Pregled bibliografske jedinice broj: 422600
Hrvatska filozofska baština: Marijan Petras o nastavi filozofije i logike
Hrvatska filozofska baština: Marijan Petras o nastavi filozofije i logike // Simpozij Mediteranski korijeni filozofije / Brčić, Marita ; Matijević, Mira (ur.).
Split: Hrvatsko filozofsko društvo ; Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, 2008. str. 35-35 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 422600 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hrvatska filozofska baština: Marijan Petras o nastavi filozofije i logike
(Croatian Philosophical Heritage: Marijan Petras on Teaching Philosophy and Logic)
Autori
Kokić, Tonći
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Simpozij Mediteranski korijeni filozofije
/ Brčić, Marita ; Matijević, Mira - Split : Hrvatsko filozofsko društvo ; Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, 2008, 35-35
ISBN
978-953-164-114-5
Skup
Mediteranski korijeni filozofije
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 27.03.2008. - 29.03.2008
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
filozofija; logika; nastava; načelo
(philosophy; logic; teaching; principle)
Sažetak
Hrvatski filozof dr. Marijan Petras ostavio je značajan trag u razvitku sveobuhvatne teorije srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovnog sustava, posebno se baveći problemima nastave filozofije i logike. Ne dvojeći zbiljski o potrebi prisutnosti nastave filozofije u srednjim i učiteljskim školama, Petras želi ispitati modele uvođenja filozofskih predmeta (filozofije i logike) u nastavu: uvoditi filozofiju kao nastavno načelo ili uvoditi filozofiju kao nastavni predmet. Nalazeći kako obje alternative imaju svoje argumente, Petras ipak, oslanjajući se na Hermana Nohla, nalazi kako je rješenje u skladnoj sintezi dvaju mogućnosti, pa bi filozofija u srednjim i učiteljskim školama trebala zauzeti mjesto kao nastavno načelo i kao nastavni predmet. Njegovanje filozofskog duha unutar pojedinih predmeta posebno je vrijedno u višim razredima srednjih i učiteljskih škola, no nije dostatno za nastavu filozofije. Ispunjavanje zahtijeva za provođenjem filozofske nastave unutar posebnog predmeta otvara problem određivanja (1) nastavnog plana, (2) njegovog rasporeda i (3) načine obrade. U određivanju (1) nastavnog gradiva Petras vidi tri mogućnosti: (i) proučavanje filozofskih sustava ; (ii) proučavanje povijesti filozofije, (iii) poučavanje filozofske propedeutike, tj. psihologije i logike (logika je posebno važna jer predstavlja temelj znanstvenog mišljenja-tu se već implicira filozofija znanosti). Nastava bi se trebala (2) rasporediti na dvije školske godine, po uzoru na nekadašnje šestrazredne hrvatske gimnazije koje su pripojile dva godišta visoke škole (akademije), kojima je proučavanje filozofije bilo temeljno određenje. Nastavnu metodu (3) bilo bi dobro, po Petrasu, modificirati po uzoru na sveučilišni oblik seminarske nastave koji je posebno zahvalan za podučavanje filozofije. Dr. Marijan Petras bio je zagovornik nastave filozofije i logike u srednjim i učiteljskim školama, teorijski je objašnjavao njihov smisao i korist, a i sam je sudjelovao u njihovom uvođenju i izvođenju. Petrasovu ideju, uzimajući u obzir razvoj obrazovnog sustava i društva u cjelini, mogli bi danas proširiti na promišljanje opravdanosti uvođenja nastave filozofije i logike kao posebnog predmeta na sve visokoškolske ustanove. Autor je mišljenja kako bi takva nastava donijela višestruke plodove studentima i cijelom društvu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
