Naslov
Demokratski zaokret i promjena narativne paradigme u kasnom djelu Thomasa Manna
(Die demokratische Wende und der Wechsel des narrativen Paradigmas im Spätwerk von Thomas Mann)

Autori
Engler, Tihomir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
10.06

Godina
2009

Stranica
403

Mentor
Bobinac, Marijan

Ključne riječi
antropološka tipologizacija narativnog tkiva; diskurzivacija zbilje; dihotomija apolinijstva i dionizijstva; apotropejska funkcija umjetnosti; konzervativna revolucija; konzervativno-liberalni i liberalno-demokratski ustroj Mannove političke misli; Mannova rana i kasna djela; Mannovo 'poetološko kućište'; 'metafizički' i 'povijesni horizont' Mannove naracije; tipemska i historemska narativna paradigma; unutarnja zapriječenost wilhelminskog društva
(anthropologische Typologisierung des Erzählstoffes; apollinisch-dionysische Dichotomie; Diskursivierung der Wirklichkeit; apotropäische Funktion der Kunst; konservative Revolution; innere Versperrtheit der wilhelminischen Gesellschaft; Manns Früh- und Spätwerk; Manns konservativ-liberale und liberal-demokratische politische Einstellung; Manns 'poetologisches Gehäuse'; 'metaphysischer' und 'historischer Horizont' von Manns Narration; typemisches und historemische narratives Paradigma)

Sažetak
U radu se propituje odnos između načina oblikovanja Mannovih narativnih djela i njegova političkog svjetonazora, kao i njihov uzajamni preplet. U autorovu je životu, naime, moguće uočiti dva različita razdoblja − ranog i kasnog stvaralaštva − , čiju os razlikovanja tvori prisutnost uzajamno različitih narativnih paradigmi, poetoloških kućišta i političkih stavova. Na temelju analize ustroja ranih narativnih tekstova i eseja ustanovljuje se da autorova naracija i njoj primjereno poetološko kućište počivaju na postupku antropološke tipologizacije narativnog tkiva, čije ishodište predstavlja Nietzscheova kulturna tipologija, a horizont Schopenhauerovo poimanje svijeta kao volje i predodžbe. Vrhunac tipologizacije zbiva se u pripovijetci Der Tod in Venedig, u kojoj autor dopire do krajnjih granica razrade tipemske narativne paradigme da bi ondje na semantičkoj razini definitivno ustanovio i nemogućnost uspostave jedinstva apolinijstva i dionizijstva unutar zbiljskog svijeta, što ga prisiljava da se uputi u potragu za novim narativnim izričajem. Pritom se utvrđuje da Mannov rani politički stav 'apolitičkog pjesnika' predstavlja rezultat njegove asimilacije općeg stava wilhelminskog društva o prisutnosti čovjeka isključivo na kulturnom području te utoliko predstavlja 'sinthomatsku' reakciju na društveno-politički okvir čija nerazrješivost predstavlja nedokidivi preduvjet autorova ranog pripovjednog svijeta. Tom unutarnjem i utoliko primarnom razlogu promjene narativne paradigme pridružuje se i sekundarni, onaj promjene društveno-političkog konteksta nakon Prvog svjetskog rata, u sklopu kojeg autor oblikuje novu, historemsku narativnu paradigmu. Prva izvedba te paradigme zbiva se u romanu Der Zauberberg, u kojemu autor kao ishodište naracije postavlja neophodnost čovjekova otrježnjenja od 'nihilističkog drijemeža' predratnog svijeta, odnosno, neminovnost uviranja u 'povijesni horizont' kao istinski zavičaj čovjekova (z)bivanja, unutar kojeg i naspram kojeg se kao jedina prava zadaća umjetnika nameće humanistička domestifikacija tog horizonta. Pritom autor toj zadaći ne posvećuje samo svoju kasnu narativnu produkciju već i onu političko-esejističku, oblikujući u njoj osebujni amalgam socijaldemokratskog i liberalno-humanističkog misaonog dobra, i to prije svega u svrhu očuvanja apotropejske funkcije umjetnosti i umjetnika kao načina odvraćanja čovjekove duše od regresije u elementarni postav bitka, odnosno, u 'simpatiju sa smrću'. Odatle je moguće ustvrditi da Mannov politički stav predstavlja tek epifenomen njegova poetološkog kućišta čija svrha leži u osiguranju autoreferencijalnosti vlastite poetološke pozicije kao reprezentanta humanističko-liberalističkih vrijednosti građanskog društva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija, Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA