Pregled bibliografske jedinice broj: 424652
Usmenost za djecu u hrvatskoj etnologiji i folkloristici
Usmenost za djecu u hrvatskoj etnologiji i folkloristici // Studia ethnologica Croatica, 21 (2009), 1; 233-254 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 424652 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Usmenost za djecu u hrvatskoj etnologiji i folkloristici
(Orality for Children in Croatian Ethnology and Folkloristics)
Autori
Hameršak, Marijana
Izvornik
Studia ethnologica Croatica (1330-3627) 21
(2009), 1;
233-254
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
djeca; djetinjstvo; dječji folklor; usmenost za djecu; povijest djetinjstva; hrvatska folkloristika i etnologija; bajka; predaja
(children; childhood; children's folklore; orality for children; history of childhood; Croatian folkloristic and ethnology; legend; fairy tale)
Sažetak
Interes hrvatske etnologije i folkloristike za usmenost za djecu u ovom se radu institucionalno, epistemološki i svjetonazorski kontekstualizira na dvjema razinama - razini povijesti istraživanja djece, posebice, dječjeg folklora i razini povijesti istraživanja usmenosti, napose usmene književnosti. Nakon interpretacije uvjeta i implikacija teorijske vidljivosti i analitičke nevidljivosti usmenosti za djecu u radovima o djeci i dječjem folkloru s kraja 1970-ih i kasnije, iznosi se interpretacija uvjeta i implikacija tek neznatno vidljivijeg interesa za usmenost za djecu u području istraživanja usmene književnosti. (Ne)vidljivost usmenosti za djecu u radovima o dječjem folkloru tumači se s obzirom na hrvatsku recepciju kontekstualne folkloristike, odnosno, s obzirom na usmjerenost tih istraživanja na interpretaciju folklora kao komunikacije u malim grupama. Zamiranje sustavnih istraživanja dječjeg folklora u 1980-ima tumači se osim s obzirom na pojedinačna institucionalna i osobna nagnuća i s obzirom na vrednovanje djece kao gospodarstveno, politički i simbolički marginalnih subjekata. (Ne)zainteresiranost za usmenost za djecu u okrilju proučavanja usmenosti, odnosno, usmene književnosti kontekstualizira se pak u odnosu na spomenuti status djece, ali i u odnosu na sve donedavnu usmjerenost etnologije i folkloristike na povijesne razine i prošle kulturne prakse, a time i starije kazivače. U okrilju istraživanja usmene književnosti ipak uočene "vidljivosti" usmenosti za djecu polazište su zaključnog dijela rada u kojem se propituju mogućnosti, odnosno, zadanosti i mogući smjerovi interpretacije etnoloških i folklorističkih tekstova kao izvora za raspravu o usmenosti za djecu u tradicijskim sredinama na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Etnologija i antropologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
189-1890666-0664 - Interpretativne razine tradicije (Lozica, Ivan, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
Profili:
Marijana Hamresak
(autor)