nikolu Klaria iz Neretve 1401. spominje Nikaa Ranjina (Sivri 1999:95), a na Dragoviji u ~upi Vid kao mleta ka se nadarenica spominje Petronila Klari (Glibota 2006:182). Kkotovi Mihajlo Kokotovi iz Graca jedan je od usko kih vodi a tijekom napada na Ravno i Trebimlju (Hrabak 1983:105). Kncul U 18. st. uglavnom se piau Kuncuo, a od sredine 19. st. Koncul. Matice ih isprva bilje~e u Prapratnici 1713. gdje Mato i Stana Kuncuo (Matteo et Stana Cunzuo; MK}G:9) daju krstiti svoju ki Ivanu (Iuanna). Isti roditelji 1720. (sad s boraviatem na Zelenikovcu) krste sina uru (MK}G:18), 1728. (sad s boraviatem u Grabovici, koje postaje glavno boraviate Koncula) sina Matu (MK}G:54), a 1732. ki Mariju (sad s boraviatem u danas napuatenom selu Vlaki koje se nalazilo isto no od Hotnja; MK}G:78). Kunculie pak nahodimo u nedalekom Oaljem od 1583. (Vekari 1995:381) U selu }iva dobili su nadimak Maleta koji im je postao prezimenom. Vjerojatno su njihovi potomci Malete u Plini kod Plo a koji su kao mleta ki nadarenici 1704. dobili ondje posjede (M. Vidovi 2000:410). Konzulovie nahodimo pak u Slivnu 1730. (M. Vidovi 2000:445) Oko 1880. Mato Koncul se o~enio Anom Rai  iz Dra eva i preselio u to mjesto (Mandi 2003:284). Konjvod Prezime Konjevod u grada kim maticama susreemo od 1713. Tada je u Hutovu kratena Marija (Maria), ki Mihe i Ljiljane Konjevodovi (ex Michaele et Ligliana Cogneuodouich; MK}G:11). Starije im je prezime najvjerojatnije bilo Mi(h)ajlovi jer je 1725. ubilje~ena ~enidba Boaka Miajlovia (Bosco, filius Michaelis Miailouich; MV}G:9) da bi se pogrjeakom njegovo vjen anje ponovno upisalo na iduoj stranici matica, ali sad s prezimenom Konjevod (Bosco Diodatus uidelicet, filius Michaelis Cogneuod). Pod dvojnim prezimenom Konjevod Mihajlovi nekoliko se obitelji iz Hutova u 18. st. doseljuje u Ston (Vekari 1995:337 338). Vukota Miailovi iz Popova spominje se 1420., Mihajlovie u Primorju nahodimo od 1577. (Pulji, Vukorep 1994:315), a ~ivjeli su i u Bobanima. 1656. kao krsna kuma bilje~i se Kata, ki Stjepana Mihajlovia iz Strmice (MK}L:63), a 1673. etko (Florius), sin Petra Mihajlovia (ex Petro Mihailovich; MK}L:41) iz Ravna. Do 1941. Mihajlovii su ~ivjeli i u Dubljanima. Potomke hutovskih Konjevoda nahodimo pak u Hrasnu, ukovoj Gredi (imali staje u Grabovici) i Sarajevu, a ~ivjeli su na Puaiatima, u Obadima kod Nevesinja (ato pobijeni, ato protjerani 1945.) i Glumini. Kostdinovi U grada kim se maticama 1719. spominje Ana Kostadinovi iz Dubravice (Anna de Costadinouich; MK}G:17). ini se da su starosjedioci. Joa 1418. spominje se kao svjedok u povelji kneza Grgura Vukosalia Nikolia o ukidanju carine na Zablatku kod Hutova Hrnjak Kostadini (P. Aneli 1999:65). Od njih su danaanje Bjelopere te je o ito zbilja rije  o veoma starom rodu. Krlj 1712. kratena je Mara (Marra), ki Nikole i Mande Kralj iz Graca (ex Nicolao et Magdalena Kragl; MK}G:7). }ivjeli su i u susjednome Primorju gdje doseljenike iz Maloga Voza u Mali Ston, ~ `>d>jz,4@Ll.HJX>@ ^02lhtpr8öîöêãö hl0h,lKh@Yh0Yh,lK6jh0Yh,lK0JU h0Yh,lKhwh,lKhhK$ hSz hSz hSz hSz 5hi,5CJ aJ hz5CJ aJ hH@ vb%,,dAHBVYYYY$dh`a$gd$dh`a$gdi,$dh`a$gd,lK$dh`a$gdSz $dh`a$gdi,dhgdH dh`gdH|G>8h|Zxz 4!J!#@#P%%%%N'P'T)X)))*+,,,,.5@5H5j5p55555555566*606@6H6f6l6z6666666¾jhUU0J6Uhkhi,6 hi,6hi,hi,hi,5 hi,5 ho]5jh0Yh,lK0JUhv~ h,lK6 hrh,lKh@Yh,lK h0Yh,lKA666666777*727B7H7X7`777777777778 88&8D8J8Z8b8j8p8x88888888888889 99$9,969P9d9l9|99999999::::&:,:@:F:t:z::::::::::;;$;,;\;b;hUUhUU6 hUU6hkhi,6hi, hi,6Yb;x;;;;;;;;;; <<<&<2<8<J<R<\<b<t<|<<<<<<<<<<<<4=>=D=R=T=============>>,>2>F>L>>>>>>>? ??,?>?h?t?????????@@@ @hg,+hi,6hg,+jhi,0J6U hY6hYhYhi,6hi, hi,6Q @"@$@*@<@D@R@V@h@n@@@@@@@@@ AA6A`N`P`R`t```````````4a6a8aJaXaZa^alaaaaaaaaaab"b$b&b:b¸丬丬丬丠䔂x *ha|h: @#j *ha|h: 0J6@U *ha|h: 6@ *ha|h%6@ *ha|hL6@ *ha|hL@ *ha|h!|S6@ *ha|h!|S@ *ha|hVb6@ *ha|hVb@ *ha|hL *ha|hL6.:bFbLbfb|b~bbbbbbbbbbb>cZc|ccccccccd*d,d0dd@dtdzdddddddddddddddd e eeʾʾʾ޴ު޴ʾʾޠʾʾ޴ʾʖʴ޾޴ *ha|h&u6@ *ha|h&u@ *ha|hLT@ *ha|h%@ *ha|hVb@ *ha|hL6@ *ha|hL@ *ha|hw@ *ha|hVb6@ *ha|h{D@ *ha|h{D6@4ee&eeeeeeeeeeRfTfvfxf|fffffffffffff6gDgtggƼ鼎|tjtjt` *ha|h#E6 *ha|hMj&6 *ha|hMj&#j *ha|hMj&0J6@U *ha|hMj&6@ *ha|h!|S@ *ha|h!|S6@ *ha|hVb6@ *ha|hVb@ *ha|hL@j *ha|h!|S0JU *ha|h%@ *ha|ho6@ *ha|ho@ gggggh:hhhhhhhhiii:iJi\ijiliiiiiiiiiijjjǽǥLJpdZ *ha|h3@ *ha|h36@j *ha|hPV0JU *ha|hPV *ha|hPV6 *ha|hPV@ *ha|h%@ *ha|hPV6@ *ha|ho6@ *ha|ho@ *ha|h2@ *ha|h26@ *ha|h#E *ha|h#E6j *ha|h#E0J6U!jj"j:j}B}D}`}f}x}~}}}hFZ hFZ6 h N6h Nh8# h]ch]ch]ch;sYhv{h5OhX hM#h]ch_uh eJ}}}}}}}}}}}~~,~2~b~h~~~~~~~~~~~~"$&:@dj.0X^ntƀʀ꺶ﲪhM hM 6hM h~ h~6hhvH76h0( h0(6h0(hvH76h5O h5O6 hvH76hv{ hv{6hvH7h Nhh N6C>JNb NVxz&ƒ8*,DLP\`n "0‡ćʇ:@JĹh8#CJaJh5OCJaJh0(h5O6CJaJh5O6CJaJhvIh]c6CJaJhvIh]cCJaJhvIh NCJaJ hh N h6h hM hM h8#hM 6hM hM 6hM hM 65JLR\hzȈΈ؈ވ (.024Bź襙}qi`hFZ6CJaJhFZCJaJh0(hFZ6CJaJ!jhFZhFZ0JCJUaJhFZhFZCJaJhFZhFZ6CJaJh8#6CJaJhvIh`U6CJaJhvIh`UCJaJhvIh NCJaJhvIh N6CJaJhvIh]c6CJaJhvIh]cCJaJhvIhvI6CJaJ!BHRblpr̉҉&LbhrvxΊҊԊƻƻƻƻƯuihvIh e6CJaJhvIh6CJaJhvIhCJaJh0(h!|S6CJaJh0(h N6CJaJhvIh NCJaJhvIh N6CJaJhvIhECJaJhvIhE6CJaJhvIh]cCJaJhvIh]c6CJaJhvIhvI6CJaJhvIhvICJaJ($*<BLR^d|‹ȋ؋ދ &,:LZhjňҌ ".4LRdjtzҍԍhv{hv{CJaJhv{hv{6CJaJhvIh NCJaJh*(Th e6CJaJhvIhECJaJhvIh]cCJaJhvIh]c6CJaJhvIh e6CJaJhvIh eCJaJ:ԍ؍  &,0 &(*ҏ֏(.>ސ$@Dprtv&6ѺѺѦ~ss~hvIh pCJaJhvIh p6CJaJ!jhvIh p0JCJUaJhvIhZCJaJhoCJaJhvIh`U6CJaJhvIh`UCJaJhvIh56CJaJhvIh5CJaJhvIh NCJaJhvIh N6CJaJhv{6CJaJhv{-68fv̒ޒBLPXZfjtƓ@PbfpΕڕnz|DTpx̚ܚĸĸĭĸĸĸĸĸĸĸĸĢhvICJaJhvIhZv6CJaJhvIhZvCJaJh0(hXCJaJhvIhX6CJaJhvIhXCJaJ!jhvIhX0JCJUaJh8#CJaJhvIhZCJaJhvIhZ6CJaJ4Jbfxz|ʝ(.4Bh$RpޢǿǴ●}q}}q}}hh6CJaJhhCJaJ hhhCJaJhl^CJaJh;sY6CJaJhvIhvI6CJaJhvIhvICJaJhSCJaJhvIhZvCJaJjh@0J6CJUaJhvICJaJhvIhZv6CJaJhvI6CJaJ,*.2:FPbԥޥxȦڦܦ  *<@Чƨʨ̨Ԩ~vnhI02ho5hl^CJaJjhg!0J6CJUaJhv{6CJaJhI6CJaJhICJaJhv{CJaJjh0(0JCJUaJh0(hCJaJhSCJaJh6CJaJ hhhh6CJaJhhCJaJhCJaJ*Ԩڨ$Bhjnȩԩک(4:D^`dv|ªȪʪ̪ΪЪҪԪ"*īƫʫҫԫ лûˮЧРл˙БЂ hZ\h7Fh7FOJQJh*hh7F6 h*hh7F h@Ah7F h7Fh7Fjh7Fh7F0JUh@Ah7F6h7Fh7F6 h7F6h7F ho6 hIhIh5Oho hM#ho ho56hoho561 >BDHTV`ĬҬhjxz|*.<>flnrt̮خ"(4.B䆁 h-6h- h"h(z h~|7h~|7jh!1h~|70JU h$wfh~|7h#Qh~|76h#Qh!1h~|76 h!1h~|7h~|7 h~|76hV9h(z6 h&h(z h(z6h(zhV9h7F6h7F h7F6 h&h7F2BHZİҰ԰ڰ ̱ڱ$FT²Ȳֲ(.8:<Xb BLR\^nx̶̶̶̶̶̶̡̡̙̔ hF6h0(hN6hhN6jhNhN0JU hN6h. h.6h0(h-6hNh h-6 h-h-h-h-6hth-6 h-6h9Hh-6h-9Դ&(*0:PR̵εеֵ*̶ζֶ"pzƷ޷ҹұҏҏҊ|jhq(0JUhq( hq(6h` h.6h#Qh =h =6 h =h = h =h.h =h.6h/h.6jh00J6U h.6h.h@hN6hNhN6huhN6hN hN6 hF6hF0$T^`bdlƸθҸ޸ 0@BHV\bh̹ڹ 阓hojhI0JU hI6hIjh.0JUh.{h.6jhU>h.0JUh/h.6h.6OJQJhdeh.6jhu(h.0JUhf^h.6h. h.6jh.h.0JU3ºʺ.0:xzȻ$28BHfhnz26DTdrtzBJξܾ޾öݱݩݥݩݩÏȏh =h~|76jhT0JUhThYchrsh~|76 hT6jhYch~|70JU h~|76 h =h~|7 h =h5O h =hTh~|7 hM#h~|7hQh~|756hM#h~|75 h~|756"*02: "l(.:@RXdjv|$,L0nxh=hP6hM#hP6hPhP6 hP6hIh5O hM#hP hPhPhPhq( hq(56hQhq(56hM#hq(5 hq(5h^ h~|76h~|7 h =h~|7 h =h =70*VXlxz $dha$gd_$ dha$gdM $dha$gd $dha$gdM$dh`a$gdP$dh`a$gdq(N 06z@X.<BJh&Rdj (0FHz6JNZ<T¾h_/hPhP6h9phP6 h!1hP h9phP hP6hM#hP6h=hP6hP hM#hPG*L: TVXj (f2nlt"<ȿ÷ȰȬȨ|rhWI/@B*phh%@B*phhWI/@B*phh2hWI/6 h2hWI/hWI/ h6hh& h-/hMh-/hM6h9- hM6hMh9-hM6 hXS6hXShIhI02hI02hI025hq(hPjhP0JU)<Z`Dj $N.hjzۺvrj^jh:hM6OJQJh:hM6hAn-hM6OJQJ hM6hM hhhI@B*phhc@7@B*phhWI/@B*phhh@B*phhh@B*phhWI/@B*phh@B*phhh@B*phhWI/@B*phhh@B*ph$Vbptbddfvxz|~bv\8F$.HL`"2,Lúêh&,h&,6h9hM6hFh&hM6OJQJ hM6 h9-h9- h_h_hF@h_ h9-6h9-hqhh&,hAn-hMhdc3hM6@ "2VXvPRhhjz $dha$gdM$ dha$gdMLfl~R`(*,>XvBZlz~".8:<RfZ@RTXl|~02@phh+hAjhM0JUhMhM6hhfZh\-hM6hh hM6jh_0JUh9-h_hMh&,EBRT$02Nbfjnpz $ |              h+@ h@ hM@hM6@OJQJ hM6@hhq hM6 hq hMjhhM0JUjhM0JUhFhr`hM6h+ hwK6hM6OJQJ hM6h9-hM5     x   ,8:~PR`n.2Tbh8T2>~~ҼҼҼҼҸ֯֯ҧҼҜҘh hN]-hMhWhD<=hM6hM6OJQJhJ0h+hThM6jhM0JUhM hM6jhO0J@U hO@ hM6@ h+@ hM@<"""'''***v,x,,`0b0r044*4888n9 $dha$gd{*S $dha$gdM       x!z!V""""""""###$B%D%%%& '''''''t)6*******+t,v,x,˻дЬТККГЏ{hhvDhvD6hWhvD6hvD hWh{*Sh:@h{*S6jh{*S0JUh7h{*S6 h7h{*S h'h{*Sh{*S6OJQJ h{*S6h{*ShojhM0JUhw^dhM6hM6OJQJ hM6hMhW.x,z,|,,,R-h----.N.d..//&/T/p/////// 00F0H0T0b0d0f0n00002"2F2X2p222333444(4*4>5j555666ǷdzǮǧhmhGGGHHHHHIIJJJJ.KKKKKKKKKrLtLvL|LLPMMMM~NNNN(P6PBPRPhr h{*S6 hr h{*ShAhoh{*S6 hoh{*Shh{*S6h7Lh{*S6 h7Lh{*S h{*S6h{*S hJhjhohohJ6hJhJ6h&9jhJ0JUhJhjjhJhJ0JU2RPPPP QQQQ4RHRJRNR\RUUVVVV$W4WX,X^X YbPhXhX6OJQJh!hX6 h!6hf6OJQJ hf6hvhX6 hvhXh!h*MhX6ht-hX6hc@7h>ChX6 h>ChXhA hX6 hv~hXhhv~hX3HT8:F"$2~ғԓ02L(*6XZfLN $dha$gdM $dha$gdX fZhp|~ȍ$Ύ\ȒҒRГԓz8 ĻhlhX6 hlhXhchX6h8ho+hXSh!h >hX6hX6OJQJ hX6 hD6hD6 hh hD66 h6 hhXhh#hD6h>bPhX6hX4 "$hXZ\—˜Ę &Nf6RT2@L؝&*.06dnZ\^fF~<hIghX6UhyhX6hX6OJQJh!hjhX6 h86 hh#d hhX hX@ h8@hhX6@ hX6h8hhr&hX6hX hr&hX6 susreemo od 1687. (Vekari 1995:356). Od grada kih su Kralja Kraljii (Kraljie predaja spominje u Moaeviima) s nadimkom Bobeta u Domanoviima (Vukorep 1996:303). Kralja je pak bilo i na Golubincu, a kao pravoslavaca u Ravnu. Jedno su se vrijeme Kralji u Gracu pisali kao olakovii i olanovii. Kmk U grada kim maticama prvi im je upis iz 1719. kad se krsti Andrija (Andreas), sin Rade i Mande Krmek s Drijena (ex Rade et Magdalena Carmech; MK}G:18). Godine 1650. u Kotezima u ~upi Lisac u Primorju spominje se Miho Ivanov Krmekovi (Michiele di Gioan Karmekovich; MK}L:9r). U Oalje se pak s Drijena 1683. doselio Vido Krmek Matin i po njemu su se Krmeci u Oaljem prozvali V dojevi (Vekari 1996:339). Krmeci su nosili i dvojno prezime Pavlovi druk ije Krmek od 1764. (Paulo Raphaelis Paulouich alias Carmek; MK}G:264). Po SD}G 1855. na Dubravici ~ive Tapalovii iz Dubravice koji su od Krmeka. Prezime Topal nahodimo u Orahovu Dolu. Kako se ini da je i ondje bilo i Maslaa, ini se da predaja o vezi izmeu Maslaa i Krmeka nije posve neutemeljena. Kduz Prezime nastalo nadimka za dio Vukas(ovi)a. 1737. kratena je Anelija (Angelia), ki Ivana i Mande Kuduzovi (ex Joanni et Manda Kudusouich; MK}G:108) iz Graca. Isti se Ivan 1729. o~enio za doti nu Mandu pod prezimenom Vukas (MV}G:25). Godine 1777. spominje se Stjepan Kuduz druk ije Jovanovi (Stephanos Cudus alias Joanovich; MK}G:318) pa su Jovanovii i Kuduzi vjerojatno bili u srodstvu. Kkrika Katarina, ki ure Kukrice (kukrica i kukrika dva su imena za istu biljku) iz Radetia (Catharinam, filiam Georgis Kukriza de Radetichi; MV}G:1) udala se 1720. za Nikolu `krbia s Trebimlje, a 1733. spominje se kao kuma na kratenju Kate Dani i (MK}G:84). Kla U grada kim ih maticama nalazimo od 1712. kada se kao krsni kum spominje Vido Kulaaevi iz Dobrova (Vitalis Culascieuich; MK}G:7). Vjerojatno su se doselili iz Vojevia u Trebimlji gdje se spominju od 1710. (Kriste 1999:189). U prilog toj tezi ide i injenica da su krsni i vjen ani kumovi Kulaaima iz Graca po esto bili Kulaai iz Vojevia. ivan Kulaa Stjepanov (vjerojatno iz Vojevia) kraten je 1654. u Podgori u Primorju (Goluai 1991:180). K~i Miho Glasov iz Kiaeva o~enio se 1722. Marijom, keri Mitra Ku~ia iz Moaevia (Mariam, filiam Demetris Kuscich; MV}G:4). Mogue je da su od Tasov ia iz Banje kod Slanoga gdje se 1599. spominje Pavo Ku~in koji je 1580. zapisan kao Pavo Doljestovi, a 1599. kao Pavo Tasovac (Goluai 1991:81). Rod Ku~i nahodimo i u Vidu 1704. (M. Vidovi 2000:470). Lazrevi Pavao Lazarevi spominje se na Hotnju 1694. (Pulji, Vukorep 1994:319). Nikola i Jure Lazo spominju se 1702. kao posjednici u Vidonjama (M. Vidovi 1994:494). Iste se godine spominju i u Orahovu Dolu (Sivri 2003:250). U grada kim se maticama na Hotnju spominju od 1713. (Stoika Lazareuich; MK}G:11). U 18. st. eai je lik Lazo, a od 19. st. Lazarevi. Na Hotanj su doali iz Velje Mee. 1656. krsti se Lazar, sin Nikole Laze (Lazzarus, ex Nicolao Lazzari; MK}L:91) iz Velje Mee. U Vidonjama je nadimak Lazarevia s Hotnja Jnji postao prezime koje nahodimo od 1805. Od Lazarevia potje u i Ke e. Lsi Magdalena, ki Mate Lesia iz Graca, udala se 1668. godine u Dubrovniku za Radu Vukovia iz Kalaurevia. (Sivri 2003:251) Toponim Lesia njiva bilje~imo u Grabovici. Lpin U grada kim se maticama spominju od 1713. kad se kao kum na kratenju spominje Filip Lopin iz Du~i (Phillipus Lopin; MK}G:11). Po etkom 18. st. iz mati nih Du~i kod Neuma preali su u Ru~ne Njive u Vidonjama gdje 1806. mijenjaju prezime u Tai. Vjerojatno su ondje doali iz Velje Mee u kojoj se spominju 1713. i otkud su se odselili u Aladinie (Sivri 1999:252) i vjerojatno u Majkove (rod Lopina spominje se ondje od 1695.; Goluai 1991:201). Lopina ima u }uljani na Peljeacu (ondje se spominju joa daleke 1664., a po jednoj od predaja ondje su pristigli iz Du~i), a ~ivjeli su i u Malom Stonu i Dubi Stonskoj (spominju se 1664.; Vekari 1996:24 25). Od njih su Miakovii. Naime, 1767. udaje se Manda, ki Nikole Miakovia druk ije Lopina (Magdalena Nicolai Miscouich alias Lopin; MV}G:85). Kako su upisi Lopina do 1745. razmjerno rijetki, mo~emo pretpostaviti da ih se dio pisao kao Miakovi. Ljljani Godine 1704. roen je Ivan (Joannes), sin Vu ka i Kate Ljiljani iz Kiaeva (ex Vucko et Catharina Liglianich; MK}G:17). Spominju se potom u Dra evicama 1742. (MK}G:142), 1745. u Gracu (doali na ~eninstvo kod Curia; MV}G:52), a 1749. u Dobrovu (stoji da su doseljenici; MK}G:158). Mj ica Godine 1694. spominju se kao doseljenici u Kaloperovie, a u dobranjskom zemljianiku nalazi se ime Bogdana Maj ice. Po predaji su potomci osloboditelja Kule norinske Cvitana Bilasa. Mogue je da je Cvitan Bilas potomak grada kih Bjelosavljevia (koji su u grada kim maticama upisivani i kao Bilosavljevii) te da se nakon zavraetka tursko-mleta kih ratova vratio u rodni kraj. U Stanju duaa ~upe Opuzen iz 1733. spominje se Bo~o Maj ica iz Donjega Graca (D. Vidovi 2006:202). Godine 1765. spominje se Andrijana, ki Stjepana Maj ice (Andreana Stephani Majciza; MK}G:236). U maticama ne stoji odakle je, ali je vjerojatno iz Dobranja (zaselak Sankovii) gdje se Maj ice bilje~e u maticama od 1769. (M. Vidovi 2000:227) Mndi 1712. kratena je Manda (Manda), ki Nikole i Ivane Mandi iz Dubravice (ex Nicolao et Iuanna Mandich; MK}G:6). Mandii su se rano iselili u Topolo i Slivno, a sudei po toponimiji ~ivjeli su u Donjim Radetiima. U Slivnu se spominju od 1747., a poslije su promijenili prezime u Zcalo (M. Vidovi 2000:446). Rod Zucalo ina e rano susreemo u Grepcima u }uroviima iznad Rijeke dubrova ke. Mrkovi Godine 1734. kao krsna kuma spominje se Janja Markovi (Agnes Ma(rco)uich; MK}G:93) iz Broanca. Po tradiciju su od njih nastali evenice iako je u maticama ranije potvreno prezime evenica. Rodom su iz Popova gdje se u Dra evu spominju davne 1546. (Vukorep 1996:7), a dovodi ih se u vezu s Ivanoviima jer je u Dubrovniku zabilje~eno dvojno prezime Ivanovich alias Marcovich (Sivri 2003:240). Kako su se Ivanovii pisali i kao Zvono, neposredno podrijetlo Markovia valja tra~iti u Veljoj Mei (tamo nalazimo Ivanovie 1671.; Pulji, Vukorep 1994:322) ili Donjoj Trebimlji. Od ovih su Markovia Markovii na Prenju, Aladiniima, Borojeviima (spominju se 1792.; Peri 2006:188, 191, 192) i Dra evu te Filipovii s Trebimlje (sigurno) i dijelom u Gracu. Mti Matijaa Mati iz Broanca (Matiasch Matich; MK}G:4) upisan je u grada ke matice kao kum na kratenju 1709. Godine 1702. u Zemljianiku odlomka Vidonje zapisani su Ivan i Matija Mati (mo~da je rije  o istome Matiji). U Vidonje su se pak Matii doselili iz Bjelovia u koje su pristigli iz Velje Mee gdje je jedan od Matia, po predaji, ubio bega. (D. Vidovi 2005:159) O tome da su Matii zbilja ~ivjeli u Veljoj Mei svjedo i podatak o kratenju ure, sina Nikole Matia (Georgius ex Nicolao Mattich) iz Velje Mee u Liscu 1671. (MK}L:44v). Matii iz Popova spominju se u Dubrovniku 1717., a mogue je da su jedan rod s Mtijiima iz Ravna. Nalazimo ih i u Slivnu 1736. (M. Vidovi 2000:445) Svi Matii u isto noj Hercegovini vode podrijetlo od Matia iz Dubljana, potomaka humske vlastele Vukosavia. Mtkovi 1719. Vido Matkovi (Vitus Matcouich; MV}G:1) iz Moaevia ~eni se Anom, keri Vide Butigana. Rod nestaje u 19. st. Danas ~ive u Malom Vozu u zaseoku Matkovii. Mtuako Ivana Matuakovi (Joanna Matosckouich; MK}G:4) iz Moaevia kratena je 1709. U 19. st. prete~e pokraeni lik prezimena Matuako. U Du~i, Me inak i Rudine sele se u drugoj polovici 20. stoljea. Prezime Matuako 1719. nalazimo u Dubrovniku, a 1792. u Postranju (}upa dubrova ka; Vukorep 1995:187). Zanimljivo je da Matuaci na Me inku nose nadimak Frni ato bi ih mo~da moglo dovesti u vezu s izumrlim rodom Frenjo. M lnovi Godine 1744. kraten je Nikola (Nicolaus), sin Vuke i Mande Milanovi s Drijena (MK}G:33). U grada kim maticama Milanovie susreemo u Crniima i na Gredi 1725. (MV}G:9), u Aladiniima (MV}G:12), Kruaevu (MV}G:36) Borojeviima (MK}G:40) i Prenju (MK}G:41) 1726., na dubravskome Hotnju 1765. (MK}G:235) te u Tasov iima 1771. (MK}G:282). U Slivnu ih se spominje 1756. (M. Vidovi 2000:446), a u Metkoviu ih nalazimo kao doseljenike iz Stoca 1759. (M. Vidovi 2006:265). 1792. nahodimo ih (osim u spomenutim dubravskim selima) i na Jaso u i Pjanom Brdu (Peri 2006:195,196). Kao Milanovie druk ije Vulie (Milanouich alias Uulich; MK}G:284) susreemo ih u eljevu 1771. O ito je rije  o jednome od starijih rodova na ovim prostorima. Naime, Jurek Milanovi spominje se 1371. u Stonu, Radonja Milanovi 1434. u Drijevima, a 1498. isti se priimak javlja u Liscu, Oaljem i Smokovljanima. Mleti 1646. Petar, sin Mihajla Miletia iz Moaevia kraten je u Liscu (MK}L:22v). Filip (Phillipus), sin Mihe Miletia (Michaele Miletich) i Marije, keri ure Gnjatia (MK}G:153) kraten je 1748. u Gracu. Prezime Paprica dicto Mileti zabilje~eno je 1755. u Dobrovu (MK}G:177) Da su Miletii ~ivjeli i u Vidonjama svjedo i nam i upis vjen anja Marije, keri Mitra Miletia iz Vidonja 1808. (Sivri 2003:261) Miletii su rodom iz Dubljana u kojima se 1694. spominje poturica Ahmed Mileti (Hrabak 1985:37), joa se ranije (1672.) bilje~e kao pridoalice iz Ravna u Lisac (MK}L:93r), 1752. na Slivnu, 1774. u slivanjskoj Zavali (M. Vidovi 2000:446), a 1807. nahodimo ih i na Peini (Pulji, Vukorep 1994:307). Milslavi Mileta Milislavi iz Graca o~enio se 1657. Marom, kerju Radoslava Markova iz Konavala (Sivri 2003:263). Nema spomena ovoga roda ni u toponimiju ni u predaji. Makovi Prvi upis Miakovia u grada ke matice datira iz 1712. kad je kao krsna kuma ubilje~ena Savica Miakovi iz Du~i (Saviza Miskouich; MK}G:8), 1736. spominju se u Slivnu (M. Vidovi 2000:445), a 1737. u Moaeviima (MK}G:75) i Ilijinu Polju (MV}G:41). Po vlastitoj su predaji iz Stona, ali se po maticama ini da su izdanak Lopina. Naime, 1767. udaje se Manda, ki Nikole Miakovia druk ije Lopina (Magdalena Nicolai Miscouich alias Lopin; MV}G:85). Mlovi Godine 1712. roen je Stjepan (Stephanus), sin Filipa i Janje Mulovi (ex Philippo et Jagna Mulovich; MK}G:8) iz Broanca. Posljednji im je upis u maticama 1754. (MK}G:175) Mijo Mulovi zabilje~en je pak kao mleta ki nadarenik u Dobranjama 1702. (Glibota 2006:137) Mstapi U grada kim je maticama 1722. ubilje~eno kratenje Andrije (Andreas), sina Stojana i Janje Mustapi (ex Stoiano et Agneza Mustapich; MK}G:23) iz Hutova. Mustapii ~ive i u Dubravici 1763. gdje su doali na ~eninstvo kod Kostadinovia (SD}G:90). Joa ranije (1694.) u Osi enoj Mei (danaanjoj Osje enici) i Toplici Mle ani posjedima nagrauju Petra Mustapia (Hrabak 1985:41, 43). Po predaji im je starije prezime revi (u Dubravici postoji toponim revia trina), ato potvruju upisi hutovskih doseljenika u Dubrovniku (Pulji, Vukorep 1994:330). U 18. st. likovi Mustapi i Mustafi jednako su esto potvreni. Danas su pak Mustafii na Trijebnju muslimani, a Mustapii po Donjoj Hercegovini i Dalmaciji katolici. 1745. dio se hutovskih Mustapia seli u Metkovi (Vr i 1974:83), 1756. na Stolove u Slivnu gdje su se preselili iz Graca (M. Vidovi 2000:446), 1767. u Dobranje (M. Vidovi 2000:260), 1792. nahodimo ih Doljanima i eljevu (Peri 2006:166, 200), a 1805. u Vidonjama (rije  je o udovici Kati Mustapi i sinu joj Tadiji; M. Vidovi 1994:531). Po predaji su iz Hutova i Mustapii u Mustapia Dragi kod Imotskoga i u okolici Benkovca. Priimak urevi zabilje~en je 1435. u Drijevima, 1525. u Tuljima u Popovu (Pulji, Vukorep 1994:330), a 1543. nahodimo ih kao doseljenike u Dubrovnik iz }urovia (Sivri 2003:167). Niklti U maticama za 1795. godinu nalazimo Josipa Popovia re enoga Nikoletia. Od 1814. njegovi se potomci piau isklju ivo kao Nikoletii (M. Vidovi 1998:248). O ito ih je bilo i u Gracu (mo~da u Broancu gdje su ~ivjeli i Popovii) jer imamo podatak o preseljenju jednoga Nikoletia 1895. iz Graca u Ston. (Vekari 1996:102) U Dobranjama su ~ivjeli u zaseoku Prisoje, a danas ~ive u Bijelome Viru. Nnkovi Nonkovii se u povijesnim vrelima spominju od 1667. kada se Nikola Nonkovi i Draako Mati osveuju stanovnicima sela u Dubrova kome primorju zbog usko kih napada. (Pulji 1995:55) Serdar Nikola Nonkovi iz Broanca jedan je od glavnih sudionika oslobaanja Donje Neretve od Turaka za Morejskoga rata za ato su i nagraeni mnogobrojnim posjedima. Na njihovo su se imanje nastanili Matii. Ob!vn Ivan Obrvan (Joannes Obaruan; MV}G:4) spominje se na Kiaevu 1722., a na Moaeviima ih nahodimo 1731. (MK}G:73). S Kiaeva su i Moaevia (po predaji su njih i Obaiva e ondje dovela dva brata Komljena) koncem 18. st. preali na Trubino Brdo, a otud sredinom 19. st. u Medarevine te u 20. st. na Mislinu, sve u Vidonjama. Podrijetlo im vjerojatno treba tra~iti u Veljoj Mei u kojoj se 1711. spominje rod Oberan (Kriste 1999:206). Po predaji su u Stupu, u kojoj se spominju i u grada kim maticama 1739. (MV}G:43), pristigli s Trubina Brda. Pprica Paprice su od Miletia, a u maticama ih kao samostalno prezime nahodimo od 1754. kada se kao kum na vjen anju spominje Pavo Paprica (MV}G:61). Osim kao Miletie u Dobrovu i Gracu nahodimo ih i kao Popovce ili Paprice (Popovaz seu Paprizza; MK}G:263) u Hutovu. Pitanje jesu li ove dvije grane Paprica u srodstvu. Od hutovskih su Paprica potekli Bguri u Gluacima i poslije u Metkoviu u koji su se 1817. doselili iz Cerova (Macan 1990:18). Pvlovi Priimak Pavlovi u Za~ablju i Popovu prostorima nahodimo od 1456., a Pavlovie u Popovu trajno susreemo i nakon dolaska Turaka. Tako se 1604. na glasovitom saboru svega Popova i Za~ablja navodi i Ivan Pavlovi iz Velje Mee. U Popovu treba tra~iti i korijene grada kih Pavlovia. Predaja Pavlovia iz }ukovica da su od Bjelopavlovia u najmanju je ruku upitna i vjerojatno potje e od velikosrpske propagande. U Primorju priimak Pavlovi susreemo: 1583. u Topolom i `tedrici, 1650. u Mravincima (Pulji, Vukorep 1994:335 336) te u Dolima i Grguriima 1654. (Goluai 1991:128). U grada kim maticama prezime Pavlovi prvi put susreemo 1730. (Nicolaus Raichi Paulouich; MK}G:30) na Drijenu gdje je neki od Krmeka nosio prezime Pavlovi. I dok su na Drijenu svi Pavlovii promijenili prezime u Krmek, u Gracu i }ukovicama te na Hotnju svi su negdaanji Bjelosavljevii i Salate u 19. st. postali Pavlovii. P~+n Bo~ica, ki Milosava Pa~ina (Natalia, filia Milosaui Pagini; MV}G:37) iz Dobrova udala se 1735. za Ivana Ke u Nikolina. U grada kim maticama Pa~ini se spominju u Ljucima 1726. (MK}G:35), 1731. u Glumini (MK}G:68), 1734. u Gracu (MKVG:34), u dubravskome Hotnju 1765. (MK}G:235) te Tasov iima 1768. (MK}G:262). Kako se Milosav Pa~in spominje 1731. u Glumini, a potom u Dobrovu, o ito su Pa~ini u Dobrovo pristigli iz Glumine. Ve ih 1763. nahodimo i kao djecu doseljenika u Dubrovnik iz Gabele (Sivri 2003:336), a 1782. kao kova e iz Daanice (Sivri 2003: 98, 137). Vjerojatno su iz Velje Mee (odakle su se preselili u Dobri Do) gdje je zabilje~eno prezime Drascich seu alias Pagini (Kriste 1999:139). Pri 1694. Ivan Peri Mle ani na Dubravici oduzimaju zemlju Ivanu Periu (Hrabak 1985:40). 1712. spominje se kao krsna kuma Vujana Peri (Vuianna Perich; MK}G:6) s Dubravice. Osim u Dubravici u maticama ih susreemo: 1726. nahodimo na Trijebnju (MK}G:35), `kripalima (MK}G:40) i na Prenju (MK}G:41), 1730. u Gracu (MK}G:62) te 1768. na Ilinu Polju (na ~eninstvu kod Kreaia; MK}G:266). Dubravski su Perii (osim onih s Hotnja koji su po etkom 20. st. doali na ~enistvo u Katia) uglavnom podrijetlom iz Graca (iako je po predaji suprotno), a u Dubravama ih 1792., osim u ve spomenutim mjestima, nahodimo ih u Malim Crniima, na Jaso u, u Aladiniima, Tasov iima i Popratima; usp. Peri 2006). Bilo ih je i u Popovu (otud su vjerojatno stigli u Gradac) gdje se 1694. spominju kao poturice u Zagorcu (Hrabak 1985:38), kao katolike nalazimo ih u Orahovu Dolu 1707. (Sivri 2003:277), a vjerojatno ih je bilo i u Dubljanima gdje postoji toponim Prievina. U Donjim Majkovima Perii nalazimo od 1589., a imali su i trgovinu i kulu u Zavali (Goluai 1991:207). Ptrovi }ive na Hotnju gdje se 1719. kao krsni kum spominje Petar Petrovi (Petrus Petrouich; MK}G:19), a 1765. (kao Petrouich alias Pianich; MK}G:238) u Prapratnici gdje su s Hotnja doali na ~eninstvo kod Rai a (Golu~ia). Na Hotanj su pak pristigli iz Popova gdje se  pod Trn inom spominje 1694. Vujin Petrovi (Pulji, Vukorep 1994:338), 1702. spominju se u Dobranjama (Glibota 2006:137), 1713. Petrovie nahodimo u Strmici, a 1741. u ealjarima (Sivri 2003:279). U Krajkoviima u Lugu (otkud su vjerojatno stigli u Popovo) nahodimo ih od 1667. (Sivri 2003:278), na Slivnu 1731. (M. Vidovi 2000:447), a 1733. spominju se kao doseljenici iz Svitave u opuzensko Trnovo (vjerojatno Podgradinu u kojoj kasnije ~ive; Bebi 1983:133). Pjni Prezime je prvi puta zabilje~eno kada se Pavo Pjani (Paulus Pianich; MV}G:37) s Hotnja 1737. ~eni Ivanom Ljiljani iz Kiaeva. Da su rodom od Petrovia dokazuje kratenje Bo~e (Natalis), sina Nikole Petrovia druk ije Pjania, sina Bo~ina (ex Nicolao Natalis Petrouich alias Pianich; MK}G:238), 1765. Istome je Nikoli prilikom vjen anja kao mjesto boraviata ubilje~ena Dubravica iznad Sjekosa (nunc de Dubrauiza Parochiae Dubrauensis; MV}G:74). I zbilja se u Sjekosama 1792. (Peri 2006:167) spominju dvije obitelji Pjano, a Pjanie 1743. nahodimo i u Slivnu (M. Vidovi 2000:446). Ppovac Popovci rodom iz Trn ine pa su neko nosili prezime Trn anin koje se prvi put spominje 1726. i nosi ga Ana, ki Sabe Trn anina iz Hutova (Anna, filiam Sabbae Tarnicianin; MK}G:13). Godine 1748. prilikom kratenja svoga sina Filipa izvjesni je Miho iz Dobrova nosio prezime Mileti, pri kratenju keri mu Stane Trn anin, prilikom kratenja svojega sina Stanislava prezime Popovac, a 1767. Popovac vel Trn anin (MK}G:153, 165, 211, 258). Kako su Miletii imali i nadimak Paprica (< paprica 'prznica'), kao krsni kum 1768. spominje se Vido Popovac ili Paprica, sin Mihin (Uitus Michaelis Popovaz seu Paprizza; MK}G:263). Od Paprica iz Cerova potje u pak Baguri (< bago ' ovjek krivih nogu'; usp. tur. bglmek 'biti iskrivljen') koji su se odselili u Metkovi u kojemu se spominju 1815. s dvorje nim prezimenom Bagur Paprica (Macan 1990:18). Popovce nahodimo 1736. u Plini kod Plo a (M. Vidovi 2000:411), a kao pravoslavni rod ~ivjeli su u Metkoviu (prethodno su se prezivali Markovi). Ppovi Godine 1695. kao posjednik u Dobranjama (Sankovii) spominje se harambaaa Jure Popovi iz Broanca (M. Vidovi 2000:226). Dobranjski se Popovii po etkom 18. st. sele u Gabelu i Doljane. 1712. u grada ki ~upnik krsti Mandu (Magdalena), ki Vide Popovia (Vitali Popoviscis; MK}G:7) iz Galovia. Obitelj ondje izumire u 19. st. da bi se 1852. iz Sankovia doselio Petar Popovi (M. Vidovi 1994:264). U Slivnu su se Popovii 1730. nastanili na Gradu, Rosnom Dolu i Lipovcu (M. Vidovi 2000:445). Kao doseljenike iz Bagalovia nahodimo ih u Opuzenu 1733. (Bebi 1983:131). Mogue je da su i neretvanski Popovii (kao i dubravski u Domanoviima i Tasov iima) potomci Bratoaa koji se u Zagorcu u Popovu spominju od 1720. (Vukorep 1996:313). Priimak Popovi u Popovu nahodimo od 1456. kada se spominje Crassoe Popouich (Sivri 1999:91), a kao prezime doseljenika iz }akova u Lugu, a u Dubrovniku od 1574. (Sivri 2003:142). Prevai Vido, sin Ivana Previaia, sad s Hotnja (Vitus, filius Joannis Praeuiscich modo de Hottagn; MV}G:52) o~enio se 1746. Vidom, keri Filipa Salate. O ito je s Previai doaao kod Salata na ~eninstvo na Hotanj. Previaie s Previai u grada kim maticama susreemo od 1731. (MV}G:28), a s Vidonja 1770. (MK}G:275) U dobranjski je pak zemljianik upisan 1702. Martin Previai (M. Vidovi 2000:227). Previaii su rodom od Bogan eva (spominju se kao doseljenici s Previai u Lisac 1641.), Drmaa (s Previai doali u Oalje 1694.), Braa ili Brzizeca, rodova koji su prebivali na Previai (Pulji, Vukorep 1994:80). Od potur enih Previaia nastalo je prezime BUklja. Prvi Obitelj se iz Moaevia (u kojima se 1694. spominje Mato Provi) preselila u zaselak Provii izmeu Kleka i Ilina Polja te se u Slivnu spominju od 1732. (M. Vidovi 2000:444 445). U Moaeviima i danas postaji toponim Provia vrt. Ptica Putice se u grada kim maticama spominju od 1719. kada se krsti Manda (Magdalena), ki Nikole i Ane Putice iz Prapratnice (ex Nicolao et Angela Putiza; MK}G:17). 1733. spominju se pak u Gracu (sudei po SD}G 1763. ~ivjeli su u Gornjem Gracu; MK}G:87), a 1818. u Hutovu (Sivri 2003:281). Ve se 1757. doseljuju i u Dubu Stonsku (Vekari 1996:187). Starosjedioci su u ovim krajevima, a isto prezime nahodimo u Orahu i Rupnome Dolu u Trebinjskoj aumi odakle vjerojatno i potje u. 1763. ubilje~ena je Ana Putica druk ije D~oni (Puttizza alias Gionich; SD}G:122). Od 1812. D~ono postaje posebno prezime. Rdi Rod spominje u Moaeviima Vid Vuleti Vukasovi. Toponim pak Radia guvno nalazimo na Hotnju tako da su Radii sigurno ~ivjeli na grada kome podru ju. Rgk~ U Gracu se 1727. kao krsna kuma spominje Jagica Ragu~evi (Jaghita Araguscieuich; MK}G:45). Iste godine Ragu~e u maticama nahodimo kao stanovnike Lastve u Hrasnu (MK}G:44), 1754. i kao ~itelje Dobrova (MK}G:175), a 1760. kao pridoalice na Boljune (MK}G:206). 1792. nahodimo ih i u Riici i u Re icama (Peri 2006:177, 197). Prezime prvi put susreemo 1710. u Strmici na Trebimlji, a po upisu iz 1709. vidljivo je da su se neko prezivali Veseli i (Kriste 1999:171). Priimak Veseli i nahodimo 1498. u Mravinci, a prezime 1650. u Dubrovniku i 1668. u Dolima. Srednjovjekovne Vlahe Veseli ie spominje Vego (Vego 1957:127). Od Ragu~a su pak nastala prezimena Lu i na Vjetreniku i u Gornjem Hrasnu, Bili na Lastvi i Vodenac iz Vodenoga Dola (Vukorep 1996:314 315). U stola kome Kruaevu roen je 1872. Ilija Ragu~ (rodom od Ragu~a iz Vodenoga Dola) koji se doselio u Hotanj nakon ato mu se mati Kata nakon smrti prvoga supruga Tomislava preudala za Andriju Lazarevia. Slta Rod se prvi put spominje 1714. na Hotnju prilikom kratenja Ivane (Iuanna), keri ure i Kate Salati (Georgio et Cattarina Salatich; MK}G:12), a 1757. zabilje~an je u tro lanome liku Salatae seu Paulouich (MK}G:196). Spominju se 1724. i u Gracu (MK}G:28). Ve po etkom 19. st. svi Salate mijenjaju prezime u Pavlovi. Salate pravoslavci ~ive u Nevesinju, Ravnu i }akovu. ini se da su Salate i u Ravnu neko bili Pavlovii (i to katolici!) jer viae ravanjskih doseljenika u Lisac od 1673. nosi prezime Pauli (Pavlovi; MK}L:41v) U Kru ici kod Slanoga nahodimo pak 1673. Petra Salatu Marinova (Goluai 1991:145). Snti Don Jure Senti (1662.  1696.) iz Graca 1686. vodi pregovore u Zadru oko preseljenja katoli koga puka iz Popova i Graca na mleta ki teritorij (Pulji 1994:74 75). Njegov otac i braa preselili su se s njim u Slivno, a dio se grada kih Sentia naselio i u Reljinovac u Vidonjama, a s Reljinovca na Mislinu. U Gornjemu se Gracu Sentii spominju od 1713. kada je kraten Petar, sin Mihe i Jele Senti (Michaele et Ellena Sentich; MK}G:8), 1726. spominju se u Brdu kod Hodova (MK}G:21). Na prijelazu iz 17. u 18. st. dio ih se naselio u Kobaa na Peljeacu. Sentii su neko nosili nadimak Cicina koji se povremeno pisao i kao prezime. Mo~da upravo u Cicini valja tra~iti mjesto odakle su se doselili u Gradac. S kM Sokoli se spominju u viae mjesta u grada koj ~upi. Prva je od Sokola 1732. u matice upisana Vida, ki ure Sokola iz (Vidda, filia Georgis Socoo; MKVG:30) iz Hutova, 1735. nahodimo ih na Kiaevu (MK}G:94), a 1745. u Broancu (MK}G:139). Na podru je grada ke ~upe doselili su se iz Velje Mee u kojoj se spominju od 1708. (Kriste 1999:213), a u popovskom Dra evu spominje se obitelj Sokolovi u 16. st. (Vukorep 1995:191). Mogue je da su hutovski Sokoli poseban rod jer su zabilje~eni i kao Grgurevi i Spr i. Stnkovi U grada kim se maticama spominju od 1712. (MK}G:5) s nepoznatim boraviatem (vjerojatno je rije  o Moaeviima). U rupodoljskim se maticama 1708. spominju isprva u valjini, a potom na Trebimlji (Glavaai). 1664. u Liscu je kraten Petar, sin Vu ete Stankovia s Trebimlje (MK}L:77r). 1767. nahodimo ih u Imotici gdje su doali na ~eninstvo kod Mihajlovia (MK}G:256), a oko 1780. i u Mravincima (Sivri 2003:374). Stjanovi 1737. udaje se Ivana, ki Nikole Stojanovia doseljenika s Trebinje u Radetie (Joannam, filiam Nicolai Stoianouich de Trebigna deinde de Radetichi; MV}G:41). 1760. Vido Stojanovi neko s Trebinje sad iz Hutova ~eni se Marijom, keri Ivana Gustina (MV}G:73) i seli na ~eninstvo u Zelenikovac, ato vidimo iz upisa prilikom kratenja njegova sina ure 1761. (MK}G:214). Isti se Vido 1764. piae kao Stojanouich alias Vucorep (MK}G:234). Od po etka 20. st. piau se isklju ivo kao Vukorepi. Podrijetlom su s Trebimlje. Ondje se spominju na Cicrini i Brijegu od 1710. (Kriste 1999:101) i otud sele u Konatare na Peljeacu i Dubrovnik. Mihu Stojanova s Trebimlje nahodimo 1669. u lisa kim maticama prigodom kratenja njegova sina ure. (MK}L:44r) Pravoslavni su Stojanovii starosjedioci u Drijenjanima, a od njih su pak Brstine koje nahodimo na Bratanici 1728. (MV}G:41) koji se poslije sele u Brstine i etoljub u Hrasnu. `agrjelo Petar `agareli spominje se u popisu vlasnika zemalja na vidonjskom podru ju iz 1694. Upisani su i u grada ke matice u Moaeviima od 1719. (MV}G:1), a nabrojeni su i u popisu vidonjskog pu anstva iz 1805., tada s potalijan enim likom prezimena (Sagareli). U Opuzen se u 19. st. odselio Mate `agarelo ime je nestalo toga prezimena u Vidonjama. U Moaeviima su izumrli oko 1950. Vjerojatno su u srodstvu sa `agarjeliima koji su ~ivjeli u Stonu gdje se spominju 1478. i 1483. (Sivri 2003:295) `kUbi 1729. kraten je Mato (Matheus), sin Nikole i Kate `krbi iz Radetia (ex Nicolao et Catharina Scarbich; MK}G:58 59). Isti Mato 1751. nosi prezime Dobroslavi (MK}G:163). Po upisu iz 1719. ini se da su `krbii (Dobroslavii) s Trebimlje doali u Radetie na ~eninstvo kod Kukrika (MV}G:1). `man Don Andrija `umunovi (Dobrovo oko 1670.  Zaostrog 1728.) bio je grada ki i slivanjski ~upnik. U grada kim maticama `umanovie nalazimo 1709. u Dobrovu (Petrus Sumanouich; MK}G:4). Rodbina spomenutog don Andrije seli se u Slivnu te se u ~upskim maticama spominje 1730. (M. Vidovi 2000:445). }ivjeli su i u Gora iima gdje postoji toponim `manove zdine i gdje je u kui Mije Janjia 1805. ~ivjela Ana Janji, roena 1725. kao Ana `uman (M. Vidovi 1994). Po predaji su se iz Gora ia `umani preselili u Komin u kojem prezime `man nahodimo od 1733. (Bebi 1983:134) Tpalovi Prezime nastalo raslojavanjem roda Krmek. Nahodimo ga od 1855. na Dubravici (SD}G:355). Tai Novo prezime Lopina Toai u Vidonjama koje prvi put nahodimo 1806. (M. Vidovi 1994:537). Na Oskruanicu se doselio Andrija Toai koji se o~enio Marom, kerju pok. Joze Vuletia. Tn anin Prezime se prvi put spominje 1726. i nosi ga Ana, ki Sabe Trn anina iz Hutova (Anna, filiam Sabbae Tarnicianin; MK}G:13). 1733. nahodimo ih u Dobrovu (MK}G:84). Po upisima je vidljivo da je rije  o etnonimskome prezimenu. Podrijetlom su od roda Mileti koji je doseobom u Za~ablje primio nadimak Popovac ili Trn anin (po kraju odnosno konkretnome mjestu podrijetla nositelja nadimka) koji je s vremenom postao prezimenom. Trji Prezime koje je u 19. st. stoljeu posve istisnulo starije rodno ime a potom prezime Abramovi. Prvi je prezime 1753. nosio ure Troji (Georgius Troich; MK}G:171) s Hotnja. VdMn i 1770. kao krsni kum spominje se Ivan Vidon i Josipov (Joannes Josephi Vidoncich; MK}G:275) bez oznake podrijetla, a 1772. stoji da ~ivi na Dubravici (MK}G:287). U vidonjskom se pak zemljianiku iz 1702. spominje Matijaa Vidon i iz Rupnoga Dola (M. Vidovi 2000:494) jer se isti Matijaa 1695. spominje kao mleta ki nadarenik u Rupnome Dolu, sad s prezimenom Vidovi (Hrabak 1985:42). Ondje su Vidon ii ~ivjeli do polovice 18. st. (u matice su upisivani od 1710.; Kriste 1999:200), a dio ih je 1793. preaao u Majkove Gornje i dalje u Trsteno (Goluai 1991:219) gdje ih matice bilje~e kao Vido(v) ie. V dovi U literaturi se esto navode i kao Vidovii i kao Vidojevii. God. 1694. navodi se prezime Vidoevi u popisu posjednika na vidonjskome podru ju (vjerojatno u zaseoku D~eletin). Joa se 1695. Matij Vidovi spominje kao posjednik u Rupnom Dolu u Popovu, a 1694. na predjelu Ljuti kod Hotnja kao posjednik je spomenut uro Vidovi. (D. Vidovi 2005:163) Po podatcima iz matica sigurno je da su isti rod s Vidon iima iz Rupnog Dola (predaja ih ve~e za obli~nju Velju Meu). Vuksovi Toma Vukasovi iz Graca (Thoma Vucasouich; MK}G:4) spominje se kao krsni kum 1709. Mogue je da su u srodstvu s Vukasima iz Velje Mee (Vukasovii su esto upisivani kao Vukasi i u grada kim maticama) koji se ondje spominju od 1734. (Kriste 1999:207), a 1792. nahodimo ih i u Stocu (Peri 2006:190). }ivjeli su i na Red~inu polju kod Neuma. Priimak Vukasovi u Dubrovniku se spominje od 1272., a u Primorju od 1498. (Vukorep 1995:193) te je razvidno da su Vukasovii starosjedioci u meurije ju Neretve i Rijeke Dubrova ke. Raslojavanjem roda Vukasovi nastala su prezimena Begi i Kuduz, a mo~da i Jovanovi. Vkovi Ana Vukovi (Angiola Vuccouich; MK}G:28) s Hotnja upisana je u matice kao krsna kuma 1724. Vukovii podrijetlom iz Peine u Popovu spominju se 1653. u lisa kim maticama (MV}L:12v), a u rupodoljskim maticama spominju se joa u Ravnu (1709.) i Parauniima (1710.; Sivri 2003:192). Od 1721. nahodimo ih i u obli~njoj `tedrici (Vekari 1996:373). Vleti Vuletie nahodimo ve u prvome upisu u grada kim maticama 1709. u kojemu se spominju Vujana (Vuianna) i Stjepan Vuleti (Stephanus Vuletich; MK}G:3). Po predaji je jedna grana ~ivjela na Brestici i od njih bi lako mogli biti vidonjski Vuletii (1806. u Vidonjama ~ivi aestero lana obitelj Mate Vuletia; M. Vidovi 1994:532), a od Vuletia koji su ~ivjeli na Gustinovcu pod }abom mogli bi biti dobranjski Vulete/Vuletii koje nahodimo u maticama 1771. (D. Vidovi 2006:198). U grada kim maticama Vuletie isprva nalazimo u Gornjemu Gracu otkud su se odselili u Pod~ablje i Oskruanicu. Krajem 18. st. nekoliko se obitelji iz Graca seli u Ston gdje su nosili i dvo lano prezime Vuleti Babi (o ito je nadimak u Vuletia veoma star; Vekari 1996:375). U lisa kim maticama nahodimo ih kao doseljenike s Peine u Popovu 1656. (MK}L:64r; iz Peine se jedna grana po etkom 20. st. preselila u susjedni Zagorac), a 1667. kao doseljenike iz Turkovia (MK}L:74r). U Popovu su ~ivjeli i u Grabovome Dolu gdje se spominju 1805. 1666. nahodimo ih i u Topolome (gdje su najvjerojatnije pristigli iz Popova; Sivri 2003:307), a 1733. u Opuzenu kao doseljenike iz Gabele (Bebi 1983:131). Vjerojatno su iz Graca i Vuletii u Imotskoj krajini (}upa). 5. ZAKLJU AK Isto na je Hercegovina jedan od antropoonomasti ki najzanimljivijih terena zbog svoje reljefne raznolikosti, specifi noga rubnog polo~aja na razmeu (isto noga i zapadnoga) kraanstva i islama (zbog kojeg e migracije iz ovih krajeva biti este i obilne) te zbog pro~imanja razli itih jezi nih sustava. Prezimena kao jezi ni znakovi u kojima se po esto zrcale i mnogo starija jezi na stanja. U grada kim prezimenima tako nahodimo romanske, gr ke, albanske, turske, arapske i starohrvatske pre~itke, upoznajemo se s nekim zaboravljenim zanimanjima, s negdaanjim navadama mjesnog stanovniatva i njihovim podrijetlom. Dakako da jezik koji je utjecao na nastanak prezimena ne mora niata govoriti o podrijetlu njegovih nositelja. Raznorodnost je prezimena tek odraz tegobna ~ivota na razmeu velikih sila na prostoru iscrpljenom brojnim ratovima. To zorno pokazuje i injenica da u grada koj ~upi danas prebiva tek 35 rodova (od kojih su neki pred izumiranjem), a u povijesnim vrelima, toponimiji i narodnoj predaji spominje ih se ak 140. Dokaz je to injenice da je, iako ne ~ivimo u najsretnijem vremenu, znalo biti i mnogo gore. Gradac je u ratnome vihoru ipak proaao mnogo bolje nego susjedno Popovo i nade u bolje sutra ne bi smjelo nedostajati. Neka nam pogled na teaku povijest bude poticaj za izgradnju bolje budunosti. Izmeu Vidonja, odakle sam rodom, i Dubravice u kojoj su mi predci predahnuli na putu iz Popova u Neretvu neko su ~ivi putovi zarasli, ljudi se zatvorili, trgovina zamrla, a kumstava je sve manje. Kadato se ovjek upita ne te e li tom nesretnom granicom elektri na struja pa se ljudi boje da ih ne bi opr~ilo. Sreom, odnekud se ak i u danas pustom Gora kom polju stvori Bogdanovia uko pa je ovjek odmah sretniji jer zna da ipak ima nekoga u Starome kraju, da nije sam. Ipak je ovjek ovjek, a pas pas. LITERATURA ALI I, AHMED S. 1985. Poimeni ni popis sand~aka vilajeta Hercegovine. Sarajevo: Orijentalni institut u Sarajevu. ANELI, PAVAO 1999. Srednjovjekovna humska ~upa }aba. Srednjovjekovne humske ~upe, Mostar, 47 69. ARj = Rje nik hrvatskoga ili srpskog jezika. 1881.  1976. Zagreb: JAZU. BEBI, JOSIP 1983. }upa Opuzen. Opuzen: }upski ured Opuzen. BEBI, JOSIP 1990. }upa Slivno Ravno. Split: Crkva u svijetu. BO}I, IVAN 1959. Dubrovnik i Turska u XIV i XV veku. Beograd : SKA. AU`EVI, EKREM 1996. Gramatika suvremenoga turskog jezika. Zagreb: Hrvatska sveu iliana naklada. DEDIJER, JEVTO 1909. Hercegovina. Srpski etnografski zbornik, 12, Beograd. DINI, MIHAJLO 1967. Humsko-trebinjska vlastela. Beograd. FILIPOVI, MILENKO S.; MIEVI, LJUBO 1959. Popovo u Hercegovini. Djela odjeljenja istorisko-filoloakih nauka nau noga druatva NR Bosne i Hercegovine, 15 (11), Sarajevo. FRAN I, ANELA 2002. Meimurska prezimena. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. GLIBOTA, MILAN 2006. Povijest Donje Neretve i prvi mleta ki katastri. Zadar: Dr~avni arhiv Zadar. GRKOVI, MILICA 1983. Imena u De anskim hrisovuljama. Novi Sad: Institut za ju~noslovenske jezike Filozofskoga fakulteta u Novome Sadu. HER = Hrvatski enciklopedijski rje nik (urednici: R. Matasovi i LJ. Joji) 2002. Zagreb: Novi liber. GOLU`I, ANTUN 1991. Rodovi Slanskog primorja. Prilozi povijesti stanovniatva Dubrovnika i okolice, knjiga 2, Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. HRABAK, BOGUMIL 1983. Napadi senjskih uskoka na Za~ablje, Popovo i Trebinje. Tribunia, 7, Trebinje, 101 129. HRABAK, BOGUMIL 1985. Zemljiane parcele feudalaca i muslimanskih seljaka u Popovu, Za~ablju i Trebinju po etkom Morejskog rata. Tribunia, 9, Trebinje, 31  46. IVANOVA, OLGA 2006. Makedonski antropnomastikon (XV  XVI. vek). Skopje: Olga Ivanova. JURICA, ANTUN; VEKARI, NENAD 2006. Prilozi povijesti stanovniatva Dubrovnika i okolice, knjiga 14. Zagreb  Dubrovnik: HAZU, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku. KAPULAR, MARIN 2009. Rodovi u Zviroviima (~upa Studenci) od 17. do 21. stoljea. Monografija Studenci, 1  39 (u tisku). KEMURA, IBRAHIM 2002. Muslimanska imena i njihova zna enja. Sarajevo: El Kalem. KRE`I, MILJENKO 2006. Katolici Trebinjsko-mrkanske biskupije prema popisu nadbiskupa Marka Andrijaaevia 1733. godine. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 48, Zadar, 439 452. KRISTE, URO 1999. }upa Trebinja. Dubrovnik: }upa sv. Petra (Dubrave Hrid). KV = KAPETANI, NIKO; VEKARI, NENAD 2001.  2003. Konavoski rodovi. Prilozi povijesti stanovniatva Dubrovnika i okolice, knjiga 10, sv. 1  3. Dubrovnik  Zagreb: HAZU, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku. MACAN, TRPIMIR 1990. Iz povijesti Donjega Poneretavlja. Zagreb  Klek Galerija Steak. MANDI, NIKOLA 2003. Podrijetlo hrvatskih starosjedila kih rodova u apljini i okolici. apljina (u vlastitoj nakladi). MARETI, TOMO 1885. O narodnim imenima i prezimenima u Hrvata i Srba. Rad JAZU, 81 Zagreb, 81 146. MARETI, TOMO 1886. O narodnim imenima i prezimenima u Hrvata i Srba. Rad JAZU, 82, Zagreb, 69 154. MK}G = Matice kratenih ~upe Gradac 1708.  1845. MK}G = Matice kratenih ~upe Lisac 1653.  1704. (izvadci Ivice Puljia) MU}G = Matice umrlih ~upe Gradac 1763.  1845. MV}G = Matice vjen anih ~upe Gradac 1720.  1830. NOSI, MILAN 1998. Prezimena zapadne Hercegovine. Rijeka: Hrvatsko filoloako druatvo. NOVAK, GRGA 1961. Vis, knjiga 1. Zagreb: JAZU. PERI, RATKO 2006. Stanje duaa u ~upama Hrasno i Dubrave. 300 godina ~upe Dubrave: Humski zbornik, 9, Aladinii, 159 202. PULJI, IVICA 1988. Prva stoljea Trebinjske biskupije. Tisuu godina Trebinjske biskupije, Sarajevo, 47 82. PULJI, IVICA 1995. Neum  povijesna domovina Hrvata. Neum  zavi aj i zemlja Hrvata: Humski zbornik, 1, Neum, 11 109. PULJI, IVICA 2008. Popisi izbjeglica iz Donje Hercegovine u Dubrova ko primorje 1875.  1878. godine, Humski zbornik, 11, Neum. PULJI, IVICA; VUKOREP, STANISLAV 1994. Naaa prezimena: korijeni i razvoj. Hutovo, Biblioteka Crkva na kamenu, 33, Mostar, 285 357. PULJI, IVICA; VUKOREP, STANISLAV; BENDER, URO 2001. Stradanja Hrvata tijekom Drugog svjetskog rata i poraa u isto noj Hercegovini. Humski zbornik, 5, Zagreb. SD}G = Stanje duaa ~upe Gradac 1763. SD}G 2 = Stanje duaa ~upe Gradac 1855. SIVRI, MARIJAN 1999. Srednjovjekovna humska ~upa Luka. Srednjovjekovne humske ~upe, Mostar, 71 117. SIVRI, MARIJAN 2003. Migracije iz Hercegovine na dubrova ko podru je (1667.  1808.): Humski zbornik, 6, Dubrovnik  Mostar. SIVRI, MARIJAN 2004. Dodjela dubrova kog graanstva osobama iz Huma i Bosne do 1410. godine. Hercegovina, 18 (10), Mostar, 7 33. SK = SKOK, PETAR 1971.  1974. Etimologijski rje nik hrvatskoga ili srpskog jezika, I  IV. Zagreb: JAZU. `IMUNOVI, PETAR 1985. Naaa prezimena: porijeklo, zna enje, rasprostranjenost. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske. `IMUNOVI, PETAR 2006. Hrvatska prezimena. Zagreb: Golden marketing. `KALJI, ABDULAH 1979. Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. Sarajevo: Svjetlost. UJDUROVI, MIROSLAV 2002. Stanovniatvo Makarskog primorja 15.  19. st. Gradac: Marjan tisak. VEGO, MARKO 1957. Naselja bosanske srednjovjekovne dr~ave. Sarajevo: Svjetlost. VIDOVI, DOMAGOJ 2005. Nacrt za vidonjsku antroponimiju. Folia onomastica Croatica, 14, Zagreb, 147 177. VIDOVI, DOMAGOJ 2006. Dobranjska prezimena i nadimci. Folia onomastica Croatica, 15, Zagreb, 191 216. VIDOVI, DOMAGOJ 2007. Prilog prou avanju odraza sveta kog imena Juraj u hrvatskoj antroponimiji. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 33, Zagreb, 431  447. VIDOVI, MILE 1994. }upa Vidonje. Split: Crkva u svijetu. VIDOVI, MILE 1998. }upa Dobranje  Bijeli Vir. Split: Crkva u svijetu. VIDOVI, MILE 2000. Radovan Jerkovi  ~ivot i djelo. Metkovi: Matica hrvatska. VIDOVI, MILE 2005. Sveeniatvo i redovniatvo iz Doline Neretve. Metkovi: Ogranak Matice hrvatske u Metkoviu. VR I, VJEKO 1974. Neretvanske ~upe. Metkovi (vlastita naklada). VUKOREP, STANISLAV 1994. Staro neumsko pu anstvo. Neum  zavi aj i zemlja Hrvata: Humski zbornik, 1, Neum, 11 109. VUKOREP, STANISLAV 1996. Prilog prou avanju podrijetla hrvatskog pu anstva Po iteljskoga kraja. Povijest hrvatskog Po itelja, Zbornik znanstvenog simpozija Povijest hrvatskog Po itelja, Opinsko poglavarstvo apljina, Mala ma, Zagreb. }ELEZNJAK, I. M. 1969. O erk serbohorvatskogo antroponimi eskogo slovoobrazovanija. Kijev: Naukova dumka.  Tako se meu novim plemstvom na Bra u spominju obitelji: Berkovi, ikarelovi (Kukreti; danas Cicarelli), Filipovi, Kati, Krankovi, Gospodneti, Jer i, Jakai, Glavini, Ivaniaevi, Rai  (danas Raj evi u Pu iaima), `epanovi alias Scipioni, Simi alias Batkovi, Lozi i Marti (Jutroni 1950: 45 47) koje su se mogle doseliti iz Neretvanske krajine ili Donje Hercegovine. Za veinu se starijih stanovnika otoka Bra a neretvansko ili hercegova ko podrijetlo mo~e samo pretpostaviti, i to na temelju moguih migracijskih smjerova, obiteljske predaje (obitelj Mi eli Tomi u Pu iaima takoer ima tradiciju da je podrijetlom iz Neretvanske krajine; Gospodnetie se po tradiciji ve~e za `imrake) ili na temelju jezi nih crta koje su se okamenile u prezimenu (primjerice kod prezimena `epanovi u Gornjemu Humcu). vrsti dokaz o doseljavanju na Bra  iz Hercegovine jest pismo koje je 1. srpnja 1841. Ivan Novakovi detto Maslarda iz Sumartina uputio don Vidoju Novakoviu Maslau (1795.  1861.), dubravskome ~upniku. U pismu Ivan Novakovi upozorava svojeg roaka da je od svojeg oca uo da su bra ki Novakovii podrijetlom iz Za~ablja. Na Visu se pak meu novim stanovnicima 1708. spominju obitelji Bogunovi, Iliji, Miloaevi, Savi, Leskovi, Drli, Pervan i Hercegovi koje su se takoer mogle doseliti iz Hercegovine (Novak 1961:113 114). O seobama iz Hercegovine na Elafite, Mljet i Lastovo vidi u Sivri 2003:385 386.  O razmjerima seoba u 17. st. najbolje govori injenica da se nijedna obitelj koja se spominje u Metkoviu u popisu obitelji iz 1684. ne spominje meu posjednicima 1695. i 1702. kao ni u prvim upisima u metkovskim ~upskim maticama 1734.  1781.  Tako se primjerice u Vidonje od 38 obitelji ak 20 doselilo iz Popova i hercegova kog dijela Za~ablja, 2 su daljim podrijetlom s toga podru ja, a i za 5 se starosjedila kih mo~e pretpostaviti da su iz tih krajeva, u Dobranjama ak 22 od 31, a od prvih 38 obitelji koje su se naselili u Metkovi u 18. st. ak je 25 s istih podru ja uklju ujui i joa neke koje su odonud starijim podrijetlom. Podatke sam prikupio obradbom crkvenih matica.  O tome viae u Sivri 2003.  Vjerojatno je rije  o vlaakome liku kraanskoga imena iril ili o kojemu srodnom vlaakomu imenu.  Usp. Nonko < Novko < Novak.  U prvoj polovici 13. st. kao podanik humskoga kneza Andrije (koji je najvjerojatnije imao sjediate u Vranjevu Selu kod Neuma) spominje se Hrvoje Turbi (Pulji 1995: 42), a postoji i muslimansko ime Turbo koje ovdje ne mo~emo uzeti u obzir jer je rije  o priimku zabilje~enome mnogo prije turskih osvajanja.  S obzirom na injenicu da su osim u Nemanjii imali posjede u }itomisliima, na Pologoai pred Bijelim Virom (u povijesnim se vrelima Pologoaa se naziva i Nemanjicom) te da iznad Vukova klanca u Vidonjama postoji homonini oronim, o ito je da su Nemanjii bili va~ni posjednici u srednjovjekovnoj humskoj ~upi Luka. Osobno se ime Nemanja povezuje s imenom Manislav (< Emanuel), a zanimljivo je da je ranije potvreno na hrvatskome povijesnom prostoru nego na srpskom. Naime, na Krku je potvreno ve u 12. st., u Zadru u 13., a u Dubrovniku od 14. st. (ARj 7:896).  Prezime Buri Tomo Mareti povezuje s apelativom bura dok ga Milan Nosi (1998:180) povezuje s vlaakim imenom Bur koje se nadijevalo kako bi muako dijete bilo sna~no.  Neko su ajvazi pomagali lije nicima, poglavito kirurzima, na ratnim brodovima, iako nisu bili formalno obrazovamo Etimoloaki rje nici navode da je apelativ ayvaz nastala od antroponima, tj. osobnoga imena nekoga mladog armenskog zarobljenika koji se zvao Ivaz. Za ove veoma zanimljive podatke zahvaljujem Ekremu auaeviu, vrsnome turkologu koji mi je pomogao u tuma enju odraza mnogih turskih apelativa i antroponima u hrvatskim prezimenima i toponimima.  Ku manii se u srednjovjekovlju spominju u Dubravama.  Ana, ki Mate Kujund~ia i Jelene, keri Nikole Baaia iz Broanca kratena je 29. svibnja 1824. (MK}G:429). To je jedini upis Kujund~ia u ovim maticama pa mo~emo pretpostaviti da se obitelj uskoro vratila natrag u Trn inu, odakle Kujund~ii potje u, ili se preselila na Jaso , a mo~da je rije  i o kratenju samo jednoga djeteta u maj inoj rodnoj ~upi. Na trajnu pak prisutnost Kujund~ia na grada kome podru ju upuuje nas i injenica da su Kujund~ii u srodstvu s Mijiima/Mihiima po kojima je prozvano Mijia/Mihia polje.  Prezime Masla jedno je od starijih hrvatskih prezimena u isto noj Hercegovini. U mjesnim govorima izmeu Neretve i Boke kotorske postoji glagol mslati u zna enju 'lagati, varati' za kojim se povodi pu ka etimologija. Prezimena su Masle, Masleai (od 1468.), Maslo, Maslov i Maslovi na dubrova kome podru ju te Masla/Maslarda/Maslardi u Za~ablju potvrena veoma rano, a 1588. spominje se i konavoski zaselak Maslese (KV 2:295).  U Dubrovniku se 1563. spominje Nikola Miljevi iz Popova (Sivri 2003:16).  Apelativ puljo (ARj 12:651) ozna uje buljooka ovjeka, no apelativ pulji Petar Skok (SK 3:72) dovodi u svezu s dalmatskim *pullius 'pili'. injenica jest da je osnova pul- poprili no i od najranijih vremena uala u hrvatski antroponimski sustav i da je veoma plodna. Tako je osobno ime Puljko potvreno u Radov iima u Konavlima 1489. (KV 1:21) Prezime neki autori povezuju i s etnonimom Puljiz koji se nadijevao doseljenicima iz Pulje (Apulije), ali i niskim muakarcima jer se Talijane i onda dr~alo ljudima niskoga rasta, no prednost dajem tuma enju koje prezime povezuje s osobnim imenom.  Usp. ma. snta 'hrom'.  Osobno ime Guste na Trebimlji je potvreno 1669. (Pulji, Vukorep 1994:292), a i danas je ~ivo neslu~beno osobno ime Gata.  Romansko *ge, *gy vjerojatno se isprva odrazilo kao dz (bilje~imo tako nadimak Dzorko na Trebimlji u Popovu), a kako se glas dz defonemizirao, zamijenjen je svojim bezvu nim parnjakom  c. Predaja po kojoj su u Veljoj Medi ~ivjela tri brata: jedan bio lijep kao cura pa od njega nastali Curii, drugi bio lak na nogama pa od njega nastali Lakii, a trei bio probisvijet i nakon puno lutanja vratio se kui te pri ao da je dopirao do Bender-grada i po njemu ga prozvali, svjedo i o snazi i dovitljivosti pu ke predaje, no pri tuma enju nam prezimena nije od prevelike pomoi. Prezime Curi, kako rekosmo, dovodimo u vezu s kraanskim imenom Juraj, prezime Laki s kraanskim imenom Lazar, a prezime Bender s turcizmom bender 'sluga, rob; sljedbenik'.  Viae o odrazima kraanskog imena Juraj u D. Vidovi 2007.  Valja napomenuti da je ime Jovan (Jovan, sin Borovice) zabilje~eno i mnogo zapadnije, u Makru kod Makarske 1475.  1477. (Ujdurovi 2002:34)  Sveti je Prohor ~ivio je u 1. st. Bio je jedan od sedam jeruzalemskih akona koje su apostoli odabrali da slu~e helenizirane }idove u Jeruzalemu. Postao je nikomedijskim biskupom te je najvjerojatnije stradao u Antiohiji za vrijeme Neronovih progona kraana.  Dalmatski je autohtoni romanski jezik kojim je govorilo romansko i poromanjeno stanovniatvo na jadranskoj obali. Imao je viae narje ja od kojih je jedno raguzejsko kojim se u Dubrovniku govorilo do 15. stoljea.  Naselja su na obalama rijeka kadato nazivana po slavenskome bogu Triglavu koji se na ju~noslavenskim prostorima zvao i Trojanom. Kraanstvo je atovanje Trojanovo prilagodila atovanju Svetoga Trojstva. (usp. Puji 2003:158 159)  Tako mi se ini najvjerojatnijim (u prvome redu zbog naglaska) iako bi prezime moglo biti motivirano homonimnim apelativima mla 'neplodni kri~anac magarca i kobile' i 'teolog, kadija' (< tur. molla), no u tom bi slu aju izvoenjem nastao lik *Mlovi.  Turski sufiks -ak/-ek slu~i za izvoenje imenica sa zna enjem mjesta vraenja radnje, imenica koje ozna uju orua, imenica koje ozna uju rezultat radnje i imenica koje ozna uju vraioca radnje ili njegovo svojstvo te pridjeve koji ozna uju svojstvo izra~eno glagolom. ( auaevi 1996:442).  U maticama su zabilje~eni i likovi prezimena Topal i Topalovi.  Mo~da je (uz promjenu f > p) od istoga najvjerojatnije predhrvatskog apelativa nastao i ojkonim Prenj.  Nadimak oka nadijevao se brbljavcima.  U ARj (5:599) zabilje~eno je osobno muako ime Krman s najstarijom potvrdom iz 14. st., a u Lici je zabilje~en osobni nadimak Krman koje nose osobe velika nosa. Osobna imena Krman, Krma  i Krme Olga Ivanova (2006:238) i izvodi ga od apelativa krma 'hrana, maj ino mlijeko'. Po mialjenju je Petra Skoka (SK 2:205) praslavenski apelativ *kJrma prvoozna ivao hranu uope, a potom sto nu hranu. Apelativi kme i kUmak 'prase' i danas su potvreni na terenu, a kako Pavlovii doseljeni iz isto ne u zapadnu Hercegovinu nose nadimak Prsac, kako su Krmeci neko nosili prezime Pavlovi te budui da su prezimena nastala raslojavanjem negdaanjih rodnih imena na obraenomu podru ju naj eae nadima koga postanja, najvjerojatnijim mi se ini da je prezime Krmek motivirano apelativom krme ili krmak.  Apelativ ku~e 'atene' nije zabilje~en u hrvatskim rje nicima, ali je prezime K~i i danas ~ivo na neumskome podru ju (odakle su se Ku~ii i doselili u Neretvansku krajinu) pa je mogue da je ovaj apelativ neprozirna postanja (Skok za osnovu ku -, iz koje izvodi i apelative cucak, ku ak, ku ka, kuja nahodi i u albanskome, turskome, maarskome te u romanskim jezicima, tvrdi da je onomatopejska, ali ne navodi indoeuropsku rekonstrukciju; SK 1:279) neko bio ~iv na neretvanskome i hercegova kom podru ju. U Vidonjama su zabilje~ene i rije i klijt (usp. kajkavski klt < psl. kltJ 'kua u vinogradu, izba, pojata'; HER:578) i ~a (usp. kajkavski h ~a 'kua, zgrada' < psl. *hy~a < germ. xks-; HER:444) koje su kao ope imenice rasprostranjenije na kajkavskome podru ju, a o ito je da su neko bile rasprostranjene i u atokavskim govorima s poneato izmijenjenim temeljnim zna enjem. Naime, obje ozna uju troanu kuicu.  U ARj (9:757) je zabilje~eno ime psu P~o.  Skok (SK 3:88) i rumunjske likove pintenog i pntnog. Ptlj je esto ime konja u Za~ablju i Popovu, Ptica ime kozi, a Ptilo jarcu.  `imunovi (2006:32) navodi prezimena Divan i i Divkovi koji se dovode u svezu s apelativom djevenac 'djevac, mlado~enja, samotnjak'. Ovdje je ipak rije  o prezimenu nadima koga postanja (izvorno je prezime obitelji Baai) pa najvjerojatnije nisu motivirani navedenim apelativom.  Ne treba posve odbaciti ni pu ku etimologiju koja postanje prezimena ve~e uz glagol amiti.  Skok (SK 2:19) bilje~i u Za~ablju tvrdnju uskoka da u Za~ablju ~ive Calauzy et Martolosi te je o ito da kaluze dr~i vojnicima.  Ime mjesta dovodi s homonimnim dalmatizmom lat. c+cda > c+gla 'cvr ak' (SK 1:260).  Sli an slu aj nahodimo u Dobranjama. Ondje je 1912. Ivan Spr i u spomen na svoju baku Stjepaniju Bae (koja mu je udijelila veliki miraz) promijenio dotadaanje prezime u Bailo. (M. Vidovi 1998: 242)  Za prvi upis ne mo~emo biti posve sigurni da je rije  o doseljeniku sa Zelenikovca, ali je to posve jasno kod drugoga. Naime, Andrija Bogdanovi, sin Nikole, sa Zelenikovca o~enio se 1754. Mandom Jurkovi, keri Vukana, s Bratanice (MV}G:61), ali je 1753. ubilje~en kao kum na kratenju Ilije Sko e s napomenom  modo de Dobroouo (sad iz Dobrova; MK}G:169), a 1756. prilikom kratenja njegova sina Nikole upisano je  de Dobrohouo (MK}G:185). Gotovo su sigurno i grada ki Bogdanovii sa Zelenikovca.  Rije  je najvjerojatnije o grada kom zaseoku }ukovice.  Prezime Bossich alias `utalo podrijetlom s Daanice 1773. bilje~e grada ke matice (Pulji, Vukorep 1994: 313).  Prezime Burlez potje e od apelativa burelez 'kolibar, ovjek koji ~ivi u kolibi' (< rum. bordeiu 'koliba').  Ne spominje ih se meu lastovskim rodovima. (usp. Jurica, Vekari 2006)  U Slivnu je, kao i na podru ju bivae Dubrova ke Republike (za razliku od Hercegovine), esta pojava da doseljenik preuzme prezime kue u koju se doselio tako da nositelji istih prezimena ne moraju uvijek biti u krvnome srodstvu.  Mogue je da je rije  o istome Vojinu Cvjetkoviu koji se 1694. spominje kao mleta ki nadarenik u Grmljanima u Popovu (Hrabak 1985:36) jer u maticama stoji modo de Colloiagn ( sad s Kolojanja , dakle rije  je o doseljeniku).  Iste je godine spomenuta Matija ubilje~ena kao kuma s prezimenom Kova  (Mattiana Covac; MK}G:315). U Hutovu ih nalazimo i u prvoj polovici 18. st.  Dra~ii su zapisivani kao Drascich tako da je o ito da je rije  o dvama razli itim prezimenima.  Juri je nadimak Vu ievia na Peini, a i prilikom ovoga upisa prezime je Vu ievi u MV}G (30) precrtano.  Prce e poslije postati samostalno prezime.  Don Ilija Lopin rodio se 1756. u Vidonjama i to je prvi spomen Lopina u selu (M. Vidovi 2005:82).  Bo~ica, ki Vuke Markovia iz Dubrava spominje se 1729. u MV}G:25. Vjerojatno je iz stola koga Kruaeva iz kojega je Manda, ki (mo~da istog) Vuke Markovia (MV}G:74).  Kako je dosta katoli kih rodova pravoslavnome okru~enju (usp. Popovce u Mrkonjiima; D. Vidovi 2007:105), lako je mogue da su i Stojanovii iz Drijenjana preali na pravoslavlje.  U Trn ini, kojoj Turkovii pripadaju, postoji mikrotoponim Vlin vt.     PAGE  PAGE 40 <vxzRTVdbxNZz8rV    j!l!n!~!!!".""""|#~####T$|$%%'⦡h!3hXhX6 h6 hHZhHZhHZhHZ6 hHZ6hHZhZfc hA"hXhA"hX6hh8hiHjhX6 hiHjhXhX6OJQJ hX6hXhiHjhX@ hX@hiHjhX6@2NZl!n!~!~###''')))...//0777L9 $dha$gdI. $dha$gd G $dha$gd $dha$gdM $dha$gdX' ' '','@'''))),(,<-L-N-P-t---.. ......////////000111156zrhh G6jh G0JUh>h G6h G6OJQJ h G6h G h!3h h!36h!3 h 6h h8 hX@hahX6@hahX@hV:hX6 hZfc6hYL hX6hZfchXhX6OJQJ hX6,677777R7`777788849N9P9R9^9:P<T<<==P>x>????>?H??????@h@@@:AAHABBBB(B,BBѡ񝕉h!3hI.6OJQJh!3hI.6h]h~>hr'hI.6 hr'hI.h~~hI.6hExhI.6h hI.6OJQJh!3 h!3hI.hhI.6h&.hI.6 hI.6hI. h h Gh G4L9N9^9>??BB,BHH&HhNjN|NOOOS SSZ ZZ__ $dha$gdI. $dha$gdI. $dha$gdMBBBBVD\DDEGPGZGrGGGGGHH"H\HzH J>JJJJKK LLMjNlNnN|NNNNNNOOOOOOOO~y h]6 h!3hI.hhhI.6 hhhI.hI.6@OJQJ hI.6@ hI.@hE.-hI.6@h h]h'RhI.6h!3hI.6h!3jhI.0JUh%h hI.6hkh hI.6hI. h hI./OOPPPPPPPPPPLQNQQR~RRSS S SSS\SlS`VVVVVVVlWWWXXXZXXXNYdY ZZZZZ [[[\<]___~`ü h 6h hk hI. h|hI.h|hI.6h% hwhI. hwhwhwhI.6OJQJ hhI. h6hoh hhhI.6 hhI. hI.6hI.8__``azd|ddfffqq.qBtDtVt`wbwpw{{{ 2FHT $dha$gdI.~````aaaabdbd|d~dddddeeeTeefff(g6gzggggNhhZiiiiiii2j4j6j:jRjTjVjXj kFkXkjkmBmm񬤘hD6 h6h~h6OJQJh~h6hhwhZfcho+hDT9hI.6h&hF9hI.6 hF9hI.hI.6OJQJhhI.6h hI.6hI. h h hM6mmn4nnop@pppqq.qrrps@tBtDtVtt^w`wbwfwhwpwwwNxRx`xbxhx|xyy{{{{ }}`}b}d}}`~n~ "$2óhI.@B*phh hI.6 h hI.hI.6OJQJhBhI.6hI.6@B*OJQJphhI.6@B*ph hLhLhD6 hL6hLhP hI.6ho+hwhu(hI.h54b.4bdlz 0Bl68:ij~~qg]SgLHhI. h}hI.hw@B*phhP@B*phhI.@B*phhhI.@B*phhhI.@B*phhP@B*phhw@B*phh~>@B*phhI.@B*ph!hhI.@B*CJaJphhI.@B*phhhI.@B*phhhI.@B*phhI.@B*phhhI.@B*ph:l&pHTVvʆ6ڈX6@x֋ JЏ 0ʐΐB68:J 2ڔ :XZΖږ4ؘdh~޻޴󨤨hZfch'h&h\1hI.6 h\1hI.hhwh,7hI.6hZhI.6 hwh\1h#h\1h=hI.6 hI.6hPhI.h}hI.6=Tԋ֋ 2|~>@PBDP $dha$gd{= $dha$gdI.~ܙZ\^zR`̛ΛЛ$Rpĝ~F ~4BDJZnʢDܹ h!1hw h9phw hw6hM#hw6 hM#hwhwh=hw6hhhI.6h!hI.6 h!hI. hI.6hlhI.6 hlhI.hZhI.6hI.h5666ڤZ<>@P^z"Npl6&,DFHjӿ h6h~h6OJQJh~h6hhU>h{=6h~h C_h{=6 h C_h{= h{=6h{=hZfch\1hf`hI.6hI.h' hI.6 hM#hw hw6hw h!1hwh9phw622f~.dtHظBDPʹ|~,ZȾ篪焀hdh Ghoh]chh6h{=6 h6h{= hc@7hc@7 hc@76hc@7 h =h{=h]h{=6 h]h{=hjhG@h{=6h\1h{=6OJQJ h{=6h{=hh6 h6hhL2P~,0  $ Pdha$gd{= $dha$gdpk9 $dha$gd{= $dha$gdI.J*,22$JLN:j"VRv|~d|hpk9huhxh{=6hj h Gh{= h G6h Gh G6hZAh{=6h{=6OJQJhh{=6hh{=6h~ h{=6 h~6h{=hohdh G:8^|~"$:<"$t,*Z FTD^`bjj|ܞ h]c6hM8h{=6OJQJh"}3h{=6h#h^Ph{=6hu(jh{=0JUh^Ph|,h{=6 h/h{= h{=6h{=h~hI4hpk9hpk96OJQJ hpk968\^j0~prJ $dha$gd{= $dha$gd G $dha$gd{=0<Jbhh "0hjl$ƻh5h{=6 h5h{=h Sh{=6h~h h{=6h{=6OJQJh G h Gh Gh^P h`(h{=hu( h~6h~6OJQJh~h{=6h'h{=hM8 h{=6 h]c6h]c6OJQJ4"&(.4TnrHLNP\tvxR4Fȱh'jh{=0JUhu(h%ho;h{=6 ho;h{=hM8hPUhoh^Ph{=6 h^P6hhtFh{=6h~h{=h{=6OJQJ h{=6>JL\ 8:P4 d. $dha$gd^s $dha$gd# $dha$gd@Y $dha$gd9 $dha$gd{=F"0Plz@  b | X&H68:P~24^Tȼ{h0Yh@Y6 h0Yh@Y h0Yh8 h86 h X.h8h8hCh@Y6 hCh@Yh@Yh@Y5h@Y hfoheb hfo6hhfoh"hebh^s hCh9h9 h5O5h5Oh5O5hM8hPUh{=0T*LZ 6F\*,ZvXbfߚ񖑖~zzh%hUh_/6h_/ h'h^s h^s6h^s h/_h/_hM#h/_6 hM#h/_ hp6 h'hphph#Q h/_6h  *ha|h 6 *ha|h h/_ h#6h# hI6hIh@Y h0Yh@Y. !"#$%&((F**+,r--d..&//00$122 $dha$gd:S $dha$gdP $dha$gd9~    x!!!!"""" #z########$$ %,%.%%%%%%%&^&&&z''((,(ºɳ}u}ܧhCh%6 hCh%h^shM#h^s6 hM#h^s hJT6 hhJThJThhOh hhhM#h_/6 hM#h_/h_/h0Yh%6 h0Yh%h% h86h8 h%h% h%6h% h%h:S,,(F(()$)&)()F*R*T*p***+++p,,6-F-X-r-----0.2.4.b.d.r....$/&/L//////000000½ʽ½ª򗐈yhM#h^s6 hM#h^sh0Yh@Y6 h0Yh@Yh@YhM#h8#6 hM#h8#h:Sh:S6 h:Sh:Sh:S h:S6hM#h:S6 hM#h:ShP hI6hIhM#hP6 hM#hP h8#6h8#h h6/0"1111122l222223333333333444444b5d55566 686:6H66666666>7B7x777ʺ娤 hv~hv~ hv~6h8 hk6 hu6hu hS6hS h%hIhv~ h^,h@Yh8#h8#6hM#h8#6 hM#h8# h@Y6h0Yh@Y6 h0Yh@Yh@Y hAh^s h^s6h^s hM#h^s2234:666789p:^;;<D==>?@VAABhCC $dha$gdv~ $dha$gdS $dha$gdAn- $dha$gd{= $dha$gd9 $dha$gd@Y777H8J8f8888T9j9999@:T:`:p:: ;\;^;;;;;;<X<\<l<<<<=D=Z=h===V>տ}yupulhAn- hJT6hJTh# hS6 h=HhSh/_hM#h/_6 hM#h/_hSh8#hM#h8#6 hM#h8#h9hM#hUU6 hM#hUUhM#hg,+6 hM#hg,+hg,+ h^s6h^s hIYih^shUUh0Yh@Y6 h0Yh@Yh@Y(V>>$?V??H@@@@ A"ATAVA~AAAABNBBBBCCCdCfChCCCCDDDLDPDDDDDDEEE}}u}u}n hM#hh0Yh6 h0Yhhoh h6hhkh\yhk6 h\yhkhShM#hS6 hM#hShM#hAn-B*ph hv~hv~ hv~6hv~hSB*phhM#hS6B*phhM#hSB*phhAn- hAn-6+CDF|GRTXJXYLY["`ta ezeimm@rtrpsVyyz|$a$gdg! $dha$gde $dha$gd{= $dha$gdSEF FBFhFFFPGzG|G~GTI^IIIIIJLJNNnPpPRRTTXXJXLXYYYLYNY[[\\l\\]]]L^Z^^^^^"`$```a aratavaa.b˻˴˴˻˭˨˨˨˨˨˨˨˨˨ˡ˚ hoh@ h: h@ h@6 h@h@ hl0h@h&h@6hh@6h@jh@0JUhMhM#h/_6 hM#h/_hS hM#hShM#hS6<.b|bbbc crc e eze|e:grghiiiiiiiiij@jjjjjjjXkhknkpkkkkkkkl lFlllllmmmmmmmm$n2nNnnnnnh?h@6 h?h@ h@6hM#h@6 hM#h@jh@0JU *ha|hu *ha|h@j *ha|h@0JUhoh@6 hoh@h@?noooopp@rBrXrbrtrvrrrbsdsfspsrstssssssst tntttttttttu*uuuvlh@@B*phh^sh@@B*phh@@B*phh^sh@@B*ph h^sh@hM#h@6 hM#h@hh@6h@6OJQJ h@6 h5Oh@jh@0JUhY2hmQ6hmQjhmQ0JUh?h@6h@ h?h@(uvPvTvVvvzxxxxy"yTyVyXyyyzz@zzz||~~jlnhjrZjѶѯxtkd h@Ah@h@6OJQJhg! *ha|hg!j *ha|hg!0JU h@6h@jh@0JUjh^sh@0JU h^sh@h^sh@6@B*phh@6@B*phh@@B*phh^sh@@B*phh@@B*phh^sh@@B*ph%|~ll4X“0f"$ҙjRğܦ|ب$a$gdg!$a$gdg!jln246dnpr$VXZĆVbćЇԇ܇އ@J|~xjr|(䭶 h@5 h@h#Qh@6h@6OJQJh"Th@6h|wh@6 hq(h@h0h@6h^ h@6 hh@ h@6h@jh@0JUh@Ah@6>(*,4rxʐ̐ΐ֐ؐܐސ`rz|ڑ$“ē fx|".0޺޲޲횡 h h@ hU>h@jh@0JU hu(h@h/PDh@6h_/h@6hc)h@6h2~h@6OJQJh2~h@6 h2~h@hah@6h@h@6OJQJ h@6:02dfh "$֘$&ҙԙ֙>&hjlPRTğƟȟ؟JL̠񴩴񛓛yh~Sh@6hph@0JhOh@0JhOh@6 hOh@ hCfTh@h_h@CJaJh@CJaJ!jh_h@0JCJUaJhPh@6h_/h@6h~|7h@6 h ph@ h@6h@jh@0JU/TVdt (LĥƥFbڦܦަ&|~بڨ`bڬ ըՠjhjUhjh&,h@6h@6OJQJ hkh@ hJh@h{gTh@6 h{gTh@ hRUh@ h@6jh@0JUh~Sh@6h@ h~Sh@hOh@67ب`  8:<>@ $dha$gdeh]hgdM &`#$gd}%$a$gdg!   ".0468<>@hMhjha|0JmHnHuh@ h@0Jjh@0JU,1h. A!"#$% @@@ MNormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List4 @4 MFooter  p#.)@. M Page Number>@> M Footnote TextCJaJ@&@!@ MFootnote ReferenceH*ZB G-.c//01N273~@DWFGImOOhQ6SUVWW/XXX]Y3ZZbu)zh(Q,.Ds  !"#$%&'()*+,-./01223Jg S b|)xxEn"#&Q&&'S((+))+$,,-Q-8.//00011r222s;KL_g SsT !'(((((45\5 9?LfPP`YY[[bcdddlgmgtgjjjm mmnnnJqKqQqtttuuu+w,w;w(y)y4y||}||o~p~~45=NOURS^ȏɏΏtuz;<Q019 DEOĘQR`QRY`ajۡܡ&'. ղֲ߲st~HIO#?@GVW]$UV`yzRSZWXbIJS"#,_`jbcl   &'.tu{"""M%N%U%(((**%*+++_/`/k/X1Y1`1222444&5'5.5555777H8I8R8:::<<<>>?Y@Z@b@6E7EDEoLpL{LLPMMMNXNNO?OOJPP4QQBRROSSNTTUU"VVMWW(XXXY4YfYYYeZZJ[[O\\]<]]^^ ___`u``.aaDb~bbccceXttZ00Z00Z00Z00Z00Z00 000000Z00 KZ00 Z00Z00@0@0Z00Z00Z00K00K00 0@0Z00 00 %%%(86b; @JZf_:begjlltn4qs}JBԍ6Ԩ B<L x,6ERPcpL~  <'6BO~`m:~FT,(07V>E.bnuj(0 @  Y0n9]HNL9_TPJ2C|ب@> !(!!8@0(  B S  ?$%*+,-:;JLTU^_`bfghinoqrvw#$&(125678BCKLRSWX]^`aefijpqyz  %&46<=?@BCEFLMSTXY`acdjkrsvw}~ !"#+,89:;CDOPQRXY[\demnwxklqr ` a g h r s ~  TVXYefhir .:?Sz'OXEPYbmu   ,36=AHIJKPS[_dgnq}%-8<HP[cglw}#+.3=FJOPQRVWXYbdmqv%1:>CFMQWZbnwx "&+6>AILVdkx !+47@DILPYbfknr{ )019 .56=>E= G J R T ] ^ ` a r#s#y#z#################%%%%'!'((((((((((((()) ))))F)P)Q)T)U)V)W)\)])e)))))))))))))))))))))))))))))))))))************* *!*"*#*-*/*9*:*<*=*E*F*I*J*T*U*V*W*a*b*f*i*o*p*x*y*z*{************************************************++ + +++++!+"+#+-+.+6+7+>+?+H+I+O+Q+W+X+Z+[+`+a+b+c+j+l+n+o+v+x+++++++++++++++++++++++++++++++++++,, ,,,,,,, ,',),1,2,8,:,@,A,C,D,J,K,L,M,R,S,T,U,^,`,k,m,u,v,x,y,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,-- - -----"-#-%-&-*-+-,---3-5-=-?-D-F-H-I-N-O-P-Q-T-V-[-]-g-h-o-p-z-|-~--------------------------------------------. ...... .(.).*.+.4.6.;.=.D.E.G.H.O.P.Q.R.W.Y.\.^.b.c.d.e.j.l.r.s.z.|...........................................//// / /////"/#/*/,/2/3//E/F/H/I/N/P/Y/[/d/e/g/h/s/t/~//////////////////////////////////////0000 0 0000000&0'0)0*0/000102090;0D0F0K0L0N0O0T0U0\0]0a0b0h0j0p0q0x0z0000000000000000000000000000000000000000000111111111 1)1*1+1,101112131:1<1D1E1K1M1V1W1Y1Z1_1`1a1b1f1g1h1i1p1r1w1x11111111111111111111111111111111111111111111222222222222 2!2"2)2+24262<2=2?2@2E2F2G2H2O2Q2X2Y2`2a2h2i2p2q2w2x22222222222222222222222222222222222222222222233 3 3333333 3!3'3)3/30383:3H3I3K3L3R3S3T3U3Y3Z3[3\3`3a3h3i3j3k3v3w3}3~33333333333333333333333333333333333333344 4 4444444"4#4'4(4/414:4<4D4E4G4H4L4M4R4T4Y4Z4[4\4a4b4c4d4s4u4~4444444444444444444444444444444444444444444445 5 5 555555 5!5)5*525457595B5C5J5K5M5N5U5V5[5\5c5d5f5g5m5n5x5y5{5|5~555555555555555555555555555555555555666 6 6 66666'6)6*6+6,6-66676>6?6F6G6N6O6V6X6b6c6677797:7U7V7[7]788888 8*8+8/8084858>8?8 999999#9$9+9,96979?9@9I9K9Y9Z9\9]9e9g9j9l9v9x999999999999999999999999999999999999999999: : :::::::#:%:,:-:/:0:7:9:B:C:E:F:K:L:M:N:R:S:T:U:^:`:k:l:n:o:y:{:::::::::::::::::::::::::::::::::::::;;;; ;;;;;;; ;!;";&;';(;);2;4;>;?;A;B;K;M;U;V;X;Y;^;a;f;g;h;i;o;q;v;w;y;z;~;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<<<< < <<<<<< <!<"<&<'<(<)<-</<6<7<9<:<@<A<B<C<G<H<I<J<N<P<U<V<X<Y<]<^<_<`<d<f<l<m<r<s<w<x<y<z<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<============&='=+=,=1=2=========>>>>>>>>#>$>/>0>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>?? ? ? ??????!?"?&?(?-?.?/?0?6?7???@?B?C?D?E?O?P?d?e?v?w?~?????????????????????????????????????????@@@ @ @@@@@@ @%@&@(@)@-@.@/@0@3@5@=@>@?@@@D@F@N@O@Q@R@X@Z@c@d@f@g@m@o@u@v@x@y@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@AA A AAAAA%A'A0A1A3A4A:ACCCDCMCNCOCPCZC[CkClCsCuC{C|CCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCCDDDDDDDDD D*D+D-D.D8D9D?D@DEDGDIDJDPDQDSDTDVDWD`DbDhDiDnDoDtDuDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDEEEEEEEEEE$E%E'E(E.E/E2E3E:E;E?E@EBECEJEKEUEVEXEYE_E`EeEfEnEoEqErExEyE{E|EEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEFFFFFFFFFFF F'F(F0F1F5F6F?F@FHFIFQFRF^F_FaFbFjFkFtFuFwFxF}F~FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFGGGGGGGGGTIVI_I`IeIfInIpIuIwI~IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIJJJJJJJJJJ&J'J+J,J.J/J4J5JNFNHNPNQNSNTN\N]NdNeNgNhNpNqNzN{NNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNOOOO O OOOOOOOO O*O+O5O6O;OQEQFQJQLQNQOQVQWQXQYQ`QaQcQdQiQjQrQsQuQvQzQ|QQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQRRRR R RRRRRRR"R$R)R*R/R0R4R6R8R9R=R>R@RARDRFRIRJRKRLRORPRYRZR[R\R`RbRhRiRoRpRzR{RRRRRRRRRSSS S!S"S8S:S@SASCSDSJSKSUSWS^S_S`SaSdSfSmSnSoSpSuSvSxSySSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSTTTT T TTT T!T#T$T-T.T4T5T7T8T?T@TJTLTQTRTTTUTXTYT_T`TaTbTiTjTlTmTtTuTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTUU U UUUUU!U#U)U*U,U-U4U5UUCUDUHUIUKULUPUQUXUZU`UaUcUdUjUkUpUqUsUtUwUxUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUVVVVVVVVV!V'V)V.V/V1V2V5V7VW?W@WAWJWKWQWRWSWTW\W^WhWiWjWkWtWuWwWxWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWXX X X X XXXXX!X"X(X*X0X1X6X7X>X?X@XAXDXFXIXKXOXQXZX[XaXcXgXiXnXoXqXrXwXxXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXYYYYYYYYY Y!Y'Y(Y*Y+Y.Y/Y0Y1Y6Y7Y8Y9YCYDYLYMYSYTY^Y`YcYeYnYoYyYzYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYZ Z Z Z ZZZZZ Z!Z#Z$Z(Z)Z*Z+Z5Z7Z\F\H\I\J\M\N\U\V\^\_\`\a\h\i\r\t\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\] ] ]]]]]]]]]aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaab b b b bbbbb$b%b,b-b5b6b:b;b=b>bFbGbJbKbMbNbQbRbTbUb_b`bdbebibjbpbqbsbtbxbybbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbcc c ccccccc(c)c0c1c3c4c:c;ct?tGtHtJtLtTtUtWtXt_t`titjtptqtvtwtytztttttttttt uuuuuuu%u&u(u)u2u3u4u5ux?xCxExLxMxUxVx]x^xgxxxxxxxxxxxxxxyyy yyyy)y3y4y?yCyNyzyyyyyyyyyz zzzzzzzz z*z+z,z-z/z6z7z8z=z>z@zAzEzFzKzLzNzOzSzTzUzVz\z]zczezmzozqzrz{zzzzzzzzz.{9{={C{a{l{m{r{s{|{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{|| |||| |!|"|N|O|P|V|W|Y|`|g|i|p|}||||||||||||||||||R}[}v}|}}}}}}}}}}}}}}}~~$~+~,~5~@~G~H~Q~R~T~U~\~^~d~p~u~w~}~~~~~~~~~~~  !"*,-.7ah "#%&25<=AGOŀƀȀɀ΀π׀؀4;?JLST\rz{ǁȁʁˁЁсځہ݁ށ =EGNOVW_`ablvƂ؂ 2:MRVadmnpqyz|}ʃ07LSWbdklnu|~؄'05@MSy…Ņ4;IQRTUWX_`bcjktu|~†ĆņȆɆ͆φІц׆ن܆݆ejˇևڇ"(*23:;BOTȈʈψЈ҈ӈڈۈ07?GHJQWXZ[azʼnʉ r{ÊɊЊߊ #$&'./13:;DFJKMNP.5JPQXlrsxnj͌"'+07=?FGPS]^_ÍǍύэ؍ٍߍ !+-34;<FGIJT +@JRXtzɏ͏֏ݏАѐӐԐܐݐ EMiruyzƑǑˑ̑ґӑݑߑ "$-./09<EFPʒϒђؒ%'2N\juv{|“͓ #$.179@DLMTVZ[ablmopst|}”ĔŔǔȔДєҔӔڔ۔ "#+,4578BCIJKLTUWXZ[]_bcefopwx•ƕǕɕʕҕԕݕޕ ipҖږۖ,4=DFGHLMO[ceghlmtuxy—×ŗƗȗɗϗЗҗӗ՗֗ؗٗܗݗ  !'()*34<=BENOUdnØĘŘƘИ '(-.47=V^ؙ̙;DLRT[z~>FHQSZ\egoqz|ěƛ̛֛ޛ&@FIOR_jw5@`efoptv~ʝ˝ם؝ڝ۝ܝݝ #$23:;BDFHJLORXY]^deghqryzžɞʞӞԞ֞מݞޞߞ &'/046=>HIQRWX]_deklwxğƟΟϟџҟ֟؟ܟݟ )*./1245:;DEGHPQYZ^aijqrzՠݠߠ V\áġΡܡ#;=>DEGHNOYZ\]efkŢǢ΢ТҢӢעآޢߢ6?AHOZ[cdfgqţ!)9>GIJPQWXZ[cdkoz{ΤӤդޤ $',.5PYĥϥ]d{Ȧݦ -4ABCJKNOZ^eglƧҧק #'./:;=>CDEFPQTU\]defgkmqrtu{|ƨըܨ*24;<EW]ҩ٩۩ߩ!"'+2ĪŪǪȪϪԪ۪ܪūƫ>?GHLNTU^`lm #$)*2356<=EFNOTU\^bchipqxyz{ƭǭЭѭۭܭޭ߭9CrvѮٮڮۮܮ "#)T[^dflįůίЯׯدޯ߯'0lwǰΰаѰ۰")+24:;BIKLUV_`kűձޱ&./2xɲֲ޲ !*+0179@ACDHIJKSTZ[]^`ahiqt}~γ׳ٳ۳ܳ07?EUWX[\efijrôϴ״ڴ !)*34>?DEJKTV_`bcijqrvwyzŵƵǵȵҵӵյֵڵ۵ߵ  !"#'(*+/034<=@AHIMOVX_`ikpqstƶǶ˶̶ζ϶ѶҶԶնܶݶ޶߶  !)*/04678?@BCFGKMUV]^achinoz{}~ƷǷȷٷ۷ܷ "#%&-.2356>?GHJKOQRS[\_`bcrs{|~øǸȸʸҸָ׸ܸ޸߸#INɹϹOUVXY[\cdmv{}Ѻֺ  &pvݻ "^efjkmnrt{|ټ%:@DMu|ȽνϽҽӽڽܽ "EKOVX_afgmntǾѾ >BPWlwyԿۿ߿ X_gmnu}!(CHIPQXYacdeghqrstxy|}"+-34=@FGHbh ?KLQRVgkmqrs #$&'-/79BCFGOPQR[\bcemt %&+,3468?@IKVW_`cdeflw~6<=DEKiuwyz )*4'-8AJQ\`bhirsu#.29MRT[hsuwx}~ ()*EN^gcmnv 27GL]_`ghjuz$%,-5678CDEFNOUXdfmJQ_dejvx~!FKcilr|!"+1;?HTZdi$%)>FHO^cdmoqrxy{|&'1278=>GIRSUVXYcdeflmwx|}~ "#()+,0245;<CDEFOQRSWYabdehimnpqyz~9ADM/6CJW\bhiklrsyz|#$)DHITbfgnpw DMRY &+1>Ckoqy{}~ #8>t|SV_`f|"+06LSTZ[]^`alz'(/06HNOTgv*.LS@GSYkprw !",./06pv{!&*-.2@Hjr HQRWXaci (LRT_am{ _jsz  !')+,359DKVWX\ci{Q[$&+,5BJSXZ_`dem18:;<@BIJKLRSWXZ[\]cdlmoqy{  "#()./6789=>?@HINOUXabh7CPVw}!#%,-68<>FGIJOPQu{~GLMVW_ryz 3<HPRZ[cz FNRYagrz{}7BNU %&*+-./0:;=>?@GJRSW]f$8AW^`bcklnotu} !#+,-gnv}"#)4<MW[b 7=?Fcknvw~x %&'(,-0179:<CDMOQRY`firu~ !#$'(3456?@BCKLST]`ijk &'()12679:ABCDMNQRWX_vAILRSX%{ (0kr!"&CKNU^fgijkpw cklst|'6>BGz!@H_egno|} /5DLfop{| !#()128FMfj ;BCHIQZamt"DIOVWYZ\]fghinorswxz{ ;ABGIPQWclu~   ( - 4 N T b h                         ' / 4 : < = > I K V Y b d g i n o t v z { } ~                 & N X n x z { |                0 6 7 @ Y b c h i p ~                     % ' . : > @ H I K L M N X Y a b k m q s | }           18LTUWX[\ghjkrstu~ #6?CI|<ELSUYZ\]fgpq|  "$-/78:JQU]biu  T]lsx$*+46<=?T\nop|}~ !)+1Y_bfhijklvwy9@U^bhjsv} !*+-.37@`gx~ $'-<Dfl !Z_z~  !')/HQdk!')1278?UZkruz{~BHIRT[\i  2 8 9 : ; < = E F L M U W [ ] d e i                 +!5!6!7!@!F!^!h!r!v!x!|!!!!!!!!!!!!!!""""""#"*"+"0"1"3"4"8":"?"@"E"F"L"M"O"P"V"W"Y"Z"b"c"h"i"m"n"p"q"x"y"z"{"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""" ##+#1#F#M#O#V#W#Y#Z#c#d#l#########$%$A$J$T$Z$$$$$$$$$$$$$$%0%8%:%A%N%T%^%d%%%A&H&U&_&b&k&o&p&q&{&|&~&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&j'o's'{'}''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''''((( ( ( (((((("(((((((((((((((((((4)9)))))))))))))))))))))*****$*e*o*p*{*|*~***************+%+(+1+R+Y+b+g+h+j+k+t+y++++++++,,,,,",$,*,+,2,3,>,?,A,B,J,K,Q,R,T,U,^,u,,,,,,,,,,,,W-b-c-h-i-p-------------.%.D.M.P.Y.k.s.....//!/*/+///0/2/3/:/;/?/@/A/B/I/J/K/L/T/U/V/W/]/`/i/q/z///////////0$090=0>0?0@0N0`0h000000000000000011111F1M1N1W1Y1_1v1}11111111111111111*21232?2C2L2U2]2a2j2o2v22222222222233333333 3"3(3)333333333333333333333344 4 4444444#4%4+4,404245464:4;4@4A4C4E4L4M4R4T4V4W4^4_4a4h4p4q4w4x444444444444444444444444555 5 5555'5,5.52535:5;5A5B5G5H5I5J5S5T5X5k5o5q5s5u5|5}5555555555555555555555555555555555!6%6&6/63696;6?6A6G6H6N6O6Z6z6666666777 7(7-72737:7;7F777778!8#8+8,828@8F8I8Q8w88888888888999&9-9.969:9A9K9R9i9p99999999999999999O:V:h:o:q:x:::::::::::;;0;;;<;D;E;P;Q;R;S;Z;[;d;f;i;j;l;m;q;s;x;y;;;;;;;;;;;;;;;;<<<<<< <"<*<1<2<4<5<7<8<:<F<Q<U<[<\<`<a<i<j<l<m<q<r<t<u<}<~<<<<<<<<<<<<<<=====(=@=F=======================7>>>?>H>I>K>L>N>O>W>X>Z>[>]>^>h>i>v>w>x>y>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>???? ???? ?-?3?]?e???????@ @@@@@<@D@F@M@Z@a@b@j@@@@@@@@@@@CALAMAUAVA[A]A^A_AhAiAmAnAzA{AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAB*B1BRBZBBBBBC CCCCCCCC%C&C'C(C0C1C6C7C;C=CDCECNCPCQCRCZCDDrDzDDDDDDDDEEEEE.E4E7E8E:ECEDEKELENEOEZE[E`EaEcEdEvEwEEEEEEE|F}FFFFFFFHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHIIIIIIIII#I$I%I&I.I/I6I7I?I@IBICIEIFIIIJIMIOITIUIWIXIZI[IdIeIgIhIjIlIpIqIsItIzI{I|I}IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIJJJ J J JJJJJ!J#J'J(J+J,J2J3J5J6J;JK@KAKGKHKMKNKPKQKUKVKXKYK\K]KfKgKoKpKzK{KKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKLL L LLLLLLLLL"L#L&L'L-L.L/L0L7L8L=L@LBLCLGLHLKLMLQLRLTLUL[L\LbLdLeLfLiLjLmLpLzL{LLLLLLLLLMMMMMMMM"M$M3M4M:M;M?MAMGMIMNMPMSMTMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMNNNN N NNNNNNN#N%N.N/N0N1N7N8N9N:N=N>N?N@NBNCNGNINPNSNVNXN`NbNgNhNlNnNwNxNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNOO O OOOOO+O,O4O6O=O?OHOJOHPJPQPSPXPYP]P_PgPhPmPnPuPvPwPxP|P}PPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPQQ QQQQ$Q%Q&Q'Q-Q.Q2Q4Q7Q8Q9Q:QBQCQRQSQZQ[QdQfQgQiQrQsQtQuQwQyQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQRRRRRRRRRR%R&R.R/R3R4R5R6R@RBRHRJRQRRRVRXR^R_RgRhRnRoRqRrRzR|RRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRSS S S S SSSSS(S)S-S/S7S9S:SZDZEZLZNZOZQZZZ\ZcZeZkZmZrZsZwZyZ}Z~ZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ[[[ [ [[[[[[[[ [!['[)[/[0[7[9[:[<[@[B[H[J[[[[[[[[[[[[[[[\\ \ \ \\\\\\(\)\.\/\1\2\8\:\<\>\D\F\M\O\U\W\\\]\\\\\\\\\\\\\]]]]]]]]]]]]]]$]%])]*].]/]5]6]:]<]B]D]K]L]P]R]a]b]h]i]m]n]r]t]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]^^ ^ ^^^^^^^%^'^.^/^3^5^<^=^H^I^S^T^[^\^^^_^c^d^e^f^k^l^n^o^s^u^{^}^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^__ _ _____ _"_&_'_0_2_;_=_E_G_X_Z_`_b_j_k_p_q_w_x________________________________` ` ``` `"`*`+`/`1`=`>`G`H`P`Q`S`U`V`W`Y`[`]`_`e`g`m`n`s`u`y`{```````````````````aaaaBbDbKbMbQbRbVbXb\b]bdbfbkbmbrbsbtbub|b~bbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbccc c$c%c)c+c6c7c8c9cDcEcGcHcNcOcVcXc`cbcicjcpcqcyczc{c|ccccccccccccccccccccccccccccccccddd d d d ddddd!d"d)d+d,d.d2d4d:deCeDeTeUegeheye{eeeeeeeeeeeeeeeeef fffff'f)f/f1f7f9fAfCfMfOfSf[fcfffofrf|f}ffffffffffffffgggg#h/hHhOhhhhh"i+i,i1i2i:i>iGiSiYiZidieiliiiiij jJjSjUj[jhjmjojwjyj~jjjjjkkkl9l@llllmmm0n5nbngnjnonnnnn ooooBoGozoooooop p6p>pKpUpsp|pppppppqqqqqqqqqrTrWrrrrs,s1sssssssZtctttttttuuiupuyuuuu vvLvVvdvlvmvuvvvvvvv4w;wwwwwwwwwwwwwwwwx?xFx{xxxxxxxxxxy%yKyNyyyyy'z-zQzVzXz_zz{#{,{A{G{I{P{{{{{{{{{{{{{ | | ||a|g|||||A}G}}}~$~J~P~]~c~~~6?TZ'ǁpz͂҂ Z_bkDŽ΄τԄ/4~PUVc͆ֆ%;Cgl} 49!:@QUX[]bĊNJˊ͊Њۋߋ!7?JPmvʌҌFK$*1245>NT{׎ $iou|я܏+6GMNV^dhqƐȐɐѐې)+,5`kozƑǑ̑͑ӑ 08OWԒے!*-7BHlnoxCJ]eKPbkїܗ3?@EFILLNNOOQRTUWX`cnqt:;JL^_fg RSrsS T '!'((((3545[5\5 99?? LLePfPPP_Y`YYY[[[[bbccddddkgmgsgtgjjjjm mmmnnnnIqKqPqQqttttuuuu*w,w:w;w'y)y3y4y{|}|||n~p~~~~35<=MOTUQS]^Ǐɏ͏Ώsuyz:<PQ/189 CENOØĘPR_`PRXY_aijڡܡ%'-. Բֲ޲߲rt}~GINO"#>@FGUW\]#$TV_`xzQSYZVXabHJRS!#+,^`ijackl    %'-.suz{""""L%N%T%U%((((**$*%*++++^/`/j/k/W1Y1_1`122224444%5'5-5.555557777G8I8Q8R8::::<<<<>>??X@Z@a@b@5E7ECEDEnLpLzL{LLLOMPMMMMMNNWNXNNNOO>O?OOOIPJPPP3Q4QQQARBRRRNSOSSSMTNTTTUUUU!V"VVVLWMWWW'X(XXXXXYY3Y4YeYfYYYYYdZeZZZI[J[[[N\O\\\]];]<]]]^^^^ _ _____``t`u```-a.aaaCbDb}b~bbbcccccc;dALOJLLNNOOQRTUWXqt:,:, -?-[/F011M112:33344:443535OOVV$%MNNWNXN>O_`&eeem[nGooqr s sssbscssst1tXtvSxxxxyyyyz {H|}~~~EE$ mք/2Ӊԉ>>&9:AALLNNOOQRTUWXqteLLNNOOQRTUWXqt6='+XVTl(~56z]jjSz } M &9~OI6 =uhS#d? k: !g!#8#K$f0&Mj&'q(u(g,+o+i,An-UD.I.WI/_/J00\1`912I023!3^3I4D6k6:7c@7vH7~|7pk9{;e=~>~>@F@G@A(C{DrEE#E7F"IJ,lKwKL N#Q{*S:SXS!|SLT*(TJT`UPUUUPVW?UX4hXuX;sYZHZfZo]/_YbVbXbebZfc eqhkofo p"q^s&u_uiuZvYzv{v~5O&dx%P" I"Tl^_ mj}%L-4oe kAvIa|m!q>FRZM8Iq)DH{=uY0ZX;uDM%Xj G"+?2<(x9-]c0(WvDYc mQN^Pw&,9o.z To#C#GHFZp8P^MX|R5jSw' B(zN@YA|5Mf@\3WNNe,kmyn|tT0&&@WNWN {cWNWN"$'*+,-.0123456789:;<=?BCDEGHKLNPQRSTVWXYZ\^_acdehmoqstvxys@@ @@*@8@:@<@>@@@D@L@P@V@\@^@`@b@d@h@j@l@n@p@r@t@v@x@z@|@~@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@ @$@*@.@0@2@4@8@:@B@D@H@P@R@V@`@b@h@j@t@v@x@~@@@@@@@@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5j00IHJJ"1  9Նֆ>"^530^530A4dd2qHP ?M2 bramoviDomagoj VidovicDomagoj VidovicOh+'0  < H T`hpx ÀbramovićDomagoj VidovicNormalDomagoj Vidovic62Microsoft Office Word@L͓@L@o^530՜.+,0 hp  IHJJd'  Àbramović Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~     !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FpY2pData 1Table 4WordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q