Naslov
Filozofija pluralizma u svjetlu Badiouovog koncepta generičkog mnoštva
(Philosophy of Pluralism in the Context of Badiou's Concept of Generic Multitude)

Autori
Hromadžić, Hajrudin

Izvornik
Filozofija i pluralizam

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostali članci/prilozi

Godina
2005

Ključne riječi
filozofija pluralizma; generičko mnoštvo
(Philosophy of Pluralism; Generic Multitude)

Sažetak
Iako je povijest ispreplitanja filozofije i pluralističkih modela misaonosti veoma duga i seže već u osvit rane grčke filozofije (naprimjer Demokrit), potom i u epohu tzv. novovjekovne filozofije (Leibniz), u izlaganju ću se usredotočiti na neke dijelove suvremene filozofije koji se sa svojim konceptima direktno odnose na praksu » filozofije pluralizma« . U drugoj polovici 20. stoljeća se naime pojavljuju određeni filozofski pravci bazirani na principima » horizontalne strukture mišljenja« , na svojevrsnoj » ontologiji strukture« , to jest polju što otvara perspektivu pluralističke misaone igrivosti najrazličitijih partikularnih kontingentnosti. Premda je i izvjesno da su afirmacije niza » filozofijâ pluralizma« u 20. stoljeću tek ona pozitivnija, svjetlija strana tradicije prosvijetiteljstva u perspektivi povijesne geneze europskog mišljenja, te da su takođe relevantni kritički uvidi o tamnoj strani iste, na što nas upozoravaju teze nekih relevantnih teoretičara 20. stoljeća (recimo, Foucaultova teorija » biopolitičkog« modela vlasti koji je, po njegovom, ali i mišljenju nekih kasnijih teoretičara [Agamben], ona prava pozadina u tehnologijama vladanja nastalih sa prosvijetiteljskim obratom, ili Adornova i Horkheimerova kritika instrumentalizacije ljudskog uma uspostavljene upravo s pomoću prosvijetiteljskog mita), u izlaganju ću se usredotočiti na one filozofske pristupe iz druge polovice prošloga stoljeća koji na neki način artikuliraju mogućnost filozofije pluralizma mišljenja, a time i neupitan značaj, ne glede na utemeljenost prethodno spomenutih kritika, nasljeđa ere prosvijetiteljstva u današnjem času. U kontekstu tog vremena, dakle u brojnosti međusobno vrlo srodnih modela takvoga tipa filozofske misaonosti (Deleuzeova ravan rizomatične imanencije, Foucaultova geneaološka struktura u perspektivi » arheologije epistemea« , Negri-Hardtovski koncept multitude...), ću se u izlaganju posebice odrediti ka Badiouevom konceptu generičkog mnoštva, odnosno » generičkog postupka mnoštva biti neke istine« razrađenog u djelu Manifeste pour la philosophie. U kontekstu Badiouevog koncepta, koji u svojoj temeljnoj osnovici brani stajalište ne samo o opstoju, već i o općoj nužnosti filozofije i važnosti njenog poslanstva danas, namjeravam i preispitati neke konsekvence aktualnih ataka suvremenih neokonzervativističkih strujanja na višestoljetno nasljeđe pluralističke filozofije kritički prosvijećenog uma.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA