Naslov
Relativna rečenica
(Relative Clauses)

Autori
Kordić, Snježana

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Matica hrvatska ; Hrvatsko filološko društvo

Grad
Zagreb

Godina
1995

Stranica
365

ISBN
953-6050-04-8

Ključne riječi
sintaksa ; zavisna rečenica ; relativna rečenica ; odnosna rečenica ; relativne zamjenice ; odnosne zamjenice ; pokazne zamjenice ; posvojne zamjenice ; restriktivna rečenica ; nerestriktivna atributna rečenica ; prilozi ; genitiv ; akuzativ ; sinkretizam ; živo / neživo ; objekt ; posvojnost ; particip ; hrvatski jezik ; srpskohrvatski jezik
(syntax ; subordinate clauses ; relative clauses ; relative pronouns ; demonstrative pronouns ; possessive pronouns ; restrictive clauses ; non-restrictive attributive clauses ; adverbs ; genitive ; accusative ; syncretism ; animate / inanimate ; object ; possessiveness ; participle ; Croatian ; Serbo-Croatian)

Sažetak
Na početku monografije utvrđuje se u kakvom obliku se relativna ili odnosna rečenica najčešće ostvaruje u različitim jezicima, da bi se tako došlo do svojstava koja se mogu smatrati obilježjima tipičnog, najučestalijeg predstavnika relativne rečenice. Nakon toga se opisuju riječi koje uvode relativnu rečenicu (koji, čiji, tko, što, kakav, koliki), analizira se restriktivna i nerestriktivna uloga zavisne rečenice, zatim značenje relativnih rečenica uvedenih prilozima, a opisuju se i manje česti tipovi rečenica kakvi su tzv. slobodna relativna rečenica i, pogotovo, ekstraponirana relativna rečenica. Govori se i o preponiranim relativnim rečenicama, zatim o rečenicama s formalnim antecendentom, a i o participu. Analiza se u čitavoj knjizi zasniva na nekoliko tisuća relativnih rečenica iz korpusa suvremenog standardnog jezika raslojenog po funkcionalnim stilovima. Uz taj glavni korpus korišteni su i korpusi starijeg jezika za uspoređivanje. Među brojnim zanimljivostima koje se vide na osnovi analize korpusa ovdje se mogu posebno izdvojiti dvije. Jedna je širenje genitivno-akuzativnog sinkretizma i na muški rod za neživo kod relativne zamjenice "koji" (npr. umjesto normativnog Nom.=Ak "auto koji je progutao mrak" koristi se Gen.=Ak. "auto kojeg je progutao mrak"). Razlog toj pojavi leži u potrebi da se razlika između subjekta i objekta morfološki nedvosmisleno iskaže. Da je ona već u poodmaklom stadiju kod zamjenice "koji" vidi se po tome što je osim direktnog objekta zahvatila i prijedložni objekt te što je osim muškog roda zahvatila i srednji rod. Druga zanimljivost tiče se posvojnog genitiva relativne zamjenice "koji". Iz korpusa je vidljivo da se prije stotinjak godina taj genitiv gotovo isključivo ostvarivao tako da stoji ispred imenice na koju se posvojnost odnosi (npr. "čovjek kojega kuću..."), dok se unazad više desetljeća sve češće ostvaruje stojeći iza imenice na koju se posvojnost odnosi (npr. "čovjek kuću kojega..."). Kad se usporedi korpus starijeg jezika sa suvremenim, vidi se da se povećava upotreba relativne rečenice na račun upotrebe odgovarajućeg participa. To se vidi čak i kad se pogledaju ne toliko stari tekstovi od prije stotinjak godina, što sve skupa pokazuje koliko je relativna rečenica u našem jeziku važna kategorija te da je gotovo sasvim potisnula svoju konkurenciju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

Napomena
Inozemne recenzije o ovoj knjizi: The Slavonic and East European Review 75/1, London, 1997, 122- 123 J. Ian Press | Zbornik Matice srpske za filologiju i lingvistiku 39/1, Novi Sad, 1996, 208-212 Miloš Kovačević | Slavia: časopis pro slovanskou filologii 66/1, Praha, 1997, 98-100 Helena Běličová | New Zealand Slavonic Journal, Wellington, 1997, 258-260 Hans-Peter Stoffel | Južnoslovenski filolog 53, Beograd, 1997, 227-236 Ivana Antonić | Zeitschrift für Slawistik 43/1, Berlin, 1998, 113-116 Ruselina Nicolova | International Journal of Slavic Linguistics and Poetics 42, Columbus, 1998, 159-177 Andrew Corin | Australian Slavonic and East European Studies 12/1, Melbourne, 1998, 172-174 Roland Sussex. Knjiga je 1999. prevedena na njemački jezik pod naslovom "Der Relativsatz im Serbokroatischen" (s ponovljenim izdanjem 2002. i 2005.).

POVEZANOST RADA