Pregled bibliografske jedinice broj: 420738
Forenzičke dileme: Antisocijalni poremećaj ličnosti - psihički poremećen ili normalan?
Forenzičke dileme: Antisocijalni poremećaj ličnosti - psihički poremećen ili normalan? // Book of Abstracts of the International Neuropsychiatric Pula Congress ; u: Acta Neuropsychiatrica 21 (2009) (S2) / Malhi, Gin S. (ur.).
Oxford: Wiley-Blackwell, 2009. str. 89-90 (poster, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 420738 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Forenzičke dileme: Antisocijalni poremećaj ličnosti - psihički poremećen ili normalan?
(Forensic dilemmas : Antisocial personality disorder – mentally disturbed or normal?)
Autori
Ružić, Klementina ; Rička Žauhar, Zrinka ; Dadić Hero, Elizabeta ; Vučić Peitl, Marija ; Medved, Paola
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Book of Abstracts of the International Neuropsychiatric Pula Congress ; u: Acta Neuropsychiatrica 21 (2009) (S2)
/ Malhi, Gin S. - Oxford : Wiley-Blackwell, 2009, 89-90
Skup
International Neuropsychiatric Pula Congress
Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 17.06.2009. - 20.06.2009
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
antisocijalni poremećaj ličnosti; forenzična praksa
(antisocial personality disorder; forensic practice)
Sažetak
Osobe sa poremećajem ličnosti sve su češće u psihijatrijskoj praksi. Osobe sa antisocijalnim poremećajem ličnosti, često su u sukobu sa zakonom, i predmet su forenzične psihijatrije. Njihov model ponašanja i funkcioniranja nerijetko postane stil života. Prepoznavanje ranih razvojnih znakova impulzivnosti i poremećaja u ponašanju je od suštinske važnosti u prevenciji kriminala jer je to kombinacija koja rezultira najgorim mogućim prognostičkim ishodom: trajnom psihološki strukturiranom predispozicijom za vršenje krivičnih djela - antisocijalnim poremećajem ličnosti, odnosno kriminalnom psihopatijom. Terminologija se mijenjala, ovisno od profesionalne orijentacije i vremena (psihopat, sociopat), a otkako je asocijalno ponašanje ušlo u kliničku psihologiju i psihijatriju kao poseban entitet, nestalo je kriminalaca ; svi su postali bolesnici. Jesu li svi oni psihički poremećeni ili ima kriminalaca koji su psihički „ normalni“ ljudi? Iako su kriteriji poremećaja jasno definirani klasifikacijama, psihodijagnostički instrumenti u praksi potvrđuju poremećaj ličnosti ali ne diferenciraju podtipove, pa su kvalitetna anamneza i iskustvo, od najvećeg značenja za postavljanje dijagnoze. U forenzičkoj procjeni dijagnostika ima svoju važnost, ali nas ona ponekada može i zavesti. Procjena profila ličnosti i psihičkog statusa, u konkretnom vremenu kaznenog djela, temelj je kvalitetne procjene i dijagnostike. Psihički poremećen ili normalan, liječenje ili sankcija-razlike su velike. Prikaz slučaja iz forenzičke prakse: muškarac koji je počinitelj brojnih kaznenih djela teške krađe, vještačen je kombinirano (psihijatrijsko-psihološki) u odvojenim sudskim predmetima. Iznijet ćemo rezultate ekspertiza komparativno. Ključne riječi: antisocijalni poremećaj ličnosti, forenzička praksa
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Klinički bolnički centar Rijeka
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus