Pregled bibliografske jedinice broj: 423111
Vrednovanje jalove snage temeljeno na podjeli elektroenergetskog sustava u naponske zone
Vrednovanje jalove snage temeljeno na podjeli elektroenergetskog sustava u naponske zone, 2008., doktorska disertacija, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb
CROSBI ID: 423111 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Vrednovanje jalove snage temeljeno na podjeli elektroenergetskog sustava u naponske zone
(Reactive Power Assessment Based on the Power System Division into Voltage Zones)
Autori
Plavšić, Tomislav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Fakultet elektrotehnike i računarstva
Mjesto
Zagreb
Datum
04.07
Godina
2008
Stranica
196
Mentor
Kuzle, Igor
Ključne riječi
jalova snaga; podjela u naponske zone
(Reactive Power; Division into Voltage Zones)
Sažetak
U uvodnim razmatranjima naznačena je važnost regulacije napona i jalove snage u elektroenergetskom sustavu. Za siguran i stabilan pogon elektroenergetskog sustava zadužen je Operator prijenosnog sustava (OPS) koji uz ostale pomoćne usluge sustava mora osigurati i dovoljne količine jalove snage pod bitno drugačijim okolnostima nego što je to bilo u prošlosti. U današnjem tržišnom okruženju uspostava odgovarajućih mehanizama plaćanja za jalovu snagu i energiju postaje ključni element u osiguranju predmetne pomoćne usluge. Drugo poglavlje disertacije bavi se općim razmatranjem regulacije napona i mogućnostima proizvodnje jalove snage u EES-u. Opisane su osnovne značajke U-Q regulacije te je izvedena podjela regulacijskih uređaja. Dane su osnovne značajke sinkronih generatora, kao temeljnih regulacijskih uređaja te izvora jalove snage u EES-u, te ostalih regulacijskih i kompenzacijskih uređaja, uključujući i distribuiranu proizvodnju i vjetroelektrane, kao posebnu vrstu proizvodnih jedinica. Predstavljen je koncept hijerarhijske strukture upravljanja naponom i jalovom snagom. U trećem poglavlju dana je analiza troškova regulacije napona i proizvodnje jalove snage regulacijskih i kompenzacijskih uređaja, s posebnim naglaskom na troškove sinkronog generatora. Četvrto poglavlje donosi analizu osiguranja pomoćne usluge U-Q regulacije u tržišnom okruženju. Opisani su osnovni mehanizmi te subjekti ključni za učinkovito vrednovanje jalove snage i nadoknadu troškova, te uspostavu pomoćne usluge U-Q regulacije. Predstavljen je koncept trenutnog (eng. spot) tržišta jalovom snagom, te dvije metode za određivanje tržišne cijene jalove snage, uz opis krivulje troškova proizvodnje jalove snage. Dan je pregled svjetske prakse u osiguranju pomoćne usluge U-Q regulacije, uključujući i trenutnu hrvatsku praksu. U petom poglavlju predstavljene su osnovne značajke metoda matematičkog programiranja, te su u nastavku detaljnije opisane metode matematičkog programiranja korištene u okviru disertacije. Dane su osnovne značajke problema višekriterijskog optimiranja. Optimalni tokovi snaga obrađeni su u šestom poglavlju. Dan je opis problema te ekonomska interpretacija Lagrangeovih množitelja. Predstavljen je razdvojeni proračun optimalnih tokova snaga te je opisano rješavanje optimalnih tokova snaga Newtonovom metodom i metodom unutarnje točke. Opisana je mogućnost primjene proračuna optimalnih tokova snaga u stvarnom vremenu. U sedmom poglavlju opisana je metoda električnih udaljenosti. U osmom je poglavlju predstavljen originalni model tržišta jalovom snagom temeljen na podjeli EES-a u naponske zone, razvijen u okviru predmetne disertacije. Opisana je razvijena metodologija vrednovanja pomoćne usluge U-Q regulacije te dvo-razinski optimizacijski algoritam za određivanje cijena jalove snage i izračun naponskog plana u fazi kratkoročnog planiranja. Rezultati testiranja predložene metodologije na IEEE 39 test mreži predočeni su u devetom poglavlju. Testiranja su izvedena za scenarije maksimalnog i minimalnog opterećenja mreže. U desetom poglavlju predočeni su rezultati testiranja predložene metodologije na modelu hrvatskog EES-a. Opisan je postupak podjele hrvatskog EES-a u naponske zone te je analiziran utjecaj uklopnog stanja mreže na granice naponskih zona hrvatskog EES-a. Dani su rezultati testiranja za scenarije maksimalnog i minimalnog opterećenja mreže. Zaključna razmatranja iznesena su u jedanaestom poglavlju. Navedena su moguća poboljšanja razvijene metodologije te smjernice za buduća istraživanja. U dodacima disertaciji dani su podaci modela EES-a korištenih u praktičnom dijelu, te podaci o izračunatim električnim udaljenostima među generatorima hrvatskog elektroenergetskog sustava.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Elektrotehnika
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb
Profili:
Tomislav Plavšić
(autor)