Pregled bibliografske jedinice broj: 426620
Kausalität und Gradation in derselben Konstruktion
Kausalität und Gradation in derselben Konstruktion // Vertogradъ mnogocvětnyj: Festschrift für Helmut Jachnow / Girke, Wolfgang ; Guski, Andreas ; Kretschmer, Anna (ur.).
München: Verlag Otto Sagner, 1999. str. 119-130
CROSBI ID: 426620 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kausalität und Gradation in derselben Konstruktion
(Causality and Graduality in the same structural unit)
Autori
Kordić, Snježana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Vertogradъ mnogocvětnyj: Festschrift für Helmut Jachnow
Urednik/ci
Girke, Wolfgang ; Guski, Andreas ; Kretschmer, Anna
Izdavač
Verlag Otto Sagner
Grad
München
Godina
1999
Raspon stranica
119-130
ISBN
3-87690-723-3
Ključne riječi
Syntax, Nebensatz, Kausalsatz, zusammengesetzte Konjunktionen, Komparativ, Kroatisch, Serbokroatisch, Deutsch, Russisch, Tschechisch, Polnisch
(syntax, subordinate clauses, causal clauses, composite conjunctions, comparative, Croatian, Serbo-Croatian, German, Russian, Czech, Polish)
Sažetak
U članku se analiziraju složeni veznici "tim više što, tim prije što, utoliko više što, utoliko prije što, to više što", koji uvode poseban tip uzročnih rečenica. Prvo se uspoređuje sastav tih veznika sa sastavom odgovarajućih veznika u njemačkom, ruskom, češkom i poljskom jeziku. Pored zajedničkih svojstva uočavaju se i razlike: u slavenskim jezicima koristi se komparativ "više" i tamo gdje se u njemačkom jeziku mora upotrijebiti komparativ "manje". Zatim se opisuje mobilnost dijelova nabrojanih veznika u slavenskim jezicima i u njemačkom. Razlika između rečenica s razdvojenim i rečenica s nerazdvojenim dijelovima veznika uspoređuje se s razlikom između restriktivnih i nerestriktivnih rečenica. Naposljetku se razmatra varijabilnost sastava veznika.
Izvorni jezik
Ger
Znanstvena područja
Filologija
Napomena
Članak je indeksiran u MLA International Bibliography, u Linguistic Bibliography i u Online-Bibliographie der deutschsprachigen Slavistik.