Pregled bibliografske jedinice broj: 421089
Rod Dobretinić – Latinica (Latinčić), trgovci i srebrenički knezovi, darovatelji franjevačkih samostana i crkava u Bosni
Rod Dobretinić – Latinica (Latinčić), trgovci i srebrenički knezovi, darovatelji franjevačkih samostana i crkava u Bosni // Bosna franciscana: časopis Franjevačke teologije Sarajevo, XVII (2009), 30; 105-140 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 421089 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Rod Dobretinić – Latinica (Latinčić), trgovci i srebrenički knezovi, darovatelji franjevačkih samostana i crkava u Bosni
(Dobretinić's - Latinica (Latinčić's) Gender, Merchants and the Duke of Srebrenica, Donors of the Franciscans Monasteries and Churches in Medieval Bosnia)
Autori
Sivrić, Marijan
Izvornik
Bosna franciscana: časopis Franjevačke teologije Sarajevo (1330-7487) XVII
(2009), 30;
105-140
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Dobretinići – Latinica (Latinčići); Dubrovačka Republika; Srednjovjekovna Bosna; Srebrenica; trgovina; franjevci
(Dobretinić's - Latinica (Latinčić's) Gender; The Republic of Dubrovnik; Medieval Bosnia; Srebrenica; Merchant; Franciscans)
Sažetak
U ovom prilogu autor obrađuje genealoško stablo jedne svestrano uspješne obitelji Dobretinić, kasnije prozvana Latinica i Latinčić. Podrijetlom s poluotoka Pelješca. Dubrovačka je, najprije lazarinska, a potom i antuninska građanska obitelj. Istakla se kao obitelj uspješnih poslovnih ljudi. Primarna im je bila trgovina. Kao zakupci foša u Srebrenici, prije svega su, trgovci plemenitim kovinama. Bavili su se novčarskim kreditnim poslovima. U Srebrenici su obnašali dužnost knezova u tamošnjoj dubrovačkoj koloniji. Pomagali su katoličke crkve i samostane u Dubrovniku, Stonu i Bosni i Humu. Graditelji su crkve sv. Nikole u Čaglju kod Srebrenice.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Projekti:
019-0190610-0591 - Hrvatsko srednjovjekovlje: plemstvo i pučanstvo, vlasti i institucije (Škegro, Ante, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatski institut za povijest, Zagreb
Profili:
Marijan Sivrić
(autor)