Pregled bibliografske jedinice broj: 42624
Hrvatska pučka stranka u Dalmaciji (1919.-1929.)
Hrvatska pučka stranka u Dalmaciji (1919.-1929.) // Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 42 (2000), _; 479-501 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 42624 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hrvatska pučka stranka u Dalmaciji (1919.-1929.)
(The Croatian Peoples Party in Dalmatia (1919.-1929.))
Autori
Matijević, Zlatko
Izvornik
Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru (1330-0474) 42
(2000), _;
479-501
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
politička stranka; izbori; Dalmacija
(political party; election; Dalmatia)
Sažetak
Autor je na temelju literature i suvremenog tiska, prikazao djelovanje Hrvatske pučke stranke (HPS) u Dalmaciji (1919.-1929.). Po svome nastanku HPS je bio specifičan nastao je kao integralni dio Hrvatskoga katoličkog pokreta (HKP), koji je početkom XX. St. Pokrenuo krčki biskup Antun Mahnić. Sudbonosni događaj u povijesti HKP-a bio je osnutak Hrvatsdkoga katoličkog seniorata (1912.). Tijekom rata u seniorskim je redovima, pod utjecajem Petra Rogulje, pobijedila južnoslavenska politička orijentacija. Za njih je providencijalni raison d etre jugoslavenske državne zajenice (Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca) bio prvenstveno u otvaranju mogućnosti ujedinjenja katoličanstva i pravoslavlja na Balkanu. Katolički episkopat Kraljevine SHS, iako je načelno odobrio program HPS-a, nije nikada obvezao katoličke vjernike da moraju biti njegovi članovi. U izbornim nadmetanjima HPS je postizao relativno slabe rezultate. Najbolji je uspjeh bio ostvaren na izborima za Konstituantu (1920.). Tijekom deset godina svoga postojanja stranka je imala relativno najviše uspjeha u Dalmaciji. Na rujanskim parlamentarnim izborima 1927. HPS je, nakon više izbornih neuspjeha, ponovno postao parlamentarna stranka s jednim zastupničkim mandatom, koji je osvojen u južnodalmatinskom izbornom okrugu. Kada je, nakon atentata na Stjepana Radića i zastupnike Hrvatske seljačke stranke, Stjepan Barić, predsjednik HPS-a, ušao u vladu vlč. Antona Korošca, ovaj je njegov čin osudio znatan dio dalmatinskih članova stranke. Ovaj je Barićev potez prouzročio definitivni nestanak HPS-a s hrvatske i bivše jugoslavenske političke pozornice.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Projekti:
00190302
Ustanove:
Hrvatski institut za povijest, Zagreb
Profili:
Zlatko Matijević
(autor)
