Naslov
Čuvari Kristova groba u crkveno-pučkoj baštini Hrvata
(Guardians of the grave of Christ in folk- ecclesiastic heritage of Croatian people)

Autori
Dragić, Marko

Izvornik
Ethnologica Dalmatica, Etnografski muzej Split (0353-9210) 17. (2009); 5-32

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Biblija ; liturgija ; obred čuvanja Kristova groba ; Kristovo uskrsnuće ; vjerski i nacionalni identitet Hrvata ; komunističke zabrane.
(Bible ; liturgy ; ritual of guarding the grave of Christ ; the resurrection of Christ ; religious and national identity of the Croatian people ; communist prohibition.)

Sažetak
U radu se multidisciplinarno obrađuje hrvatski katolički obred čuvanja Kristova groba u vrijeme Svetoga trodnevlja. Prema povijesnim podatcima taj obred u Župu svetoga Ilije u Metkoviću donio je 1857. godine Ante Gluščević iz Loreta iz Italije. Prvi pisani spomen o Vodičkim žudijama seže u 1912. godinu. Vidonjske žudije 1932. godine osnovali su Joko Jurišin i Joko Ilić - Joktur. Nitko točno ne zna kada je ta tradicija započela u Varešu, ali zna se da je na Veliki petak 1928. godine taj obred bio organiziran. Obred čuvanja Kristova groba nastao je temeljem liturgije i slavi kršćansku vjeru. Komunistička vlast činila je sve kako bi zabranila taj obred. U nekim je mjestima uspjela, a u nekima su to uzaludno nastojali. Obredi, nazivi, kao odjeća i obuća za čuvare razlikuju se od mjesta do mjesta, a svima je zajednički cilj - dočarati Kristovo uskrsnuće. Danas u Republici Hrvatskoj djeluje dvadeset sedam udruga čuvara Kristova groba. U Kninu je nakon sedamdeset godina oživljena ta tradicija, a u Lovasu kod Vukovara radi se na obnovi toga obreda. U Bosni i Hercegovini čuvari Kristova groba postoje jedino u Varešu. Budući taj obred nije u znanstvenoj literaturi obrađen, u radu je najviše suvremenih izvornih terenskih zapisa autora i njegovih studenata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija, Filologija, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA