Naslov
Teorija morfogenetskih polja
(Theory of Morphogenetic Fields)

Autori
Kokić, Tonći

Izvornik
Crkva u svijetu (0352-4000) 42 (2007), 3; 531-541

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
fenotip; forme; homologne strukture; morfogenetska polja; mutacija; prirodni odabir; robusnost; teorija evolucije
(phenotype; forms; homologous structures; morphogenetic fields; mutation; natural selection; robustness; theory of evolution)

Sažetak
Teorija biološke evolucije danas je prihvaćena kao neosporna znanstvena činjenica kojom se objašnjava preoblikovanje i umnažanje živih oblika, kao i međuodnos tih oblika. No, slaganje ne postoji oko principa koji pokreće evolucijske procese. Zapanjujuće bogatstvo živih formi izaziva brojne prigovore teoriji evolucije, jer se na osnovi stupnjevite promjene populacija i opstanka najpodobnijih individua očekivao kontinuitet u prirodi. Suprotno tome, u prirodi nalazimo diskontinuitet bioloških entiteta (vrsta), sa strogo odijeljenim neprijelaznim preprekama bez uočljivih prijelaznih oblika. Opravdano je pitanje kako su više svojte visokog stupnja različitosti, poput kukaca, riba, ptica i sisavaca, postale postupkom stupnjevite evolucije mehanizmom prirodnog odabira. Teorija evolucije, u svim svojim fazama, vidi vrste kao slučajne, povijesno kontingentne entitete koji nastaju dugotrajnim nakupljanjem slučajnih uspjeha. S obzirom na to, bilo koji fenotip može nastati isključivo putem slučajne mutacije i prirodnog odabira: od proteina prema strukturama i obliku organizma. Teorija evolucije nema adekvatan odgovor na mnoga pitanja, npr. kako to da unatoč stalnoj akumulaciji genskih promjena postoji dugotrajna očuvanost formi ili osobina, te kako je moguća neovisna evolucija homolognih, složenih struktura (poput oka) u brojnih, vrlo različitih vrsta. Teorija morfogenetskih polja nudi odgovore na ta pitanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA