Naslov
Nacionalne ideologije i umjetnost u 19. stoljeću na primjeru fresaka u apsidama đakovačke katedrale
(National Ideologies and 19th Century Art on the Example of Frescoes in the Đakovo Cathedral Apses)

Autori
Damjanović, Dragan

Izvornik
Društvena istraživanja (1330-0288) 18 (2009), 3 (101); 461-478

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Nacionalne ideologije; Jugoslavizam; umjetnost 19. stoljeća; historicizam; freska; akademski realizam; Đakovačka katedrala; Josip Juraj Strossmayer; Alexander Maximilian Seitz; Lodovico Seitz; Nikola Voršak; Franjo Rački
(national ideologies; Yugosalvism; 19th century art; Historicism; Frescoe; Academic Painting; Djakovo Cathedral; Josip Juraj Strossmayer; Alexander Maximilian Seitz; Lodovico Seitz; Nikola Voršak; Franjo Rački)

Sažetak
U umjetnosti 19. stoljeća kao vremena u kojem se formiraju europske nacije često se javljaju odrazi novih nacionalnih ili političkih ideologija. Među najzanimljivije takove slučajeve u hrvatskoj povijesti umjetnosti spada oslikavanje svetišta đakovačke katedrale. Podizanje i opremanje ove građevine vodio je biskup Josip Juraj Strossmayer, jedan od glavnih zastupnika jugoslavenske nacionalne ideologije u Hrvatskoj u 19. stoljeću. U skladu sa svojim političkim stavom i viđenjem budućnosti slavenskog juga, a u dogovoru sa slikarima Ludovicom i Aleksaderom Maximillianom Seitzom, koji su izvodili freske đakovačke katedrale, elementi ideologije koju je zastupao uključeni su i u oslik ove građevine. Na fresci Poklonstva kraljeva i pastira, kao pastiri koji se klanjanju novorođenom Kristu, prikazani su južnoslavenski narodi: Hrvat s grožđem u rukama, Slavonka sa žitom, Dalmatinka s maslinama, Bugarin s voćem, te Srbin kako tjera ovce. Ovom je kompozicijom izražen Strossmayerov stav da su glavne sastavnice jugoslavenskog naroda Hrvati, Srbi i Bugari, dok je Slavonce i Dalmatince (prikazane u liku ženskih osoba na fresci) vidio kao podgrupe hrvatskog naroda. Slovenci uopće nisu prikazani, vjerojatno stoga što ih je Strossmayer vidio kao sastavni dio hrvatskog naroda. Na fresci Skidanja s križa uz biblijske su likove dodati slavenski i lokalni sveci, a na fresci u glavnoj apsidi koja prikazuje klanjanje prijestolju Svetog Petra prikazano je kako se papinskoj stolici privode pravoslavka i musliman iz Bosne, čime je izražena Strossmayerova vizija da ujedinjenje južnih Slavena nije moguće bez jedinstva u vjeri, a to je jedinstvo trebalo biti postignuto priznavanjem prvenstva papinstvu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA