Pregled bibliografske jedinice broj: 426701
Vrijednost ljudskog kapitala u Hrvatskoj – usporedba s odabranim europskim zemljama
Vrijednost ljudskog kapitala u Hrvatskoj – usporedba s odabranim europskim zemljama // Ekonomski pregled : mjesečnik Hrvatskog društva ekonomista Zagreb, 60 (2009), 315-331 (podatak o recenziji nije dostupan, prethodno priopćenje, znanstveni)
CROSBI ID: 426701 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Vrijednost ljudskog kapitala u Hrvatskoj – usporedba s odabranim europskim zemljama
(Human capital value in Croatia - Comparision with selected European countries)
Autori
Sundać, Dragomir ; Fatur Krmpotić, Irena
Izvornik
Ekonomski pregled : mjesečnik Hrvatskog društva ekonomista Zagreb (0424-7558) 60
(2009);
315-331
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni
Ključne riječi
pokazatelji ljudskog kapitala ; obrazovanje ; cjeloživotno učenje
(human capital indicators ; education ; life-long learning)
Sažetak
Ljudski kapital sržna je komponenta intelektualnog kapitala nacije i kao takav važna odrednica konkurentnosti nacionalne ekonomije. Kvalitetu ljudskog kapitala bitno određuje formalno i neformalno obrazovanje. Cilj ovog rada je utvrditi kvalitetu ljudskog kapitala u Republici Hrvatskoj na temelju odabranih pokazatelja od kojih je većina vezana uz obrazovanje. Odabrani pokazatelji iskazani su kao petogodišnji prosjek. Analiza kvalitete ljudskog kapitala izvršena je usporedbom Republike Hrvatske s nekim razvijenim i bivšim tranzicijskim europskim nacionalnim ekonomijama. Rezultati komparativne analize pokazuju da Hrvatska ima nepovoljnu obrazovnu strukturu stanovništva ; među zaposlenima tek svaka četvrta osoba ima više ili visoko obrazovanje. U Hrvatskoj studira relativno mali broj studenata u odnosu na ostale promatrane nacionalne ekonomije. Tek svaka pedeseta osoba u Hrvatskoj sudjeluje u cjeloživotnom obrazovanju što upućuje na zaključak da svijest o potrebi cjeloživotnog obrazovanja među građanima i poduzećima još nije sazrela. Od ukupnog broja radno sposobnog stanovništva zaposleno ih je tek nešto više od pola. U hrvatskim znanjem intenzivnim sektorima, koji su inače nosioci konkurentnosti nacionalnih ekonomija u uvjetima ekonomije znanja, zaposlen je vrlo nizak postotak ljudi. Broj istraživača zaposlenih na poslovima istraživanja i razvoja u Hrvatskoj gotovo je « ; na začelju» ; u odnosu na ostale promatrane nacionalne ekonomije. Iz rezultata ovog istraživanja može se zaključiti da ljudski kapital u Hrvatskoj nije dovoljno obrazovan i kvalitetan da bi zadovoljio zahtjeve suvremenog gospodarstva i pridonio njegovoj većoj konkurentnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
POVEZANOST RADA
Projekti:
081-0811403-1409 - Ljudski potencijali i ekonomski razvoj Hrvatske (Karaman Aksentijević, Nada, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Ekonomski fakultet, Rijeka
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- Scopus
- EconLit