Naslov
Selekcija u svinjogojstvu Hrvatske
(Selection in swine breeding in croatia)

Autori
Vincek, Dragutin

Izvornik
Stočarstvo (0351-0832) 62 (2008), 5; 405-415

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
selekcija; svinje; selekcijski indeks; BLUP; molekularna genetika
(selection; swine; selection index; BLUP; molecular genetics)

Sažetak
Uzgojni program/i određuje/u način kako doći do ekonomske koristi od životinja, te ih je potrebno dopunjavati, mijenjati i prilagođavati sukladno zahtjevima tržišta. Nekada su se uzgojni programi zasnivali na dokazanim pojedincima koji su imali određene vještine kojima su unaprjeđivali svoju proizvodnju. U svinjogojstvu se organizirani oblik provođenja uzgojno selekcijskog rada počeo provoditi od 1931. godine kada je osnovan savez selekcijskih zadruga za uzgoj svinja. U početku je bilo ustrojena matična evidencija, kontrola utroška hrane, prirast te rasplodna proizvodnja. Na taj način su stvorene osnove za početak provedbe selekcijskog rada. Za procjenu uzgojnih vrijednosti svinja u Hrvatskoj do 2004. godine upotrebljavali su se različiti selekcijski indeksi, te se nakon toga prešlo na procjenu uzgojne vrijednosti nerasta i nazimica u proizvodnim uvjetima (field test) te na procjenu uzgojne vrijednosti krmača na veličinu legla putem najbolje linearne nepristrane procjene (BLUP). Uzgojnim programom iz 1997. godine definirani su uzgojni ciljevi. Međutim, nakon deset godina provođenja programa definirani uzgojni ciljevi još uvijek nisu ostvareni. Zadane norme i nisu tako velike same po sebi, jer je većina Europskih zemalja i njihovih uzgoja davno dostigla zadane vrijednosti. Metode ocjenjivanja uzgojne vrijednosti [selekcijski indeks, BLUP (sire ili animal model)] koriste i danas informacije koje se temelje na fenotipu da bi se procijenio genotip. Problem je u osobinama s niskim heritabilitetom. Ta se skupina svojstava izražava kasnije u životu, a budući da su neka od njih teško mjerljiva, ne mogu se koristiti kao kriterij selekcije. Iz tog razloga, u novije vrijeme, postignuća iz molekularne genetike se koriste i u stočarstvu u cilju njegovog genetskog unaprjeđivanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA