Pregled bibliografske jedinice broj: 422618
Voda kao roba
Voda kao roba // 4.Lošinjski dani bioetike / Jurić, Hrvoje (ur.).
Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo, 2005. str. 77-78 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 422618 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Voda kao roba
(Water as Goods)
Autori
Kokić, Tonći
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
4.Lošinjski dani bioetike
/ Jurić, Hrvoje - Zagreb : Hrvatsko filozofsko društvo, 2005, 77-78
ISBN
953-164-093-9
Skup
4.Lošinjski dani bioetike. Bioetika i nova epoha
Mjesto i datum
Mali Lošinj, Hrvatska, 13.06.2005. - 15.06.2005
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
voda; kapitalizam; profit; opće dobro
(water; capitalism; profits; common good)
Sažetak
Na prijelazu tisućljeća mijenja se predodžba o vodi kao neiscrpnom i jeftinom resursu u predodžbu o vodi kao ekonomskom dobru kojim će se u budućnosti trebati racionalno raspolagati i pokušati ga sačuvati. Klimatske promjene i porast broja stanovništva koje ima izmijenjene životne prilike (intenzivna poljoprivreda, urbanizacija) smanjit će lako dostupne resurse vode, a povećati potrošnju. Globalizacijsko doba, s novom definicijom vode kao robe, traži za nju ekonomsku cijenu ne priznavajući je kao neotuđivo pravo čovjeka. U Općoj deklaraciji o ljudskim pravima voda se ne spominje kao neotuđivo ljudsko pravo nego tek u 24. članku Konvencije o pravima djeteta. Smjernice Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i njezina Općeg sporazuma o trgovini uslugama (GATS) pretpostavljaju ukidanje granica trgovine i stvaranje otvorenog globalnog tržišta "neopterećenog" socijalnim pravima i javnim interesom. Cilj GATS-a i WTO-a je privatizacija državnih dobara (među njima i gospodarenja vodama). Privatizacija gospodarenja vodama nije dala dobre rezultate u svijetu, pa treba paziti da i Hrvatska pod pritiskom dugova ne rasproda svoje vodene resurse kojima je relativno bogata (po bogatstvu dostupnosti vodenih izvora nalazi se na 5. mjestu u Europi, a na 42. mjestu u svijetu). U Hrvatskoj su vode javno dobro u vlasništvu države koja bi trebala uz ekonomsku dimenziju vode poštivati i načela jednakosti, društvene pravde i održivog razvoja. Uključivanje javnosti u raspravu o gospodarenju vodenim resursima garancija je i nužan preduvjet očuvanja i pristupačnosti vode za sve korisnike.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Filozofija
