ࡱ> egd9 dbjbj.tY5l8888888L0000DL,Bllllllll+++++++$. >06+8lllll+>!88ll,>!>!>!l8l8l+>!l+>!>!$)O+88+l` `d)L0*g++,0,o+,t1 vt1+>!LL8888`tetnost imaga zlatnih mara Cetonia aurata L / Potosia cuprea Fabricius na plodovima zastupljenih kultivara breskve i nektarine u Ravnim kotarima Ra~ov Josip, Tth Mikls, Bari Bo~ena SA}ETAK Posljednjih desetak godina na podru ju Ravnih kotara u blizini sela Prkos primijeeno je da vrste zlatne mare, koje se do sada nisu smatrale va~nijim atetnicima, u pojedinim godinama po inju pri injavati ozbiljnije atete na plodovima breskve i nektarine u zriobi. `tete se o ituju u vidu grizotina na plodu, koji tada gubi tr~nu vrijednost. U literaturi nema gotovo nikakvih podataka o na inu i razini ateta na plodovima koje pri injavaju ove vrste. 2007. i 2008. godine u okolici sela Prkos proveli smo istra~ivanje dinamike populacije u vonjacima breskve i nektarine i razine ateta na plodovima breskve i nektarine koje vrste Zlatne mare ine. Uo eno je da se Zlatne mare najveim dijelom javljaju u vrijeme dozrijevanja plodova, kada mogu i uzrokovati ekonomski zna ajna oateenja na plodu breskve i nektarine. Zabilje~ene su atete i do 8 %. Koriatene su lovke sa hranidbenim atraktantom Csalomon VARb3k koje mogu slu~iti za praenje pojave, ali i za suzbijanje metodom masovnog ulova. Za ocjenu i izra un ateta na plodovima koriatena je vlastita metodika. Klju ne rije i: Zlatne mare, breskve, plodovi, tete, lovke sa hranidbenim atraktantom ABSTRACT During the last ten years in Ravni kotari area, in the vicinity of Prkos village, it was observed that scarab beetles named Rose chafers which were not considered as a serious pests, start to cause serious damages on ripen peach and nectarine fruits. The fruits were bitened and they loost their market value. There are almost no literature dana about the damages caused by Rose chafers. In 2007 and 2008 we have been monitoring the Population dynamics and damage levels caused by Rose chafers in the orchards near Prkos village. It was observed that Rose chafers appear the most during the fruit ripening time, when they are capable to cause significant damages on peach and nectarine fruits. We observed the damage levels of up to 8 %. We used Csalomon VARb3k attractant traps that can be used for monitoring as well as for fruit protection by the method of mass trapping. The fruit damage estimation and percentage was calculated by our own method. Key words: Rose chafers, peaches, fruits, damages, attractant traps UVOD Vrste Zlatne mare (Cetoniinae, Cetoniidae, Coleoptera; Dutto 2005; prema Baraud, 1992, Krajcik, 1995) su konstantni lanovi entomofaune ekstenzivnih vonjaka u Hrvatskoj, a u manjoj mjeri i intenzivnih vonjaka. Situacija se mijenja posljednjih desetak godina kada se zlatne mare sve viae javljaju te i po inju pri injavati ozbiljnije atete na zrelim plodovima voa, naj eae breskve i nektarine. U literaturi ovi kukci se spominju samo kao potencijalni atetnici ploda zrelog i slatkog voa i to u pojedinim godinama. Naglaaava se njihova prisutnost i atetnost u vrijeme cvatnje vonih vrsta, kada svojom aktivnoau mogu oatetiti cvijet. Na naaim prostorima prvi put su ozbiljnije opisane u djelu Scarabaeidae Jugoslavije (Mikai, 1965.). Autor navodi njihove morfoloake i ekoloake karakteristike, uz navode kako se radi o izrazito heliofilnim ~ivotinjama koji se cijelo toplo godianje doba mogu nai na cvjetovima, soku ato te e iz ozlijeenih stabala i zrelim i slatkim plodovima voa. Li inke obitavaju u trulim panjevima stabala i humusu tla. I drugi autori navode isto, a neki ih opisuju kako ne mogu biti niti primarni atetnici (Maceljski, 2000.), prema tome smatraju se tek sekundarnim i manje va~nim atetnicima. Bari, Ra~ov, Kova i, (2006) meutim, navode atetnost vrsta Zlatnih mara na plodovima breskve i nektarine na podru ju sela Prkos u Ravnim kotarima, ato se i potvruje daljnjim istra~ivanjima (Ra~ov, Bari, Tth, 2008.) Rezultati ovih istra~ivanja poklapaju se sa rezultatima pojedinih inozemnih autora koji takoer upozoravaju na atetnost vrsta Zlatnih mara na plodovima breskve (Dutto obs. Pers., 1993; Tth et al. 2005). Daljnja vlastita istra~ivanja pokazuju da je prisutnost imaga vrsta Zlatnih mara najvea u vrijeme dozrijevanja plodova breskve i nektarine, a ne u vrijeme cvatnje. Ovi kukci svake godine u manjoj ili veoj mjeri ine oateenja na plodovima breskve i nektarine u Ravnim kotarima. MATERIJAL I METODE ISTRA}IVANJA Istra~ivanje je provedeno 2007. i 2008. godine na lokalitetima Prkos I i Prkos II odakle su prije desetak godina i stigle prve dojave o atetama ovih kukaca na plodovima breskve i nektarine. Na lokalitetu Prkos I nalazi se vonjak breskve i nektarine veli ine 0,25 ha slijedeeg sortimenta: breskve Maycrest, Glohaven i Suncrest i nektarine Caldesi 2000 i Maria aurelia. Uzgojni oblik je slobodna palmeta, a podloga bajam x breskva GF677. Na lokalitetu Prkos II takoer se nalazi vonjak breskve veli ine 0,2 ha, nepoznatog sortimenta. Meutim, kako je vrijeme dozrijevanja izmeu 15 i 20 srpnja, ato je 7 - 10 dana kasnije od sorte Redhaven koja se u Ravnim kotarima uzima kao standard u proizvodnji breskve (Medin, 1998), mo~emo pretpostaviti da se radi o sorti Maria marta, koja je u ekstenzivnim privatnim vonjacima na podru ju Ravnih kotara takoer zastupljena. Uzgojni oblik je takoer slobodna palmeta. U vonjaku Prkos I postavili smo etiri lovke Csalomon VARb3k sa ampulom sa hranidbenim atraktantom specifi nim za Cetonia/Potosia vrste. Atraktant je sastava 100 l phenethyl alkohol + 100 l methyl eugenol + 100 l trans anethol. (Schmera, Tth., Subchev, Sredkov, Szarukan, Jermy, Szentesi, 2004; Tth, Imrei, Szarukn, Voigt, Schmera, Vuts, Harmincz, Subchev, 2005; Vuts, Imrei, Tth, 2007). Specifi nost lovke je da osim ato zlatne mare privla i atraktant, privla i ih i gornji dio lovke plave boje spektra valne duljine 445 nm pri 6.4 cpm x 107 (Schmera, Tth., Subchev, Sredkov, Szarukan, Jermy, Szentesi, 2004). Lovke su postavljene u u kroanju stabala na visinu 1,2  1,5 m pazei da gornji plavi dio lovke bude osun an vei dio dana. Razmak lovki je 15 m, u naizmjeni nom rasporedu pri emu je svaka lovka postavljena u jedan red. Lovke su pregledavane dva puta tjedno kada bi lovnu posudu ispraznili a ulovljenu entomofaunu izdvojili i determinirali. Ampula sa hranidbenim atraktantom mijenjana je jednom mjese no, jer nakon 3  4 tjedna gubi djelotvornost. Slika 1: Lovke Csalomon VARb3k Ocjenu oateenja plodova proveli smo u vonjaku na lokaciji Prkos I (sa lovkama) i Prkos II (bez lovki - kontrola). Vonjak Prkos II udaljen je oko 250 m od vonjaka Prkos I, ato je dovoljno daleko da lovke postavljene u vojaku Prkos I nemaju utjecaja, a opet dovoljno blizu da dijagram dinamike populacije vrijedi za obje lokacije. Pred dozrijevanje pojedinih kultivara breskve i nektarine, ocijenili bismo oateenje plodova prema slijedeoj formuli: D = df / af x 100 (%), pri emu je: D  postotak oateenih plodova df  broj oateenih plodova af  broj pregledanih plodova U svakom pregledu odreenog kultivara pregledali smo 200 plodova na slijedei na in: Ozna ili smo 8 stabala svakog kultivara i na svakom stablu pregledali po 25 plodova, i to 8 plodova sa prve eta~e grana, 9 plodova sa druge eta~e i 8 plodova sa tree eta~e. Ovime pregled plodova ravnomjerno obuhvaa cijelu kroanu stabla. Plodovi svakog kultivara pregledani su u dva do etiri termina u zriobi do pred berbu. U svakom pregledu oateene plodove smo odstranili, kako ih u slijedeem pregledu ne bismo ponovno uvrstili u oateene. Slika 2: `tete od zlatnih mara REZULTATI I RASPRAVA - Graf Prkos 2007 CP: Dinamika populacije Cetonia / Potosia Prkos 2007 - Graf Prkos 2008 CP: Dinamika populacije Cetonia / Potosia Prkos 2008 Iz grafikona dinamike populacije vidljivo je da se zlatne mare po inju javljati krajem travnja i u svibnju. Krivulja pokazuje da svoju najveu brojnost dosi~u ljeti. 2007. godine progresija pojave dogaa se u lipnju, uz dva vrha pojave (kulminacija) polovicom i krajem lipnja. Nakon toga ulov opada, da bi uz minimalne ulove po etkom kolovoza u potpunosti i prestao. I Cetonia aurata i Potosia cuprea pokazuju opisanu tendenciju uz razliku da se P.cuprea javlja u mnogo manjem broju. Tako se u terminu pregleda u lovnim posudama nalazilo i preko 100 primjeraka C. aurata, te oko 40 primjeraka P. cuprea. U 2007. godini ukupno je ulovljeno 523 primjeraka C. aurata i 189 primjeraka P. cuprea. 2008. godine krivulja je pomaknuta neto udesno u odnosu na prethodnu godinu jer su se zlatne mare po ele javljati neato kasnije , uz kulminaciju u srpnju. Ulovi su gotovo u potpunosti prestali krajem srpnja. Za razliku od 2007., 2008. godine lovilo se mnogo manje primjeraka zlatnih mara. Najbvei zabilje~eni ulovi te godine iznosili su 21 primjerak C. aurata te 9 primjeraka P.cuprea. Ovo ide u prilog tvrdnji da je pojava zlatnih mara u veem broju prisutna svake druge godine. 2008. godine ukupno je ulovljeno 76 primjeraka C. aurata i 28 primjeraka P. cuprea. Ukupan ulov 2007. i 2008. godine iznosio je 599 primjeraka C. aurata i 217 primjeraka P. cuprea. - `tete Prkos 07: Postotak oateenja plodova, Prkos I i Prkos II 2007 godine - `tete Prkos 08: Postotak oateenja plodova, Prkos I i Prkos II 2008 godine Iz tablica je vidljivo da su 2007. godine u vonjaku Prkos I zabilje~ene atete od 3% na kultivaru Maycrest i 2% na kultivaru Suncrest. Na ostalim kultivarima nije bilo oateenja. U vonjaku Prkos II (kontrola) atete su iznosile i 8 %. Ako se uzme u obzir dijagram dinamike populacije i vrijeme najvee pojave zlatnih mara te godine, oateenja uz vremenski odmak od 5  10 dana prate tu pojavu. 2008. godine atete su bile manje. U vonjaku Prkos I zabilje~eno je 1 % na kultivaru Caldesi 2000, 1,5 % na kultivaru Glohaven i 0,5 % na kultivaru Suncrest. U vonjaku Prkos II atete su o ekivano bile vee, i to i do 4 %. Ako uzmemo u obzir da je u vonjaku kojim se dobro gospodari prirod breskve i 25  30 t/ha, dakle 30  40 kg/ stablu, smatramo da ateta od 3% ili viae ve predstavlja ekonomski zna ajnu vrijednost, tj. veu atetu nego ato bi iznosila cijena postavljanja lovki u vonjak. Prema vlastitom iskustvu i tvrdnjama proizvoa a, na 1 ha potrebno je postaviti oko 15 lovki kako bi se atete odr~ale ispod ekonomski zna ajne vrijednosti. Osim toga, budui da se atete javljaju u vrijeme zriobe i berbe ploda, tretiranje insekticidima ne dolazi u obzir zbog karence, te i zbog toga ato su zlatne mare kornjaai prili no otporni na insekticide. ZAKLJU AK Imaga vrsta zlatnih mara u pojedinim godinama ine atetu na plodovima breskve i nektarine u Ravnim kotarima. U najveem broju javljaju se u vrijem dozrijevanja i berbe ploda, a ne u vrijeme cvatnje. U kontrolnom vonjaku zabilje~ene su atete i do 8 %. Lovke sa hranidbenim atraktantom mogu slu~iti za detekciju pojave, ali i za suzbijanje metodom masovnog ulova. Prisutne su razlike u napadu izmeu kultivara, ato je rezultat razli itog vremena dozrijevanja kultivara (raniji ili kasniji) i poklapanja vremena dozrijevanja sa pojavom zlatnih mara u pojedinim godinama. Ovu povezanost potrebno je dalje istra~iti. POPIS LITERATURE Bari, B., Ra~ov, J., Kova i, }. 2008: Common pests in Croatian peach orchards.  IOBC wprs Bulletin 37:131  133. Dutto, M. (2005). Coleotteri Cetoniidae D'Italia. Monografie Entomologiche Vol. I, Natura Edizioni Scientifiche, Bologna, Italy. Englund, R. (1993). Movement patterns of Cetonia beetles (Scarabaeidae) among flowering Viburnum opulus (Caprifoliaceae). Oecologia 94: 295 302. Jannone, G. (1947). Alimentazioni e danni delle Cetonielle. Agricoltura Pugliese, 1: 198 202. Medin, A. (1998). Breskva suvremena proizvodnja, Alfa, Zagreb. Mikai, R. (1965). Scarabaeidae Jugoslavije III, Nau no Druatvo Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Bosna i Hercegovina. Ra~ov, J., Bari, B., Toth, M. (2008). Population Dynamics and Damage Analysis of Cetonia aurata / Potosia cuprea in Croatian peach orchards. VII International Conference on Integrated Fruit Production, Avignon, France, poster. Schmera, D., Toth., M., Subchev, M., Sredkov, I., Szarukan, I., Jermy, T., Szentesi, A. 2004: Importance of visual and chemical cues in the development of an attractant trap for Epicometis (Tropinota) hirta Poda (Coleoptera:Scarabaeidae) Crop Protection 23: 939 944. Tth, M., Voigt, E., Imrei, Z., Szarukn, I., Schmera, D., Vuts, J., Harmincz, K., Subchev, M., Sivcev, I. (2006). Semiochemical-baited traps for scarab pests damaging fruits and blossoms. Abstracts of 58th Intl. Symp. Crop Prot., May 23, 2006, Gent, Belgium, pp. 196. Tth, M., Klein, M.G., Imrei, Z. (2003). Field Screening for Attractants of Scarab (Coleoptera: Scarabaeidae) Pests in Hungary. Acta Phytopathologica et Entomologica Hungarica, 38 (3-4):323 331. Voigt, E., Tth, M., Imrei, Z., Vuts, J., Szlls, L., Szarukn, I. 2005. A zld cserebogr s az aranyos rzsabogr nvekv krttele s a krnyezetkml vdekezs lehetsgei. Damages by Anomala vitis and Cetonia aurata (Coleoptera: Scarabaeidae) and possibilities for environmentally harmless control (in Hung.) Agrofrum 16:63-64. Vuts, J., Imrei, Z., Tth, M. 2007: Improving the field activity of the synthetic floral bait in Cetonia a. aurata and Potosia cuprea (Coleoptera: Scarabaeidae: Cetoniinae). Book of Abstracts, 23rd ISCE Annual Meeting, Jena, Germany, 22-26 July 2007, 101 pp. Ra~ov Josip, Tth Mikls, Bari Bo~ena Sveu iliate u Zadru, Odjel za poljodjelstvo i akvakulturu Sredozemlja, Mihovila Pavlinovia bb, 23000 Zadar, Hrvatska; Plant Protection Institute, Hungarian Academy of Science, Budapest, Pf 102, Hungary, H-1525; Agronomski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, Svetoaimunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska. 8T^z& L `%)) *-`-b-f--B5B6(;J;;;>>>?p??