Naslov
Heidi und ihr Großvater. Ist es Liebe, was sie verbindet? Zur Modernität und Regressivität des Heidi-Stoffes

Autori
Engler, Tihomir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, pregledni

Knjiga
Textnahes Verstehen

Urednik/ci
Engler, Tihomir ; Möbius, Thomas

Izdavač
Schneider Verlag

Grad
Baltmannsweiler

Godina
2006

Raspon stranica
201-221

ISBN
3-8340-0096-5

Ključne riječi
Heidi, Levinas, Natur- und Zivilisationsregister, Spyri

Sažetak
U radu se uvodno daje prikaz povijesti recepcije romana Johanne Spyri o odrastanju djevojčice Heidi u zamalo idiličnim uvjetima švicarskog gorja. Pritom se utvrđuje kako je roman jedan od rijetkih primjera u dječjoj književnosti koji se mogu pohvaliti tako dugotrajnom recepcijom koja ni dan danas ne jenjava, pogotovo uzmu li se u obzir i kritički tonovi iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada se smatralo da roman pridonosi očuvanju podaničkog mentaliteta. Da dubinski postav romana očituje različite facete koje nije moguće svesti isključivo na konzervativni naboj religioznih i moralističkih dionica romana, upozorila je devedesetih godina Bettina Hurrelmann, ističući u svojoj analizi da je riječ o 'opisu uznemirujuće duševne priče'. Polazeći od naznačene problematike u prilogu se analiza dubinski ustroj romana, pri čemu se narativna konstrukcija 'duševne priče' djevojčice Heidi razmatra iz perspektive sukoba dvaju, na prijelomu stoljeća dominantnih registara, onog prirodnog i onog civilizacijskog, čije sučeljavanje na površini teksta završava u to doba uobičajenom 'pobjedom' civilizacijskog registra u obliku ništenja subverzivnih učinaka 'pra-doživljaja' prirode kao središnjeg iskustva prirodnog registra. To, međutim, ne znači da roman ne predstavlja osebujni amalgam modernih i regresivnih (kulturnih) impulsa, odatle izvire i njegova 'uznemirujuća' polisemantičnost, zahvaljujući kojoj preživljava sve svoje recepcijske meandre. U radu se uvodno daje prikaz povijesti recepcije romana Johanne Spyri o odrastanju djevojčice Heidi u zamalo idiličnim uvjetima švicarskog gorja. Pritom se utvrđuje kako je roman jedan od rijetkih primjera u dječjoj književnosti koji se mogu pohvaliti tako dugotrajnom recepcijom koja ni dan danas ne jenjava, pogotovo uzmu li se u obzir i kritički tonovi iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada se smatralo da roman pridonosi očuvanju podaničkog mentaliteta. Da dubinski postav romana očituje različite facete koje nije moguće svesti isključivo na konzervativni naboj religioznih i moralističkih dionica romana, upozorila je devedesetih godina Bettina Hurrelmann, ističući u svojoj analizi da je riječ o 'opisu uznemirujuće duševne priče'. Polazeći od naznačene problematike u prilogu se analiza dubinski ustroj romana, pri čemu se narativna konstrukcija 'duševne priče' djevojčice Heidi razmatra iz perspektive sukoba dvaju, na prijelomu stoljeća dominantnih registara, onog prirodnog i onog civilizacijskog, čije sučeljavanje na površini teksta završava u to doba uobičajenom 'pobjedom' civilizacijskog registra u obliku ništenja subverzivnih učinaka 'pra-doživljaja' prirode kao središnjeg iskustva prirodnog registra. To, međutim, ne znači da roman ne predstavlja osebujni amalgam modernih i regresivnih (kulturnih) impulsa, odatle izvire i njegova 'uznemirujuća' polisemantičnost, zahvaljujući kojoj preživljava sve svoje recepcijske meandre.

Izvorni jezik
Ger

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA