Naslov
Izrada baze toponima
(Production of Toponyms Database)

Autori
Gradišer, Lovro

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Geodetski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
26.09

Godina
2008

Stranica
78

Mentor
Frangeš, Stanislav

Neposredni voditelj
Tutić, Dražen ; Poslončec Petrić, Vesna

Ključne riječi
toponimi; baza podataka; Hrvatska
(toponyms; database; Croatia)

Sažetak
Tema diplomskog rada je izrada baze toponima, pa se kroz uvod nastoji naglasiti važnost toponima u kartografiji. Osim definicija, podjela i zahtjeva koje toponimi moraju zadovoljiti u drugom poglavlju je opisan i pravilan položajni, linijski i površinski smještaj toponima, te su navedeni primjeri lošeg i dobrog smještanja toponima na kartama. Drugo poglavlje se također bavi i pitanjima gustoće toponima na kartama, zavisnosti broja prikazanih toponima na karti o mjerilu karte, o čemu ovisi hoće li se neki toponim prikazati na karti ili ne, itd. Objašnjavanjem pojmova kao što su transkripcija i transliteracija, te navođenjem nekih primjera pisanja toponima na području stranog teritorija završava drugo poglavlje. Što sve spada u tekst na karti, definicije i značajke pisma teme su trećeg poglavlja. Na samom početku poglavlja prikazano je kroz povijest ispisivanje toponima na kartama. U poglavlju su obrađene značajke pisma. Uz dane primjere objašnjeni su vrsta, način pisanja, nagib, veličina, boja, debljina i širina pisma. U uvodnom dijelu četvrtog poglavlja objašnjava se što je to baza podataka, od čega se sastoji i ukratko je objašnjen osnovni princip funkcioniranja baze podataka. Objašnjavaju se pojmovi kao što su Data Base Management System, entiteti, atributi i relacije. U nastavku četvrtog poglavlja opisani su kroz primjere neki od najvažnijih logičkih modela kao što su špageti, hijerarhijski, mrežni, relacijski i objektno orijentirani modeli. Također su objašnjeni i navedeni ciljevi koje bi baza podataka trebala ispuniti, te su opisane tri razine (lokalna logička, globalna logička, fizička) koje čine arhitekturu baze podataka. Opisani su i kroz primjere objašnjeni jezici za rad s bazom podataka. Peto poglavlje bavi se postojećim bazama toponima u svijetu. Tako je detaljnije opisana baza toponima Finske, koji model podataka je korišten, koliko i koje sve toponime sadrži registar toponima, te način održavanja baze podataka. Uz bazu toponima Finske, opisane su i baze toponima Kanade (GBNC) i SAD-a (USBGN). UN-ova standardizacija toponima, okupljanje stručnjaka i raspravljanje o problemima standardizacije toponima na UN-ovim konferencijama, koji su ciljevi stručnjaka koji se bave tim pitanjima opisano je unutar petog poglavlja u posebnom potpoglavlju, kao i standardizacija toponima u Hrvatskoj. Opisano je i na kojim se problemima vezanim za standardizaciju radi u Hrvatskoj, što je do sada napravljeno i koji su projekti u tijeku. Posebno su opisana osnovna načela projekta CROTIS-a (Hrvatskog topografskog informacijskog sustava), koji model podataka koristi, koje sve objekte obuhvaća, kako su klasificirani objekti, kako su definirane objektne vrste i koji je kriterij za određivanje objektnih vrsta. Opisane su institucije i registri toponima koje one posjeduju, te na koji način se u Hrvatskoj dodjeljuju toponimi pojedinih objektnih vrsta. Navedeno je i što se radi na uspostavljanju službenog internetskog servisa za pretraživanje baze toponima. Šesto poglavlje orijentirano je na izradu testne baze toponima za područje Hrvatske. U uvodnom dijelu opisan je koncept i ideja baze toponima koja će biti kreirana. Nadalje se opisuju mogućnosti alata PostgreSQL-a za kreiranje baza podataka. Detaljno je prikazano na koji način je moguće kreirati novu bazu podataka, novog korisnika i izraditi tablice koje će sadržavati podatke. Objašnjeno je i UTF-8 kodiranje podataka, zašto je upravo to kodiranje korišteno prilikom izrade baze toponima i kratak pregled povijesti Unicoda. U posebnom potpoglavlju prikazan je i detaljno objašnjen postupak izrade baze toponima. Opisano je koje će podatke baza sadržavati, kako su podaci prikupljeni, pripremljeni i unijeti u bazu podataka. Jedan dio prikazuje i transformaciju koordinata između različitih elipsoidnih sustava. Na kraju šestog poglavlja opisan je i način na koji se može baza toponima pretraživati putem Interneta i koje su daljnje mogućnosti baze.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geodezija

POVEZANOST RADA