Pregled bibliografske jedinice broj: 422517
Prašuma Čorkova uvala u svjetlu pružanja općekorisnih funkcija šuma
Prašuma Čorkova uvala u svjetlu pružanja općekorisnih funkcija šuma // Prašumski ekosustavi dinarskog krša i prirodno gospodarenje šumama u Hrvatskoj
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2009. str. 125-133 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 422517 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prašuma Čorkova uvala u svjetlu pružanja općekorisnih funkcija šuma
(Virgin forest of Čorkova uvala in the light of supplying non-timber forest functions)
Autori
Prpić, Branimir ; Seletković, Zvonko ; Tikvić, Ivica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Prašumski ekosustavi dinarskog krša i prirodno gospodarenje šumama u Hrvatskoj
/ - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2009, 125-133
Skup
Znanstveno savjetovanje Prašumski ekosustavi dinarskoga krša i prirodno gospodarenje šumama u Hrvatskoj
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 24.09.2008. - 25.09.2008
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
prašuma; prirodno gospodarenje šumom; općekorisne funkcije šuma; Čorkova uvala; Nacionalni park Plitvičkajezera
(virgin forest; nature-based forest management; non-wood forest functions; Čorkova Uvala; Plitvice Lakes National Park)
Sažetak
Najpoznatija hrvatska bukovo-jelova prašuma Čorkova uvala na području Nacionalnoga parka Plitvička jezera prva je u Hrvatskoj znanstveno istražena. Presudnu ulogu u oblikovanju strukture te prašume ima dubina tla i reljef. U toj se prašumi, ovisno o krškim fenomenima mozaično izmjenjuju plitko smeđe tlo na vapnencu (kalkokambisol) i duboko lesivirano tlo (luvisol). Raznolikost pedomikrostaništa uvjetovala je različite uvjete uspijevanja stabala obične jele (Abies alba Mill), obične bukve (Fagus sylvatica L.) i obične smereke (Picea abies). Tako je oblikovana raznodobna, odnosno preborna struktura prašume u inicijalnoj, optimalnoj i fazi starenja, po čemu se ova prašuma razlikuju od ostalih bukovo-jelovih prašuma Europe. Proučavajući razvoj prašume utvrdili smo kako više njezinih razvojnih faza ne ispunjava u potpunosti općekorisne funkcije šume i to posebno neke vrlo značajne za zaštitu okoliša. Prema dosadašnjim spoznajama može se sa velikom sigurnošću tvrditi kako prašuma u svome dugom životnom vijeku obavlja u znatno manjoj mjeri općekorisne funkcije od prirodne gospodarske šume. U glavnim šumskim ekosustavima u Hrvatskoj potrebno je očuvati prašumske sastojine za potrebe šumarskih i drugih istraživanja, dok se sa ostalim šumskih površinama treba pravilno gospodariti prema prirodnim principima i s ciljem osiguranja optimalnih gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
068-0682041-0561 - Vitalnost i modeli propadanja stabala u nizinskim šumskim ekosustavima Hrvatske (Tikvić, Ivica, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije