Naslov
Herman Bollé - izgradnja i opremanje katedrale u Đakovu (1876. – 1884.)
(Herman Bollé - Construction and Furnishing of the Djakovo Cathedral (1876 - 1884))

Autori
Damjanović, Dragan

Izvornik
Croatica Christiana periodica : časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilista u Zagrebu (0350-7823) 33 (2009), 63; 109-127

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Herman Bollé ; Friedrich von Schmidt ; Josip Juraj Strossmayer ; Đakovo ; katedrala ; historicizam ; neogotika ; neoromanika
(Herman Bollé ; Friedrich von Schmidt ; Josip Juraj Strossmayer ; Djakovo Cathedral ; Historicism ; Gothic Revival ; Neogothic ; Romanesque Revival)

Sažetak
Herman Bollé (1845. – 1926) je jedan od najvažnijih hrvatskih arhitekata zadnjih desetljeća 19. stoljeća. Svojim brojnim restauracijama i novogradnjama ostavio je traga u svim dijelovima tadašnje Hrvatske. Svojim pak nastavnim radom na Obrtnoj školi utro je put domaćem arhitektonskom obrazovanju kao i unaprjeđenju umjetničkog obrta. U Hrvatsku Bollé dolazi iz Beča, no porijeklom je iz Kölna, grada koji će zahvaljujući dovršavanju tamošnje katedrale postati najvažnijim centrom neogotike na području Srednje Europe. Čini se da je i sam prve poduke o arhitekturi stekao na gradilištu spomenute katedrale. Nakon boravka u ateljeu arhitekta Heinricha Wiethasea (1867. – 1872.), seli se 1872. godine u Beč kod arhitekta Friedricha Schmidta u čijem će ateljeu raditi do 1879. godine. Krajem 1875. Schmidt ga šalje u Italiju da radi skice za buduću zgradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Boraveći u Rimu Bollé se tom prilikom upoznaje s biskupom Josipom Jurjem Strossmayerom i prvim hrvatskim povjesničarom umjetnosti Isom Kršnjavim koji su, uvidjevši kvalitete mladog arhitekta, ubrzo odlučili nagovoriti ga da se preseli u Hrvatsku kako bi poboljšali kvalitetu tadašnje hrvatske arhitekture. Od 1876. Bollé je nadležan za sve Schmidtove poslove u Hrvatskoj, ponajprije za razradu projekata za opremanje đakovačke katedrale, najveće sakralne novogradnje hrvatske arhitekture druge polovine 19. stoljeća koja se podizala ponajviše zahvaljujući nastojanjima spomenutog biskupa Strossmayera. Iako je najvećim dijelom razrađivao projekte svojeg učitelja Bollé je ostavio i vlastitog autorskog udjela na đakovačkoj katedrali, ponajviše nakon 1879., kada se preseljenjem u glavni grad Hrvatske, Zagreb, osamostalio. Po njegovim je projektima izrađen dio ograda od kovanog željeza na lijevom stubištu uz sakristiju crkve, kao i ograda između biskupskog dvora i katedrale, zatim dio stolarije u crkvi (biskupsko prijestolje, stolice za puk, tabernakli na oltarima u transeptu), dio liturgijskih predmeta (svijećnjaci), te cjelokupno uređenje sakristije. Strossmayer je, međutim, od njega očekivao mnogo više projekata – ponajprije projekte za obnovu srednjovjekovnog zida uz katedralu, te da vodi brigu o popravcima ove građevine nakon oštećenja od potresa 1884. godine. Kako je Bollé stalno odugovlačio sa završavanjem ovih projekata, a i zbog njegovog vezivanja uz režim tadašnjeg hrvatskog bana Dragutina Khuen-Hedervaryja došlo je do raskida odnosa između ovog arhitekta i biskupa Strossmayera.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA