Naslov
Interferencije usmene književnosti u Raosovom romanu "Prosjaci i sinovi"
(Inteferences of oral literature in the novel beggars and sons by Ivan Raos)

Autori
Dragić, Marko ; Blažević, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
8. Kijevski književni susreti, Zbornik radova i pjesama

Urednik/ci
Vlado Pandžić (I. dio), Krešimir Mićanović (II. dio)

Izdavač
Općina Kijevo ; Pučko otvoreno učilište Invictus

Grad
Kijevo

Godina
2009

Raspon stranica
69-96

ISBN
953-98263-9-X

Ključne riječi
usmeno-književni oblici, biblijski motivi, interferencije, identitet.
(forms of oral literature, biblical motives, interferences, identity.)

Sažetak
Koautori su rad komponirali od osam poglavlja u kojima navode usmeno-književne oblike i etnografske zapise koji su interferirani u romanu Prosjaci i sinovi Ivana Raosa. Među tim primjerima, mnogobrojni su koji imaju antologijsku vrijednost. Usmeno-književne oblike i etnografske crtice autori interdisciplinarno interpretiraju u povijesnom, teološkom, etnološkom i antropološkom kontekstu. U romanu je temeljem povijesnih činjenica, usmenih predaja i osobnih zapažanja Raos prikazao život Imoćana od turskih vremena do šezdesetih godina dvadesetoga stoljeća, razotkrivši slabosti društva koje su glavnim uzrokom sudbine njegovih glavnih junaka, pikara. Roman je pisan (neo)realistički i obiteljska je saga triju generacija – djeda Kikaša, unuka Potrke (Matana Prvog), te njegova sina Matana Drugog. Sve njih život je naučio - što bolje se snaći. Raosa su zaokupljale nedaće Hrvatske i šenoinski je razotkrivao slabosti društva. Stoga je Ivan Raos, njegov roman i serija zabranjeni su 1971. godine. Svojom estetskom i životnom funkcijom, Prosjaci i sinovi, najboljim su pikarskim romanom u hrvatskoj književnosti i vrijednim su dokumentom življenja Imoćana.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Etnologija i antropologija, Književnost

POVEZANOST RADA