Pregled bibliografske jedinice broj: 420022
Doprinos mehaničkog razminiranja
Doprinos mehaničkog razminiranja // 10 GODINA RADA HRVATSKIH ZNANSTVENIKA NA PROBLEMIMA RAZMINIRANJA / Vladimir Knapp (ur.).
Zagreb: Hrvatski centar za razminiranje - Centar za testiranje, razvoj i obuku (HCR-CTRO), 2008. str. 27-40
CROSBI ID: 420022 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Doprinos mehaničkog razminiranja
(Contribution of mechanical demining)
Autori
Mikulić, Dinko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo
Knjiga
10 GODINA RADA HRVATSKIH ZNANSTVENIKA NA PROBLEMIMA RAZMINIRANJA
Urednik/ci
Vladimir Knapp
Izdavač
Hrvatski centar za razminiranje - Centar za testiranje, razvoj i obuku (HCR-CTRO)
Grad
Zagreb
Godina
2008
Raspon stranica
27-40
ISBN
978-953-99879-4-5
Ključne riječi
mehaničko razminiranje, strojno razminiranje, strojevi za razminiranje, doprinos mehaničkog razminiranja
(mechanical demining, machine demining, demining machines, contribution of mechanical demining)
Sažetak
Prirodno je da se zapitamo u kojoj mjeri se strojevi mogu koristiti u humanitarnom razminiranju, imajući na umu pitanje cijene, kapaciteta i nepotrebnog gubitka života. Odgovor je izuzetno važan. Ovdje se govori o doprinosu strojnog razminiranja u Republici Hrvatskoj. Nakon rata oko 10% površine Republike Hrvatske proglašeno je područjem zagađenim minama. 2005. godine postotak strojnog razminiranja u Hrvatskoj iznosio je vrlo visokih 85% obrađenog područja, pri čemu nije bilo žrtava. To ukazuje na činjenicu da postoji malen postotak minski sumnjive površine na kojemu se strojevi ne mogu koristiti. Ta područja nisu bila prikladna za strojno razminiranje (kamenita područja, tlo niskih nosivih karakteristika poput močvare, šumovitih predjela, itd.). Strojevi su pridonijeli povećanju kapaciteta, poboljšanju sigurnosti i kvalitete rada, kao i smanjenju cijene razminiranja. To je posljedica razumijevanja njihove uloge i razvoja za stvarne uvjete razminiranja. Sukladno raznolikosti zadaća razminiranja, dizajnirano je nekoliko kategorija strojeva: laki, srednji i teški. U većini slučajeva strojevi s mlatilicom bolje razminiraju od strojeva s frezom. Lake i srednje mlatilice imaju svoje prednosti u veoma zahtjevnim ispresijecanim područjima, u lakšem pristupu području, u šumama i oko uništenih kuća. Na temelju teorije o obradi tla, učinka eksplozije mina na ljudsku sigurnost i performansi strojeva, konstruirani su originalni modeli strojeva, što omogućava održiva tehnička rješenja. Također, kriteriji ispitivanja strojeva, sigurnost operatera, razminiranje, učinkovitost, manevarske sposobnosti definirane su sukladno CEN sporazumu CWA 15044:2004. Teški stroj za razminiranje je namijenjen za strojno razminiranje većih minski sumnjivih područja. Razvijana su dva tipa alata: varijanta radnog alata s dvije mlatilice, kao i varijanta s jednom mlatilicom i jednom frezom. Prije nekog vremena bilo je nezamislivo kombinirati mlatilicu i frezu, uglavnom zbog toga što je to dvoje zahtijevalo preveliku snagu. Međutim, raspodjelom snage na radni alat konstruirana je realna opcija koja omogućava održiva rješenja čak i za manje strojeve. U uništavanju PP i PO mina primarnu ulogu ima mlatilica većeg promjera, a sekundarnu freza dva puta manjeg promjera, što osigurava dobru dubinu kopanja i time omogućuje visoku kvalitetu razminiranja. Tako je osigurana visoka pouzdanost uništavanja mina, jer s ta dva neovisna i različita alata gustoća udaraca čekića neposredno se prilagođava uvjetima gustoće mina. Neovisnost prilagodbe alata, kao i daljinsko upravljanje povećavaju brzinu razminiranja. Utvrđena je snaga kojom čekići moraju udarati u tlo kako bi svladali otpor tla pri kopanju. Rezultati ispitivanja strojeva pokazuju visoku kvalitetu razminiranja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Strojarstvo