Naslov
Krajobrazne vrijednosti jadranske obale u svjetlu turističkog razvoja i njihove zaštite
(Adriatic coast landscape values in the light of tourist development and landscape protection)

Autori
Sošić, Lido

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, ostalo

Skup
Identitet jadranske turističke arhitekture, Međunarodni znanstveni skup, HAZU, Znanstveno vijeće za turizam

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 03.06.2008

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Krajobraz morske obale; sustavi vrijednosti; Turizam; Zaštita; Krajobrazna osnova.
(Costal landscape; tourism; protection.)

Sažetak
Obalni rub mediteranskog prostora Hrvatske je u povijesti bio pod utjecajem serije društvenih zbivanja i burnih aktivnosti koje su ovaj prostor transformirali u krajobraz jedinstvenih kulturnih i prirodnih vrijednosti i koji je prepoznatljiv kao Mediteranski krajobraz. Posljednje je razdoblje snažno obilježeno velikom koncentracijom sredstava za proizvodnju, ekonomske aktivnosti i stanovništva na samom obalnom rubu, što dovodi do društveno-ekonomske neravnoteže na obali i promjene svih dosadašnjih putova razvoja prostora što izaziva obvezne reperkusije na krajobraz morske obale. Čitava se turistička razvojna politika oslanjala na neadekvatne postupke klasičnog planiranja, sa izričitim razvojno determinističkim mjerilima, koja su odlučujuće djelovala na distribuciju turističkih razvojnih djelatnosti u prostoru i posljedično tome na stanje uređenosti krajobraza. Društvene vrijednosti kako prirodnog tako i krajobrazno kulturnog karaktera pri tom nisu bile identificirane u cjelini i adekvatno primijenjene u procesu društvenih odluka o razvoju i zaštiti. U pravilu, prirodne i kulturne vrijednosti krajobraza bile su podcjenjivane na račun interesa raznih oblika turističkog korištenja prostora. U procesima dosadašnjeg prostornog planiranja turističkog razvoja na morskoj obali pojavljuju se određene manjkavosti i po pitanju obrade krajobrazne tematike što se ogleda u pojavi konfliktnih situacija za koja nisu još dana adekvatna rješenja. Turizam se tako pokazuje kao djelatnost koja odlučujuće utječe na stanje krajobraznog prostora morske obale što po intenzitetu i površini u posljednje vrijeme dobiva velike razmjere i kritičan značaj. Turistički razvoj zauzima površine, mijenja tradicionalni prostor, smanjuje proizvodne ili rekreacijske potencijale prirodnih resursa, ekološki pojednostavljuje i osiromašuje prostor, umanjuje vrijednost kulturnog krajobraza, ograničavajući i ugrožavajući tako ne samo drugi, već i vlastiti razvoj. Uzimajući u obzir da je Republika Hrvatska na putu prema tržišnom razvoju donijela jedinstveni dokument « Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2010 g.» ona se danas nalazi na svojevrsnoj razvojnoj raskrsnici, posebice u pogledu turističkog razvoja. Suvremeno prostorno planiranje svugdje u razvijenom svijetu usvaja načelo « optimizacije» prilikom odlučivanja. Krajobrazna osnova, krajobrazni planovi i krajobrazni programi, značajni su dokumenti razvijenih država Europske unije s pomoću kojih se usklađuju sektorski interesi s prirodnim i krajobrazno - kulturnim datostima u prostoru. Pozivajući se na: Probleme i konfliktne situacije u prostoru dosadašnjim turističkim razvojem, Strategiju prostornog uređenja Republike Hrvatske Direktivu Vijeća Europe, Studiju: Krajolik - Sadržajna i metodska podloga Krajobrazne osnove Hrvatske i naročito na Europsku konvenciju o krajobrazima, nužno je čim prije regulirati donošenje izmjena i dopuna podzakonskih akata u prostorno planerskoj oblasti i zaštiti okoliša s obvezom izrade Krajobrazne osnove za državni, županijski i lokalni nivo, kojom se opredjeljuje njen značaj i korištenje pri izradi dokumenata prostornog uređenja (države, županija i gradova /općina) kao temeljnih podloga za vrednovanje lokacijske povoljnosti i/ili utjecaja na okoliš, za planirane aktivnosti ili graditeljske zahvate u prostoru. Daljnji rad treba biti usmjeren na utvrđivanje adekvatnog metodološkog postupka izrade krajobrazne osnove, opredjeljenja njene uloge i mjesta u kontekstu prostornog planiranja i zaštite okoliša, te postupka implementacije u prostorno planersku praksu naše zemlje s posebnom pažnjom u jadransko obalno područje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA