Pregled bibliografske jedinice broj: 424235
Zur Rezeption von Astrid Lindgrens "Pippi Langstrumpf" in Kroatien
Zur Rezeption von Astrid Lindgrens "Pippi Langstrumpf" in Kroatien // Astrid Lindgren - Werk und Wirkung. Internationale und interkulturelle Aspekte / Blume, Svenja ; Kümmerling-Meibauer, Bettina ; Nix, Angelika (ur.).
Frankfurt: Peter Lang, 2009. str. 155-174
CROSBI ID: 424235 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zur Rezeption von Astrid Lindgrens "Pippi Langstrumpf" in Kroatien
Autori
Engler, Tihomir ; Turza-Bogdan, Tamara ; Mikulan, Krunoslav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Astrid Lindgren - Werk und Wirkung. Internationale und interkulturelle Aspekte
Urednik/ci
Blume, Svenja ; Kümmerling-Meibauer, Bettina ; Nix, Angelika
Izdavač
Peter Lang
Grad
Frankfurt
Godina
2009
Raspon stranica
155-174
ISBN
978-3-631-57028-9
Ključne riječi
Lindgren, Pippi Langstrumpf, Rezeption, Schulsystem
Sažetak
U prilogu se iznose podaci o hrvatskim i jugoslavenskim izdanjima djela Astrid Lindgren, određuje njihova pozicija u hrvatskom kulturnom i političkom kontekstu, kao i stav hrvatskog obrazovnog sustava spram lektire autoričinih djela. Pritom se utvrđuje da su lektiru romana o dogodovštinama Pipi Duge Čarape u socijalističkoj Hrvatskoj omogućile modernizacijske tendencije unutar socijalističkog sistema s kraja šezdesetih i početka sedamdesetih godina prošlog stoljeća, uslijed kojih je bila moguća recepcija i takvih književnih djela čiji je kritičko-anarhistički potencijal bio usmjeren protiv 'normalnosti' postojećeg društvenog sustava. Ministarstvo obrazovanja nove, demokratske Hrvatske isprva uvrštava roman u lektiru da bi ga 1995. godine uklonilo iz nastavnih planova i programa, a potom, deset godina kasnije, u sklopu HNOS-a ponovno uvrstilo u lektiru. Recepcijske meandre romana u suvremenoj Hrvatskoj moguće je objasniti promjenama u hrvatskom kulturnom miljeu koji u poslijeratnim vremenima (od 1995. do 2005.) nakon konsolidacije teritorijalnog suvereniteta tematiziranje otpora djece spram uobičajenih obrazaca ponašanja, kao što je tome slučaj u romanu Pipi Duga Čarapa, ne smatra poželjnim. Da navedeni kritičko-anarhistički potencijal romana danas doživljava odgovarajuću valorizaciju, potvrđuje se u završnom dijelu rada u kojemu se iznose podaci o metodičko-didaktičkoj i književno-znanstvenoj recepciji tog djela unutar hrvatskog kulturnog kruga.
Izvorni jezik
Ger
Znanstvena područja
Pedagogija, Filologija, Znanost o umjetnosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
227-2270729-0725 - Razvoj komunikacijske kompetencije u ranome diskursu hrvatskoga jezika (Pavličević-Franić, Dunja, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Učiteljski fakultet, Zagreb