Naslov
O algoritmizaciji redoslijeda (de)montaže
(About (dis)assembly sequence algorithmisation)

Autori
Kunica, Zoran ; Hrman, Miljenko ; Vranješ, Božo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka 5. međunarodnog znanstvenog savjetovanja proizvodnog strojarstva / Cebalo, Roko - Zagreb : Hrvatska udruga proizvodnog strojarstva (HUPS), 1999, 45-45

Skup
The 5th International Scientific Conference on Production Engineering - CIM`99 "Computer Integrated Manufacturing and High Speed Machining"

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 17.06.1999. - 18.06.1999

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
redoslijed (de)montaže; automatsko sklapanje; projektiranje; CAD/CAE
((dis)assembly sequence; automatic assembly; planning; CAD/CAE)

Sažetak
Postojeći CAD/CAM sustavi još uvijek ne posjeduju odgovarajuću CAE komponentu koja bi omogućila efikasnije projektiranje montaže, a u naporu za objedinjavanjem oblikovanja proizvoda, oblikovanja montažnoga sustava, programiranja montažnih uređaja i izvođenja sklapanja. Problem proistječe iz složenosti i nepotpunosti metodologije projektiranja, kao i nedostatka algoritimiziranih elemenata za projektiranje. Članak predstavlja neke poboljšane i novoimplementirane dijelove sustava za generiranje planova automatske montaže GPAS, a koji su posvećeni: definiranju redoslijeda sklapanja, prostornom strukturiranju (layoutu) montažnoga procesa, određivanju najpovoljnije orijentacije proizvoda za proces sklapanja, konektivnosti, te tretmanu jednakih dijelova u proizvodu. Pri tome se određivanje redoslijeda (de)montaže pojavljuje kao najvažniji element plana, budući da je na neki uključeno u svim drugim elementima plana. Određivanje redoslijeda rasklapanja zasnovano je na CAD oblikovanom i sklopljenom proizvodu, tako da se većina prikazanih elemenata i procedura odnosi na rasklapnje, s time, da se sklapanje i rasklapanje uzimaju kao inverzi. Za određivanje redoslijeda rasklapanja rabi se kombinacija triju kriterija (udaljenost težišta dijelova od težišta sklopa, vrijednosti okomitih (y) komponenti težišta dijelova, obujmi (mase) dijelova). Na taj se način, pored dobivanja pouzdanijega redoslijeda (ra)sklapanja, odabire i najpovoljniji bazni dio u proizvodu. Implementiranjem konektivnosti, osigurava se da između trenutačno montiranog dijela i barem jednog od već montiranih dijelova, postoji odnos dodir ili interferencija (čvrsti spoj), što također vodi k odabiru najpovoljnijeg dijela u proizvodu za bazni. Naredno poboljšanje odnosi se na izračunavanja iznosa inicijalnih translacija (putanja) pri demontaži proizvoda: umjesto konstantne translacije, uspostavljena je njezina ovisnost o obujmu dijelova. Daljnje se poboljšanje odnosi na uvođenje dinamičke kontrole udaljenosti između dijelova tijekom demontaže (tako se smanjuje broj provjera interferencija između dijelova, što skraćuje vrijeme generiranja). Najpovoljnija orijentacija proizvoda određuje se na temelju putanja (ra)sklapanja: proizvod treba imati takvu orijentaciju koja ishodi najmanjim brojem putanja sklapanja odozdo i najvećim brojem putanja obrnutoga smjera. Što se tiče prostornoga strukturiranja: a) uvodi se promjenjivi iznos pomicanja dijelova neokomite putanje sklapanja, ovisno o već postavljenim dijelovima, što ishodi realnijim (manjim) udaljenostima između dijelova, koje imaju na svojim pozicijama prije montaže; b) dijelovi okomitih putanja sklapanja ne pozicioniraju se jedan po jedan, već se unaprijed za svakoga određuje najpovoljnija pozicija. Identični se dijelovi grupiraju zajedno, vodeći računa o tome, imaju li iste smjerove putanja sklapanja: ako imaju, pozicioniraju se na (samo) jednu poziciju (ušteda prostora i opreme). Daljnji rad obuhvaćao bi sljedeće aspekte: simultano generiranje varijanti planova, istraživanje višesemjernih putanja, oblikovanje montažne opreme, te integraciju programiranja montažnih uređaja i izvođenja montaže.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Strojarstvo

POVEZANOST RADA