+@4@K@T@@@@@C°Аyiyiyiyiyiyiyiyiyiy6CJOJQJ]^JmHsHCJOJQJ^JmHsH6CJOJQJ^J6CJKHOJQJ^JmHsH6CJH*OJQJ^JmHsH"6CJH*KHOJQJ^JmHsH6CJOJQJ^JmHsH6CJOJQJ]^JCJOJQJ^J56CJOJQJ\]^J5CJOJQJ\^J)$&tv BCL !!!p#`%)r1t111@5B5dB55556B6D6h:j::::b;;;@hFjFGGGJvLdQfQzQrSPTDV$a$C D,DB@> Tijelo tekstaCJOJQJ^JY5tBCL  K L Q !"45Tij F#G####m%M&((():*4+5+F+G++<,,/-n--./01233&4'44455X5[500000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0  0 000000000Cd48B5DVd579d6 #$*/67=>Gbkv$-$4?@H!&6ALRSVW[`efhvz|~ !%*+0145>?EGJKQRVW^_bcghmnstz{"#)*,29:<=@AIJNU\^`ademnrx  "#%.0156>GQRWX\]`acdhilmw|     ' ) / 1 8 : D E J d n p z |  & , #%,xCLAB$,.69ADMNUcjrz !"45ijyz4 6 T V ""0"2"""""(#)#C#G#W#Y###########$$$((((4+5+F+G+L+R+W+]+d+o+u+v+{+|+~++++++++++++++++++++ ,,,,*,,,3,5,:,<,C,P,X,Y,a,b,d,e,l,m,t,v,,,,,,,,,,,,,,, ----n-t--------- .....!.".(.).1.2.4.5.<.=.C.F.M.N.T.U.W.X.`.a.f.g.o.u.........................// ///%///0/2/3/9/:/=/>/F/G/K/L/N/O/R/S/^/_/a/b/d/e/o/u/x/y////////////////////0 0000#0)00060<0I0V0W0]0^0c0d0g0h0n0o0t0u0}0~000000000000000000000000000 111111 1+1,1.1/15171A1C1O1Q1V1W1Y1Z1a1c1g1h1x1y1{1|11111111111111111112222 2 22222$2%2.2/21242C2D2M2N2Y2[2b2c2e2f2m2n2s2t2w2x22222222222222222222222222233 333%3&3)3*3/3038393;3<3?3@3I3J3P3Q3U3V3X3Y3`3d3j3k3n3o3v3w3}333333333333333333333333334 4444W4b4y4444444444444444444444555,5.5V5[5ACKL  J L P Q  "35SThj E#G#####$l%m%L&M&(((())9*:*3+5+E+G+++;,<,,,.-/-m-n---..//00112233%4'44445W5[5CL!#$))5+E+/-A-[5abcd\C:\Documents and Settings\aaa\My Documents\Josip Ra~ov\Radovi\Cab A2\GZB\GZB Zlatne mare.docabcd\C:\Documents and Settings\aaa\My Documents\Josip Ra~ov\Radovi\Cab A2\GZB\GZB Zlatne mare.docabcd\C:\Documents and Settings\aaa\My Documents\Josip Ra~ov\Radovi\Cab A2\GZB\GZB Zlatne mare.docabcd\C:\Documents and Settings\aaa\My Documents\Josip Ra~ov\Radovi\Cab A2\GZB\GZB Zlatne mare.docabcd\C:\Documents and Settings\aaa\My Documents\Josip Ra~ov\Radovi\Cab A2\GZB\GZB Zlatne mare.docabcdnC:\Documents and Settings\aaa\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje GZB Zlatne mare.asdabcdZC:\Documents and Settings\aaa\My Documents\Josip Ra~ov\Radovi\Cab A2\GZB\GZB rad Razov.docabcdZC:\Documents and Settings\aaa\My Documents\Josip Ra~ov\Radovi\Cab A2\GZB\GZB rad Razov.docabcdlC:\Documents and Settings\aaa\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje GZB rad Razov.asdabcdZC:\Documents and Settings\aaa\My Documents\Josip Ra~ov\Radovi\Cab A2\GZB\GZB rad Razov.docqBh^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.qB@####  !"#*,n-n.34Y5PP@PP"PT@P,P6P@PBPDPFPTP@PZP@PbPdUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialU&Arial Unicode MSArial5& zaTahoma"qC:ՆDզ"+]!r063 2q~`tetnost imaga zlatnih mara Cetonia aurata L / Potosia cuprea Fabricius na plodovima zastupljenih kultivara breskve i nektarinabcdabcdOh+'0 ,<HTd t   tetnost imaga zlatnih mara Cetonia aurata L / Potosia cuprea Fabricius na plodovima zastupljenih kultivara breskve i nektarintetabcdostbcdbcdNormaltabcdlt34dMicrosoft Word 9.0n@|r@j\@+՜.+,0h hp|  Go]6 tetnost imaga zlatnih mara Cetonia aurata L / Potosia cuprea Fabricius na plodovima zastupljenih kultivara breskve i nektarin Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSUVWXYZ[]^_`abcfRoot Entry FP.h1Table;t1WordDocument.tSummaryInformation(TDocumentSummaryInformation8\CompObjkObjectPoolP.P.  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q