ࡱ> Cac<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`nopqrstuvwxyz{|}~wsqo q`TbjbjqPqP #::"#A^"&D f2f2f2:3Xt|:3S~.@pp`+[v ///////$rVhXJ/I#f2[][[/f2f2pp:S###[^3f2pf2p/#[/## { f2f2/p  F.W+tPS0SW $Ys$Yx/$Yf2/(s" #sss//;#sssS[[[[:3:3:3$3^fd):3:3:3^f:3:3:3f2f2f2f2f2f2 S A D R } A J  TOC \o "1-8" \h \z \u  HYPERLINK \l "_Toc221356113" 1 UVODNE NAPOMENE  PAGEREF _Toc221356113 \h 9  HYPERLINK \l "_Toc221356114" 2 PRANJE NOVCA  PAGEREF _Toc221356114 \h 14  HYPERLINK \l "_Toc221356115" 2.1 Pojam novca  PAGEREF _Toc221356115 \h 14  HYPERLINK \l "_Toc221356116" 2.1.1 Prvi novac  PAGEREF _Toc221356116 \h 15  HYPERLINK \l "_Toc221356117" 2.1.1.1 Od "trampe" do kovanica  PAGEREF _Toc221356117 \h 16  HYPERLINK \l "_Toc221356118" 2.1.1.2 Monetarni sustav u Gr koj i Rimu  PAGEREF _Toc221356118 \h 19  HYPERLINK \l "_Toc221356119" 2.1.1.3 Razvoj papirnatog novca  PAGEREF _Toc221356119 \h 21  HYPERLINK \l "_Toc221356120" 2.2 Pojam pranja novca  PAGEREF _Toc221356120 \h 25  HYPERLINK \l "_Toc221356121" 2.2.1 Povijest pranja novca  PAGEREF _Toc221356121 \h 28  HYPERLINK \l "_Toc221356122" 2.2.2 Definicija pranja novca  PAGEREF _Toc221356122 \h 31  HYPERLINK \l "_Toc221356123" 2.2.2.1 Pranje novca u meunarodnim propisima  PAGEREF _Toc221356123 \h 34  HYPERLINK \l "_Toc221356124" 2.2.2.2 Pranje novca u hrvatskom zakonodavstvu  PAGEREF _Toc221356124 \h 38  HYPERLINK \l "_Toc221356125" 2.2.2.2.1 Oduzimanje imovinske koristi  PAGEREF _Toc221356125 \h 44  HYPERLINK \l "_Toc221356126" 2.3 Faze pranja novca  PAGEREF _Toc221356126 \h 46  HYPERLINK \l "_Toc221356127" 2.3.1 Tri faze u procesu pranja novca  PAGEREF _Toc221356127 \h 47  HYPERLINK \l "_Toc221356128" 2.3.1.1 Faza polaganja (placement)  PAGEREF _Toc221356128 \h 48  HYPERLINK \l "_Toc221356129" 2.3.1.2 Faza oplemenjivanja (layering)  PAGEREF _Toc221356129 \h 50  HYPERLINK \l "_Toc221356130" 2.3.1.3 Faza integracije (integration)  PAGEREF _Toc221356130 \h 52  HYPERLINK \l "_Toc221356131" 2.4 Metodologija pranja novca  PAGEREF _Toc221356131 \h 55  HYPERLINK \l "_Toc221356132" 2.4.1 Tipologija kod pravnih osoba  PAGEREF _Toc221356132 \h 56  HYPERLINK \l "_Toc221356133" 2.4.1.1 Off shore zone  PAGEREF _Toc221356133 \h 56  HYPERLINK \l "_Toc221356134" 2.4.1.2 Nerezidentni ra uni  PAGEREF _Toc221356134 \h 61  HYPERLINK \l "_Toc221356135" 2.4.1.3 Fiktivni ugovori i ispostavljanje fiktivnih ra una  PAGEREF _Toc221356135 \h 62  HYPERLINK \l "_Toc221356136" 2.4.1.4 Ulaganje gotovine u financijski sustav  PAGEREF _Toc221356136 \h 63  HYPERLINK \l "_Toc221356137" 2.4.1.5 Front ishell tvrtke  PAGEREF _Toc221356137 \h 64  HYPERLINK \l "_Toc221356138" 2.4.2 Tipologija kod fizi kih osoba  PAGEREF _Toc221356138 \h 66  HYPERLINK \l "_Toc221356139" 2.4.2.1 Krijum arenje novca  PAGEREF _Toc221356139 \h 67  HYPERLINK \l "_Toc221356140" 2.4.2.2 Transakcije gotovim novcem  PAGEREF _Toc221356140 \h 68  HYPERLINK \l "_Toc221356141" 2.4.2.2.1 Neuobi ajeno veliki polozi gotovine  PAGEREF _Toc221356141 \h 69  HYPERLINK \l "_Toc221356142" 2.4.2.2.2 Povezane transakcije  PAGEREF _Toc221356142 \h 70  HYPERLINK \l "_Toc221356143" 2.4.2.3 Doznake iz inozemstva  PAGEREF _Toc221356143 \h 72  HYPERLINK \l "_Toc221356144" 2.4.2.4 Mjenja ki poslovi  PAGEREF _Toc221356144 \h 73  HYPERLINK \l "_Toc221356145" 2.4.2.5 Koriatenje kreditne linije  PAGEREF _Toc221356145 \h 74  HYPERLINK \l "_Toc221356146" 3 MEUNARODNI PROPISI  KONVENCIJE I DIREKTIVE KOJIMA SE REGULIRA MATERIJA SPRJE AVANJA PRANJA NOVCA  PAGEREF _Toc221356146 \h 77  HYPERLINK \l "_Toc221356147" 3.1 Konvencija Ujedinjenih naroda protiv nezakonitog prometa opojnih droga i psihotropnih tvari  PAGEREF _Toc221356147 \h 77  HYPERLINK \l "_Toc221356148" 3.1.1 Pranje novca  PAGEREF _Toc221356148 \h 82  HYPERLINK \l "_Toc221356149" 3.2 Konvencija 141. Vijea Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda ste enoga kaznenim djelom  PAGEREF _Toc221356149 \h 86  HYPERLINK \l "_Toc221356150" 3.2.1 Predikatno djelo  PAGEREF _Toc221356150 \h 90  HYPERLINK \l "_Toc221356151" 3.2.2 Privremeno oduzimanje i konfiskacija  PAGEREF _Toc221356151 \h 92  HYPERLINK \l "_Toc221356152" 3.2.3 Meunarodna suradnja  PAGEREF _Toc221356152 \h 92  HYPERLINK \l "_Toc221356153" 3.2.4 Pranje novca  PAGEREF _Toc221356153 \h 93  HYPERLINK \l "_Toc221356154" 3.3 Konvencija Vijea Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda ste enog kaznenim djelom te o financiranju terorizma  PAGEREF _Toc221356154 \h 96  HYPERLINK \l "_Toc221356155" 3.3.1 Financijsko-obavjeatajna jedinica  PAGEREF _Toc221356155 \h 97  HYPERLINK \l "_Toc221356156" 3.3.2 Sumnjive transakcije  PAGEREF _Toc221356156 \h 98  HYPERLINK \l "_Toc221356157" 3.3.3 Predikatno djelo  PAGEREF _Toc221356157 \h 100  HYPERLINK \l "_Toc221356158" 3.3.4 Privremeno oduzimanje i konfiskacija  PAGEREF _Toc221356158 \h 103  HYPERLINK \l "_Toc221356159" 3.4 Preporuke FATF  PAGEREF _Toc221356159 \h 104  HYPERLINK \l "_Toc221356160" 3.4.1 Uvod  PAGEREF _Toc221356160 \h 104  HYPERLINK \l "_Toc221356161" 3.4.2 Obuhvat Preporuka FATF  PAGEREF _Toc221356161 \h 105  HYPERLINK \l "_Toc221356162" 3.4.2.1 Preporuke vezane za sprje avanje pranja novca  PAGEREF _Toc221356162 \h 107  HYPERLINK \l "_Toc221356163" 3.4.2.1.1 Pregled Preporuka vezanih za pranje novca  PAGEREF _Toc221356163 \h 109  HYPERLINK \l "_Toc221356164" 3.4.2.2 Preporuke vezane za sprje avanje financiranja terorizma  PAGEREF _Toc221356164 \h 114  HYPERLINK \l "_Toc221356165" 3.5 Direktiva 91/308/EEC o sprje avanju koriatenja financijskog sustava u svrhu pranja novca  PAGEREF _Toc221356165 \h 121  HYPERLINK \l "_Toc221356166" 3.6 Direktiva 2001/97/EC kojom se mijenja Direktiva 91/308/EEC  PAGEREF _Toc221356166 \h 125  HYPERLINK \l "_Toc221356167" 3.6.1 Proairenje obuhvata Direktive  PAGEREF _Toc221356167 \h 125  HYPERLINK \l "_Toc221356168" 3.7 Direktiva 2005/60/EZ o sprje avanju koriatenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma  PAGEREF _Toc221356168 \h 128  HYPERLINK \l "_Toc221356169" 3.7.1 Osnovne zna ajke  PAGEREF _Toc221356169 \h 130  HYPERLINK \l "_Toc221356170" 3.7.2 Podru je primjene i definicije  PAGEREF _Toc221356170 \h 131  HYPERLINK \l "_Toc221356171" 3.7.2.1 Dubinska analiza stranke  PAGEREF _Toc221356171 \h 134  HYPERLINK \l "_Toc221356172" 3.7.2.1.1 Pojednostavljena dubinska analiza  PAGEREF _Toc221356172 \h 137  HYPERLINK \l "_Toc221356173" 3.7.2.1.2 Poja ana dubinska analiza  PAGEREF _Toc221356173 \h 140  HYPERLINK \l "_Toc221356174" 3.7.2.2 Obveza obavjeaivanja  PAGEREF _Toc221356174 \h 142  HYPERLINK \l "_Toc221356175" 3.7.2.3 Voenje evidencije i statistike  PAGEREF _Toc221356175 \h 145  HYPERLINK \l "_Toc221356176" 3.7.2.4 Licenciranje i registracija kockarnica te slu~bi za prijenos i doznaku novca  PAGEREF _Toc221356176 \h 146  HYPERLINK \l "_Toc221356177" 3.7.2.5 Poseban status javnih bilje~nika i profesija  PAGEREF _Toc221356177 \h 148  HYPERLINK \l "_Toc221356178" 3.8 Direktiva 2006/70/EZ koja utvruje provedbene mjere za Direktivu 2005/60/EZ  PAGEREF _Toc221356178 \h 151  HYPERLINK \l "_Toc221356179" 3.8.1 Politi ki izlo~ene osobe  PAGEREF _Toc221356179 \h 151  HYPERLINK \l "_Toc221356180" 3.8.2 Pojednostavljen postupak uvida u poslovanje stranke  PAGEREF _Toc221356180 \h 153  HYPERLINK \l "_Toc221356181" 3.8.3 Financijska aktivnost na povremenoj ili vrlo ograni enoj osnovi  PAGEREF _Toc221356181 \h 156  HYPERLINK \l "_Toc221356182" 3.9 Uredba br. 1889/2005 o kontroli ulaska i izlaska gotovine iz Zajednice  PAGEREF _Toc221356182 \h 159  HYPERLINK \l "_Toc221356183" 3.9.1 Limit za prijavu transakcija i obvezni elementi prijave  PAGEREF _Toc221356183 \h 161  HYPERLINK \l "_Toc221356184" 3.9.2 Obveza evidentiranja i obrade podataka  PAGEREF _Toc221356184 \h 163  HYPERLINK \l "_Toc221356185" 3.9.3 Meunarodna suradnja  PAGEREF _Toc221356185 \h 164  HYPERLINK \l "_Toc221356186" 3.9.4 uvanje slu~bene tajne  PAGEREF _Toc221356186 \h 165  HYPERLINK \l "_Toc221356187" 4 ZAKON O SPRJE AVANJU PRANJA NOVCA I PRAVILNIK O NJEGOVOJ PROVEDBI  PAGEREF _Toc221356187 \h 166  HYPERLINK \l "_Toc221356188" 4.1 Uvod  PAGEREF _Toc221356188 \h 166  HYPERLINK \l "_Toc221356189" 4.2 Osnove prevencije pranja novca  PAGEREF _Toc221356189 \h 168  HYPERLINK \l "_Toc221356190" 4.3 Analiza postojeeg stanja  PAGEREF _Toc221356190 \h 172  HYPERLINK \l "_Toc221356191" 4.3.1 Obuhvat sprje avanja pranja novca i pojam transakcija  PAGEREF _Toc221356191 \h 175  HYPERLINK \l "_Toc221356192" 4.3.2 Obveznici  PAGEREF _Toc221356192 \h 177  HYPERLINK \l "_Toc221356193" 4.3.3 Identifikacija stranke  PAGEREF _Toc221356193 \h 180  HYPERLINK \l "_Toc221356194" 4.3.3.1 Identifikacija stvarnog vlasnika  PAGEREF _Toc221356194 \h 184  HYPERLINK \l "_Toc221356195" 4.3.4 Obavjeaivanje Ureda za sprje avanje pranja novca  PAGEREF _Toc221356195 \h 186  HYPERLINK \l "_Toc221356196" 4.3.4.1 Iznimke pri obavjeaivanju  PAGEREF _Toc221356196 \h 189  HYPERLINK \l "_Toc221356197" 4.3.4.2 Rokovi dostave podataka  PAGEREF _Toc221356197 \h 190  HYPERLINK \l "_Toc221356198" 4.3.4.3 Na in obavjeaivanja  PAGEREF _Toc221356198 \h 193  HYPERLINK \l "_Toc221356199" 4.3.5 Nadle~nost Ureda za sprje avanje pranja novca  PAGEREF _Toc221356199 \h 195  HYPERLINK \l "_Toc221356200" 4.3.6 uvanje i zaatita podataka o transakcijama  PAGEREF _Toc221356200 \h 197  HYPERLINK \l "_Toc221356201" 4.3.6.1 Tajnost podataka i postupka  PAGEREF _Toc221356201 \h 197  HYPERLINK \l "_Toc221356202" 4.3.6.2 uvanje podataka kod obveznika  PAGEREF _Toc221356202 \h 198  HYPERLINK \l "_Toc221356203" 4.3.7 Nadzor nad obveznicima  PAGEREF _Toc221356203 \h 200  HYPERLINK \l "_Toc221356204" 4.3.7.1 Unutarnji nadzor  PAGEREF _Toc221356204 \h 203  HYPERLINK \l "_Toc221356205" 4.3.8 Odvjetnici, odvjetni ka druatva, javni bilje~nici, revizorske tvrtke, ovlaateni revizori i pravne ili fizi ke osobe koje obavljaju ra unovodstvene poslove ili poslove poreznog savjetovanja  PAGEREF _Toc221356205 \h 204  HYPERLINK \l "_Toc221356206" 4.3.8.1 Identifikacija stranke i obavjeaivanje Ureda  PAGEREF _Toc221356206 \h 206  HYPERLINK \l "_Toc221356207" 4.3.8.2 uvanje podataka  PAGEREF _Toc221356207 \h 208  HYPERLINK \l "_Toc221356208" 4.3.8.3 Povjerljivost prikupljenih podataka i tajnost postupka  PAGEREF _Toc221356208 \h 209  HYPERLINK \l "_Toc221356209" 4.3.8.4 Ovlatena osoba i indikatori za prepoznavanje sumnjivih transakcija  PAGEREF _Toc221356209 \h 210  HYPERLINK \l "_Toc221356210" 4.3.8.5 Opi akt  PAGEREF _Toc221356210 \h 211  HYPERLINK \l "_Toc221356211" 4.3.8.6 Kaznene odredbe  PAGEREF _Toc221356211 \h 212  HYPERLINK \l "_Toc221356212" 4.3.9 Opi akt obveznika  PAGEREF _Toc221356212 \h 213  HYPERLINK \l "_Toc221356213" 4.3.10 Odreivanje ovlaatene osobe  PAGEREF _Toc221356213 \h 215  HYPERLINK \l "_Toc221356214" 4.3.11 Razli itost pristupa s obzirom na vrstu transakcija  PAGEREF _Toc221356214 \h 218  HYPERLINK \l "_Toc221356215" 4.3.11.1 Transakcije gotovog novca  PAGEREF _Toc221356215 \h 218  HYPERLINK \l "_Toc221356216" 4.3.11.2 Povezane transakcije  PAGEREF _Toc221356216 \h 221  HYPERLINK \l "_Toc221356217" 4.3.11.3 Sumnjive transakcije  PAGEREF _Toc221356217 \h 222  HYPERLINK \l "_Toc221356218" 4.3.11.3.1 Indikatori za prepoznavanje sumnjivih transakcija  PAGEREF _Toc221356218 \h 224  HYPERLINK \l "_Toc221356219" 4.3.12 Elektroni ka dostava podataka i informati ka podraka  PAGEREF _Toc221356219 \h 227  HYPERLINK \l "_Toc221356220" 5 PROVEDBA ZAKONA O SPRJE AVANJU PRANJA NOVCA U BANKARSKOM I NEBANKARSKOM SEKTORU  PAGEREF _Toc221356220 \h 229  HYPERLINK \l "_Toc221356221" 5.1 Uvod  PAGEREF _Toc221356221 \h 229  HYPERLINK \l "_Toc221356222" 5.2 Osnovne odrednice prevencije pranja novca u bankarskom sektoru  PAGEREF _Toc221356222 \h 230  HYPERLINK \l "_Toc221356223" 5.3 Primjena odredaba Tree direktive u RH  PAGEREF _Toc221356223 \h 235  HYPERLINK \l "_Toc221356224" 5.3.1 Smjernice u podru ju sprje avanja pranja novca i sprje avanja financiranja terorizma za kreditne institucije i kreditne unije  PAGEREF _Toc221356224 \h 236  HYPERLINK \l "_Toc221356225" 5.4 Provedba Zakona o sprje avanju pranja novca u Hrvatskoj poatanskoj banci d.d.  PAGEREF _Toc221356225 \h 240  HYPERLINK \l "_Toc221356226" 5.4.1 Organizacija Hrvatske poatanske banke d.d.  PAGEREF _Toc221356226 \h 240  HYPERLINK \l "_Toc221356227" 5.4.1.1 Direkcija za sprje avanje pranja novca  PAGEREF _Toc221356227 \h 242  HYPERLINK \l "_Toc221356228" 5.4.2 Uloga ovlaatene osobe  PAGEREF _Toc221356228 \h 244  HYPERLINK \l "_Toc221356229" 5.4.3 Operativne procedure prijava transakcija  PAGEREF _Toc221356229 \h 246  HYPERLINK \l "_Toc221356230" 5.4.3.1 Prijava gotovinskih i gotovinskih povezanih transakcija  PAGEREF _Toc221356230 \h 247  HYPERLINK \l "_Toc221356231" 5.4.3.2 Prijava odbijenih transakcija  PAGEREF _Toc221356231 \h 249  HYPERLINK \l "_Toc221356232" 5.4.3.3 Prijava sumnjivih transakcija  PAGEREF _Toc221356232 \h 250  HYPERLINK \l "_Toc221356233" 5.4.4 Nadzor  PAGEREF _Toc221356233 \h 251  HYPERLINK \l "_Toc221356234" 5.5 Elektroni ko bankarstvo  PAGEREF _Toc221356234 \h 253  HYPERLINK \l "_Toc221356235" 5.5.1 Definicija i obuhvat elektroni kog bankarstva  PAGEREF _Toc221356235 \h 255  HYPERLINK \l "_Toc221356236" 5.5.2 Elektroni ko bankarstvo u RH  PAGEREF _Toc221356236 \h 256  HYPERLINK \l "_Toc221356237" 5.5.3 Elektroni ko bankarstvo i pranje novca  PAGEREF _Toc221356237 \h 260  HYPERLINK \l "_Toc221356238" 5.6 Korespondentno bankarstvo  PAGEREF _Toc221356238 \h 264  HYPERLINK \l "_Toc221356239" 5.7 Nebankarski sektor  PAGEREF _Toc221356239 \h 268  HYPERLINK \l "_Toc221356240" 5.7.1 Nezavisne profesije i struke  PAGEREF _Toc221356240 \h 269  HYPERLINK \l "_Toc221356241" 5.7.1.1 Izuzeci prijave sumnjivih transakcija  PAGEREF _Toc221356241 \h 273  HYPERLINK \l "_Toc221356242" 6 NOVI ZAKON S PRJE AVANJU PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA  PAGEREF _Toc221356242 \h 279  HYPERLINK \l "_Toc221356243" 6.1 Jedinstvena lista obveznika  PAGEREF _Toc221356243 \h 283  HYPERLINK \l "_Toc221356244" 6.2 Dubinska analiza stranke  PAGEREF _Toc221356244 \h 287  HYPERLINK \l "_Toc221356245" 6.2.1 Definicija rizika  PAGEREF _Toc221356245 \h 288  HYPERLINK \l "_Toc221356246" 6.2.2 Gotovinske, povezane i sumnjive transakcije  PAGEREF _Toc221356246 \h 289  HYPERLINK \l "_Toc221356247" 6.2.3 Identifikacija i verifikacija stranke  PAGEREF _Toc221356247 \h 290  HYPERLINK \l "_Toc221356248" 6.2.3.1 Identifikacija stvarnog vlasnika  PAGEREF _Toc221356248 \h 291  HYPERLINK \l "_Toc221356249" 6.3 Obavjeaivanje nadle~nog tijela  PAGEREF _Toc221356249 \h 292  HYPERLINK \l "_Toc221356250" 6.3.1.1 Zna aj sumnjivih transakcija  PAGEREF _Toc221356250 \h 293  HYPERLINK \l "_Toc221356251" 6.3.1.2 Neobi ne i nelogi ne transakcije  PAGEREF _Toc221356251 \h 295  HYPERLINK \l "_Toc221356252" 6.3.1.3 Lista indikatora  PAGEREF _Toc221356252 \h 296  HYPERLINK \l "_Toc221356253" 6.4 Ovlatena osoba, izobrazba i unutarnja kontrola  PAGEREF _Toc221356253 \h 298  HYPERLINK \l "_Toc221356254" 6.5 Nadle~nost Ureda  PAGEREF _Toc221356254 \h 299  HYPERLINK \l "_Toc221356255" 6.5.1 Analiti ko-obavjeatajni rad  PAGEREF _Toc221356255 \h 301  HYPERLINK \l "_Toc221356256" 6.5.1.1 Dostava dodatnih podataka Uredu  PAGEREF _Toc221356256 \h 301  HYPERLINK \l "_Toc221356257" 6.5.1.2 Stalno praenje poslovnog odnosa  PAGEREF _Toc221356257 \h 302  HYPERLINK \l "_Toc221356258" 6.5.1.3 Zaustavljanje izvraenja transakcije  PAGEREF _Toc221356258 \h 303  HYPERLINK \l "_Toc221356259" 6.5.1.4 Dostava podataka nadle~nim tijelima  PAGEREF _Toc221356259 \h 304  HYPERLINK \l "_Toc221356260" 6.5.2 Dostava podataka nadle~nim tijelima  PAGEREF _Toc221356260 \h 305  HYPERLINK \l "_Toc221356261" 6.6 Meunarodna suradnja  PAGEREF _Toc221356261 \h 305  HYPERLINK \l "_Toc221356262" 6.7 Zadae Carinske uprave RH  PAGEREF _Toc221356262 \h 307  HYPERLINK \l "_Toc221356263" 6.8 Zaatita i uvanje podataka  PAGEREF _Toc221356263 \h 308  HYPERLINK \l "_Toc221356264" 6.8.1 Iznimke od uvanja tajnosti podataka  PAGEREF _Toc221356264 \h 309  HYPERLINK \l "_Toc221356265" 6.8.2 Rokovi uvanja podataka  PAGEREF _Toc221356265 \h 310  HYPERLINK \l "_Toc221356266" 6.9 Voenje evidencije i statistike  PAGEREF _Toc221356266 \h 311  HYPERLINK \l "_Toc221356267" 6.10 Nadzor  PAGEREF _Toc221356267 \h 313  HYPERLINK \l "_Toc221356268" 6.11 Prekrajne odredbe  PAGEREF _Toc221356268 \h 315  HYPERLINK \l "_Toc221356269" 6.12 Novi pravilnici o sprje avanju pranja novca i financiranja terorizma  PAGEREF _Toc221356269 \h 318  HYPERLINK \l "_Toc221356270" 6.12.1 Pravilnik o obavjeaivanju Ureda za sprje avanje pranja novca o gotovinskoj transakciji u vrijednosti od 200.000 kuna i veoj te o uvjetima po kojima obveznici za odreene stranke nisu du~ni obavjeaivati Ured o gotovinskoj transakciji  PAGEREF _Toc221356270 \h 319  HYPERLINK \l "_Toc221356271" 6.12.2 Pravilnik o obavjeaivanju Ureda za sprje avanje pranja novca o sumnjivim transakcijama i osobama  PAGEREF _Toc221356271 \h 321  HYPERLINK \l "_Toc221356272" 6.12.3 Pravilnik o kontroli unoaenja i iznoaenja gotovine u domaoj ili stranoj valuti preko dr~avne granice  PAGEREF _Toc221356272 \h 323  HYPERLINK \l "_Toc221356273" 6.12.4 Pravilnik o na inu i rokovima obavjeaivanja Ureda za sprje avanje pranja novca o sumnjivim transakcijama i osobama te voenju evidencija od strane odvjetnika, odvjetni kih druatava, javnih bilje~nika, revizorskih druatava i samostalnih revizora te pravnih i fizi kih osoba koje obavljaju ra unovodstvene poslove i poslove poreznog savjetovanja  PAGEREF _Toc221356273 \h 325  HYPERLINK \l "_Toc221356274" 6.12.5 Pravilnik o sadr~aju i vrsti podataka o uplatitelju koji prate elektroni ki prijenos nov anih sredstava, o obvezama pru~atelj usluga plaanja i o iznimkama od obveze prikupljanja podataka pri prijenosu nov anih sredstava  PAGEREF _Toc221356274 \h 327  HYPERLINK \l "_Toc221356275" 7 ULOGA FINANCIJSKO-OBAVJETAJNIH JEDINICA  PAGEREF _Toc221356275 \h 331  HYPERLINK \l "_Toc221356276" 7.1 Organizacija FIU  PAGEREF _Toc221356276 \h 331  HYPERLINK \l "_Toc221356277" 7.2 Osnovna uloga  PAGEREF _Toc221356277 \h 333  HYPERLINK \l "_Toc221356278" 7.3 Organizacijski modeli  PAGEREF _Toc221356278 \h 336  HYPERLINK \l "_Toc221356279" 7.3.1 Administrativni model  PAGEREF _Toc221356279 \h 337  HYPERLINK \l "_Toc221356280" 7.3.2 Policijski model  PAGEREF _Toc221356280 \h 343  HYPERLINK \l "_Toc221356281" 7.3.3 Sudsko  tu~iteljski model  PAGEREF _Toc221356281 \h 350  HYPERLINK \l "_Toc221356282" 7.3.4 Ostali modeli  PAGEREF _Toc221356282 \h 352  HYPERLINK \l "_Toc221356283" 7.4 FIU Republike Hrvatske  Ured za sprje avanje pranja novca  PAGEREF _Toc221356283 \h 355  HYPERLINK \l "_Toc221356284" 7.4.1 Osnovne zadae Ureda  PAGEREF _Toc221356284 \h 357  HYPERLINK \l "_Toc221356285" 7.4.1.1 Preventivna, analiti ka i edukativna uloga Ureda  PAGEREF _Toc221356285 \h 361  HYPERLINK \l "_Toc221356286" 7.4.2 Struktura Ureda  PAGEREF _Toc221356286 \h 362  HYPERLINK \l "_Toc221356287" 7.4.2.1 Odjel za prevenciju i nadzor  PAGEREF _Toc221356287 \h 366  HYPERLINK \l "_Toc221356288" 7.4.2.1.1 Odsjek za financijski sektor  PAGEREF _Toc221356288 \h 367  HYPERLINK \l "_Toc221356289" 7.4.2.1.2 Odsjek za nefinancijski sektor  PAGEREF _Toc221356289 \h 368  HYPERLINK \l "_Toc221356290" 7.4.2.2 Odjel za analitiku  PAGEREF _Toc221356290 \h 369  HYPERLINK \l "_Toc221356291" 7.4.2.2.1 Odsjek za analiti ku obradu transakcija  PAGEREF _Toc221356291 \h 371  HYPERLINK \l "_Toc221356292" 7.4.2.2.2 Odsjek za sumnjive transakcije  PAGEREF _Toc221356292 \h 373  HYPERLINK \l "_Toc221356293" 7.4.2.3 Odjel za informacijski sustav i strategijske analize  PAGEREF _Toc221356293 \h 374  HYPERLINK \l "_Toc221356294" 7.4.2.4 Odjel za meunarodnu suradnju  PAGEREF _Toc221356294 \h 376  HYPERLINK \l "_Toc221356295" 7.4.3 Smjernice rada Ureda  PAGEREF _Toc221356295 \h 377  HYPERLINK \l "_Toc221356296" 7.4.3.1 Smjernice preventivne strategije  PAGEREF _Toc221356296 \h 379  HYPERLINK \l "_Toc221356297" 7.4.3.2 Analiti ko-obavjetajne smjernice  PAGEREF _Toc221356297 \h 381  HYPERLINK \l "_Toc221356298" 7.4.3.3 Smjernice daljnjeg razvoja informacijskog sustava Ureda  PAGEREF _Toc221356298 \h 381  HYPERLINK \l "_Toc221356299" 7.4.3.4 Smjernice zakonodavnih inicijativa Ureda  PAGEREF _Toc221356299 \h 382  HYPERLINK \l "_Toc221356300" 7.4.3.5 Smjernice kadrovskog ekipiranja Ureda  PAGEREF _Toc221356300 \h 382  HYPERLINK \l "_Toc221356301" 7.4.4 Obveze djelatnika i povjerljivost podataka  PAGEREF _Toc221356301 \h 384  HYPERLINK \l "_Toc221356302" 7.4.5 Pitanja sigurnosti  PAGEREF _Toc221356302 \h 385  HYPERLINK \l "_Toc221356303" 7.4.6 Meunarodna suradnja FIU  PAGEREF _Toc221356303 \h 388  HYPERLINK \l "_Toc221356304" 7.4.7 Egmont grupa  PAGEREF _Toc221356304 \h 390  HYPERLINK \l "_Toc221356305" 8 POREDBENI PRIKAZ POJEDINIH SUSTAVA SPRJE AVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA U SVIJETU  PAGEREF _Toc221356305 \h 394  HYPERLINK \l "_Toc221356306" 8.1 Uvod  PAGEREF _Toc221356306 \h 394  HYPERLINK \l "_Toc221356307" 8.2 BOSNA I HERCEGOVINA  PAGEREF _Toc221356307 \h 395  HYPERLINK \l "_Toc221356308" 8.2.1 Obveznici  PAGEREF _Toc221356308 \h 395  HYPERLINK \l "_Toc221356309" 8.2.2 Identifikacija stranke  PAGEREF _Toc221356309 \h 398  HYPERLINK \l "_Toc221356310" 8.2.2.1 Identifikacija stvarnog vlasnika  PAGEREF _Toc221356310 \h 400  HYPERLINK \l "_Toc221356311" 8.2.3 Obavjeaivanje FOO  PAGEREF _Toc221356311 \h 402  HYPERLINK \l "_Toc221356312" 8.2.4 Ovlaatena osoba, unutarnji nadzor i lista indikatora  PAGEREF _Toc221356312 \h 403  HYPERLINK \l "_Toc221356313" 8.2.5 Nadle~nost FOO i meunarodna suradnja  PAGEREF _Toc221356313 \h 404  HYPERLINK \l "_Toc221356314" 8.2.6 Zaatita i uvanje podataka  PAGEREF _Toc221356314 \h 405  HYPERLINK \l "_Toc221356315" 8.2.7 Prekraajne odredbe  PAGEREF _Toc221356315 \h 407  HYPERLINK \l "_Toc221356316" 8.2.8 Kratki pregled usklaenosti s meunarodnim standardima  PAGEREF _Toc221356316 \h 409  HYPERLINK \l "_Toc221356317" 8.3 MAKEDONIJA  PAGEREF _Toc221356317 \h 411  HYPERLINK \l "_Toc221356318" 8.3.1 Obveznici  PAGEREF _Toc221356318 \h 411  HYPERLINK \l "_Toc221356319" 8.3.2 Nadle~nost Direkcije za sprje avanje pranja novca  PAGEREF _Toc221356319 \h 413  HYPERLINK \l "_Toc221356320" 8.3.3 Identifikacija stranke  PAGEREF _Toc221356320 \h 414  HYPERLINK \l "_Toc221356321" 8.3.3.1 Identifikacija stvarnog vlasnika  PAGEREF _Toc221356321 \h 415  HYPERLINK \l "_Toc221356322" 8.3.3.2 Identifikacija u slu aju fizi ke odsutnosti stranke  PAGEREF _Toc221356322 \h 415  HYPERLINK \l "_Toc221356323" 8.3.4 Zabrana obavljanja transakcija iznad odreenog iznosa  PAGEREF _Toc221356323 \h 416  HYPERLINK \l "_Toc221356324" 8.3.5 Poseban nadzor odreenih transakcija  PAGEREF _Toc221356324 \h 417  HYPERLINK \l "_Toc221356325" 8.3.6 Povjerljivost i uvanje podataka  PAGEREF _Toc221356325 \h 418  HYPERLINK \l "_Toc221356326" 8.3.7 Obavjeaivanje nadle~nog tijela  PAGEREF _Toc221356326 \h 419  HYPERLINK \l "_Toc221356327" 8.3.8 Meuinstitucionalna i meunarodna suradnja  PAGEREF _Toc221356327 \h 420  HYPERLINK \l "_Toc221356328" 8.3.9 Prekraajne odredbe i nadzor  PAGEREF _Toc221356328 \h 421  HYPERLINK \l "_Toc221356329" 8.3.10 Kratki pregled usklaenosti s meunarodnim standardima  PAGEREF _Toc221356329 \h 422  HYPERLINK \l "_Toc221356330" 8.4 CRNA GORA  PAGEREF _Toc221356330 \h 423  HYPERLINK \l "_Toc221356331" 8.4.1 Obveznici  PAGEREF _Toc221356331 \h 423  HYPERLINK \l "_Toc221356332" 8.4.2 Identifikacija stranke  PAGEREF _Toc221356332 \h 425  HYPERLINK \l "_Toc221356333" 8.4.2.1 Identifikacija stvarnog vlasnika  PAGEREF _Toc221356333 \h 428  HYPERLINK \l "_Toc221356334" 8.4.3 Dubinska analiza stranke  PAGEREF _Toc221356334 \h 428  HYPERLINK \l "_Toc221356335" 8.4.4 Obavjeaivanje nadle~nog tijela  PAGEREF _Toc221356335 \h 431  HYPERLINK \l "_Toc221356336" 8.4.5 Ovlaatena osoba, unutarnji nadzor i izobrazba  PAGEREF _Toc221356336 \h 431  HYPERLINK \l "_Toc221356337" 8.4.6 Zadae nadle~nih tijela i meunarodna suradnja  PAGEREF _Toc221356337 \h 433  HYPERLINK \l "_Toc221356338" 8.4.7 Zaatita i uvanje podataka  PAGEREF _Toc221356338 \h 435  HYPERLINK \l "_Toc221356339" 8.4.8 Prekraajne odredbe i nadzor  PAGEREF _Toc221356339 \h 438  HYPERLINK \l "_Toc221356340" 8.4.9 Kratki pregled usklaenosti s meunarodnim standardima  PAGEREF _Toc221356340 \h 439  HYPERLINK \l "_Toc221356341" 8.5 RUMUNJSKA  PAGEREF _Toc221356341 \h 440  HYPERLINK \l "_Toc221356342" 8.5.1 Obveznici  PAGEREF _Toc221356342 \h 441  HYPERLINK \l "_Toc221356343" 8.5.2 Identifikacija stranke i stvarnog vlasnika  PAGEREF _Toc221356343 \h 442  HYPERLINK \l "_Toc221356344" 8.5.3 Obavjeaivanje nadle~nog tijela  PAGEREF _Toc221356344 \h 444  HYPERLINK \l "_Toc221356345" 8.5.4 Zaatita, tajnost i uvanje podataka  PAGEREF _Toc221356345 \h 445  HYPERLINK \l "_Toc221356346" 8.5.5 Ovlaatena osoba, unutarnji i vanjski nadzor obveznika  PAGEREF _Toc221356346 \h 447  HYPERLINK \l "_Toc221356347" 8.5.6 Nadle~nost Ureda Rum i meunarodna suradnja  PAGEREF _Toc221356347 \h 448  HYPERLINK \l "_Toc221356348" 8.5.7 Prekraajne odredbe  PAGEREF _Toc221356348 \h 449  HYPERLINK \l "_Toc221356349" 8.5.8 Kratki pregled usklaenosti s meunarodnim standardima  PAGEREF _Toc221356349 \h 451  HYPERLINK \l "_Toc221356350" 8.6 DANSKA  PAGEREF _Toc221356350 \h 453  HYPERLINK \l "_Toc221356351" 8.6.1 Obveznici  PAGEREF _Toc221356351 \h 453  HYPERLINK \l "_Toc221356352" 8.6.2 Dubinska analiza stranke  PAGEREF _Toc221356352 \h 455  HYPERLINK \l "_Toc221356353" 8.6.3 Obavjeaivanje nadle~nog tijela  PAGEREF _Toc221356353 \h 459  HYPERLINK \l "_Toc221356354" 8.6.4 Voenje evidencija i interne procedure  PAGEREF _Toc221356354 \h 461  HYPERLINK \l "_Toc221356355" 8.6.5 Tajnost podataka  PAGEREF _Toc221356355 \h 462  HYPERLINK \l "_Toc221356356" 8.6.6 Registracija i nadzor  PAGEREF _Toc221356356 \h 463  HYPERLINK \l "_Toc221356357" 8.6.7 Prekrajne odredbe  PAGEREF _Toc221356357 \h 465  HYPERLINK \l "_Toc221356358" 8.6.8 Kratki pregled usklaenosti s meunarodnim standardima  PAGEREF _Toc221356358 \h 466  HYPERLINK \l "_Toc221356359" 8.7 VELIKA BRITANIJA  PAGEREF _Toc221356359 \h 467  HYPERLINK \l "_Toc221356360" 8.7.1 Obveznici  PAGEREF _Toc221356360 \h 468  HYPERLINK \l "_Toc221356361" 8.7.2 Dubinska analiza stranke  PAGEREF _Toc221356361 \h 470  HYPERLINK \l "_Toc221356362" 8.7.3 Obavjeaivanje  PAGEREF _Toc221356362 \h 472  HYPERLINK \l "_Toc221356363" 8.7.4 uvanje podataka, procedure i izobrazba  PAGEREF _Toc221356363 \h 473  HYPERLINK \l "_Toc221356364" 8.7.5 Nadzor i registracija  PAGEREF _Toc221356364 \h 475  HYPERLINK \l "_Toc221356365" 8.7.6 Prekrajne odredbe  PAGEREF _Toc221356365 \h 476  HYPERLINK \l "_Toc221356366" 8.7.7 Kratki pregled usklaenosti s meunarodnim standardima  PAGEREF _Toc221356366 \h 477  HYPERLINK \l "_Toc221356367" 9 PRIMJERI IZ PRAKSE  PAGEREF _Toc221356367 \h 479  HYPERLINK \l "_Toc221356368" 9.1 Prvi slu aj: Sumnjive transakcije hrvatskih dr~avljana preko nerezidentnog ra una off shore tvrtke u Sloveniji  PAGEREF _Toc221356368 \h 481  HYPERLINK \l "_Toc221356369" 9.2 Drugi slu aj: Sumnjive transakcije povezane s transferima u/iz RH preko nerezidentnog ra una off shore tvrtke iz Irske  PAGEREF _Toc221356369 \h 485  HYPERLINK \l "_Toc221356370" 9.3 Trei slu aj: Sumnjive transakcije povezane s prijevarama u Njema koj  PAGEREF _Toc221356370 \h 490  HYPERLINK \l "_Toc221356371" 9.4 etvrti slu aj: Sumnjive transakcije povezane sa prijenosom udjela  PAGEREF _Toc221356371 \h 493  HYPERLINK \l "_Toc221356372" 9.5 Peti slu aj: Sumnjive transakcije povezane s ulaganjem u tvrtku "Casino"  PAGEREF _Toc221356372 \h 497  HYPERLINK \l "_Toc221356373" 9.6 `esti slu aj: Sumnjive transakcije povezane s loro/nostro doznakama preko nerezidentnih ra una off shore tvrtke  LTD  PAGEREF _Toc221356373 \h 502  HYPERLINK \l "_Toc221356374" 10 ZAKLJU AK  PAGEREF _Toc221356374 \h 509  HYPERLINK \l "_Toc221356375" 11 LITERATURA  PAGEREF _Toc221356375 \h 518 UVODNE NAPOMENE U posljednjem je desetljeu problem organiziranog kriminala, pranja novca i financiranja terorizma sve prisutniji na nacionalnoj, ali i meunarodnoj razini. Kriminalni milje je jednim djelom ugledao svoju aansu u globalizaciji tr~iata i tijekova novca, dok s druge strane moderne tehnologije i sofisticirani sustav plaanja utvaraju nove mogunosti i modificiraju klasi ne na ine pranja novca. U svojoj biti pranje novca predstavlja samo joa jednu nadogradnju inicijalnog zlo ina, kariku koja nedostaje do kona nog uspjeha. Zlo in mo~e biti uspjeaan samo ako e se proiziala sredstva iskoristiti na na in da se prikrije njihov pravi izvor. Zavraenim ciklusom pranja novca kriminalna aktivnost dobiva potvrdu isplativosti i mo~e ponovno zapo eti ili nastaviti djelovanje reinvestiranjem opranih sredstava u novi, zakoniti posao. Raznovrsnost metoda i tehnika djelovanja koje uklju uju protok novca kroz financijski i nefinancijski sektor, fazi polaganja daje prioritet te isti e zna aj prevencije pranja novca i financiranja terorizma. S obzirom da je financijski sustav krvotok kriminala, subjekti i institucije uklju ene u pranje novca i financiranje terorizma pokuaavaju zloupotrijebiti upravo kretanje kapitala i pru~anje financijskih usluga, ato predstavlja opasnost i za stabilnost financijskog sustava u cjelini. U meunarodnim se okvirima pojam  pranje novca prvi puta spominje tek prije 30 godina, ali u su~enom obujmu. Konvencija UN protiv nezakonitog prometa opojnih droga i psihotropnih tvari smatra se prvim sveobuhvatnim meunarodnim sporazumom i pravnim temeljem meunarodnih nastojanja, ali pranje novca povezuje primarno uz pojam droge. Narednom Konvencijom Vijea Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda ste enog kaznenim djelom (i o financiranju terorizma), kao i drugim konvencijama vezanim za organizirani kriminal i terorizam ula~u se veliki napori meunarodnih organizacija u cilju smanjivanja nacionalnih, meunarodnih i regionalnih ranjivosti te poduzimaju akcije protiv pranja novca i financiranja terorizma te zlo ina openito. Ubrzo nakon stravi nih dogaaja u Americi 11. rujna 2001. svijest spram organiziranog kriminala i terorizma uvelike se mijenja. Pozornost javnosti usmjerena je na sve naglaaeniji problem sprje avanja financiranja terorizma i izvoenja teroristi kih akcija. Meunarodna legislativa intenzivira prepoznavanje mjera i radnji koje ukazuju na organizirano djelovanje. U tome se cilju poja ava suradnja svih nadle~nih tijela, unapreuje meunarodni pravni instrumentarij i kona no, te~i se veoj usklaenosti svih relevantnih mjera sprje avanja terorizma i njegovog financiranja. Izuzetnu va~nost imaju i Direktive Europske unije koje zahtijevaju zabranu pranja novca te obvezuju financijski i nefinancijski sektor i struke na identifikaciju njihovih korisnika, uvanje i zaatitu podataka, obavjeaivanje nadle~nih tijela o naznakama pranja novca te druge mjere prevencije. U tom se svijetlu posebno isti e Direktiva 2005/60/EC koja cjelokupni sustav temeljen na pravilima zamjenjuje novim sustavom dubinske analize stranke temeljenom na riziku. Ono ato teorija podupire, a praksa neprestano isti e na prvom mjestu, upravo je pitanje usklaivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s meunarodnim standardima i u inkovita provedba u praksi. Najnovija nastojanja potpunog usklaenja s meunarodnim standardima, a prvenstveno s Direktivom 2005/60/EC uokvirena su novim Zakonom o sprje avanju pranja novca i financiranja terorizma koji sadr~ajem dose~e sam vrh europske legislative. Donoaenjem novog Zakona o sprje avanju pranja novca i financiranja terorizma Republika Hrvatska je u inila va~an iskorak prema novom konceptu promatranja problema pranja novca. Mijenja se koncept cjelokupnog sustava prijavljivanja transakcija, kako gotovinskih tako i onih sumnjivog karaktera. Problematika identifikacije i verifikacije dosad najzna ajnijih gotovinskih i povezanih transakcija sve se viae usmjerava k sumnjivim transakcijama. Posebno je naglaaena neophodnost procjene rizika na kojem po iva novi sustav preventivnih mjera pranja novca zahtijevajui pritom nova znanja o sofisticiranim na inima pranja novca. U okviru strukture doktorske disertacije, postavlja se nekoliko hipoteza koje e razradom postojee zakonske strukture u Republici Hrvatskoj, meunarodnih standarda i komparativnog prikaza meunarodne legislative dokazati sljedee: Neophodnost donoaenja novog Zakona o sprje avanju pranja novca i financiranja terorizma u cilju pribli~avanja Republike Hrvatske europskim i svjetskim standardima suzbijanja pranja novca, a posebice financiranja terorizma. Prvenstveno se radi o usklaivanju s Direktivom 2005/60/EZ, 40+9 revidiranih Preporuka FATF-a, Varaavskom konvencijom i Uredbom br. 1889/2005 o kontroli ulaska i izlaska gotovine iz Zajednice. Potrebu unapreenja mjera sprje avanja pranja novca podizanjem razine svijesti svih tijela koja sudjeluju u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma, koordinativnim djelovanjem, u inkovitim nadzorom i sustavnom edukacijom, za ato je u prvom redu potrebno osna~iti prevenciju na svim razinama. Neposredno ja anje uloge Ureda za sprje avanje pranja novca kao koordinativnog tijela i tijela prevencije, edukacije i analiti ke obrade zaprimljenih informacija o transakcijama gotovog novca, a posebno transakcija s karakterom sumnjivosti. Upravo bi obrada sumnjivih transakcija trebala biti osnova analiti kog rada Ureda. Razlike i sli nosti sustava sprje avanja pranja novca u pojedinim zemljama Europske unije i onima izvan nje u cijelosti ukazuju da pranje novca i financiranja terorizma prelazi nacionalne granice i te~i rjeaenjima na meunarodnoj razini. Zahtjev za meunarodnom suradnjom i razmjenom informacija na svim institucionalnim razinama, bez obzira na izbor modaliteta ustroja financijsko-obavjeatajnih jedinica, osnovna je postavka u inkovitog sustava suzbijanja pranja novca i sve naglaaenijeg financiranja terorizma. Navedene teze idu u prilog injenici da globalizacija kriminala zahtjeva globalizaciju pravnih normi i posljedi no, usklaenje i koordinaciju djelovanja meunarodno, ali i na nacionalnoj razini. Iz navedenog se razloga s pravom o ekuje da e zakoni, pravilnici i sporazumi koji potanko razrauju materiju pranja novca i financiranja terorizma otvoriti nove mogunosti konkretnog djelovanja u praksi. PRANJE NOVCA Pojam novca Novac je zamisao.  Ideja da nekom objektu mo~e biti odreena vrijednost i da se mo~e koristiti u trgovini, vrlo je stara, ali univerzalna . Joa od vremena Aristotela (384.-322. p.n.e.) koji je zauzeo stajaliate da se u funkciji novca mogu pojaviti samo korisne stvari, odnosno da to moraju biti stvari s prometnom vrijednoau i danas se odr~ala ta osnovna bit novca, a to je omoguavanje procesa razmjene u kojem novac predstavlja ope sredstvo u razmjeni dobara i usluga. U tom smislu, novac je zapravo  roba posebne vrste koja je u funkciji opeg ekvivalenta, a svojom upotrebnom vrijednoau slu~i izra~avanju vrijednosti svih ostalih roba koje se prema njoj nalaze u relativnom obliku vrijednosti . Neizostavna je injenica da je novac vrlo staro pomagalo, ali poimanje da je to pouzdan artefakt, neato ato ovjek mo~e prihvaati bez pitanja i bez provjeravanje, ipak je neato ato se u povijesti novca pojavljivalo tek povremeno, uglavnom u proalom stoljeu. Jasno razumijevanje procesa pranja novca jednako tako zahtjeva razumijevanje prirode novca i njegove uloge. Iako se novac se naj eae shvaa kao gotovina, za razumijevanje njegove pravne prirode va~ne su sljedee odrednice: od ega je napravljen, stav ljudi koji se njime slu~e i stav vlasti koja ga stvara ili odobrava njegovo stvaranje. U tom je smislu novac zapravo samo papir, metal ili plastika koji sami po sebi nemaju nikakve vrijednosti. Sukladno tome Madinger definira novac kao "sve ono ato je openito prihvaeno kao na in podmirivanja troakova". Prvi novac Novac se pojavio tisuama godina prije papira i kovanica zbog ega se nikada nee saznati tko je doaao na ideju da se nekom objektu odredi vrijednost i namjeni tako va~no mjesto u trgovini. Trgovina se zapravo temelji na razmjeni, a osnovna funkcija novca je u tome ato slu~i kao ope sredstvo razmjene dobara i usluga. Od "trampe" do kovanica Najranije je to bila "trampa" gdje se mijenjala jedna stvar za drugu, a ujedno je predstavljala odreeni vid socijalizacije i dru~enja. Meutim, proces "trampe" nije uvijek jam io poatenu trgovinu, a ote~avajua okolnost bilo je i trgovanje na to no odreenim mjestima. Prostorna udaljenost je pritom predstavljala nepremostive probleme. S vremenom je "trampu" zamijenio nov ani sustav razmjene. Kao ato je supra navedeno, novac je zamisao da neki odreeni predmet ima vrijednost i prihvaen je u svim vrstama razmjene. Kao zamisao, novac mo~e imati bilo koji oblik. U razli itim vremenima, na razli itim mjestima, novac mo~e predstavljati skoro sve ato se mo~e zamisliti. Neke od tih stvari imaju istinsku vrijednost kao npr. orue, no~evi, plug (sve ato je nu~no za obavljanje poljoprivrede i ratarstva). Novac se najprije razvio kao lokalni (mjesni novac). Odgovarao je prilikama u kojima je nastao i imao lokalo zna enje. Napredak druatvene podjele rada i razmjene dobara dovodi do racionalnijeg sustava novca. Neke stvari su bile vrijedne zbog njihove rijetkosti: zlato, srebro, bakar i druge plemenite kovine kao i slonova kost, akoljke, zubi kita ili medvjeda. Potroana roba kao aj, duhan, papar i sol lako su se mogli mjeriti i vagati pa su takoer bili predmeti razmjene i vrlo tra~ena roba. Stari su Rimljani dijelili plau svojim vojnicima u soli, ali i u kovanicama. Kovanice su bile idealni oblik novca jer im se precizno mogla odrediti vrijednost odreena te~inom, veli inom i dizajnom. Kovani novac, kao prvi simboli ki novac, slu~i u svrhu opeg sredstva razmjene dobara i usluga, odnosno mjerilo njihove tr~iane vrijednosti. Nitko ne mo~e utvrditi tko je izumio kovanice. Najranije se pojavljuju u 7. stoljeu pr. Krista u dr~avi Lidiji u Maloj Aziji (teritorij danaanje Turske). Izraivane su od elektruma  prirodne slitine zlata i srebra. Osim elektruma, u izradi novca koristilo se zlato, srebro, bakar, bronca i mjed.  Cijela povijest novca, od trenutka kada dr~ava preuzima tu instituciju pod svoje okrilje, pa do suvremenosti, mo~e se razmatrati kao povijest zlatnog i srebrnog novca . Prvi je novac izraivan ru no i ta se tehnika vrlo malo mijenjala sve do XVI. stoljea, do pojave prvih strojeva za kovanje novca. U I. stoljeu postojao je zanimljiv obi aj dodatnog ozna avanja novca simbolom, monogramom, imenom ili likom vladara. Radili su to trgovci, obi ni ljudi i dr~ave. Dodatno ozna avajui strani novac, dr~ava mu je omoguavala slobodno kretanje svojim teritorijem. Ostali su to inili samo ako su ostavljali "svoj" novac kao neku vrstu depozita, tj. o ekivali su da im se taj isti novac vrati. Razlog tomu je vrlo jednostavan: ukoliko je kovanica izgubila na vrijednosti zbog istroaenosti ili oateenja, dr~ava je nije zamjenjivala ili nadoknaivala atetu. Monetarni sustav u Gr koj i Rimu U anti ko vrijeme i vrijeme Bizantskog Carstva novac su izdavale dr~ave i vladari. Gr ki period karakterizirali su gradovi-dr~ave kojih je bilo nekoliko tisua. Svaki grad-dr~ava, sa svojim teritorijalnim okru~enjem, imao je svoju vladu koja je izdavala novac. Takoer, svaki je polis imao svoja bo~anstva i heroje koji su slu~ili kao motiv na njihovu novcu. Aleksandar Veliki (356.-323. pr. Krista) je na svom novcu prikazivao gr ka bo~anstva i heroje. Nakon Aleksandrove smrti dijadosi nastavljaju izdavati njegov novac zbog toga ato je bio vrlo ugledan i cijenjen. Sljedee je desetljee obilje~eno stalnim sukobima meu Aleksandrovim nasljednicima. Novac i dalje kuju s njegovim likom, a svoje ime stavljaju na nali je kovanice, do kona ne zamjene Aleksandrova lika njihovim vlastitim.. Nov ane jedinice te kovanje i kolanje novca u Rimu bilo je usko povezano s politi kim i ratnim zbivanjima. Zlatni i srebrni novac izdavao je car, a bakreni i bron ani Senat, od ega se odstupalo samo u rijetkim slu ajevima. Najraniji bron ani novac imao je slike bo~anstava. Cezar ini radikalan potez - stavlja svoj lik na srebrni denarius te postaje prvim Rimljaninom koji joa za ~ivota kuje novac sa svojim likom. Rimski car Konstatin I. Veliki (285.-337.) u povijesti je posebno interesantan zbog toga ato je proglasio sve vjere u dr~avi ravnopravnima. Tijekom vladavine je stvorio i vrst nov ani sustav. Osnovna jedinica je zlatni solidus koji predstavlja osnovu kasnijeg bizantskoga nov anog sustava te stoljeima u~iva najvei ugled. Bizant - nasljednik Rimskog Carstva, nastavlja rimsku praksu prikazivanja lika vladara na novcu, ali s odreenim izmjenama. U X. stoljeu solid je zamijenjen tetrateronom i histamenonom.. Prvi hrvatski novac kovao je herceg Andrija (1196-1204). Bili su to srebreni denari i poludenari kovani po uzoru na frizatike, stoga se nazivaju hrvatski frizatici. Najreprezentativniji novac hrvatske proalosti bio je banski denar (banovac). Kovali su ga nasljednici hercega Andrije sljedee stoljee i pol (1235.-1384.), a zbog svoje je kvalitete i lijepe izrade bio vrlo cijenjen. Razvoj papirnatog novca Kovanje novca je bio izrazito vrijedan i prakti an postupak, ali isto tako i izazov za velike dr~avne, ali i sitne prijevare. Razni vladari, rastroani ili oni koji bi se naali u financijskom akripcu, vrlo bi esto smanjivali koli inu plemenite kovine u novcu ili u njegov sastav ubacili bakar, jeftiniju kovinu. Meutim, novac se pogoraavao i zbog samog prometa, raznih financijskih, ekonomsko-politi kih razloga, sve vee financijske potrebe dr~ave i pritiska inflacije ato je rezultiralo smanjenjem vrijednosti nov ane jedinice. U srednjovjekovnom svijetu kovani novac raznih jurisdikcija slijevao se u tadaanje najvee trgova ke gradove. Kako se zbog toga naala u opticaju velika koli ina kovanog novca koji je bio na razli ite na ine izmijenjen (budui da su se nudili najprije njegovi najloaiji primjerci), kovani novac je postao problem. Tijekom Renesanse, u Italiji se pojavljuju prve banke i papirnati novac. Papir je olakaao teret u d~epu i do ruba prosja kog atapa doveo tzv. "sjecikese", prete e modernih d~epara. Papirnati novac se u to doba razlikovao od grada do grada. Pojava prve "nacionalne valute" podudara se s roenjem Sjedinjenih Ameri kih Dr~ava. Koriatenjem papira zamisao novca je podignuta na viau razinu. Sada je novac bio doista obeanje plaanja i osiguranja odreene stvari koja ima pravu vrijednost. U Americi kao i u Europi prvi papirnati novac (banknote) bio je na poleini pozlaen, ato je predstavljalo obeanje vlade da e isplatiti iznos vrijednosti u zlatu ispisan na prednjoj strani nov anice (kasnije se u istu svrhu upotrebljavalo srebro). Papir je prvi puta bio neato ato nije rijetkost ili neato ato nema istinsku vrijednost, a upotrebljava se kao novac. Slijedei korak na putu ka modernom poimanju novca je postupak dr~ave kada, umjesto da svoje vrijednosne papire stavlja u vlastitu banku i uzima iz banknote (za plau vojnika, mornara i slu~benika), po inje emitirati vlastite nov anice i izravno ih isplaivati. Tako emitirane nov anice takoer su zadr~avale jamstvo da e dr~avna riznica za njih isplatiti donosiocu zlato ili srebro. Kako je Benjamin Franklin bio tiskar, dobio je ideju da tiska papirnati novac koji bi imao podlogu u zlatu ili srebru, odnosno neato ato bi se u svakom trenutku moglo razmijeniti za odgovarajuu koli inu plemenite kovine. Na taj je na in nastao prvi papirnati dolar. Prvi hrvatski papirnati novac pojavio se na Pagu 1778. godine - paaki asignat. Svoj su novac kovali i hrvatski velikaai. Po etkom 14. stoljea radili su to moni `ubii, a u prvoj polovici 16. stoljea njihovi potomci i nasljednici grofovi Zrinski. Novci Nikole III Zrinskog (osobito airoki groaevi i taliri) smatraju se najljepaim hrvatskim novcem. Nakon novca hrvatsko-ugarskih i hrvatsko-austrijskih vladara, izvornim hrvatskim novcem smatra se kovani i papirnati novac iz vremena bana Josipa Jela ia. Bila su to nestabilna financijska vremena u kojima je nedostajalo sitnog novca za svakodnevna plaanja. Iz tog je razloga Bansko vijee u Zagrebu, u vlastitoj kovanici, po elo kovati bakreni kri~ar i srebrni forint, a gradske opine, poduzea i trgova ke kue izdavale su papirne nov anice s vlastitim jamstvom. Novac je evoluirao kroz stoljea, ali bez obzira na fizi ki oblik koji poprima, uvijek zadr~ava iste karakteristike. Slijedom supra izlo~enog proizlazi istinitost Keynsove tvrdnje:  nema sumnje da novac nije niata drugo nego ono ato dr~ava s vremena na vrijeme proglasi kao sredstvo plaanja nov anih obveza . Danas se novac mo~e pojaviti kao nov anica, ek, kovanica, ali e u skoroj budunosti potpuno izai iz upotrebe zbog komoditeta i brzine koje pru~a kreditna kartica ili elektroni ke to kice na ra unalu u vidu elektronskog bankarstva. U svom novom obliku ponovno e pokrivati ideju novca. Temeljem supra navedenog, za razumijevanje procesa pranja novca i financiranja terorizma va~na je spoznaja prave, istinske uloge novca kao osnovnog sredstva razmjene. U tom svijetlu, evidentno je da, iako veina procesa pranja novca obuhvaa samo neke oblike novca, u procesu pranja novca mo~e biti upotrijebljeno baa sve: dijamanti, zlato, kreditne kartice, dionice, garancije, rijetke kovanice, police osiguranja, dostava novaca putem poate i joa mnogo razli itih oblika novca . Ove vrste transfera novca u razne oblike ograni ene su samo maatom osobe, a ne oblikom u kojem se novac pojavljuje. Pojam pranja novca Pojam  pranje novca  odnosi se na sve vrste  postkriminalnih aktivnosti usmjerenih na prikrivanje imovinske koristi ili vrijednosti ste ene na nezakoniti na in , ulaganjem u financijski i nefinancijski sustav, s krajnjim ciljem njegova ozakonjenja. Bez obzira ato  takva sredstva nikada nee biti ista u o ima zakona  ma koliko je faza prljavi novac proaao i razli itih oblika promijenio, pranje novca e biti uspjeano tek ako (i kada) se uspije zametnuti trag njegove prave prirode, izvora ili vlasniatva. Sukladno tome,  prljavim novcem se smatra svaki novac koji je ste en kaznenim djelom i sva imovina koja iz njega proizlazi, ato indicira nu~nu vezu izmeu pranja novca i prethodne kriminalne aktivnosti. Zlo in mo~e biti uspjeaan samo ako e se proizaala sredstva iskoristiti na na in koji podrazumjeva prikrivanje njihovog pravog izvora. Oprana se sredstva mogu reinvestirati u potpuno zakoniti posao ili koristiti za neometano u~ivanje. Meutim, pranjem novca smatra se i  koriatenje zakonitih sredstava za nezakonite radnje kao ato je financiranje terorizma , ali se primarno ipak povezuje s trgovinom droge, prijevarom, poreznom utajom i drugim nezakonitim aktivnostima. Izraz "pranje" promovirao londonski The Guardian 1973. u vezi s poznatom Nixonovom aferom "Watergate", a radilo se o iznosu od 200.000 dolara predvienom za financiranje ameri ke republikanske predizborne kampanje. Po etkom 80-tih godina izraz pranje novca koristi Palermo konvencija, Konvencija Ujedinjenih naroda protiv nezakonite prodaje opojnih droga i psihotropnih tvari, Konvencija 141. Vijea Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda ste enoga kaznenim djelom, 40 Preporuka FATF i Direktiva 91/308/EEC o sprje avanju koriatenja financijskog sustava u svrhu pranja novca (vidjeti viae infra u Poglavlju 3.). Na istim postavkama pojam pranja novca najopse~nije definira danas va~ea Direktiva 2005/60/EZ o sprje avanju koriatenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, kao: prikrivanje prave prirode, izvora novca, pretvorbu i prijenos imovine u smislu prikrivanja njenog protuzakonitog porijekla, odnosno nabavu, posjedovanje ili upotrebu imovine proizaale iz kaznenog djela. Jednako tako, podrazumijeva i sudjelovanje, povezanost, pokuaaj pomaganja, poticanja te omoguavanje izvraenja bilo koje od supra navedenih radnji. Iz odredaba Direktive 2005/60/EZ vidljiv je odmak od tradicionalnog poimanja pranja novca kao  pretvorbe prljavog u isti novac ,  pranja novca od trgovine drogom ili  prikrivanje prljavog novca (elasti no ili preusko definirano). Moderna tehnologija, alternativni na ini pranja novca putem nefinancijskog sektora i nepresuana maata kriminalaca mogli bi pomoi pri formuliranju moderne definicije pranja novca koja bi govorila u prilog tome da se pranje novca javlja prilikom provoenja bilo koje transakcije ili odnosa koji obuhvaa sve oblike imovine ili imovinske koristi, u materijalnom ili nematerijalnom obliku, a koja proizlazi iz nezakonitog djelovanja. Povijest pranja novca Prvi po eci pranja novca zasigurno su povezani su s Alphonse Caponeom, kriminalcem koji je tridesetih godina proalog stoljea vodio posao vrijedan 100 miliona dolara prihoda godinje. Mathers navodi jednu od teorija nastanka izraza pranje novca i povezuje ga s stotinama javnih praonicama rublja u Caponeovom vlasnitvu, otvorenih u Chicagu i okolici. Kako je to bilo vrijeme prohibicije, Capone je nezakoniti prihod od prodaje alkohola prikazivao kao utr~ak praonica rublja. U tom je segmentu Capone proaao neka~njeno jer pranje novca nije postojalo kao kazneno djelo. Drugu teoriju, jednako tako vezanu za Caponea, iznosi Kochan. Od 1920. do 1930. Capone je ulagao novac mafije u lance pizzerija, restorana i casina na Kubi. Uspjeano je provodio svoje planove i airio posao zahvaljujui lokalnim vlastima i potkupljivim ministrima s kojima je dijelio zaradu. Kasnije je novac prebacio u `vicarsku ije je zakonodavstvo u to vrijeme dozvoljavalo bogatim ljudima sakrivanje novca na sigurno. Capone je na kraju osuen zbog neplaanja poreza, meutim njegova osuda ukazuje da nezakonito poslovanje nije samo po sebi dovoljno. Novac zaraen od nezakonitih aktivnosti poput prodaje alkoholnih pia u tajnosti, prostitucije, kockanja i korupcije treba se sakriti, preto iti u zakonito poslovanje ili prebaciti u off shore zone. Caponeov suradnik Mayer Lansky zvan  ra unovoa mafije , vodio je Caponeovim primjerom i u io iz njegovih greaaka. Prvi je razvio jednu od tehnika pranja novca koristei novu shemu povezanu s bankovnim ra unima `vicarske. Lansky je prvi puta upotrijebio koncept povrata zajma tako da je putem dostavlja a gotov novac fizi ki poslao iz SAD u `vicarsku kako bi izbjegao plaanje poreza. Novac je polo~en na nekoliko bankovnih ra una na zaporku s kojih je kasnije Lansky  posuivao novac i vraao ga natrag u zemlju. To je bio samo jedan od na ina provoenja cijelog ciklusa pranja novca. Kasnije su nove ideje provedene u praksu preuzimanjem novca od Kube i Bahama do Nevade gdje je finalno utjecao na cijelu industriju igara na sreu, sve do shema koje nisu nikada otkrivene. I Lansky je na kraju zavraio u zatvoru, ali zbog povezanosti s mafijom. Na taj je na in poslao jasnu poruku o tome koliko je zadnja faza (faza integracije) va~na za uspjeano provoenje ciklusa pranja novca. Iako je SAD prednja io u legislativi vezanoj za pranje novca, nije bilo velikih pomaka sve do sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljea kada je popularnost kokaina u inila Floridu svjetskim centrom aktivnosti pranja novca. Nezakonita prodaja i trgovina drogom utrla je put prvoj Konvenciji Ujedinjenih naroda protiv nezakonite prodaje opojnih droga i psihotropnih tvari donesenoj u Be u 1988. (vidjeti infra u Poglavlju 3.1.), kao prvom sveobuhvatnom meunarodnom sporazumu za ka~njavanje pranje novca. Definicija pranja novca Definicija pranja novca razvijala se postupno, od uske veze s proizvodnjom i prodajom droge do airokog opsega kaznenih djela koji mu neizostavno prethode. Ako se vratimo na samu sr~ pranja novca, a to je prikrivanje nezakonitog izvora prihoda i pokuaaj njihovog  ozakonjenja , jasna je uloga zakonodavstva koje sustav sprje avanja pranja novca mora graditi na temeljnoj postavci: zlo in se ne isplati. Ova postavka ima dva cilja: dobar preventivni sustav kako bi se pranje novca sprije ilo ili otkrilo, odnosno oduzimanje svih prihoda i imovine, ukoliko je novac ve opran. U tom smislu sprje avanje pranja novca ima aire u inke na po injenje kaznenih djela motiviranih isklju ivo profitom. S obzirom da se proces pranja novca u pravilu odvija u tri faze te se nerijetko prote~e preko meunarodnih granica, gdje sudjeluju manje ili vee grupe ljudi stvorene ad hoc ili za trajnije djelovanje, a prethodi mu razli itost predikatnih kaznenih djela, sve to jasno ukazuje na slo~enost samog procesa pranja novca. Usprkos tome ato se definicija pranja novca neizbje~no razvija, u ranijoj se literaturi kao i u modernim razmialjanjima pojavljuju iste osnovne sastavnice definicije pranja novca: prikrivanje nezakonitog izvora novca i nastojanje njezinog ozakonjenja. U tom se smislu navode neka promiljanja o strukturi pojma pranja novca: Pranje novca svaka je tehnika usmjerena na pretvorbu nepoateno i nezakonito ste enog prihoda tako da se ini kao poatena i zakonita zarada .  Pranje novca ozna ava aktivnost usmjerenu na prikupljanje nepoateno ili nezakonito ste enih prihoda kroz dopuatene poslove .  Pranje novca mo~emo najkrae definirati kao pretvaranje ilegalno ostvarene dobiti u prividno legalnu .  Pranje novca obuhvaa djelatnosti usmjerene na prikrivanje imovinske koristi dobivene kriminalnim djelom, te uklju ivanje, deponiranje i drugo raspolaganje doti nim predmetima (novcem, vrijednosnim papirima, draguljima i dr.) stvarajui privid legalne ste enosti tih predmeta .  Tradicionalno, pranjem novca se smatra (odvojeno od ostalog) iaenje prljavog novca proizaalog iz nezakonitih aktivnosti koje su u kolektivnoj svijesti vjerojatno povezane s prodajom droge .  Termin pranje novca se odnosi na promjenu oblika nezakonito ste enog novca na na in da izgleda legalan. Osim toga, to je prikrivanje nezakonitog izvora prihoda ili njegovo koriatenje .  Prikrivanje porijekla nezakonitih prihoda kako bi se inilo da potje u iz zakonitih izvora .  Pranje novca je financijska transakcija stvorena za promicanje odreenih nezakonitih aktivnosti ili za prikrivanje dobiti iz nezakonitih djelatnosti .  Pranje novca je po svojoj prirodi postupak prikrivanja nezakonitog izvora prihoda ka~njivih djela kao bi se inili zakonitim . `ira definicija pranja novca ukazuje na kompleksnost samog procesa, a o ituje se u stavu da je pranje novca proces koji obuhvaa odreena postupanja s imovinom koja proizlazi iz kaznenog djela, a ne mora nu~no uklju ivati novac. Naj eae se povezuje s ekonomski motiviranim kaznenim djelima. S obzirom na supra navedeno evidentno je da definicija pranja novca treba te~iti sveobuhvatnosti, imajui na umu da je cilj pranja novca umanjenje ili otklanjanje svakog rizika od zaplijene ili konfiskacije kako bi primarni cilj nezakonitih aktivnosti (troaenje novca ili ulaganje u nastavak poslovanja) bio postignut. Pranje novca u meunarodnim propisima Jednu od prvih definicija pranja novca na indirektan na in donosi stavak 1. to ka b) i c) lanka 3. Konvencije UN protiv nezakonitog prometa opojnih droga i psihotropnih tvari iz kojeg proizlazi da ono uklju uje: razmjenu ili prijenos imovine, znajui da je takva imovina ste ena na temelju jednog ili viae kaznenih djela u svezi sa drogom, ili na temelju sudjelovanja u takvu prekraaju ili prekraajima, u svrhe skrivanja ili prikrivanja nezakonitog podrijetla imovine ili pomaganja nekoj osobi koja je umijeaana u po injenje takva kaznenog djela da bi izbjegla pravne posljedice svojih djela sakrivanje ili prikrivanje stvarne prirode, izvora, mjesta, raspolaganja, kretanja, vlasniatva nad imovinom, znajui da je takva imovina ste ena temeljem jednog ili viae kaznenih djela vezanih uz drogu ili sudjelovanjem u jednome ili viae takvih kaznenih djela. stjecanje, posjedovanje ili uporabu imovine, za koju se zna, u vrijeme primanja, da je ste ena temeljem jednog ili viae kaznenih djela vezanih uz drogu ili sudjelovanjem u jednome ili viae takvih kaznenih djela sudjelovanje u izvraenju, udru~ivanje ili zavjera radi izvraenja, pokuaaj izvraenja i pomaganje, poticanje, olakaavanje i davanje savjeta u izvraenju bilo kojeg od kaznenih djela utvrenih sukladno ovom lanku (vezano uz drogu). Konvencija UN protiv nezakonitog prometa opojnih droga i psihotropnih tvari (u nastavku teksta: Konvencija UN) predstavlja prvi meunarodni dokument koji ureuje pitanje pranja novca. Va~no je istaknuti njeno usmjerenje isklju ivo na jedno predikatno djelo, a to je prodaja droge. Meunarodni propisi koji su inicijalno slijedili njezin primjer otiali su korak dalje i definicijom obuhvatili nezakoniti prihod svih nezakonitih aktivnosti i protupravnih radnji, bez obzira na vrstu aktivnosti iz koje takav nezakoniti prihod potje e. S time u vezi, Direktiva 2005/60/EC (u nastavku teksta: Trea direktiva) nadalje imovinom smatra imovinu bilo koje vrste, bilo fizi ku ili nefizi ku, pokretnu ili nepokretnu, materijalnu ili nematerijalnu te pravne dokumente ili instrumente u bilo kojem obliku, uklju ujui elektronske ili digitalne koji dokazuju pravo na takvu imovinu. Na istim temeljima, ali uz airi opseg predikatnih djela ( all crimes approach ) od kaznenih djela vezanih uz drogu, pranje novca se opisuje u lanku 9. Konvencije Vijea Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda ste enog kaznenim djelom (u nastavku teksta: Konvencija VE), lanku 6. Konvencije UN protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta, zatim u 1. Preporuci FATF i Direktivama Europske unije. Korak dalje otiala je Konvencija Vijea Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda ste enog kaznenim djelom te o financiranju terorizma (u nastavku teksta: Varaavska konvencija), kao i Trea direktiva. Pranjem novca smatraju se i aktivnosti kojima je stvorena imovina predviena za pranje po injene na teritoriju druge dr~ave, uz uvjet da predstavljaju kazneno djelo u toj dr~avi i koje bi, da su se dogodile u mati noj dr~avi, predstavljale predmetno kazneno djelo. Poseban zna aj je potrebno pridodati injenici da sve viae meunarodnih propisa otvara i problematiku financiranja terorizma te tra~e provoenje mjera za traganjem, identificiranjem, zamrzavanjem, privremenim oduzimanjem i konfiskacijom imovine, zakonitog ili nezakonitog porijekla, koja se koristi (ili je namijenjena za koriatenje bilo kakvim sredstvima, u cijelosti ili dijelom), za financiranje terorizma, kao i prihoda ovih kaznenih djela. U tu se svrhu poti e meunarodna suradnja u najveoj moguoj mjeri. Pranje novca u hrvatskom zakonodavstvu Donoaenjem prvog Zakona o sprje avanju pranja novca pranjem novca se smatraju:  sva injenja i ne injenja radi prikrivanja izvora protupravno ste enog novca, te koriatenje protupravno ste enog novca za obavljanje dopuatene djelatnosti i stjecanja imovine na zakonit na in . Zbog brojnih zamjerki postojanja dviju definicija pranja novca od kojih je jedna u Zakonu o sprje avanju pranja novca (u nastavku teksta: ZSPN), a druga u Kaznenom zakonu (u nastavku teksta: KZ), izmjenama i dopunama ZSPN postojea se definicija briae, a pranje novca promatra kroz prizmu  sumnjivih transakcija kojima se prikriva pravi izvor novca i imovine ili prava za koje postoji sumnja da su pribavljena na nezakonit na in u zemlji ili inozemstvu  . Temeljem supra navedenih meunarodnih standarda i zahtjeva za kriminalizacijom pranja novca, lankom 151.a Zakona o izmjenama i dopunama Osnovnog krivi nog zakona Republike Hrvatske (NN 28/96) uvedeno je kazneno djelo prikrivanja protuzakonito dobivenog novca, a lankom 279. KZ (110/97) preuzet njegov naziv. Kako je svijest o problemu koji pranje novca predstavlja za cjelokupno gospodarstvo dr~ave svoje mjesto pronalazila unutar meunarodnih standarda u suzbijanju pranja novca, tako je i lanak 279. do~ivio izmjenu (NN 129/00) kojom se s ograni enog opsega predikatnih djela prelazi na  all crimes approach . Naime, stavak 1. lanka 279. KZ propisivao je:  Tko u bankarskom, nov arskom ili drugom gospodarskom poslovanju ulo~i, preuzme, zamijeni ili na drugi na in prikrije pravi izvor novca, odnosno predmeta ili prava priskrbljena novcem za koji zna da je pribavljen kaznenim djelom za koje se mo~e izrei kazna zatvora od pet godina ili kaznenim djelom po injenim u sastavu grupe ili zlo ina ke organizacije, kaznit e se kaznom zatvora od aest mjeseci do pet godina . lankom 48. Zakona o izmjenama i dopunama KZ (NN 129/00), isti je lanak izmijenjen na na in da je brisan dio "za koji se mo~e izrei kazna zatvora od 5 godina ili kaznenim djelom po injenim u sastavu grupe i zlo ina ke organizacije" ime je proairena zona kazneno pravne odgovornosti po initelja. Lista predikatnih kaznenih djela proairena je na sva kaznena djela koja su izvor nezakonitih prihoda (all crimes approach), ato daje vee mogunosti i olakaava procesuiranje kaznenog djela pranja novca. Nadalje, istom kaznom, prema stavku 2. lanka 279. KZ kaznit e se onaj "tko novac, predmete ili prava iz stavka 1. ovoga lanka pribavlja sebi ili drugome, posjeduje ili stavlja u promet, iako je u trenutku pribavljanja znao za njihovo podrijetlo", dok je stavkom 3. lanka 279. KZ propisana kazna od jedne do deset godina za onog tko djelo iz stavka 1. i 2. istog lanka po ini kao lan grupe ili zlo ina ke organizacije. Pranje novca iz nehaja pokriveno je odredbom lanka 279. stavak 4. KZ koja propisuje kaznu zatvora od tri mjeseca do tri godine za onoga tko prilikom po injenja djela iz stavka 1. i 2. ovog lanka postupa s nehajem glede okolnosti da su novac, predmet ili prava pribavljena kaznenim djelom iz stavka 1. istog lanka. S obzirom da se radi o kaznenom djelu koje svojim sadr~ajem obuhvaa namjeru, odnosno svijest da se prikriva protuzakonito pribavljen novac, posjeduje ili stavlja u promet, jasno je da e se osoba koja postupa s nehajem glede spoznaje o protuzakonitosti radnje kaznenog djela kojim je novac pribavljen, kazniti bla~e. Za razliku od airokog obuhvata nehaja predvienog odredbama KZ koji e ionako imati najvei utjecaj na postupanje bankarskih i drugih slu~benika koji su du~ni provoditi mjere sprje avanja pranja novca (sukladno ZSPN), Konvencija VE i Varaavska konvencija ciljano navode termin pomaganje u izvraenju predikatnog kaznenog djela. Temeljem lanka 279. stavkom 5. KZ osigurana je nedvojbena primjena kaznenog djela pranja novca i na predikatna djela po injena u inozemstvu, jer je lankom 16. stavak 2. i 3. KZ utvreno da se na temelju odobrenja Dr~avnog odvjetnika Republike Hrvatske kazneni postupak mo~e pokrenuti i za ta kaznena djela. Nadalje, stavkom 6. istog lanka propisano je da e se novac i predmeti iz stavka 1., 2. i 4 oduzeti, a prava utvrditi niatavim. I na kraju, prema stavku 7. lanka 279. KZ, po initelja kaznenog djela iz stavka 1., 2., 3. i 4. istog lanka koji dragovoljno pridonese otkrivanju kaznenog djela sud mo~e osloboditi kazne. Svoj pravi naziv  pranje novca ovo je kazneno djelo napokon dobilo najnovijom izmjenom i dopunom KZ (NN 152/08). Osnovna namjera prikrivanja i nadalje je ostala neupitna, meutim praksa je joa jednom ukazala na potrebne izmjene samog bia djela. Drugim rije ima, pranje novca pretpostavlja djelovanje u bankarskom, nov arskom ili drugom poslovanju ato zna i da se proairuje opseg nezakonitog djelovanja i izvan okvira gospodarskog poslovanja kao ato je to bilo propisano do sada. U nastavku, pranjem novca smatra se takvo poslovanje prilikom kojeg osoba ulo~i, preuzme, prenese, zamijeni, pretvori ili na drugi na in prikrije pravi izvor novca, predmeta, prava ili imovinske koristi za koju zna da je nastala ili je pribavljena kaznenim djelom. Samim time, osim okvira djelovanja proairen je i njegov sadr~aj ime je osnova prikrivanja obogaena inom prenoaenja i pretvaranja predmeta kaznenog djela. Najzna ajnija izmjena odnosi se na pojam imovinske koristi koja je, osim novca, predmeta ili prava, prepoznata i uklju ena kao temelj kasnijeg oduzimanja. Oduzimanje imovinske koristi Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom iz lanka 82. KZ i sigurnosna mjera oduzimanja predmeta iz lanak 80. KZ predstavljaju zakonski temelj za oduzimanje nezakonitih prihoda bilo koje vrste kriminala, pa i onih ste enih pranjem novca. lankom 82. postavlja se osnovno na elo sukladno kojem nitko ne mo~e zadr~ati imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom. Nadalje, stavkom 3. lanka 82. KZ (NN 110/97) prvotno je propisano da e se imovinska korist oduzeti i kada se po bilo kojem pravnom temelju nalazi kod tree osobe, ako je prema okolnostima pod kojima je ostvarila odreene vrijednosti znala ili je mogla i bila du~na znati da su vrijednosti ostvarene kaznenim djelom. Dokazivanje i postupak oduzimanja imovinske koristi koja je ostvarena kaznenim djelom, a nalazi se kod tree osobe, olakaano je izmjenom i dopunom KZ (NN 129/00) kojom stavak 3. lanka 82. KZ glasi: "imovinska korist oduzet e se i kad se po bilo kojem pravnom temelju nalazi kod tree osobe , dok je izmjenama i dopunama KZ (NN 111/03 i 105/04) joa nadodano  a nije ste ena u dobroj vjeri". Najnovije izmjene i dopune KZ ( NN 152/08) joa dublje zadiru u oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom. Dvije su velike novine sadr~ane u lanku koje e svakako olakaati provoenje postupka i oduzimanje imovine. U tom svijetlu, stavak 3. lanka 82. dopuata oduzimanje imovine kada se u ini vjerojatnim da je ista po bilo kojem pravnom temelju kod po initeljevog bra nog ili izvanbra nog druga, roaka u uspravnoj lozi, pobo noj lozi do treeg stupnja zaklju no te srodnika po tazbini do drugog stupnja zaklju no, posvojenika i posvojitelja. Drugi veliki iskorak u injen je stavkom 2. istog lanka, a odnosi se na kaznena djela u nadle~nosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. U tom se slu aju kree se od pretpostavke da je ukupna imovina po initelja ste ena kao imovinska korist od kaznenog djela, osim ukoliko po initelj ne u ini vjerojatnim da je njezino podrijetlo zakonito, ime se teret dokaza prebacuje na po initelja. I nadalje u prilog svakodnevnoj praksi koja upozorava na dosadaanje nedostatke zakonskih odredaba, lanak 5. izmijenjenog lanka 82. vrlo jasno navodi da e u slu aju nemogunosti oduzimanja imovinske koristi sud nalo~iti osobi od koje se imovinska korist oduzima isplatu odgovarajue protuvrijednosti u nov anom iznosu Faze pranja novca Iz same definicije pojma pranja novca evidentno je da se pranje novca odvija u odreenom procesu, viae ili manje kompleksnom, u  domaem ili meunarodnom okru~enju, obuhvaajui slijed infra navedenih faza. Uz tri faze pranja novca: polaganje, oplemenjivanje i integraciju mogue su i neke meufaze, dok u posljednje vrijeme alternativni na ini pranja novca ine strukturu procesa pranja novca znatno kompleksnijom. Tri faze u procesu pranja novca Pranje novca se mo~e ukratko definirati kao pretvaranje ilegalnog novca u legalan, odnosno novca s pokriem u odreenom poslu ili djelatnosti, s ciljem prikrivanja njegovog pravog porijekla. Kako bi se postigao dojam  zakonitosti , nu~no ga je ubaciti neposredno u legalni, financijski sustav ili indirektno preko nefinancijskog sustava dodatno ote~ati otkrivanje njegovog vlasnika ili pravog izvora novca. Iz prethodno navedenog proizlazi da je pranje novca odreeni proces i to vrlo kompleksan. Joa godine 1991. u izvjeataju Australian National Crime Authority taj se proces objaanjava kao  shema koja bi trebala obuhvaati: isti prihod od kriminalne djelatnosti koji je u posjedu kriminalca, ime e se manevrirati na na in da se zametne trag odnosno izvor novca, nakon ega bi se novac trebao vratiti tom istom kriminalcu. Novac je sada " ist", ima svoje podrijetlo i spreman je za daljnju uporabu . Faza polaganja (placement) Faza polaganja je prava faza pranja novca, odnosno stvaranja privida zakonitosti nezakonito ste enih sredstava i prikrivanja nezakonitog izvora. U ovoj se fazi sredstva (naj eae gotovina) iz kriminalne djelatnosti ubacuju u financijski sustav ili pretvaraju u neku drugu vrstu imovine. Bez obzira na odabrani na in pranja novca u prvoj fazi, uspjeh njegovog provoenja olakaati e korumpirani djelatnici, iskoriatavanje manjkavosti preventivnog sustava financijske ili nefinancijske institucije, kao i cjelovitog zakonodavnog sustava koji regulira materiju sprje avanja pranja novca jedne zemlje. U prvoj fazi pranja novca pera i izla~u nezakonita sredstva ulaganjem u financijski, nefinancijski ili drugi alternativni sustav zbog ega je ova faza po mogunosti detekcije prljavog novca krucijalna.  Virmanski na in plaanja, odnosno koriatenje instrumenata platnog prometa, zahtijeva otkrivanje i identifikaciju nalogodavca i primatelja, ato kod gotovine nije slu aj, te sama priroda kriminalnih transakcija predstavlja nebrojene usitnjene iznose u gotovini (uli na prodaja droge) ili znatne iznose gotovine (naoru~anje, korupcije, plja ke). Kako efektiva nije prikladna za daljnje koriatenje zbog izazivanja pa~nje i sumnje, u ovoj se fazi nastoji ato prije transformirati u drugi oblik, prikladniji za daljnju uporabu . S obzirom na zna aj prve faze u kojoj osoba koja provodi postupak pranja novca naj eae dolazi do neposrednog kontakta s djelatnikom financijske ili nefinancijske institucije, razvijena je cijela lista indikatora za prepoznavanje sumnjivih ili nelogi nih transakcija. Prema vrstama, indikatori se mogu podijeliti na indikatore koji se odnose na transakciju, osobu i ostale indikatore, dok se prema sadr~aju dijele na indikatore za financijski, nefinancijski sektor te indikatore za profesije i struke. Raznovrsnost metoda i tehnika djelovanja koje uklju uju protok novca kroz financijski i nefinancijski sektor, fazi polaganja daje prioritet te isti e zna aj prevencije pranja novca i financiranja terorizma. S obzirom da je financijski sustav krvotok kriminala, subjekti i institucije uklju ene u pranje novca i financiranje terorizma pokuaavaju zloupotrijebiti upravo kretanje kapitala i pru~anje financijskih usluga, ato predstavlja opasnost za stabilnost financijskog sustava u cjelini. Faza oplemenjivanja (layering) U drugoj fazi pera i nastoje brojnim transakcijama prikriti pravi izvor nezakonitih sredstava. Po svojoj veli ini, u estalosti i slo~enosti, naj eae se obavljaju legitimne transakcije, s ciljem odvajanja sredstava od nezakonitog izvora. Meu glavne tehnike druge faze pranja novca potpada: mijenjanje valute, krijum arenje, poslovanje preko off shore zona, pretvaranje novca u druge oblike ( ekove, mjenice, dionice ili bilo koji oblik vrijednosnih papira, kao i pretvaranje novca u materijalnu imovinu kao ato su pokretnine i nekretnine), doznake sredstava, elektronsko prebacivanje novca (elektronsko bankarstvo) osnivanje shell tvrtki, casina,  koriatenje osiguravajuih druatva, koriatenje box office i rezidentne poate, koriatenje uvozno-izvoznih tvrtki, manipulacije ra unima, manipulacije garancijama, obveznicama, vrijednosnicama , kao i falsificiranje dokumentacije, odnosno papirnatog traga novca (izvora, vlasniatva, mjesta ili svrhe). U ovoj fazi pranja novca, sredstva koja su na bilo koji od navedenih na ina ulo~ena u financijski, odnosno nefinancijski sustav ili krijum arena preko granice, po inju svoj put prikrivanja traga pravom izvoru. U tom cilju, financijski sustav je najpodatniji izvor brojnih mogunosti daljnjeg procesa pranja novca. Naj eae se koristi u obliku polaganja gotovine na jedan ili viae ra una, iste ili razli itih osoba, a sve u cilju usitnjavanja veih iznosa novca, usmjeravanja na razli ite fizi ke ili pravne osobe te promjene njegovog oblika, odnosno valute. Prijenos novca mogu je i krijum arenjem, odnosno fizi kim prijenosom novca preko dr~avne granice. Prebacivanje sredstva s ra una na ra un, u zemlji i inozemstvu, transformiranje iz jednog oblika u drugi odvija se prvenstveno s ciljem ote~anog praenja njihovog izvora. U tom svijetlu, kako bi se interkontinentalna transakcija povezala s cijelim lancem pera a novca, esto je potrebno i nekoliko mjeseci analiti kog rada i istrage financijsko-obavjeatajne jedinice ili drugih nadle~nih tijela. Faza integracije (integration) Trea faza pranja novca obuhvaa integraciju sredstava u ekonomiju i financijski sustav u kojem slu aju je najte~e detektirati in pranja novca i samog po initelja. Nezakonita se sredstva transformiraju u oblike koje je te~e pratiti ili se mijeaaju sa zakonitim sredstvima. Takvo postupanje prvenstveno ote~ava prikupljanje dokaza. Pranje novca e u treoj fazi naj eae zavraiti kupnjom pokretnina i nekretnina, vrijednosnica kao i troaenjem na luksuzna dobra. Nakon zavraetka tree faze teako e se razlu iti porijeklo novca ato je posebno zanimljivo u slu aju da e takva sredstva poslu~iti za po etak novog, zakonitog poslovanja. Zlo in mo~e biti uspjeaan samo ako se, finalno, prikrio pravi izvor nezakonitih sredstava. Meutim, zavraenim ciklusom pranja novca kriminalna aktivnost ne prestaje ve se nastavlja airiti jer se  oprana sredstva vrlo esto reinvestiraju u novi, zakoniti posao. Osim ato dilerima droge, teroristima, trgovcima oru~jem i drugim kriminalcima pru~a podraku prilikom provoenja nezakonitih aktivnosti, pranje novca poti e i daljnje djelovanje ato naposljetku ima i negativne socijalne posljedice. Vrlo esto se proces pranja novca ne odvija samo na prostoru jedne zemlje odnosno unutar njenog financijskog sustava, ve se airi i na nekoliko zemalja tijekom ega mijenja svoj oblik. To je razumljivo s obzirom na napredak tehnologije te na brzinu i jednostavnost obavljanja transakcija. Samim time, novi pojavni oblici pranja novca povezani su s elektronskim poslovanjem i transakcijama koje se realiziraju putem korespodentnih ra una, kreditnih kartica, Internet bankarstva, smart kartica i sl. Meutim, sofisticiranost, inventivnost i maatovitost raznolikih oblika pranja novca obuhvaaju i usluge raznih financijskih stru njaka (poreznih savjetnika), brokera, investicijskih kua, konzultanata i odvjetnika. Novac se obi no nastoji transferirati iz zemlje podrijetla, putem plaanja robe i usluga. Naknadno se uklju uje u sustav meunarodnih plaanja te se nastoji ato veim brojem transakcija prikriti njegov izvor. Nakon provedenog ciklusa pranja ponovno se vraa u zemlju podrijetla. Faze polaganja, oplemenjivanja i integracije predstavljaju idealni primjer procesa pranja novca. Meutim, u praksi se faze esto preklapaju, zakonito ste eni novac u svim se fazama mijeaa s prljavim novcem, ponekad se pokoja faza preska e, a neke ponavljaju, ovisno o odabranom modusu djelovanja, koli ini  prljavog novca i postavljenoj legislativi. U tom smislu Oswald izla~e joa nekoliko modela pranja novca: dvofazni model  razlikuje pranje novca koji u prvoj fazi proizlazi neposredno iz nezakonite radnje, dok su za drugu fazu zna ajne srednjoro ne i dugoro ne radnje  legaliziranja opranog novca i uklju ivanja u financijski sustav, sa svrhom ponovnog pranja,  kru~no pranje  kompleksniji sustav koji obuhvaa devet faza pranja novca, model  etiri sektora  u kojem svaki sektor sadr~i proces pranja novca, teleoloaki model  temelji se na razli itim ciljevima pranja novca (npr. integraciji, investicijama, poreznoj utaji, financiranju organiziranog kriminala i sl.). Metodologija pranja novca Izlo~ene definicije pranja novca i kompleksnost samog procesa pretvaranja nezakonitog novca u prividno zakoniti, s ciljem prikrivanja njegovog pravog izvora ukazuju na brojne mogunosti koje se pritom nude. Modaliteti pranja novca razlikovat e se ovisno o koli ini novca koji se ~eli oprati, relevantnom zakonodavstvu, gospodarstvu i financijskom tr~iatu, izabranom na inu djelovanja (putem financijskog ili nefinancijskog sektora) i samom procesu (fazama) kroz koji e novac prolaziti do svog finalnog cilja. Kako su meunarodni transferi naj eae sastavni dio samog procesa, napredne tehnologije i elektronsko bankarstvo pru~aju nove mogunosti i okreu smjer razvoja metoda i tehnike njegovog pranja. U posljednje vrijeme je uz problematiku pranja novca uvrlo esto vezano i pitanje sprje avanja financiranja terorizma za koje je takoer indikativan elektronski prijenos novca, djelovanje neprofitnih organizacija, druatva za osiguranje i posebno cjelokupni nefinancijski sektor (slobodne profesije i struke). Tipologija kod pravnih osoba Modus djelovanja pranja novca putem pravnih osoba aireg je opsega od djelovanja fizi kih osoba, meutim, izdvojene metode naj eae se koriste u meunarodnom kontekstu: off shore zone, nerezidentni ra uni, fiktivni ugovori i ispisivanje fiktivnih ra una, ulaganje gotovine u financijski sustav, front ili shell druatva i sl. Off shore zone Off shore zone su vrlo esto na prvom mjestu po ja ini indicija za sumnju na pranje novca, s obzirom na u estalost transakcija i veli inu transfera. Radi se o podru jima koja po definiciji imaju vrlo liberalno postavljenu legislativu glede poslovanja i otvaranja banaka i tvrtki, gdje je vrlo mali postotak poreznih obveza, a vrlo izra~ena i jaka bankarska tajna. Glavna karakteristika off shore zona obuhvaa unos robe ili novca, kao i osnivanje poduzea nerezidenata. Anonimnost financijskih transakcija koje posljedi no slijede posebno pogoduju nezakonitim aktivnostima kao ato su pranje novca, financiranje terorizma, utaja poreza, prijevare i sl. Iskoriatavanje financijskih pogodnosti off shore zona imaju daljnje negativne posljedice i na meunarodni financijski sustav, ali i na samu dr~avu koja takve pogodnosti nudi. Zapravo se radi o, povijesno gledano, siromaanim dr~avama koje su tek od 1950. prisutne na svjetskom financijskom tr~iatu. Ukratko, off shore zone nude prednosti po pitanju investicija, elektronskog bankarstva, meunarodne trgovine, zaatite vlasniatva kao i povjerljivost podataka o bankovnom ra unu. Osobito je zanimljiva povjerljivost podataka o prometu na bankovnom ra unu jer se za dostavu tra~enih podataka naj eae pronalaze razne zapreke, zahtjevi ili ograni enja. Osnovna zna ajka off shore zona prvenstveno je namjera izbjegavanja porezne obveze. Jedan od na ina zakonitog izbjegavanja plaanja poreza na dobit mogu je putem transfernih cijena kojima se dobit premjeata u dr~avu s povoljnijim poteznim tretmanom. Djelomi no iz istih razloga, off shore zone su vrlo pogodne i za pranje novca (i to pranja novca od mnogobrojnih nelegalnih aktivnosti kao ato je porezna utaja, trgovina oru~jem, prodaja droge, prostitucija i i dr.) uz prednosti stroge bankarske tajne, malobrojnih ograni enja u poslovanju s inozemstvom, teritorijalno pozicioniranje u blizini tranzitnih putova droge i sl. Bez obzira na injenicu da su odreene off shore zone danas potpuno transparentne, neke su samo porezne oaze, dok su druge vrlo netransparentne, nekomunikativne i teako dosti~ne. Anonimnost kao osnovna karakteristika i prepreka sprje avanju pranja novca i nadalje predstavlja problem. Nastojanja i tragovi mogueg rjeaenje mogu se nazrijeti kroz International Monetary Fund - Program procjene rizika i tehni ke pomoi s ciljem unapreenja nadzornih standarda off shore zona. U skladu s Preporukama meunarodne zajednice (FATF  NCCT criteria), s po etkom novog tisuljea netransparentne zemlje naale su se na tzv. listi nekooperativnih dr~ava: Cook Islands, Egipat, Grenada, Guatemala, Indonezija, Mynamar, Stavak Vincent i Grenadine, Nauru, Nigerija, Filipini i Ukrajina. Kako status nekooperativne dr~ave donosi negativan publicitet, odvla i stranke, a samim time i kapital, do 2006. je veina zemalja uskladila svoje zakonodavstvo ime je dokazala mogunost i spremnost na suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma. Posljednja s liste nekooperativnih zemalja 2006. je skinuta Nigerija. Uzevai u obzir pogodnosti koje nude off shore zone bitno je istaknuti da nije svako poslovanje s off shore zonama nu~no protuzakonito. Takvo poslovanje ima svoju svrhu i ulogu u razvijenom financijskom svijetu zbog ega svjetske banke, osiguravajua druatva i multinacionalne kompanije, pa i hrvatske, posluju s off shore zonama, bilo preko svojih off shore podru~nica, off shore tvrtki keri ili preko off shore fondova. Razlozi takvog poslovanja mogu se tra~iti u brojnim pogodnostima. Ubla~avanje poreznih obveza, meute ajnih razlika, olakaavanje bankarskih transakcija, upravljanje fondovima, razne burzovne transakcije, upravljanje gotovinom te zaatita privatnosti i poslovnih interesa, kako vlastitih tako i interesa klijenata, za krajnji cilj ima prvenstveno poveanje meunarodne konkurentnosti. Iz razloga naruaavanja jednakosti pri nadmetanju, investiranju i drugom meunarodnom poslovanju, u hrvatskim uvjetima, a sukladno svjetskim dostignuima i razmatranjima, poslovanje s off shore zonama ne bi bilo korisno ograni iti. Meutim, uzevai u obzir paletu mogunosti koje se nude potencijalnim pera ima novca, Hrvatska narodna banka (u nastavku teksta: HNB) je 2003. donijela Odluku o postupku otvaranja i voenja deviznih ra una i deviznih atednih uloga rezidenata u banci, kojom regulira poslovanje s off shore zonama i nekooperativnim jurisdikcijama, a istu problematiku doti e i Zakon o deviznom poslovanju. Kako ipak off shore zone predstavljaju idealna mjesta za meunarodne transakcije pranja novca, meunarodna zajednica nastoji brojnim mjerama, instrumentima, konvencijama i politi kim utjecajima djelovati na njihovo usklaivanje, putem Ujedinjenih Naroda (svjetski program protiv pranja novca - GPML), Vijea Europe (poseban Odbor Moneyvala), Grupe za financijsku akciju razvijenih zemalja svijeta (FATF), Off shore grupe bankarskih kontrolora i Grupe za financijsku akciju karipskih zemlja (CATF). Osobito Egmont grupa, kao svjetsko udru~enje financijskih obavjeatajnih jedinica, vrai stalni pritisak na off shore zone u smislu njihove vee kooperativnosti i pribli~avanja svjetskim standardima razmjene podataka o strankama i transakcijama. Nerezidentni ra uni Joa jedan od zna ajnih indikatora za sumnju na pranje novca, iako ne toliko indikativan kao off shore zone zbog toga ato predstavlja prepoznatljiv, moderan i airoko koriaten na in poslovanja suvremenog bankarstva, zasigurno su nerezidentni ra uni. Nerezidentni ra uni su esto u vrlo bliskoj vezi s off shore zonama jer se transakcije odvijaju preko otvorenih nerezidentnih ra una off shore zona u dr~avama koje su pogodne radi blizine, razvijenih bankarskih sustava i ustaljenih kanala komunikacija. Slijedi vrlo jednostavan na in transfera: tvrtka off shore s otvorenim nerezidentnim ra unom u drugoj dr~avi ispostavlja fakturu koja se legalno plaa preko domaih banaka na navedeni ra un te se tako transferirana sredstva neometano koriste za osobne potrebe, ubacuju u ponovni reprodukcijski ciklus kriminalne aktivnosti ili pokuaavaju legalizirati (oprati) u obliku investicijskih sredstava namijenjenih za ulaganje u domae gospodarstvo i infrastrukturu. Fiktivni ugovori i ispostavljanje fiktivnih ra una Kao jedna od estih tehnika, nerijetko vezana za supra obraene to ke (2.4.1.1 i 2.4.1.2), ali i kao zasebna trea cjelina modusa i tipologija pranja novca, javlja se kreiranje fiktivnih ugovora i po takvoj "pravnoj osnovi" ispostavljanje fiktivnih ra una. Ovo podru je se dijeli na dvije cjeline: ispostavljanje potpuno fiktivnih ra una za, uglavnom, usluge koje se ne mogu i nee izvraiti niti su izvraene (consulting, istra~ivanje tr~iata, i sl., uglavnom veina nerobnih plaanja) i ispostavljanje faktura sa veim ili manjim iznosima od stvarne (tzv. podfakturiranje i prefakturiranje) za robu ili manjim dijelom usluge. Sklapanje fiktivnih ugovora ili ispostavljanje fiktivnih ra una jedan je od  klasi nih na ina pranja novca prilikom kojeg e osoba ili tvrtka osnovati tvrtku ili podru~nicu u zemlji iz koje nezakoniti prihod dolazi ili u koju se novac unosi i stavlja u promet. Ukoliko se doista provede kupoprodaja robe ili usluge uplatit e se odreeni iznos novca na ra un tvrtke, ali uvean s obzirom na stvarnu vrijednost robe ili usluge. U ovom je slu aju razlika izmeu stvarne vrijednosti robe ili usluga i uplaenog iznosa na ra un tvrtke zapravo iznos opranog novca. Posebnu vrstu pranja novca predstavlja plaanje na temelju potpuno la~nih faktura pri emu, za razliku od podfakturiranja ili prefakturiranja, cijeli iznos uplaenog novca obuhvaa oprani novac. Kako plaanje robe na temelju la~nih faktura neizostavno zahtjeva papirnati trag prelaska dr~avne granice i ostale evidencije o stvarnom postojanju robe i njezinoj prodaji, eae e se koristiti izlo~eni na in pranja novca za obavljene usluge jer je vrlo teako procijeniti njihovu stvarnu vrijednost (npr. konzultantske usluge). Ulaganje gotovine u financijski sustav Koriatenje platnog sustava u zemlji takoer se pojavljuje kao jedan od oblika i na ina pranja novca. Naime, kao etvrta skupina tehnika pranja novca pojavljuje se ulaganje gotovine u financijski sustav, na ~iro-ra une trgova kih druatava, u vidu pozajmica svih vrsta, kreditnih odnosa izmeu djelatnika i partnera trgova kih druatava, polaganja fiktivnog dnevnog utraka, kao i transakcije s ra una pravne osobe na ra une fizi kih osoba (i obrnuto). Praksa ukazuje da je ovo  akolski primjer provoenja prve faze procesa pranja novca, a to je faza polaganja prljavog novca u legalan financijski sustav, s ciljem prikrivanja njegovog nezakonitog izvora. I ovaj se na in pranja novca mo~e svrstati u klasi ne metode zbog toga ato moderni na ini pranja novca obuhvaaju ulaganje u nefinancijski sektor, oslanjanje na modernu tehnologiju, elektronsko bankarstvo i investicijske fondove. Meutim, nije nemogue da se ovi modusi pojavljuju i zajedno, povezani u jedan interaktivni proces pranja novca, uklju ujui brojne tehnike pranja i razli ite vremenske periode.  Front i shell tvrtke Iako u terminima  front ili  shell postoje razlike jer  shell tvrtke predstavljaju la~ne tvrtke koje slu~e prikrivanju sredstava pranja novca, dok "front tvrtke" obavljaju legalne poslovne aktivnosti radi prikrivanja pranja novca, zajedni ka im je karakteristika obavljanje zakonitih poslova, a osnovna uloga paravan za protok novca na putu prikrivanja njegovog nezakonitog izvora. U ovoj se ulozi mo~e nai bilo koja tvrtka pogodna za  transport prljavog novca, bez obzira na veli inu: restorani, putni ke agencije, druatva za osiguranje, casina, mjenja nice i sl. Uloga im mo~e biti razli ita, ovisno o tome osnivaju li se u zemlji ili inozemstvu (npr. u off shore zoni), a pogodne su kako u fazi oplemenjivanja sredstava tako i u fazi integracije u legalni sustav. Iz sadr~aja uloge koja proizlazi nakon provedenog ciklusa pranja novca razvidne su njezine prednosti nad klasi nim na inima pranja novca. Zna ajno je to ato ne privla i pa~nju educiranih slu~benika bankarskog i nebankarskog sektora zbog ega se izla~e manjem riziku sumnje i otkrivanja. Svakako e se povremeni, manji iznosi gotovog novca lakae utopiti u redovno poslovanje tvrtke kojoj se poslovanje gotovim novcem podrazumijeva, nego izlaganje prljavog novca u financijski ili nefinancijski sustav  bez pokria . Situacija se dodatno komplicira ukoliko se nezakonito ste eni prihod unosi u off shore zonu u kojoj se nalazi "front" ili "shell" tvrtka, bez obzira bavi li se ona zakonitim poslovanjem i na taj na in prikriva nezakonitu aktivnost osobe koja pere novac ili postoji isklju ivo za protok prljavog novca na ime npr. konzultantskih usluga. Mogua je i kombinirana uloga, odnosno osnivanje tvrtke kojoj je osnovna djelatnost npr. kupoprodaja nekretnina, a zapravo kupuje nekretnine za pravog vlasnika nezakonito ste enih sredstava, sakrivenog iza nekoliko fizi kih ili pravnih osoba. Posljedica izlo~ene metodologije pranja novca pravnih osoba o ituje se u direktnoj ateti za financijski sustav zemlje glede umanjivanja ili potpunog izbjegavanja poreznih obveza, dovoenja trgova kih druatava u ste aj i nezakonitog odljeva sredstava (devizne efektive u inozemstvo). U slu aju financijskih institucija evidentna je direktna ateta za atediae i komitente banaka i drugih institucija. `ire promatrajui, posljedice se osjeaju i na prora unskim stavkama. Svakako se ne smije zanemariti niti priljev prljavog novca meunarodnog organiziranog kriminala i njegovo ubacivanje u domai financijski sustav, ato za posljedicu ima razaranje financijskog sustava, financijske stabilnosti i kredibiliteta zemlje u cjelini. Tipologija kod fizi kih osoba Osim razvijenih metoda i tehnika pranja novca pravnih osoba u praksi se nerijetko susreu i pojavni oblici pranja novca fizi kih osoba, rezidenata i nerezidenata. Iako sama bit pranja novca naj eae sadr~ava  bezbrojne, najrazli itije, slo~ene, suptilne i tajanstvene metode i tehnike pranja novca, pera i imaju uvijek isti cilj: prikrivanje pravog vlasniatva ili izvora nezakonito ste enih sredstava, zadr~avanje kontrole nad procesom pranja novca i potrebu za promjenom oblika nezakonitih sredstava koji su predmet pranja . Uz veliki broj raznovrsnih mogunosti pranja novca od strane fizi kih osoba, izdvojene su i obraene samo naj eae metode i tehnike, kao i one koje se naj eae koriste u Republici Hrvatskoj (u nastavku teksta: RH), a to su: neuobi ajeno veliki polozi gotovine, doznake iz inozemstva, menja ki poslovi, koriatenje kreditne linije i krijum arenje novca. Krijum arenje novca Jedna od najstarijih i najjednostavnijih tehnika pranja novca je krijum arenje novca. Javlja se na samom po etku procesa pranja novca ime se direktno prekida vidljiva veza izmeu novca, vlasnika i nezakonitog izvora. S jedne se strane mo~e rei da je naju inkovitija jer za sobom ne ostavlja pisani trag, ali i najrizi nija, posebno za osobu koja ju fizi ki prenosi preko dr~avne granice. Nezakonito ste ena sredstva naj eae se prenose: (1) u sve~njevima nov anica putem teklia, (2) istim putovima kao i droga (kamionom, zrakoplovom, brodom) ili (3) promjenom gotovine u neki drugi vrijednosni papir na donositelja ( ek). Nezakonita sredstava se naj eae prenose u stranu zemlju koja ima stroge zakone o tajnosti bankovnih ra una, ili u off shore zone zbog lakog kupovanja ili osnivanja tvrtke, kupnje dionica i vrijednosnica, osnivanja banaka ili drugih na ina manipulacije sredstvima. Za usluge dugotrajnijeg pranja novca mogu poslu~iti sredstva investirana u tvrtke, turisti ke objekte ili casina. Ukoliko je ciklus pranja novca zavraen, novac e se vratiti naj eae putem korespondentnog bankarstva u zemlju njihova porijekla, sukladno meunarodnom platnom prometu. Transakcije gotovim novcem Iako je moderna tehnologija uzela maha i svakodnevno plasira na tr~iate nove tehnike prijenosa novca, veina dr~ava osnove preventivne strategije vezane za problem pranja novca joa uvijek temelji na gotovinskim transakcijama. U tom se svjetlu obveznom propisuje prijava redovnih i povezanih gotovinskih transakcija do zakonom propisanog ograni enja, ime se transakcijama gotovim novcem joa uvijek priznaje njihova u estalost i va~nost prilikom analiti ke obrade zaprimljenih podataka o transakcijama i osobama. Neuobi ajeno veliki polozi gotovine Neuobi ajeno veliki polozi gotovine kao tipologija pranja novca kod fizi kih osoba, odnose se na pologe gotovine na ra une svih vrsta, a odstupaju od standardnog prometa po ra unu stranke. Predstavljaju znatne stavke i nemaju pokria u zakonitom poslovanju i dohodcima stranke. Veina transakcija ovog tipa nema logi an slijed, analizirajui gospodarske i ekonomske kriterije. Ova metoda pranja novca ve samim imenom otkriva da se radi o gotovinskim polozima, odnosno o gotovinskim transakcijama. Meutim, kako pojam  neuobi ajeno (visoki iznosi) varira od stranke do stranke, a ve~e se primjerice uz poslovnu pozadinu, esto se radi o sumnjivim ili nelogi nim transakcijama koje po svojoj prirodi ne dose~u zakonom postavljeni limit za gotovinske transakcije, a imaju karakter sumnjivosti. Za prepoznavanje ovog oblika sumnjivih transakcija va~na je izobrazba djelatnika financijskih i nefinancijskih institucija koji e uz indikatore za prepoznavanje sumnjivih transakcija i poznavanje poslovanja stranke moi razlu iti radi li se doista o nezakonitom poslovanju. Za prepoznavanje pranja novca putem gotovinskih pologa veih iznosa zna ajna je odredba lanka 8. Tree Direktive koja inzistira na provoenju dubinske analize stranke (ato obuhvaa prikupljanje informacija o svrsi i predvienoj prirodi poslovnog odnosa te stalno praenje poslovnog odnosa), kao podloge za donoaenje utemeljenih razloga za sumnju na pranje novca. Povezane transakcije Neuobi ajeni ili veliki polozi gotovine lako plijene pa~nju slu~benika i otvaraju daljnje mogunosti brze detekcije procesa pranja novca zbog ega se eae koriste tzv.  povezane transakcije . Radi se o razbijanju veeg iznosa novca na nekoliko manjih iznosa (kako bi se izbjegao limit prijave gotovinskih transakcija) zbog toga ato polozi manjih iznosa gotovine naizgled ostavljaju dojam izbora dobre tehnike pranja novca. lanak 20. Tree direktive obuhvaa i ovu vrst transakcija. U skladu s time zahtijeva posveivanje posebne pozornosti bilo kakvoj aktivnosti prilikom koje postoji vrlo velika vjerojatnost da je povezana s pranjem novca ili financiranjem terorizma. Nadalje, upozorava na posebno na slo~ene i neobi no velike transakcije i sve neobi ne uzorke transakcija koje nemaju o itu gospodarsku ili vidljivu zakonitu svrhu. Razbijanje transakcije na manje iznose i tvorba  povezanih transakcija , u svrhu izbjegavanja limita postavljenog zakonskim odredbama, u engleskoj se literaturi naziva  structuring . Isti termin, u prijevodu  konstrukcija , koristi i Heraak u smislu  velike financijske operacije koja se razbija u niz malih operacija s malim koli inama novca . Korisna je definicija istog termina koju nudi Richards:  osoba izgrauje transakciju ukoliko, djelujui samostalno ili u zajedno s drugima ili u korist drugih osoba, provodi ili nastoji provesti jednu ili viae transakcija u novcu, bilo kojeg iznosa, u jednoj ili viae financijskih institucija, u jednom ili viae dana, na bilo koji na in, a u svrhu izbjegavanja zahtjeva za izvjeatavanjem&  . Ukoliko se na ovaj na in definira termin  structuring , korisno je i indikatorima sumnjivih transakcija utemeljiti prepoznavanje jednog djela povezanih transakcija koje su same po sebi elasti no postavljene zbog kompleksne prirode provoenja i nemogunosti strogog ograni enja zakonskim odredbama. Doznake iz inozemstva Vezano za doznake iz inozemstva kao indikatora sumnjivih transakcija zanimljive su one koje dolaze na ra une rezidenata, a posebno u korist nerezidenata, doznake u velikim iznosima, iz off shore zona i one koje nemaju opravdanja, gledano prema prometu po ra unu ili po kreditnoj sposobnosti stranke. Izuzetak od navedenog su redoviti mjese ni priljevi iz inozemstva na devizne ra une domaih fizi kih osoba koji potje u od mirovina ostvarenih u inozemstvu, renti, plaa pomoraca koji plove na stranim brodovima, plaa djelatnika domaih pravnih osoba koje izvode investicijske radove u inozemstvu - za dio plae u devizama i sl., zbog toga ato se radi o redovitim primanjima, istom uplatitelju i primatelju, esto nepromijenjenog iznosa. Meutim i u ovim slu ajevima one mogu biti zanimljive ukoliko se radi o transakcijama koje po svom karakteru odstupaju od uobi ajenih (dva ili viae priljeva u istom mjesecu, dva ili viae priljeva koji se uplauju na razli ite devizne ra une iste fizi ke osobe, nepoznati nalogodavatelj doznake i sl.) ime indiciraju na provoenje nelogi nih aktivnosti ili jasnu sumnju pranja novca ili financiranja terorizma. Mjenja ki poslovi Mjenja ki poslovi fizi kih osoba predstavljaju sljedei modus pranja novca. Zbog toga ato su uklju ene u airoku lepezu nov anih transakcija, djelatnost mjenja nica u razvijenim zemljama predmetom je stro~e zakonske regulative. Naime, mjenja ki se poslovi obilato koriste za prikrivanje traga prljavom novcu, posebice novcu od prodaje droge (koji je naj eae u malim apoenima i razli itih valuta), kako u svijetu tako i u RH. Isto kao i kod casina, postoji opasnost da se mjenja nice ne koriste za pranje novca posrednim putem, kupoprodajom strane valute, ve posredno. Osnivanjem mjenja nice s nekoliko podru~nica proces pranja novca e se odvijat u potpunosti i pod neposrednim, punim nadzorom kriminalnog miljea. Iz istog razloga veina zakonodavstva u svijetu zahtjeva licenciranje mjenja nica i njihov u inkoviti nadzor. U RH nadzor mjenja nica obavlja Devizni inspektorat temeljem lanka 58. Zakona o deviznom poslovanju, a sukladno ovlastima koje proizlaze iz lanka 21.a ZSPN. Kako su odredbe o sprje avanju pranja novca u ovom segmentu uklju ene i u sekundarno, prije svega devizno zakonodavstvo, 2005. je izmjenama Zakona o deviznom poslovanju (NN 140/05) uvedena obveza licenciranja mjenja nica. S time u svezi, propisana je procedura izdavanja i oduzimanja odobrenja za rad mjenja nica te primjena kriterija podobnosti ( fit and proper ) za vlasnike mjenja a. HNB koja uz Devizni inspektorat nadzire i prati rad mjenja a, u istom je cilju izdala je Odluku o uvjetima i na inu na koji ovlaateni mjenja i obavljaju mjenja ke poslove (NN 21/07). Koriatenje kreditne linije Promatranjem kreditne linije kao joa jednog od brojnih na ina pranja novca, bitno je napomenuti da postoji osnovna razlika izmeu koriatenja postojee kreditne linije za povrat nezakonito ste enih sredstava i, sasvim suprotno, podizanja kredita od kojeg e se sredstva plasirati za nezakonite svrhe. U prvom redu podizanje kredita, bez obzira na iznos i krajnji cilj njegovih sredstava, nije predmet indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija zbog poznatog izvora novca. Sasvim je druga ija situacija u kojoj se postojea otvorena kreditna linija koristi za povrat sredstava prije isteka ugovorenog roka. U tom se slu aju nezakonito ste enim novcem vraa netom uzeti kredit prilikom ega je evidentno pretvaranje prljavog novca u prividno zakonit. Posti~e se krajnji cilj procesa pranja novca i osigurava potpuno legalna dokumentacija porijekla novca. Povrat kredita prije ugovorenog roka uz prethodni transfer sredstava izmeu banke matice i keri, modelom vraanja kredita depozitom ili depozita kreditom, jedan je od moguih na ina pranja novca. Banka matica iz inozemstva odobrava kredite i depozite bankama keri u dugoj dr~avi koji se kontinuirano vraaju novim zadu~ivanjima. Svrha povla enja novih kredita ili depozita je navodna povoljna ro nost kredita koja je po stvarnom stanju nerijetko samo tri mjeseca du~a od prijevremeno otplaenog kredita. Kona no, cijena kredita je zapravo identi na cijeni depozita, ato potvruje da transakcije nemaju ekonomski opravdan i logi an cilj. Supra navedene metode i tehnike pranja novca predstavljaju samo teorijski model jer praksa svakodnevno donosi nove moduse djelovanja, dok se postojei vrlo esto i isprepliu. Iako izlo~ene mogunosti pranja novca mogu i pojedina no ukazivati na pranje novca ili financiranje terorizma, sam pojam sumnjive transakcije zahtijeva i obrazlo~enje njegove suatine. Iz tog su razloga obveznici du~ni svaku prijavu sumnjive ili nelogi ne transakcije potkrijepiti obrazlo~enjem nezakonitosti obavljenih transakcija te transakcija koje nisu u skladu s djelatnoau pravne osobe, uobi ajenim poslovanjem stranke, odnosno nisu pravno ili ekonomsko logi ne i opravdane. MEUNARODNI PROPISI  KONVENCIJE I DIREKTIVE KOJIMA SE REGULIRA MATERIJA SPRJE AVANJA PRANJA NOVCA U ovom dijelu disertacije slijedi podrobnija razrada temeljnih meunarodnih propisa koji reguliraju materiju sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma. Naglaaavam da su radi preglednosti nazivi konvencija i direktiva u naslovima navedeni u cijelosti, dok u tekstu i nadalje koristim skraenice slijedom supra navedenog. Konvencija Ujedinjenih naroda protiv nezakonitog prometa opojnih droga i psihotropnih tvari Osnovni poticaj koordinirane meunarodne akcije protiv pranja novca bila je zapravo svijest o veli ini i rastu nezakonite proizvodnje, potra~nje i prometa opojnih droga koje su sve viae prodirale u razne socijalne grupacije i predstavljale opasnost za zdravlje ljudi. Osim na zdravlje, negativno su utjecale i na gospodarstvo, kulturu i politi ke temelje svakog druatva. Nezakoniti promet droga nadalje ve~e i druge organizirane kriminalne aktivnosti koje potkopavaju gospodarstvo i ugro~avaju stabilnost, sigurnost i suverenitet dr~ava iz ega proizlazi potreba uklanjanja uzroka problema zloupotrebe opojnih droga i psihotropnih tvari, uklju ujui ogromne profite ste ene njihovim nezakonitim prometom. Kako je prepoznato da je problem droge rjeaiv isklju ivo na globalnoj razini, namee se logi na potreba za poduzimanjem  vrstih, opse~nih i meunarodnih hitnih mjera  koje e, rjeaavajui problem droge, postaviti i temelje suzbijanja pranja novca. Do donoaenja Konvencije UN ve je nekoliko meunarodnih sporazuma nastojalo regulirati ovu materiju. Prvi meunarodni sporazumi odnose se na Meunarodnu konvenciju o opijumu iz 1912. godine i Konvenciju o ograni enju proizvodnje i distribucije opojnih droga iz 1931. godine. Nakon toga, joa su tri konvencije u vrstile nastojanja prevencije i represije na tom podru ju i poslu~ile kao model izrade Konvencije UN: 1961. godine donesena je Jedinstvena konvencija o opojnim drogama (izmijenjena je Protokolom iz 1972. godine) te Konvencija o psihotropnim tvarimaiz 1971. godine. Navedene konvencije osiguravaju meunarodnu kontrolu nad proizvodnjom i dostupnosti opijuma te njegovih derivata, sinteti kih droga, kokaina i kanabisa.  Unato  svemu ato se do tada poduzimalo protiv krijum ara droga njihovi su se poslovi sve viae airili, a operacije pranja novca postajale su sve sofisticiranije, prijetei ak da u nekim zemljama ugroze zdravlje financijskog sustava isto onako kako droga razara zdravlje ovisnika . Iako su meunarodna nastojanja uvelike doprinijela kontroli nad proizvodnjom droge i sprje avanju daljnjeg raspa avanja na tr~iatu, vrlo je brzo postalo jasno da su postojee mjere neprimjerene novim metodama moderne meunarodne preprodaje. Velika zabrinutost za problem zloupotrebe i prodaje droge, ato je detektirano kao najvea prijetnja na meunarodnom planu, dovela je do Rezolucije 39/141 Generalne skupatine UN naslovljene kao  Nacrt Konvencije protiv trgovine droga i psihotropnih tvari te s time povezanih aktivnosti . Kao najvei prioritet postavlja se izrada i donoaenje Konvencije protiv nezakonitog prometa droga, uzimajui u obzir razli ite aspekte problema koji nisu predvieni postojeim meunarodnim dokumentima. Slijedom poziva Glavnog tajnika UN, Generalna skupatina UN je odlu ila sazvati svjetsku konferenciju na razini ministarstava kako bi se suo ili s svim aspektima zloupotrebe droge. Konferencija je rezultirala usvajanjem opse~nog Nacrta buduih aktivnosti na podru ju nadzora zloupotrebe droge. Napokon, 1988. usvojena je Konvencija UN kao meunarodna konvencija koja je svojim obuhvatom usmjerena konkretno protiv nezakonitog prometa opojnih droga i psihotropnih tvari, s posebni naglaskom na ozbiljnost problema opojnih droga i mjera za njegovo iskorjenjivanje. Osim ato predstavlja zna ajan trenutak u meunarodnom suzbijanju prometa opojnih droga, sadr~ajno gradi i prvi sveobuhvatan sporazum koji zahtjeva poduzimanje preventivnih i represivnih mjera pranja novca za njezine potpisnice. Zapravo, radi se o prvom meunarodnom sporazumu za ka~njavanje pranje novca,  iako se ka~njavanje odnosi samo na ograni eni broj predikatnih djela (konvencija se odnosi samo na promet droge) iz kojih prljavi novac zapravo proizlazi . Naglaaava se va~nost meunarodne suradnje,  te~i za ujedinjavanjem kazneno-pravne regulative  te propisuju mjere zaplijene i konfiskacije profita ste enih od nezakonite proizvodnje i prometa narkoticima.  Konvencija UN sadr~i vjerojatno najvei nagovjeataj o prijetnji nezakonite prodaje droga na globalnom nivou   . Pranje novca U nastojanju kriminalizacije skoro svakog prekraaja vezanog za prodaju droge, Konvencija UN takoer sadr~i nekoliko odredbi za  ubla~avanje u inaka pranja novca vezano uz nezakonitu prodaju droge . Iako ista Konvencija po prvi puta u meunarodnoj kodifikaciji inkriminira pranje novca i njegovu zapljenu, nigdje konkretno ne navodi izraz pranje novca niti definira pojam kaznenog djela pranja novca. lanak 3. Konvencije UN klju an je s obzirom na pitanje definiranja pojma droge i pranja novca kao kaznenog djela jer od svake dr~ave potpisnice zahtjeva suradnju i razmjenu informacija te posredno namee obvezu izrade ili izmjene njihovih domaih zakona koji reguliraju materiju sprje avanja pranja novca. Ovim se lankom namee  stroga obveza zemalja potpisnica da kriminaliziraju airoki spektar aktivnosti, od proizvodnje droge, posjedovanja i uzgoja do udru~ivanja, upravljanja i financiranja takvih aktivnosti  . U svakom slu aju,  jedna od prvih definicija pranja novca koja te~i sveobuhvatnosti je definicija koju donosi Konvencija UN , a obvezu inkriminacije kaznenog djela pranja novca navodi u lanku 3. stavak 1. to ka b(i) i (ii), odnosno pranja novca definira kao: - konverziju ili transfer imovine, znajui da je takva imovina ste ena temeljem jednog ili viae kaznenih djela u svezi sa drogom, ili temeljem sudjelovanja u takvom kaznenom djelu ili kaznenim djelima, u svrhe prikrivanja ili maskiranja nezakonitog porijekla imovine ili pomaganja osobi umijeaanoj u po injenje takvog kaznenog djela, u cilju izbjegavanja zakonskih posljedica svojih djela. - sakrivanje ili prikrivanje stvarne prirode, izvora, mjesta, raspolaganja, kretanja, vlasniatvo nad imovinom, znajui da je takva imovina ste ena temeljem jednog ili viae kaznenih djela vezanih uz drogu ili sudjelovanjem u jednome ili viae takvih kaznenih djela . Osim zahtjeva za ka~njavanjem konverzije ili transfera, odnosno sakrivanja ili prikrivanja imovine, Konvencija UN u stavku 1. to ki c. podto ki (iv) zahtijeva i ka~njavanje sudjelovanja, udru~ivanja ili urote radi po injenja, pokuaaja po injenja ili pomoi, poticanja, olakaavanja ili savjetovanja o po injenju bilo kojeg od kaznenih djela vezanih za zloupotrebu droge i pranja novca, ukoliko taj zahtjev nije u suprotnosti s ustavnim na elima i osnovnim konceptom pravnog sustava odreene dr~ave. Nadalje, odredbe lanka 3. iste Konvencije navode obvezu propisivanja sankcija sukladno ozbiljnoj prirodi propisanih prekraaja, u vezi s ime se osim kazne zatvora ili drugih oblika liaavanja slobode, predvia i mogunost nov anih sankcija i konfiskacije imovine. Preporu uje se propisivanje dugog roka zastare, a u svrhu suradnje izmeu njezinih potpisnica propisani prekraaji nee biti tretirani kao fiskalni niti politi ki prekraaji, a takoer se nee smatrati niti politi ki motiviranim. Osim ato svojim odredbama propisuje zamrzavanje i oduzimanje sredstava u smislu suzbijanja nezakonite prodaje droge i popratno pranjem novca, Konvencija UN nagovjeatava i prepoznavanje zna aja meunarodne suradnje u suzbijanju nezakonite prodaje droge na meunarodnoj razini. Meunarodna suradnja dobiva na zna aju propisivanjem mjera kojima se omoguava zapljena, izru enje i meunarodna pravna pomo. Konvencija 141. Vijea Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda ste enoga kaznenim djelom Prvotna nastojanja Vijea Europe da postavi temelje pravne regulative u suzbijanju pranja novca proizlaze iz Preporuke R(80)10 o mjerama protiv prenoaenja i prikrivanja sredstava nezakonitog porijekla. Isti e se nu~nost banaka na provoenje verifikacije identiteta svojih klijenata i uspostave u~e uzajamne suradnje. Usprkos naglaaenoj potrebi financijskih institucija da  upoznaju svoju stranku , Nilsson je mialjenja da mjere iz Preporuka najveim djelom nisu implementirane. Razlog tomu bi se mogao zaklju iti iz komentara kojim se kriti ki osvrnuo na Vijee Europe kao instituciju  vjerojatno ispred svojeg vremena . Hubbard, s druge strane, smatra da su narednih 20 godina zemlje svijeta, bankarska zajednica (uklju ujui brojni financijski sektor) i regionalna tijela usvojili dobru politiku djelovanja i obrambene mehanizme na putu rjeaavanja problema pranja novca. U tom svijetlu, deset godina nakon navedenih Preporuka Vijee Europske Ekonomske Zajednice odobrilo je Konvenciju VE. Konvencija VE donijeta je u Strasbourgu 1990. kao cjeloviti akt usmjeren na postizanje veeg jedinstva u voenju zajedni ke kaznene politike usmjerene na suzbijanje teakih kaznenih djela i liaavanju po initelja kaznenog djela tako ste enih prihoda. Nekim odredbama (npr. okvirni opis kaznenog djela pranja novca) bazira se na Konvenciji UN koja svakako predstavlja zna ajni korak prema  integraciji pojedinih oblika suradnje izmeu dr~ava u kaznenim stvarima objedinjavanjem odredaba o izru enju, transferu zapisnika i uzajamnoj pravnoj pomoi te najnovijem modalitetu suradnje u kaznenim stvarima, a vezano za privremeno oduzimanje i konfiskaciju imovine . Zbog ograni enja glavnim ciljem Konvencije UN  zabrana nezakonitog prometa droge, jasna je nu~nost donoaenja Konvencije VE koja je objedinila mehanizme uzajamne pravne pomoi, privremene mjere i oduzimanje prihoda ste enog kaznenim djelom, a sve to vezano uz materiju sprje avanja pranja novca. U tom nastojanju, Konvencija VE predstavlja sveobuhvatan sustav pravila koji obuhvaaju brojne proceduralne aspekte povezane s pranjem novca - od inicijalne istrage do zaklju ne konfiskacije.  Takav pristup pru~a posebne mehanizme koji predstavljaju zahtjev za najveim opsegom meunarodne suradnje, a ujedno onemoguavaju zlo ina kim organizacijama pristup instrumentima pranja novca i sredstvima ste enim po injenjem kaznenog djela . Temeljni ciljevi Konvencije VE odnose se prvenstveno na postizanje veeg jedinstva meu dr~avama lanicama u voenju zajedni ke kaznene politike. Suzbijanje teakih kaznenih djela sve viae dobiva obilje~ja meunarodnog problema i zahtjeva uporabu suvremenih metoda na meunarodnoj razini. Najveim se djelom te metode odnose na u inkovitu meunarodnu suradnju i meunarodnu pravnu pomo u kaznenim postupcima i istragama kaznenih djela te pronala~enje, oduzimanje i konfiskaciju profita nastalih istim kaznenim djelima. Generalno gledajui, potpisnice Konvencije VE poduzimaju mjere u cilju kriminalizacije pranja prihoda iz kaznenih dijela te oduzimanja instrumenata i profita ili imovine koja odgovara tim iznosima. Istaknut je zna aj suradnje u istragama, osiguravanju dokaza, kao i spontano dostavljanje podataka drugoj lanici. Uklanja se bankarska tajna. Takoer se odreuju privremene mjere kao ato su blokiranje bankovnih ra una i privremeno oduzimanje imovine sprje avajui daljnju kupoprodaju, a sve u cilju oduzimanja nezakonito ste enih prihoda i provoenja naloga za konfiskaciju, odnosno nacionalna postupanja koja vode konfiskaciji na zahtjev druge dr~ave lanice. Predikatno djelo U prvom poglavlju Konvencije VE uz pojmove nezakoniti prihod, imovina, sredstva i oduzimanje, objaanjen je i pojam  glavno kazneno djelo (u nastavku teksta: predikatno djelo) kao svako kazneno djelo kojeg je posljedica nastajanje nezakonitog prihoda, a mo~e biti predmetom kaznenih djela pranja novca. U tom svijetlu, lanak 6. Konvencije VE zahtjeva od dr~ava potpisnica ne samo kriminalizaciju pranja novca, ve i usvajanje vrlo airoke definicije predikatnih djela koja pokrivaju sva kaznena djela (tzv.  all crimes approach ).. Navedeno stajaliate ipak ne namee obvezu proairenja obuhvata kaznenog djela pranja novca na sva kaznena djela kao predikatna jer se odredbom lanka 6. stavka 4. Konvencije VE svakoj dr~avi omoguava davanja izjave kojom kriminalizaciju pranja novca ograni ava na u~u listu predikatnih djela. Gilmore smatra da navedenim pravnim rjeaenjem Konvencija VE izra~ava svoju fleksibilnost dok Unger upozorava da je time naruaena osnovna ideja jedinstvenog pristupa predikatnim djelima. Mnoge dr~ave ne oklijevaju izraditi izjavu s takvim u inkom, ime usvajaju u~u definiciju pranja novca s ograni enom listom predikatnih djela. Joa je jedan va~an korak u injen po pitanju nadle~nosti ukoliko je predikatno djelo po injeno ekstrateritorijalno. U tom smislu lanak 6. stavak 2. to ka a) navodi da nije od va~nosti potpada li predikatno djelo pod kaznenopravnu nadle~nost odreene strane, ato je veliki korak za meunarodnu suradnju  odreujui meunarodnu prirodu sofisticiranih postupaka pranja novca . Privremeno oduzimanje i konfiskacija S obzirom na propisane mjere privremenog oduzimanja i konfiskacije, Konvencija VE je vjerojatno najsna~niji meunarodni instrument koji regulira ovu materiju. Zbog njene namjere da minimalizira u inkovitost pranja novca u podupiranju ekonomske osnove kriminalnih organizacija, Konvencija VE od dr~ava zahtjeva kriminalizaciju pranja novca i u skladu s time im propisuje na in konfiskacije nezakonitih sredstava, uklju ujui privremene mjere za zamrzavanje tih sredstava zbog mogue konfiskacije. Meunarodna suradnja Konvencija VE ujedinjava zahtjeve za uzajamnom pravnom pomoi sa samim postupkom, tako da ne postoji mogunost zabune oko toga koji e oblik pomoi dr~ava pru~iti jednom kada zaprimi zahtjev za konfiskaciju. lanak 7. Konvencije VE sjedinjuje ope ciljeve meunarodne suradnje zahtjevom da dr~ave u najveoj moguoj mjeri meusobno surauju u svrhu provoenja istra~nih i sudbenih postupaka usmjerenih na oduzimanje sredstava i nezakonitog prihoda. Nadalje, od svake se dr~ava zahtjeva da usvoji zakonodavne i druge mjere koje su nu~ne za udovoljavanje zahtjevima istrage, privremenih mjera i konfiskacije. Pranje novca lanak 6. Konvencije VE veim je djelom temeljen na Konvenciji UN. U prvom se redu se od svake stranke zahtijeva kriminalizaciju pranja novca njihovim internim zakonodavstvom. Kazneno djelo pranja novca sadr~i sljedea djela, ukoliko su po injena s umialjajem: konverziju ili prijenos imovine, uz uvjet da takva imovina predstavlja nezakoniti prihod, u svrhu skrivanja ili prikrivanja nezakonitog porijekla takve imovine ili pomaganja bilo kojoj osobi koja je uklju ena u izvraenje glavnog kaznenog djela; prikrivanje ili maskiranje prave prirode, porijekla, mjesta, raspolaganja, premjeatanja te postojanje prava, odnosno vlasniatva nad imovinom za koju se zna da predstavlja nezakoniti prihod; te sukladno sa svojim ustavnim na elima i temeljnim konceptima svog pravnog sustava: stjecanje, posjedovanje ili uporaba imovine, za koju se zna da je u vrijeme primanja predstavljala nezakoniti prihod; sudjelovanje u izvraenju, udru~ivanje ili zavjera radi izvraenja, pokuaaj izvraenja i pomaganje, poticanje, olakaavanje i davanje savjeta u izvraenju bilo kojeg od supra navedenih kaznenih djela. Terminologija lanka 6. Konvencije VE bazirana je na lanku 3. to ka (b)(i), (b)(ii), (c)(i) and (c)(iv) Konvencije UN. Konverzija ili prijenos imovine za koju se zna da predstavlja nezakoniti prihod, sa svrhom prikrivanja ili maskiranja nezakonitog porijekla takve imovine je kazneno djelo sukladno Konvenciji VE. Kao i Konvencija UN, Konvencija VE takoer kriminalizira i pomaganje bilo kojoj osobi uklju enoj u izvraenje glavnog kaznenog djela kako bi izbjegla zakonske posljedice tog djela, odnosno prikrivanje ili maskiranje prave prirode ili porijekla nezakonitog prihoda. Stavak 2. i 3. lanka 6. Konvencije VE u najveem dijelu nije sadr~an u Konvenciji UN, a namjera mu je pomoi dr~avama u implementaciji odredaba supra navedenog stavka 1. istog lanka. Najzna ajnija razlika izmeu te dvije konvencije, po pitanju predikatnih djela, upravo je to ato Konvencija VE nije ograni ena na kaznena djela vezana uz drogu, odnosno ve sam naslov govori da se radi o kaznenim djelima pranja prihoda ste enog (bilo kojim) kaznenim djelom. Osobito se isti e i stavak 2. (a) lanka 6. koji ureuje pitanje nadle~nosti i uvodi novinu prema kojoj nije od va~nosti niti potpada li predikatno djelo pod kaznenopravnu nadle~nost odreene dr~ave. Iz cjelovite odredbe lanka 6. Konvencije VE nepobitno proizlazi da je ova Konvencija otiala korak dalje od Konvencije UN te predvia kao predikatna djela i ostala kaznena djela, a ne samo ona vezana za narkotike. Konvencija Vijea Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda ste enog kaznenim djelom te o financiranju terorizma Izmjene i a~uriranje Konvencije VE , razvoj metoda i tehnika pranja novca, a ponajviae uznapredovali terorizam na globalnoj razini doprinijeli su donoaenju Varaavske konvencije. Bit Varaavske konvencije ne odudara previae od Konvencije VE jer se i nadalje fokusira na mjere provoenja istrage, zamrzavanja, privremenog oduzimanja i konfiskacije prihoda ste enog kaznenim djelom, kaznenim djelom pranja novca te meunarodnu suradnju, meutim unosi i vrijedne novine. Ve u samoj preambuli, a kasnije i u prvom poglavlju gdje su objaanjeni termini Varaavske konvencije, jasne su novine u pogledu problematike teroristi kih akcija kao prijetnje meunarodnom miru i sigurnosti, odreivanja financiranja terorizma kaznenim djelom te zna aja prevencije pranja novca i financiranja terorizma, a nastavno i uloga financijsko-obavjeatajne jedinice. Financijsko-obavjeatajna jedinica U skladu s navedenim novinama, lanak 12. Varaavske konvencije obvezuje primjenu mjera nu~nih za osnivanje financijsko-obavjeatajne jedinice (u nastavku teksta: FIU) s pravovremenim pristupom financijskim, upravnim i drugim informacijama koje su joj potrebne za valjano obavljanje propisanih zadaa (uklju ujui i analizu izvjeaa o sumnjivim transakcijama). Jednako tako, u petom se poglavlju Varaavske konvencije ( lanci 46. i 47.) posebno obrauje suradnja izmeu FIU prilikom prikupljanja i analize informacija o bilo kojoj injenici koja bi mogla biti naznaka pranja novca ili financiranja terorizma. Po pitanju ~urnog djelovanja prema zamolbi FIU, lankom 47. iste Konvencije posebno se propisuje obveza obustave ili uskrate pristanka na obavljanje transakcije, ovisno o uvjetima koje propisuje nacionalno zakonodavstvo. Detaljno odreivanje FIU, obveza njenog osnivanja i pristup informacijama istovjetan je i drugim meunarodnim standardima, konkretno zahtjevu iz 26. Preporuke FATF. Suradnja izmeu FIU propisana je lankom 46. Varaavske konvencije. Osnovna mu je intencija suradnja radi prikupljanja i ispitivanja ili, ako je potrebno, istra~ivanja bitnih podataka o bilo kojoj injenici koja bi mogla upuivati na pranje novca ili financiranje terorizma, a u skladu s domaim ovlastima. Svaki upueni zahtjev mora biti popraen sa~etim prikazom svih bitnih injenica s kojima FIU raspola~e, a zamoljena e stana pru~iti sve informacije tra~ene u zamolbi. Za dostavu zaprimljenih podataka treim stranama potrebna je prethodna suglasnost FIU od koje podaci potje u. U tom je svijetlu propisana standardna obveza tajnosti i zaatite dostavljenih podataka i dokumentacije. Sumnjive transakcije Po pitanju odgode domaih sumnjivih transakcija i meunarodne suradnje u tom kontekstu, mjerodavan je lanak 14. koji je u uskoj vezi sa lankom 47. Varaavske konvencije. Naime, u slu aju sumnje da je transakcija povezana s pranjem novca FIU (prema potrebi i druga nadle~na tijela) poduzima hitne mjere obustave ili uskrate pristanka na provoenje transakcije, u cilju analize iste i potvrivanja sumnje. Isto postupanje i omoguavanje ~urnog djelovanja predvieno je i u slu aju kada se radi o provoenju zahtjeva neke druge FIU, na isti rok i vezano za iste uvjete koji se primjenjuju u njegovom nacionalnom zakonu s obzirom na odgodu transakcija. Za takvo postupanje moraju biti ispunjena dva uvjeta: prilikom zaprimanja zamolbe i navoenja razloga odgode FIU mora biti uvjerena a)da je transakcija povezana s pranjem novca i b) da bi transakcija bila obustavljena ili bi bio uskraen pristanak na obavljanje transakcije ukoliko je ona predmet domae prijave o sumnjivoj transakciji. Predikatno djelo Odreene izmjene se odnose i na odredbe vezane za kazneno djelo pranja novca. Za razliku od Konvencije VE koja u lanku 6. navodi opis kaznenih djela po injenih s umialjajem kao kaznenih djela pranja prihoda ste enog kaznenim djelom, Varaavska im konvencija u lanku 9. jasno daje naziv  kaznena djela pranja novca . Odredbe koje se odnose na predikatno djelo nisu rezultirale nekim novim rjeaenjima postignutim putem usvajanja  all crimes approach , ve u svojem prilogu nudi listu od 20 kategorija predikatnih djela. Omoguavajui da se definicija pranja novca primjenjuje na prilo~enu listu kaznenih djela, Varaavska konvencija ipak ostavlja prostora svakoj dr~avi da prilikom ratifikacije odlu i da li su za pranje novca predikatna kaznena djela kako slijedi: a)  kaznena djela ka~njiva oduzimanjem slobode ili pritvorom u trajanju od najviae viae od jedne godine ili najmanje viae od 6 mjeseci (npr. za dr~ave koje u svom pravnom sustavu imaju minimalni prag za kaznena djela); b) samo ona s popisa posebno navedenih predikatnih djela; i/ili c) kategorije teakih kaznenih djela odreenih nacionalnim zakonom te dr~ave . Konvencija VE je ostavila airinu svakoj dr~avi potpisnici u odluci koji e pristup primijeniti (npr.  all crimes , prag vezan uz kazne ili lista kaznenih djela). Meutim, s obzirom na druga djela koja ne potpadaju pod 20 kategorija izri ito navedenih u dodatku konvencije, dr~ave su vjerojatno imale razli iti pristup injenici smatraju li ih predikatnim djelima za pranje novca ili ne. Taj je zahtjev jasno istaknut i u lanku 9. stavak 7. Varaavske Konvencije koji zahtjeva od stranaka proairivanje predikatnih djela za pranje novca na postupanje u drugoj dr~avi, koje predstavlja kazneno djelo u toj dr~avi, i koje bi predstavljalo predikatno djelo da se dogodilo u mati noj dr~avi. Konvencija dalje navodi da  svaka stranka mo~e predvidjeti kao preduvjet da takvo ponaaanje predstavlja predikatno djelo i ako se dogodi u mati noj dr~avi . Ova odredba ne predstavlja uvjet nego samo mogunost koju u svoje zakonodavstvo mo~e ugraditi svaka dr~ava. Sukladno lanku 9. stavak 2. vidljivo je da Varaavska konvencija jednako kao i Konvencija VE dozvoljava odreene varijacije, ne samo u pogledu nekih predikatnih djela, ve i u pogledu kaznenog gonjenja osobe koja je po inila takva djela. Naime, radi se o odredbi kojom dr~ave mogu predvidjeti da se kaznena djela pranja novca ne odnose na osobe koje su po inile predikatno djelo. U slu aju da je neka osoba po inila predikatno djelo i kazneno djelo pranja novca, u nekim je dr~avama (npr. Austrija i Gr ka) mogue tu osobu kazniti samo za pranje novca. Konvencija nije iskorijenila ovu neujedna enost. Privremeno oduzimanje i konfiskacija Varaavska konvencija u svakom slu aju predstavlja sveobuhvatni dokument s vrlo detaljno razraenim mjerama zamrzavanja, privremenog oduzimanja i konfiskacije na nacionalnoj i meunarodnoj razini. Na istoj razini obvezuje i na provoenje mjera sprje avanja pranja novca, uklju ujui i druge meunarodne norme kao ato su Preporuke FATF. U tom svijetlu obvezno je usvajanje zakonodavnih i drugih mjera, vezano za pravne ili fizi ke osobe koje se bave djelatnostima podlo~nim za pranje novca, sljedeeg sadr~aja: utvrivanje i provjeru identiteta stranaka i njihovih krajnjih korisnika (uzimajui u obzir dubinsku analizu stranke temeljenu na riziku), prijavu sumnje na pranje novca, poduzimanje dodatnih mjera kao ato je voenje evidencije o identifikaciji stranke i transakcije, izobrazba osoblja te uspostavljanje internih procedura (prilagoeno veli ini i prirodi poslovanja). Nadalje, navedenim se osobama zabranjuje otkrivanje injenice da je poslano izvjeae o sumnjivoj transakciji ili da se vodi istraga o pranju novca. Preporu a se postavljanje u inkovitog sustava nadzora u cilju suzbijanja pranja novca i financiranja terorizma. Preporuke FATF Uvod Dok se problem pranja novca na nacionalnoj razini rjeaava u inkovitom legislativom, najbolje rjeaenje meunarodnog problema pranja novca mo~e se nai samo na meunarodnoj razini. Sve vea zabrinutost meunarodne zajednice zbog rizika pranja novca koji predstavlja prijetnju bankarskom sustavu i drugim financijskim institucijama, navela je u srpnju 1989. grupu zemalja G-7 (SAD, Japan, Francuska, Njema ka, Italija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Kanada) da na Summitu u Parizu osnuju Grupu za financijsku akciju protiv pranja novca (FATF). Osnovna zadaa FATF o ituje se u uspostavljanju meunarodnih standarda i globalne akcije u suzbijanju pranja novca i financiranja terorizma, na nacionalnoj i meunarodnoj razini. Djelovanje FATF odnosi se konkretno na nadzor procesa prevencije i represije u dr~avama lanicama, razmatranje trendova pranja novca i financiranja terorizma te izradu tipologija, pregled radnji poduzetih na nacionalnoj i meunarodnoj razini, kao i implementaciju odgovarajuih mjera za njihovo suzbijanje na globalnom planu. Drugim rije ima, mandat FATF se odnosi na  procjenjivanje rezultata ve ostvarene suradnje s namjerom prevencije iskoriatavanja bankarskog sustava i financijskih institucija u svrhu pranja novca te razmatranje dodatnih preventivnih mjera na tom podru ju, uklju ujui prilagoavanje pravnog i nadzornog sustava kako bi se unaprijedila multilateralna pravna pomo . Obuhvat Preporuka FATF U travnju 1990. ato je manje od godine dana od njegovog osnutka, FATF je izradio izvjeae s 40 Preporuka za sprje avanje pranja novca. Izvjeae je predstavljalo  djelotvorni alat u izgradnji jedinstvene politike u suzbijanju pranja novca, iako nije imalo pravnog u inka , ali su zato Preporuke postavile temelj jasnog cilja suzbijanja organiziranog kriminaliteta i pranja novca obuhvaajui pravni, financijski i nadzorni aspekt. Od dr~ava se tra~ilo kriminaliziranje pranja novca, omoguavanje njegove konfiskacije i razmjenjivanje informacija o sumnjivim transakcijama. Na taj e na in financijski i nefinancijski sektor osvje~iti novim pravilima prevencije pranja novca. Preporuke FATF su sna~no podupirale implementaciju UN Konvencije, ograni enje bankarske tajne u mjeri u kojoj ne ometa otkrivanje i suzbijanje pranja novca, kao i osna~enu uzajamnu pravnu pomo u istragama pranja novca. Nadalje, pozivale su na kriminalizaciju pranja novca ograni enu na novac podrijetlom iz kaznenog djela vezanog za drogu ili narkotike, odnosno predlagale su minimum odredbi kaznenog zakona koje reguliraju problematiku pranja novca. Obuhvat Preporuka je 1996. znatno proairen i zahtijeva kriminalizaciju pranja novca s obzirom na utvrena teaka kaznena djela. Meutim, ve 2003. Preporuke FATF su ponovno revidirane. Zahtjevi u inkovitog sustava sprje avanja pranja novca nadopunjeni su smjernicama za sprje avanje financiranja terorizma. Kriterij sustavnog pristupa preventivnim i represivnim mjerama time je joa viae pooatren. Preporuke vezane za sprje avanje pranja novca Glavna uloga FATF o ituje se u ispitivanju tehnika i trendova pranja novca, pregledu mjera koje su ve poduzete na domaoj i meunarodnoj razini te planiranju onih koje se joa trebaju poduzeti po pitanju suzbijanja pranja novca, ali i financiranja terorizma. U tom svijetlu, razvojem metoda i tehnika pranja novca razvijala se i mijenjala svijest o problemu koji on predstavlja. U tom su se smjeru usavravale i Preporuke koje su sve detaljnije navodile pojedine obveze, ali bez velikih ograni enja. Postale su jasnije i lakae za primjenu, uz proairen obuhvat njihove primjene na nove obveznike. U okviru 40 Preporuka obrauju se sve najva~nije mjere u inkovitog sustava suzbijanja i sprje avanja pranja novca izmeu kojih vrijedi istaknuti proairivanje kruga obveznika (s financijskih) na nefinancijske institucije, identifikaciju stvarnog vlasnika, poduzimanje mjera dubinske analize, povratnu informaciju, izvjeaivanje, nadzor i regulaciju sumnjivih transakcija te meunarodnu suradnju. Postavljenim standardima FATF neprekidno poti e sve zemlje svijeta da usvoje mjere iz Preporuka. Ne postoji ograni enje za njihovo prihvaanje, bez obzira na razli itost pravnih i financijskih sustava upravo zbog toga ato dopuataju fleksibilnost, a ne predviaju svaki detalj provedbe. Preporuke predstavljaju najbolju meunarodnu praksu, ali postavljaju i visoke standarde u zaatiti financijskog i nefinancijskog sektora od atetnih utjecanja prihoda nezakonitih aktivnosti. Pregled Preporuka vezanih za pranje novca Preporuke FATF koje se odnose na pranje novca podijeljene su u etiri poglavlja: pravni sustav, mjere koje poduzimaju financijske institucije te nefinancijski sektor i struke za sprje avanje pranja novca i financiranja terorizma, institucionalne i druge mjere potrebne u sustavima za sprje avanje pranja novca i financiranje terorizma te zaklju no, meunarodna suradnja. A Pravni sustav Obuhvat kaznenog djela pranja novca Privremene mjere i mjere konfiskacije B Mjere koje poduzimaju financijske institucije i nefinancijski sektor i struke za sprje avanje pranja novca i financiranja terorizma Dubinska analiza stranke i uvanje podataka izvjeaivanje o sumnjivim transakcijama i odredbe o ustupanju podataka Ostale mjere za sprje avanje pranja novca i financiranja terorizma Mjere koje se poduzimaju prema dr~avama koje nedovoljno provode Preporuke FATF  Nadzor i kontrola C Institucionalne i druge mjere potrebne u sustavima za sprje avanje pranja novca i financiranje terorizma Nadle~na tijela, njihova ovlaatenja i resursi Transparentnost pravnih osoba i sporazuma D Meunarodna suradnja Meunarodna pravna pomo i izru enje Drugi oblici suradnje Originalnih 40 Preporuka iz travnja 1990. postavile su osnove sustava sprje avanja pranja novca, uklju ujui njihov zna ajni utjecaj na financijske institucije i nadzorna tijela. Ve 1996. FATF predlo~e itav niz aktivnosti za uspjeanije suzbijanje pranja novca, bez obzira na razli itost pravnih i financijskih sustava pojedinih zemalja. To su vrlo va~ne odredbe o ulozi pravnih i financijskih sustava u suzbijanju pranja novca primjenom kojih je velik broj banaka uskladilo svoje poslovanje s Preporukama FATF. Osobito je va~no definiranje slo~ene problematike uo avanja i prijavljivanja sumnjivih transakcija zbog ega Preporuke iz 1990. zahtijevaju obavjeaivanje nadle~nih tijela prilikom svake sumnje na nezakonite aktivnosti. Revidirane Preporuke iz 1996. usvajaju specifi niji zahtjev za prijavom sumnjivih transakcija. U svezi s time vrlo je malo nadopuna i pomnijeg definiranja sumnjivih transakcija u 2003.. Kako su se dr~ave sve viae pribli~avale ureivanju tradicionalnog financijskog sektora, FATF je uo io da su pera i novca pronaali alternativne na ine kao ato su shell tvrtke, elektronski prijenos novca, nebankarske financijske institucije (putni ke agencije, posrednici pri prodaji nekretnina i sl.). zbog ega viae ne postoji mjesto ili struka koja ne pru~a mogunost pranja novca, a kasnije i financiranja terorizma. Va~no je napomenuti da su Preporuke iz 1990. openito regulirale obveze koje se odnose na financijske i nebankarske financijske institucije, 1996. odgovarajue Preporuke prote~u svog doseg i na druge profesije, a 2003. nameu viae detalja u odnosu na probni pristup prema drugim profesijama koje su u funkciji financijskih posrednika. Postoje i druge jednako va~ne ispravke Preporuka koje se odnose na financijske institucije i njihove obveze prisustvovanja u suzbijanju pranja novca. Sa~etost je osnovna zna ajka Preporuka iz 1990. dok su revidirane Preporuke iz 1996. pru~ale viae detalja.  Preporuke iz 2003. su promijenile strukturu, a odraz su problema kao ato su u inkovita dubinska analiza, problematika politi ki eksponiranih osoba i prekograni ni korespondentni bankovni odnosi.  Iako nisu bile obvezujue za primjenu, svih 40 Preporuka bilo je  potvreno airom meunarodne zajednice i relevantnih organizacija kao meunarodni standard za sprje avanje pranja novca . Preporuke su dostupne na Internet stranci FATF http://www.fatf-gafi.org. Preporuke vezane za sprje avanje financiranja terorizma Napredak rada FATF praen je razvojem i nadopunom Preporuka. Naknadno donoaenje 9 Specijalnih preporuka vezanih za terorizam zapravo je odgovor na teroristi ke napade 11. rujna 2001.  Razvoj Preporuka zapravo reflektira promjenjivost trendova pranja novca i predstavlja odgovor FATF na promjenjivu ekonomsku realnost i kriminalne aktivnosti . Samo sedam dana nakon napada na New York i Washington, 30. listopada 2001. FATF je izdao osam Specijalnih preporuka izraenih u cilju suprotstavljanja financiranja terorizma kojima se osna~uju postojee mjere predviene Konvencijom UN za suzbijanje financiranja terorizma: odreivanje financiranja terorizma kaznenim djelom i zamrzavanje imovine terorista. Nadalje, sadr~ajno su usmjerene na tri glavna kanala koje teroristi koriste za premjeatanje svojih sredstva: alternativni sustavi prijenosa ili doznake novca, transfer novca elektronskim putem i neprofitne organizacije. Naredne istrage provedene nakon 9. rujna 2001. jasno ukazuju na joa neke kanale za prijenos novca namijenjenog financiranju terorizma. Najveim djelom se novac osobno, fizi ki prenosi preko granice ili to za nekog drugog rade  dostavlja i novca u gotovini . U cilju ispravka u injenog propusta u meunarodnim mjerama koje se odnose na sprje avanja fizi kog prijenosa novca predvienog za financiranje terorizma ili pranja novca, FATF je izdao novu, IX Specijalnu preporuku koja se odnosi upravo na to specifi no pitanje. Obvezu ratifikacije i implementacije UN instrumenata, odnosno Konvencije Ujedinjenih naroda o sprje avanju financiranja terorizma iz 1999. i rezolucija UN o prevenciji i suzbijanju financiranja teroristi kih djela propisuje I Specijalna preporuka FATF. Kriminalizaciju financiranja terorizma i popratnog pranja novca obrauje II Specijalna preporuka FATF ato zna i da sve zemlje trebaju kriminalizirati financiranje terorizma, teroristi kih djela i teroristi kih organizacija, a kaznena djela financiranja terorizma odrediti kao predikatna kaznena djela za pranje novca. U skladu s time, obvezu zamrzavanja i zapljene imovine terorista, temeljem UN rezolucija o sprje avanju financiranja teroristi kih aktivnosti propisuje III Specijalna preporuka FATF. Nadalje, IV Specijalna preporuka FATF upuuje financijsku instituciju ili neko drugo tijelo podvrgnuto obvezama sprje avanja pranja novca da, ukoliko postoji sumnja ili osnovana sumnja da su sredstva povezana ili bi mogla biti upotrijebljena za terorizam i teroristi ke aktivnosti ili od strane teroristi kih organizacija, odmah o svojoj sumnji izvijesti nadle~na dr~avna tijela. Meunarodna suradnja i izru enje osoba osuenih za financiranje terorizma, teroristi kih djela ili osoba koje pripadaju teroristi koj organizaciji, sastavni je dio V Specijalne preporuke FATF . Vezano za alternativne nov ane poailjke, VI Specijalna preporuka FATF nala~e donoaenje mjera prethodnog dobivanja licence za rad fizi kih i pravnih osoba. Jednako tako, tra~i se usvajanje ostalih Preporuka FATF koje se odnose na bankovne i nebankovne financijske institucije. Poboljaanje transparentnosti svih vrsta transfera novca elektronskim putem, unutar zemlje i meunarodno, cilj je VII Specijalne preporuke FATF, olakaavajui pri tome tijelima provoenja zakona da slijede elektronski prijenos novaca od strane kriminalaca i terorista. Propisuje obvezu poduzimanja mjera financijskih institucija (uklju ujui i institucije koje se bave meunarodnim nov anim doznakama), u cilju pribavljanja to ne informacije o transferu sredstava, kao i provoenja poja ane kontrole i nadzora transfera sredstava koji ne sadr~e osnovne informacije o poailjatelju. VIII Specijalna preporuka FATF poti e zemlje na preispitivanje prikladnosti zakona i propisa u odnosu na tijela koja bi mogla biti zlouporabljena za financiranje terorizma, a ato se posebno odnosi na sprje avanje zloupotreba osobito ranjivih neprofitnih organizacija. Zaklju no, IX Specijalna preporuka FATF navodi opasnosti fizi kog prijenosa gotovine i vrijednosnih papira na donosioca preko dr~avne granice. Zahtjeva od dr~ava uspostavljanje mjera za otkrivanje i prijavljivanje prijenosa, ali i zadr~avanje ili oduzimanje istih ukoliko se smatra da su povezani s financiranjem terorizma ili pranjem novca, la~nim prijavama ili la~nim o itovanjem. Za takvo postupanje potrebno je predvidjeti djelotvorne, razmjerne i vrlo visoke kazne. Tragom svojih nastojanja FATF se pretvara u meunarodni forum za razmatranje problema pranja novca, a zna aj mu se poveava i zbog zacrtanih osnovnih ciljeva: razvoj Preporuka protiv pranja novca i financiranja terorizma, provoenja uzajamne evaluacije dr~ava lanica FATF, izrade tipologija pranja novca, poduzimanje inicijativa vezanih za nekooperativne dr~ave i teritorije te kontinuiranog obnavljanja i prilagoavanja Preporuka novim metodologijama i tehnikama pranja novca, a posebice financiranja terorizma. Direktiva 91/308/EEC o sprje avanju koriatenja financijskog sustava u svrhu pranja novca Nakon Konvencije UN, Konvencije Vijea Europe, 40 Preporuka FATF i bankarske prakse objavljene u Bazelskim na elima koje zajedno predstavljaju temelj sustavnog suzbijanja pranja novca, Direktiva 91/308/EEC o sprje avanju koriatenja financijskog sustava u svrhu pranja novca (u nastavku teksta: Prva direktiva) svojim je odredbama uokvirila najbolju meunarodnu praksu, postavljajui visoke standarde u zaatiti financijskog i nefinancijskog sektora od atetnih efekata koje mogu prouzro iti nezakonita sredstva. Prva je direktiva jednim djelom predstavljala dokaz da sloboda kretanja kapitala i prednosti globalne ekonomije nee utjecati na organizirani zlo in, odnosno nee pridonijeti ili olakaati veu pokretljivost nezakonitih prihoda izvan granica mati nih zemalja. U tom se smislu njezin cilj o ituje u  onemoguavanju prihvaanja mjera pojedinim dr~avama koje su u suprotnosti sa slobodnim i jedinstvenim europskim financijskim tr~iatem , ve usvajanje odredaba namijenjenih prvenstveno sprje avanju pranja novca, dok se ujedno se atiti povjerenje javnosti u cjelokupni financijski sustav. Zajedni ki stav dr~ava u nastojanju spre avanja i suzbijanja pranja novca o ituje se kroz  primarne ciljeve Prve direktive: 1) zahtijevati od dr~ava lanica da u svoje zakonodavstvo uvedu zabranu pranja novca najkasnije do 1. sije nja 1993. i 2) poja ati suradnju izmeu dr~ava lanica u istragama i kaznenom progonu vezano za pranje novca . U uvodnom dijelu, Prva direktiva namee dr~avama obvezu zabrane pranja novca, vrlo sli no Konvenciji UN. Vrlo podrobno definira obuhvat pranja novca obuhvaajui samo nezakonite prihode od prodaje droge. Jednako tako, poti e zemlje lanice da primjenjuju pristup Konvencije VE, odnosno na suzbijanje pranja prihoda koji poti u od aireg spektra kaznenih djela (predikatno djelo). Kako bi se odgovorilo na zabrinjavajue pojave u podru ju pranja novca koje naruaavaju stabilnost i ugled financijskog sektora te zloupotrebu slobode kretanja kapitala i pru~anja financijskih usluga, Prva direktiva je od dr~ava lanica zahtijevala da zabrane pranje novca i nametnu obvezu propisivanja i provoenja mjera sprje avanja pranja novca prvenstveno financijskom sektoru. Zakonima i podzakonskim aktima dr~ave su obvezne postaviti standarde za identifikaciju stranke, granicu prijave transakcija, voenje i uvanje podataka te provoenje posebnih programa obuke vezanih za sprje avanje pranja novca. Posebno se naglaaava obveza suradnje s organima odgovornim za suzbijanje pranja novca, zabranjuje otkrivanje stranci bilo kakve sumnje da se radi o nelogi noj ili sumnjivoj transakciji, odnosno prosljeivanje informacije da je transakcija prijavljena nadle~nim tijelima. Nadalje, isti e se zaatita dostavljanja informacija o sumnjivim transakcijama u dobroj vjeri, a kao najva~nija navodi obveza obavjeaivanja nadle~nih tijela o svim sumnjivim transakcijama kod kojih postoji naznaka mogueg pranja novca. Direktiva 2001/97/EC kojom se mijenja Direktiva 91/308/EEC Kako je Prva direktiva predstavljala inicijalno nastojanje preventivnog sustava u suzbijanju pranja novca, uklju ujui veim djelom financijski sektor, revidirane Preporuke FATF i Konvencija VE nametale su nove standarde i samim time zahtijevale izmjene postojee Direktive. Iako postoje opre na mialjenja o u inkovitosti njene provedbe, deset godina nakon donoaenja Prve direktive,  dana 4. prosinca 2001. usvojen je kompromisni tekst u cilju njezinog a~uriranja . Proairenje obuhvata Direktive Novine koje donosi Direktiva 2001/97/EC (u nastavku teksta: Druga direktiva) mogu se izdvojiti u nekoliko kategorija: uklju ivanje podru~nica kreditnih i financijskih institucija, uz obvezu prijavljivanja sumnjivih transakcija nadle~nim tijelima te djelovanja u skladu s odredbama Druge direktive, jasan stav da su mjenja nice i uredi za prijenos i doznaku novca takoer izlo~eni opasnostima pranja novca ato je razlog njihovog uklju ivanja u obveznike, iz istih su razloga u obveznike uklju eni i investicijski fondovi, ime se ~eli financijski sektor obuhvatiti u ato veem opsegu, proairenje opsega predikatnih djela, odnosno definicije  kriminalna aktivnost koja osim kaznenih djela u smislu lanka 3. stavak 1. Konvencije UN obuhvaa i aktivnosti kriminalnih organizacija, prijevaru, korupciju i kazneno djelo koje mo~e donijeti zna ajni prihod i koje je ka~njivo teakom zatvorskom kaznom u skladu s kaznenim zakonom dr~ave lanice. injenica da pooatravanje kontrole u financijskom sektoru navodi pera e novca da tra~e alternativne metode prikrivanja izvora prihoda od kriminala, odnosno peru novac putem nefinancijske djelatnosti, uvjetovala je proairenje obveze iz Druge direktive u svezi s identifikacijom stranke, voenjem evidencije i izvjeatavanjem o sumnjivim transakcijama i na ograni eni broj djelatnosti i zanimanja za koje se pokazalo da su osjetljivi po pitanju pranja novca. Proaireni opseg nefinancijskih institucija koje su du~ne izvjeaivati o sumnjivim transakcijama revidirani tekst prote~e na profesije i nefinancijske djelatnosti. Posebno mjesto pritom zauzimaju trgovci predmetima velike vrijednosti (dragulji ili plemenite kovine i umjetni ka djela) i organizatori izvoenja dra~bi, bez obzira da li je plaanje izvraeno gotovinom u iznosu od 15.000 Eura ili viae, te kockarnice, uz odreene izuzetke. Direktiva 2005/60/EZ o sprje avanju koriatenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma U posljednjem desetljeu pranje novca i financiranje terorizma imaju sve vei zna aj i zauzimaju svoje mjesto na financijskom tr~iatu i drugim izlo~enim podru jima, u meunarodnim razmjerima, uklju ujui se viae dr~ava. S obzirom da se taj problem ne mo~e rijeaiti isklju ivo represivno putem tijela provoenja zakona, naglasak se stavlja na prevenciju i ulogu financijskog, a u posljednje vrijeme sve viae i nefinancijskog sektora. Kako je specifi nost pranja novca njegov meunarodni karakter, ujedno predstavlja i osnovu za zloupotrebu slobode kretanja kapitala i pru~anja financijskih usluga emu pogoduje upravo objedinjeno financijsko podru je Europske unije (u nastavku teksta: EU) . Iz istog bi se razloga nepovredivost i stabilnost kreditnih i financijskih institucija te povjerenje u financijski sustav u cjelini mogli ozbiljno naruaiti, stoga ne udi donoaenje Tree Direktive koja predstavlja skup mjera donesenih u cilju ujedna avanja zakonodavstva na podru ju sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma. Joa jedan od razloga donoaenja Tree direktive u vrlo kratkom vremenu nakon Druge direktive mo~e se nai u okolnostima proizaalim nakon 11. rujna 2001. i postavljanja bombi u Madridu. Treom se direktivom osna~uju postojee mjere sprje avanja pranja novca, a zna aj terorizma podignut je na viau razinu. Sukladno Okvirnoj odluci 2001/500/JHA koja propisuje definiciju terorizama, proairuje se i lista predikatnih djela, a vrlo se detaljno obrauje i problematika dubinske analize stranke i pitanje utvrivanja stvarnog vlasnika kao krucijalnog. Osnovne zna ajke Kao najistaknutije meunarodno tijelo u suzbijanju pranja novca i financiranja terorizma, FATF je ve do 2003. stvorio dobru podlogu i meunarodne standarde za suzbijanje pranja novca, kao i Specijalnih 8 Preporuka za sprje avanje financiranja terorizma. Kao najva~nija podru ja, Preporuke pokrivaju kaznenu materiju, financijska pitanja i pitanja metodologije rada i provedbe te meunarodnu suradnju na svim razinama, ato ini temeljne standarde prihvaene od svih relevantnih meunarodnih tijela (IMF, Moneyval i sl.). Upravo zbog izmjena i proairenja Preporuka FATF ukazala se potreba za usklaenjem Tree direktive s potvrenim meunarodnim standardima, ime se nova metodologija rada prenosi u okvire EU. Trea direktiva je prvenstveno preventivnog karaktera, a sadr~i izmijenjene, nadograene i detaljno razraene odredbe Prve i Druge direktive. Sadr~ajem predstavlja airi i kompleksniji sustav sprje avanja pranja novca EU, koji u skladu s Preporukama FATF, predstavljene standarde joa viae osna~uje. Iako stupanjem na snagu Tree direktive prestaje va~iti Prva, a time i Druga direktiva, u narednim poglavljima obrade Tree direktive izlo~ene su samo njene novine ili najzna ajnije izmjene zbog toga ato se veim djelom temelji na odredbama prvih dviju direktiva. Podru je primjene i definicije Podru je primjene Tree direktive ostaje pribli~no u istim okvirima uz izuzetak pravnih i fizi kih osoba koje obavljaju financijske aktivnosti povremeno ili u ograni enoj mjeri te ukoliko postoji slab rizik da se one vrae u svrhe pranja novca ili financiranja terorizma. Drugim rije ima, takve institucije i osobe ne ulaze u okvir lanka 3. kojim se propisuju definicije institucija, osoba i pojmova koji su predmet ureenja iste Direktive. S druge strane, opseg Tree direktive je proairen na davatelje usluga povjereni kim druatvima i tvrtkama te fizi ke i pravne osobe koje trguju robom samo ukoliko su plaanja izvraena gotovinom u iznosu od 15.000 Eura ili veem. Sustav temeljen na stupnju rizika, za razliku od sustava temeljenog isklju ivo na pravilima, jedna je od temeljnih zna ajki Tree direktive. Ovaj se sustav o ituje u svakoj odredbi koja prilagoava sadr~aj Direktive trenutnim uvjetima opasnosti od sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma, a ato se isklju ivo odnosi na dubinsku analizu stranke. Stoga, vrlo se esto ostavlja ograda postupanja ovisno o stupnju rizika. Isto se mo~e zaklju iti iz odredaba koje se odnose na stvarnog vlasnika, u vezi kojeg bi institucije i osobe trebale moi same odrediti hoe li se prilikom utvrivanja njegovog identiteta slu~iti javnim podacima ili e podatke tra~iti od svojih klijenata. Pritom je potrebno uzeti u obzir injenicu da su opseg dubinske analize stranke i rizik od pranja novca i financiranja terorizma meusobno povezani, ato ovisi o vrsti stranke, poslovnom odnosu, proizvodu ili transakciji. Uz stvarnog vlasnika propisuje se joa nekoliko novih, klju nih termina koji se odnose na odreene osobe ili institucije, uz napomenu da se odredbe, sukladno lanku 4. Tree direktive, mogu proairiti i na struke i kategorije poduzea osim navedenih. U pitanju su svakako aktivnosti za koje postoji posebno velika vjerojatnost da slu~e u svrhe pranja novca ili financiranja terorizma. Nadalje, u smislu ove Direktive, predikatna djela uklju uju sva teaka kaznena djela uklju ujui: kaznena djela vezana uz terorizam, drogu, aktivnosti kriminalnih organizacija, prijevara, korupcija i sva druga kaznena djela ka~njiva liaavanjem slobode ili nalogom za pritvor u maksimalnom trajanju od godine dana ili veem, ili, za dr~ave iji pravni sustav sadr~i donju granicu za kaznena djela, sva kaznena djela ka~njiva liaavanjem slobode ili nalogom za pritvor u trajanju od najmanje aest mjeseci. Dubinska analiza stranke Za razliku od prvih dviju, Trea direktiva detaljno propisuje proces primjene mjera dubinske analize stranke. Ovisno o vrsti stranke ili poslovnog odnosa, dubinska analiza mo~e biti pojednostavljena ili poja ana, ovisno o situacijama koje po svojoj prirodi predstavljaju poveani ili smanjeni rizik od pranja novca i financiranja terorizma. Glavne odrednice dubinske analize su: mjere koje sadr~i i situacije u kojima se primjenjuje. Temeljem lanka 8. stavak 1. mjere dubinske analize sadr~e: utvrivanje i provjeru identiteta stranke utvrivanje i provjeru identiteta stvarnog vlasnika prikupljanje podataka o svrsi i predvienoj prirodi poslovnog odnosa stalno praenje poslovnog odnosa Iako su navedene mjere obligatorne naravi, institucijama i osobama je dozvoljeno odreivanje opsega primjene mjera, ovisno o riziku i vrsti stranke, poslovnog odnosa, proizvoda ili transakcije. Prilikom provoenja nadzora od strane nadle~nih tijela, prikladnost opsega poduzetih mjera, u odnosu na rizik od pranja novca i financiranja terorizma, mora biti dokazana. Navedene mjere dubinske analize, sukladno lanku 7. Tree direktive, primjenjuju se u slijedeim slu ajevima: pri uspostavljanju poslovnog odnosa; ako se vrae transakcije u iznosu od 15.000 Eura ili veem, bilo da je transakcija izvraena u jednoj operaciji ili viae operacija koje su po svemu sudei povezane; ako postoji sumnja u pranje novca ili financiranje terorizma, bez obzira na bilo kakvo odstupanje, osloboenje ili prag; ako postoje sumnje u istinitost ili dostatnost prethodno dobivenih podataka o identitetu stranke. Kako bi se izbjeglo ponavljanje postupka identifikacije koji usporava i ote~ava poslovanje, institucija ili osoba mo~e dopustiti, pod uvjetom da postoje primjereni zaatitni mehanizmi, prihvaanje ishoda dubinske analize koju provodi kreditna ili financijska institucija u drugoj dr~avi, po principu reciprociteta. Va~no je istaknuti da prilikom zadovoljavanja uvjeta dubinske analize provedenom od tree strane (kreditna ili financijska institucija u treoj dr~avi) , kona nu odgovornost za provedeni postupak snosi institucija ili osoba koja se na treu stranu oslanja. Tree su strane du~ne na zahtjev, bez odlaganja, osigurati i proslijediti relevantne podatke o identitetu i provjeri identiteta ili drugu relevantnu dokumentaciju o identitetu stranke ili stvarnog vlasnika instituciji, odnosno drugoj osobi obuhvaenoj odredbama Tree direktive. Pojednostavljena dubinska analiza Pojednostavljena dubinska analiza izuzima od primjene mjera dubinske analize stranke ni~e navedene institucije, proizvode ili transakcije i bilo koju drugu stranku za koju postoji slab rizik od pranja novca ili financiranja terorizma. Temeljem lanka 11. Tree direktive dr~ave mogu dopustiti institucijama i osobama obuhvaenim direktivom da ne provedu dubinsku analizu: ukoliko se radi o stranci - kreditnoj ili financijskoj instituciji obuhvaenoj Treom direktivom ili kreditnoj i financijskoj instituciji smjeatenoj u treoj dr~avi koja postavlja uvjete jednake onima iz Tree direktive te nadzire pridr~avanje tih uvjeta. uvratenih trgova kih druatava iji su vrijednosni papiri prihvaeni i njima se trguje na zakonski reguliranom tr~iatu, stvarnih vlasnika udru~enih ra una koje vode javni bilje~nici i drugi neovisni pravni stru njaci domaih dr~avnih tijela, polica ~ivotnog osiguranja za godianju premiju do 1.000 Eura ili jednokratnu do 2.500 Eura, polica mirovinskog osiguranja, ako ne postoji klauzula o ustupanju i ako se polica ne mo~e upotrijebiti kao zalog, mirovinskih ili sli nih fondova koji djelatnicima nude mirovinska prava, ako se doprinosi uplauju odbicima iz plae i ako pravila fonda ne dopuataju ustupanje u~ivanja drugoj osobi, elektroni kog novca, uz ograni enje ukupnog iznosa transakcija od 2.500 Eura, ako se ureaj mo~e puniti ili 150 Eura ako ponovno punjenje nije mogue. Procjena izuzea navedenih institucija, proizvoda i transakcija temelji se isklju ivo na pristupu temeljenom na stupnju rizika, ali i u tim situacijama je, sukladno drugim obvezama nametnutim Treom direktivom koje se odnose na izvjeaivanje o sumnjivim transakcijama i dostavljanje odgovora na upite FIU, utemeljeno o ekivati provoenje barem osnovne identifikacije i analize stranke. Mjere dubinske analize sadr~e i prikupljanje informacija o prirodi poslovnog odnosa kao i njegovo stalno praenje, ato mo~e rezultirati naknadnom sumnjom na pranje novca ili financiranje terorizma. U svakom slu aju, ukoliko se naknadno utvrdi da aktivnosti odreene institucije ili pak transakcije u odnosu na navedene proizvode sadr~e veliku vjerojatnost da su povezane s pranjem novca ili financiranjem terorizma, odnosno da se radi o posebno slo~enim i neobi no velikim transakcijama te svim neobi nim uzorcima transakcija bez o ite gospodarske ili vidljive zakonite svrhe, obvezna je provedba dubinske analize stranke i obavjeaivanje nadle~nog tijela. Poja ana dubinska analiza Joa jedna od novina koje donose odredbe Tree direktive odnosi se na provoenje mjera poja ane dubinske analize stranke ili poslovnih odnosa od visokog rizika, ato je posebno zanimljivo zbog toga ato se radi o riskantnim situacijama u smislu pranja novca i financiranja terorizma. O dubinskoj analizi stranke utemeljenoj na injenici da je potrebno utvrditi identitet i poslovni profil svih stranaka, Trea direktiva propisuje iscrpna pravila. Dok s jedne strane navodi odreene izuzetke, a s druge strane isti e da u visoko rizi nim situacijama postoji potreba propisivanja posebnih, vrlo strogih i detaljnih postupaka identifikacije i provjera stranke. U skladu sa lankom 13. Tree direktive provoenje mjera dubinske analize stranke potrebno je provesti u slijedeim situacijama koje po svojoj prirodi predstavljaju poveani rizik od pranja novca ili financiranja terorizma: ako stranka nije fizi ki prisutna za potrebe utvrivanja identiteta, vezano za prekograni ne korespondentne bankovne odnose s institucijama iz treih dr~ava, s obzirom na transakcije ili poslovne odnose s politi ki eksponiranim osobama koje imaju prebivaliate u nekoj drugoj dr~avi lanici ili treoj dr~avi, zabrana korespondentnih bankovnih odnosa s fiktivnom bankom ili bankom koja dopuata fiktivnim bankama da imaju ra une u njihovoj banci, posveivanje posebne pozornosti na bilo kakvu prijetnju pranja novca ili financiranja terorizma koja bi mogla proizai iz proizvoda ili transakcija koje omoguuju anonimnost i sprje avanje njihove upotrebe. Obveza obavjeaivanja Za razliku od prve dvije direktive koje su samo okvirno navodile obvezu posveivanja posebne pozornosti svim transakcijama koje bi mogle biti povezane s pranjem novca, lanak 20. Tree direktive detaljno propisuje pojam sumnjive transakcije koja po svojoj prirodi obuhvaa aktivnosti (s posebno velikom vjerojatnoau) povezane s pranjem novca ili financiranjem terorizma, posebno slo~ene i neobi no velike transakcije i sve neobi ne uzorke transakcija koje nemaju o itu gospodarsku ili vidljivu zakonitu svrhu. Odredbe o dostavljanju obavijesti o sumnjivim transakcijama neodgodivo i samoinicijativno nadle~nom tijelu, odnosno na njegov zahtjev, ostale su nepromijenjene uz razradu pojma sumnjive transakcije kao znanje, sumnja ili razumna sumnja da se provodilo, provodi ili se pokuaalo provesti pranje novca ili financiranje terorizma. U skladu sa samom prirodom sumnjivih transakcija, tijela na koja se odnose odredbe Tree direktive moraju se suzdr~ati od obavljanja bilo koje transakcije za koju znaju ili sumnjaju da je povezana sa pranjem novca ili financiranjem terorizma i prije prijave nadle~nom tijelu, o emu se mo~e izdati i naputak koji izri ito zabranjuje njezino provoenje. Odstupajui od ope zabrane obavljanja sumnjivih transakcija, one e se obaviti i prije nego ato se o tome obavijeste nadle~na tijela ukoliko je suzdr~avanje od obavljanja nemogue ili bi osujetilo napore gonjenja svih sudionika u postupcima pranja novca ili financiranja terorizma. Joa jedan od velikih iskoraka Tree direktive o ituje se upravo u decidiranom navoenju obveze uspostavljanja FIU u cilju djelotvornog suzbijanja pranja novca i financiranja terorizma, uklju ujui njena osnovna obilje~ja. U tom su smislu prve dvije direktive propisivale:  dr~ave lanice e osigurati da institucije i osobe koje podlije~u ovoj Direktivi i njihovi direktori i zaposlenici u cijelosti surauju s tijelima odgovornim za suzbijanje pranja novca&  na koji su na in ostavili diskrecijskoj odluci svake dr~ave vrstu unutarnjeg ustrojstva te na in prikupljanja i razmjene podataka o sumnjivim transakcijama unutar dr~ave i meunarodno. Zaklju no, posebno se isti e zaatita djelatnika i ravnatelja institucija i osoba obuhvaenih ovom Direktivom prilikom objavljivanja informacija u dobroj vjeri ili kada izraze sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma unutar tih institucija ili osoba, od izlo~enosti prijetnjama i neprijateljskim postupcima. Voenje evidencije i statistike uvanje dokumenata i podataka radi upotrebe u istrazi ili analizi mogueg pranja novca ili financiranja terorizma od strane nadle~nog tijela propisuje se na razdoblje od najmanje pet godina nakon zavraetka poslovnog odnosa ili provoenja transakcija. Novina koju donosi Trea direktiva odnosi se na primjenu navedenih mjera i u ograncima i podru~nicama kreditnih i financijskih institucija u treim dr~avama. Obveza voenja evidencije i statistike propisuje se s ciljem omoguavanja procjene u inkovitosti sustava za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma dr~ava lanica, na ato se nadovezuje i izravna obveza kreditnim i financijskim institucijama da razrade sustave koji e im omoguiti brze i potpune odgovore na upite nadle~nih tijela . Odredba koja predstavlja krunu dosadaanjim zahtjevima za voenjem evidencija i statistika odnosi se na detaljno propisivanje sadr~aja statisti kih podataka koji e predstavljati cjelovitu sliku provoenja akcija svih tijela nadle~nih za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma, na godianjoj razini. Temeljem lanka 33. Tree direktive statistika obuhvaa broj dojava FIU o sumnjivim transakcijama, aktivnosti koje su uslijedile nakon tih dojava, broj istra~enih slu ajeva u razdoblju od godine dana, broj tu~enih osoba, broj osuenih za kaznena djela pranja novca ili financiranja terorizma te podatke o koli ini zamrznute, zaplijenjene i konfiscirane imovine. Osobito je va~no istaknuti da je objava konsolidiranog pregleda navedenih statisti kih izvjeaa obavezna. Licenciranje i registracija kockarnica te slu~bi za prijenos i doznaku novca Joa jednu od novina koju zahtjeva praksa i sve zastupljeniji alternativni na ini pranja novca donosi lanak 36. Tree direktive. Odnosi se na nadzor, a isti e zahtjev za licenciranjem mjenja nica, slu~ba za prijenos i doznaku novca, kockarnica i davatelja usluga povjereni kim druatvima i poduzeima. Pri registriranju i izdavanju odobrenja za njihovo otvaranje, nadle~ne bi vlasti trebale osigurati da osobe koje e uistinu voditi poslovanje ili upravljati takvim subjektima te njihovi stvarni vlasnici, budu primjerene i prikladne osobe. Mjerila za utvrivanje prikladnosti i primjerenosti tih osoba trebale bi biti odreene u skladu sa zakonima odreenih dr~ava. U suprotnom, ukoliko ovlaatena tijela nisu uvjerena da su osobe koje stvarno upravljaju ili e upravljati poslovanjem takvih subjekata ili njihovi stvarni vlasnici prikladne i odgovarajue osobe, odbit e njihovu registraciju ili ovlaatenje. Za pridr~avanje navedenih uvjeta potrebno je osigurati djelotvoran nadzor, ato uklju uje i ovlaatenje za prisiljavanje na davanje informacija relevantnih za nadzor i vraenje provjera te posjedovanje odgovarajuih sredstva potrebnih za obavljanje osnovnih funkcija. Iz navedenih su razloga mjenja nice i slu~be za prijenos novca izuzete od mogunosti da se institucije i osobe pouzdaju u njih kao u treu stranu i prihvate ishod provedene dubinske analize stranke. Ipak, ukoliko dr~ava lanica dopuata mjenja nicama i slu~bama za prijenos i doznaku novca smjeatenima na podru ju te dr~ave da se u njih pouzdaju druge institucije kao u treu stranu u svojoj dr~ave, ta dr~ava lanica im mora u svakom slu aju dopustiti da priznaju i prihvate ishod provedene dubinske analize stranke od stranke iste kategorije institucija u nekoj drugoj dr~avi lanici. Poseban status javnih bilje~nika i profesija Joa je Prva direktiva lankom 12. proairila svoje odredbe na zvanja i profesije koje se bave djelatnostima posebno pogodnim za pranje novca, dok je Druga direktiva u lanku 2.a stavku 1. to ka 5. izri ito uvela javne bilje~nike i druge samostalne pravne stru njake u podru je primjene re~ima suzbijanja pranja novca. Odredbe Druge direktive na njih se primjenjuju samo u slu aju kada strankama poma~u u planiranju ili izvraavanju transakcija ili kada nastupaju u ime i za stranku u bilo kojoj financijskoj transakciji ili transakciji vezanoj uz promet nekretninama. Na isti je na in statusu javnih bilje~nika i samostalnih profesija pristupila i Trea direktiva. Upravo zbog njihovog posebnog statusa podlo~ni su izuzecima, posebno u slu ajevima kada neovisni pripadnici zakonom priznatih i kontroliranih profesija za pru~anje pravne pomoi poput odvjetnika (utvrujui pravni polo~aj stranke, branei ili zastupajui stranku u ili vezano uz sudski postupak uklju ujui davanje savjeta o podnoaenju ili suzdr~avanju od tu~be), temeljem lanka 9. i 23. Tree direktive nisu du~ni provoditi dubinsku analizu stranke niti obavjeaivati nadle~no tijelo o sumnji na pranje novca ili financiranje terorizma. Ova odredba predstavlja izuzetke od obveze prosljeivanja podataka dobivenih prije, tijekom ili nakon sudskog postupka ili tijekom utvrivanja pravnog polo~aja stranke. Prema tome, pravna pomo i dalje podlije~e obvezi uvanja profesionalne tajne, osim ako pravni zastupnik sudjeluje u pranju novca ili financiranju terorizma, ako se pravna pomo pru~a u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, ili ako odvjetnik zna da je stranci pravna pomo potrebna za pranje novca ili financiranje terorizma. Joa je jedna mogunost pru~ena revizorima, vanjskim ra unovoama, poreznim savjetnicima, javnim bilje~nicima i ostalim neovisnim pravnim stru njacima, a odnosi se na imenovanje odgovarajueg samoregulatornog tijela koje e navedeni subjekti obavijestiti umjesto FIU. Isto e samoregulatorno tijelo, temeljem lanka 37. stavka 5. imati mogunost djelotvornog nadzora i poduzimanja potrebnih mjera s ciljem pridr~avanja uvjeta koje namee Trea direktiva. Direktiva 2006/70/EZ koja utvruje provedbene mjere za Direktivu 2005/60/EZ Direktiva 2006/70/EZ je provedbenog karaktera. Utvruje prvenstveno provedbene mjere za Treu direktivu, vezano za tehni ke aspekte definicije politi ki izlo~enih osoba, tehni ke kriterije za procjenu odreenih situacija u smislu predstavljaju li one nizak rizik od pranja novca i financiranja terorizma te tehni ke kriterije za procjenu da li je opravdano u svezi odreenih pravnih i fizi kih osoba koje provode financijsku aktivnost na povremenoj ili vrlo ograni enoj osnovi napraviti izuzetak od primjene Tree direktive. Politi ki izlo~ene osobe Osjetljivost na rizik i analiza rizika koje Trea direktiva zahtijeva od institucija i osoba u svezi transakcija ili poslovnih odnosa s politi ki izlo~enim osobama, Direktiva 2006/70/EZ (u nastavku teksta: Provedbena direktiva) obuhvaa pojmom politi ki izlo~enih osoba, odnosno osoba kojima su povjerene istaknute javne funkcije, lanova njihove u~e obitelji ili osoba poznatih kao njihovi bliski suradnici. lankom 13. Tree direktive propisuje se obveza provoenja dubinske analize poslovanja stranke s obzirom na transakcije ili poslovne odnose s politi ki eksponiranim osobama koje imaju prebivaliate u nekoj drugoj dr~avi lanici ili u treoj dr~avi. U kontekstu takve analize rizika izri ito se zahtjeva usredoto enje na proizvode i transakcije s obilje~jem visokog rizika pranja novca. S obzirom na primarnu osjetljivost pitanja konkretnog odnosa spram primjene odredaba obje direktive, radi usklaenosti primjene pojma politi ki eksponirane osobe nu~no je uzeti u obzir druatvene, politi ke i gospodarske razlike izmeu zemalja lanice EU i onih koji se usklauju s njezinim zakonodavstvom kao uvjet za pridru~ivanje. Radi smislene i u inkovite primjene odredaba Tree i Provedbene direktive, pojam politi ki eksponiranih osoba ne bi trebalo tuma iti preairoko. Javne funkcije koje se izvraavaju na razinama ni~im od nacionalne obi no se ne smatraju istaknutima, odnosno navedeni pojam ne obuhvaa du~nosnike srednjeg ranga ili mlae du~nosnike. Jednako tako, vezano za pitanje utvrivanja bliskih suradnika fizi kih osoba kojima su povjerene istaknute javne funkcije, taj se zahtjev primjenjuje do mjere u kojoj je odnos sa suradnikom javno poznat ili ukoliko postoje razlozi zbog kojih se smatra da takav odnos postoji. Od institucija i osoba se u svakom slu aju ne o ekuje aktivno istra~ivanje. Pojednostavljen postupak uvida u poslovanje stranke Prilagodba opih postupaka uvida u poslovanje stranke za situacije s niskom razinom rizika, uobi ajeni je alat Tree Direktive i podrazumijeva primjenu pojednostavljenih postupaka koje je potrebno ograni iti na to no odreeni broj slu ajeva. U toj situaciji, zahtjevi nametnuti institucijama i osobama obuhvaenim predmetnom Direktivom ne nestaju ve se od njih o ekuje stalno praenje poslovnih odnosa, u cilju otkrivanja slo~enih ili neuobi ajeno velikih transakcija koje nemaju o itu gospodarsku ili vidljivu zakonitu svrhu. Temeljem lanka 3. Provedbene direktive, a u svrhu provoenja pojednostavljene dubinske analize stranke, takav e se postupak primijeniti nad strankama koje predstavljaju javnu vlast ili javna tijela te ispunjavaju kriterije niskog rizika pranja novca i financiranja terorizma. Iako institucije, tijela, uredi ili agencije EU, uklju ujui i Europsku sredianju banku, ne potpadaju pod definiciju  domaih javnih tijela , upravo zbog injenice ato ne predstavljaju visok rizik pranja novca i financiranja terorizma, potrebno ih je priznati kao stranke niskog rizika. Pojednostavljeni postupak se primjenjuje i na pravne subjekte kada provode financijske aktivnosti koje ne spadaju u definiciju financijske institucije sukladno Treoj direktivi, ali podlije~u nacionalnom zakonodavstvu temeljem iste Direktive i udovoljavaju zahtjevima za dovoljnom transparentnoau ato se ti e njihovog identiteta i odgovarajuih mehanizama kontrole, osobito poja anog nadzora. Kao primjer ove vrste poslovanja mogu poslu~iti police osiguranja ili proizvoda vezanih uz atednju sli ne prirode koji su, temeljem lanka 11. stavak 5. to ka (a) Tree direktive, izuzeti od provoenja redovnog postupka dubinske analize. Izuzea su vezana uz pragove za godianju premiju polica ~ivotnog osiguranja do 1.000 Eura ili jednokratne premija do 2.500 Eura. Va~no je istaknuti da je prije odobrenja uporabe pojednostavljenih postupaka uvida u poslovanje stranke potrebno procijeniti predstavljaju li stranke ili proizvodi i povezane transakcije nizak rizik pranja novca ili financiranja terorizma. Posebna e se pa~nja posvetiti svim aktivnostima takvih klijenata ili svim vrstama proizvoda ili transakcija koje se mogu smatrati podlo~nima za zlouporabu u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma. Financijska aktivnost na povremenoj ili vrlo ograni enoj osnovi Praksa vrlo esto ukazuje da u odreenim prilikama fizi ke ili pravne osobe mogu provoditi financijske aktivnost na povremenoj ili vrlo ograni enoj osnovi kao dodatak drugim nefinancijskim aktivnostima, zbog ega ne spadaju u podru je primjene lanka 3. stavka 1. i 2. Tree direktive koji propisuje opseg definicije kreditne i financijske institucije. Takva je financijska aktivnost, temeljem lanka 4. Provedbene direktive, ograni ena u apsolutnim uvjetima i na osnovi transakcije. Takoer, financijska aktivnost na smije imati obilje~ja glavne aktivnosti ve je isklju ivo dopunska i izravno povezana s glavnom aktivnosti, odnosno nije glavna aktivnost navedena u lanku 2. stavak 1. Tree direktive. U svakom je slu aju bitno naglasiti da odreene financijske aktivnosti za koje postoji velika vjerojatnost da e se zloupotrijebiti u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma kao npr. usluge prijenosa ili doznake novca, ne mogu biti izuzeti od podru ja primjene Tree direktive na ime financijske aktivnosti koja se obavlja na povremenoj ili vrlo ograni enoj osnovi. Takve se aktivnosti mogu izjedna iti i s drugim, sve zastupljenijim alternativnim na inima pranja novca ili financiranja terorizma koji omoguavaju anonimnost, a podlo~ni su dubinskoj analizi stranke i to poja anoj. U svrhu primjene i u inkovite provedbe navedenih odredaba potrebno je utvrditi najviai i najni~i prag ukupnog prometa financijske aktivnosti, odnosno prag po pojedinoj stranci ili transakciji. S obzirom da se financijska aktivnost na povremenoj ili vrlo ograni enoj osnovi ve~e isklju ivo za transakciju, sukladno stavku 4. Provedbene direktive potrebno je odrediti najviai prag po stranci i pojedinoj transakciji (pojedina noj ili povezanoj) na nacionalnoj razini, ovisno o vrsti financijske aktivnosti. Bitno je naglasiti da je bit propisivanja dovoljno niskog praga zapravo na in da doti ne vrste transakcija postanu neprakti na i neu inkovita metoda za pranje novca ili financiranje terorizma. Zaklju no, potrebno je posvetiti osobitu pozornost na financijske aktivnosti koje predstavljaju nizak rizik pranja novca ili financiranja terorizma za koje se temeljem raspolo~ivih informacija i procjena poka~e da rizik i nije tako nizak, odnosno da je financijska aktivnost podlo~na upotrebi u nezakonite svrhe, tretman kojih e se u tom smislu promijeniti. Uredba br. 1889/2005 o kontroli ulaska i izlaska gotovine iz Zajednice Osnovna svrha supra navedenih Direktiva EU o ituje se ponajprije u ~elji za uvoenjem u inkovitih mjera sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma, praenjem transakcija kroz financijski i nefinancijski sektor. Usklaivanje i prilagoavanje zakonodavstva navedenim smjernicama, a prvenstveno izrada tipologija i indikatora za praenje sumnjivih transakcija na cijelom podru ju obuhvata direktiva, mo~e rezultirati alternativnim na inima ili pokuaajima pranja novca (npr. porastom fizi kog prijenosa gotovine preko granice u nezakonite svrhe). Kako se velika gotovinska plaanja i prekograni ni prijenosi gotovine ocjenjuju vrlo podlo~nim za pranje novca, ve je 2005. donesena Uredba 1889/2005 o kontroli ulaska i izlaska gotovine iz Zajednice (u nastavku teksta: Uredba 1889/2005) radi uspostave mjera za otkrivanje fizi kih prijenosa gotovine preko dr~avne granice. Propis ima formu uredbe zbog vee pravne snage, a izraen je u svrhu dopune Prve direktive. Svojim sadr~ajem ureuje obvezu prijavljivanja gotovine prilikom ulaza ili izlaza iz EU, ovlasti nadle~nih tijela, evidentiranje i obradu podataka, njihovu razmjenu, du~nost uvanja slu~bene tajne te sankcije u slu aju ne udovoljavanja propisanim obvezama. Uz to ato je Uredba donesena kao dopuna Prve direktive, u skladu je i s IX Specijalnom preporukom FATF koja dr~ave obvezuje na uspostavu mjera za otkrivanje fizi kog prijenosa gotovine (i prenosivih vrijednosnih papira na donosioca) preko dr~avne granice i promovira zakonsko ovlaatenje nadle~nih tijela na zadr~avanje ili oduzimanje gotovine (i prenosivih vrijednosnih papira) ukoliko postoji sumnja na povezanost s pranjem novca ili financiranjem terorizma. Osim toga, va~no je uspostaviti u inkovit sustav prijavljivanja ili druge obveze o itovanja, kao i propisivanje djelotvornih, proporcionalnih i vrlo visokih kazni za postupanje s osobama koje la~no prijavljuju ili se la~no o ituju. Limit za prijavu transakcija i obvezni elementi prijave Obveza prijave gotovinskog prijenosa preko granice odnosi se na gotovinu u vrijednosti od 10.000 Eura koju fizi ke osobe prijavljuju nadle~nim tijelima zemlje lanice prilikom ulaza ili izlaza iz Zajednice. Predmet prijave je gotovina koju nosi fizi ka osoba, bez obzira da li je ona njezin vlasnik. Limit od 10.000 Eura postavljen je sasvim realno s obzirom da je svrha prijave prevencija i odvraanje kriminalaca od nezakonitog prijenosa gotovine preko granice kao na ina pranja novca ili financiranja terorizma, povla ei paralelu i s iznosom od 15.000 Eura ato predstavlja limit za provoenje dubinske analize stranke. Prenoaenje financijskih sredstava preko granice ne smije se, prema lanku 4. Direktive 88/361, uvjetovati izdavanjem odobrenja za to kretanje od strane nadle~nih tijela.  Prethodna autorizacija ocjenjuje se mjerom koja bitno smanjuje stupanj slobode odvijanja ovih transakcija i povla i za sobom pa~nju administrativnih tijela koja tu slobodu ini pukom iluzijom . Meutim, predmetna Uredba dozvoljava propisivanje prethodne prijave prekograni nih prijenosa gotovine iznad odreenih limita, ato nema u inak zabrane ili suspenzije obavljanja transakcije kakav posjeduje prethodna autorizacija, ali  kao mjera omoguava nadle~nim kontrolnim tijelima preveniranje ilegalnih aktivnosti povezanih s velikim gotovinskim plaanjima i prijenosima  poput trgovine drogom, ljudima, pranja novca i financiranja terorizma . Svaka zemlja zasebno odreuje da li e prijava imati pismeni, odnosno usmeni oblik ili e biti poslana elektroni kim putem, uz napomenu da na svoj osobni zahtjev deklarant ima pravo dati informacije u usmenom obliku. Obveza evidentiranja i obrade podataka lanak 5. stavak 1. Uredbe 1889/2005 propisuje obvezu evidentiranja i obrade informacija prikupljenih na temelju prijave ili izvraene kontrole nadle~nih tijela. Prikupljeni podaci moraju biti dostupni nadle~nim tijelima odnosno FIU. Jednako tako, stavak 2. istog lanka propisuje obvezu evidentiranja i obrade informacija o iznoaenju iz Zajednice iznosa manjeg od 10.000 Eura za koji postoje naznake nezakonitih aktivnosti povezanih s kretanjem gotovine. Takav e se podatak, uklju ujui puno ime, datum, mjesto roenja, nacionalnost osobe i podatke o koriatenoj vrsti prijevoza sa svim drugim prikupljenim informacijama dostaviti nadle~nim tijelima dr~ave lanice. Meunarodna suradnja Kada postoje naznake da je iznos gotovine povezan s bilo kojom vrstom nezakonite aktivnosti vezane uz kretanje gotovine, podatak pribavljen prijavom ili nadzorom prosljeuje se nadle~nim tijelima drugih zemalja lanica. Ukoliko iznos gotovine uklju uje prihode od prijevare ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti koja negativno utje e na financijske interese Zajednice, podatak e biti proslijeen i Europskoj komisiji. U cilju meunarodne suradnje, sve informacije prikupljene temeljem Uredbe 1889/2005 zemlja lanica EU ili Europska komisija prenijet e treim zemljama, uz prethodnu suglasnost tijela koja su informacije prikupila, vodei se pritom odredbama nacionalnih propisa i propisima EU. uvanje slu~bene tajne Na sve informacije koje su po svojoj prirodi tajne ili su pribavljene na osnovi tajnosti odnosi se obveza uvanja slu~bene tajne. Takve podatke nadle~na tijela ne mogu otkriti bez izri itog odobrenja osobe ili tijela koja su ih pribavila. Razmjena podataka e ipak bit dozvoljena u slu aju da su to nadle~na tijela du~na u initi sukladno zakonskim odredbama, osobito onima vezanim za pravno postupanje. Temeljem lanka 9. Uredbe 1889/2005 svaka e dr~ava uvesti sankcije koje e se primjenjivati u slu ajevima neudovoljavanja propisanoj obvezi prijavljivanja. Sankcije moraju biti moraju biti djelotvorne, proporcionalne i destimulirajue. ZAKON O SPRJE AVANJU PRANJA NOVCA I PRAVILNIK O NJEGOVOJ PROVEDBI Uvod Posljednjih nekoliko desetljea prodaja droge, korupcija i gospodarski kriminal generiraju velike profite ato nastavno i sprje avanje pranja novca ini jednom od osnovnih zadaa na nacionalnoj i meunarodnoj razini. U domaim okvirima zakonodavstva se prilagoavaju meunarodnim standardima, a odgovor na meunarodnoj razini na zate enu situaciju rezultirao je jedinstvenim stupnjem meunarodne suradnje u preventivnom i represivnom smislu. O igledno je da  novac nema niti boje niti mirisa tako da, proizlazio iz zakonitih ili nezakonitih izvora, koristi iste financijske kanale. Kao krajnji rezultat, novac od prodaje droge, korupcije i drugih kaznenih djela u svjetskoj financijskoj mre~i vrlo je teako prepoznatljiv. Kriminalci se zapravo susreu s velikim problemom pristizanja nezakonitog prihoda upravo u gotovom novcu, zbog ega je velika vjerojatnost da, istupe li s njim na tr~iate u tom obliku, budu primijeeni od nadle~nih institucija. U tom slu aju imaju nekoliko mogunosti. Mogu ga zadr~ati u postojeem obliku, iako je na taj na in ote~ano manipuliranje velikom svotom gotova novca ili ga prebaciti preko granice. Zasigurno e biti mnogo jednostavnije prikriti nezakonite prihode ukoliko se promjeni oblik novca (naj eae ulaganjem u financijski sustav), nevezano hoe li novac putovati s jednog na drugi ra un, u zemlji ili inozemstvu, kupnjom vrijednosnih papira i sl. Kako novac viae nije u fizi kom obliku svakim je novim po injenim korakom put do vrstog dokaza o sumnjivim aktivnostima, a ujedno i rizik otkrivanja njegove prave prirode, znatno smanjen. Nezakoniti profit e nakon odreenog broja transakcija ponovno biti predstavljen na tr~iatu kao navodno zakoniti te e se koristiti bez straha od konfiskacije ili kaznenog progona. Manipulacija financijskim sustavom naruaava prvenstveno integritet financijskih institucija pri emu pera i koriste i nekoliko dr~ava kako bi sakrili svoje nezakonite prihode, iskoriatavali razli itu organizaciju sustava sprje avanja pranja novca, ciljeve i sredstva tijela provedbe zakona te prepreke ostvarenja u inkovite meunarodne suradnje. Prednost dobrog preventivnog sustava unutar kojeg se kao najva~nija komponenta isti e kontrola ulaza i izlaza novca u/iz financijskog sustava, brojne su mogunosti nadzora i mogueg oduzimanja nezakonitih sredstava. S obzirom da su relativno slobodni i pouzdani financijski kanali prvenstveno meunarodni financijski interes, vrlo je teako imati u inkovitu kontrolu nad tim va~nim segmentom. Osnove prevencije pranja novca Osnovni koraci koje svaka dr~ava treba poduzeti kako bi izgradila stabilan sustav prevencije pranja novca o ituje se u usklaivanju domaeg zakonodavstva sa svim relevantnim meunarodnim standardima na podru ju sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma. U tom je svijetlu RH donoaenjem ZSPN, ustrojavanjem Ureda za sprje avanje pranja novca (u nastavku teksta: Ured) kao FIU te odreivanjem pranja novca posebnim kaznenim djelom u lanku 279. KZ jasno je iskazala svoj interes da zajedno s meunarodnom zajednicom postane aktivan imbenik u sustavu sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma. Kao dio hrvatskog zakonodavstva koje obrauje pitanje prevencije pranja novca i financiranja terorizma implementirani su meunarodni standardi iz: Direktive 91/308/EEC o sprje avanju koriatenja financijskog sustava u svrhu pranja novca (Prva direktiva); Direktive 2001/97/EC o izmjenama i dopunama Direktive 91/308/EEC o sprje avanju koriatenja financijskog sustava u svrhu pranja novca (Druga direktiva); Revidiranih 40 Preporuka Financial Action Task Force(FATF) o pranju novca; 9 specijalnih Preporuka FATF o financiranju terorizma; Meunarodne konvencije o suzbijanju financiranja terorizma (New York 2000.); Konvencije UN protiv nezakonitog prometa opojnih droga i psihotropnih tvari (Be  1988.); Konvencije Vijea Europe br. 141 o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda ste enoga kaznenim djelom (Strasbourg, 1990); Palermo konvencije o transnacionalnom organiziranom kriminalitetu (Palermo, 2000.); Odluke Vijea EU o suradnji izmeu FIU dr~ava lanica vezano uz razmjenu informacija (2000/642/JHA). Meutim, u cilju potpune harmonizacije hrvatskog zakonodavstva koje regulira podru je sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma s europskom pravnom ste evinom, neophodno je daljnje usklaivanje istoga s novim meunarodnim standardima i meunarodnim instrumentima, i to s: Direktivom 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijea godine o sprje avanju koriatenja financijskog sustava u svrhu sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma (Trea direktiva), kao i s Konvencijom Vijea Europe br. 198 o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda ste enog kaznenim djelom te o financiranju terorizma (Varaavska konvencija). ZSPN (NN 69/97) i Pravilnik o na inu i rokovima obavjeaivanja Ureda za sprje avanje pranja novca te na inu voenja popisa prikupljenih podataka (NN 114/97) postavljaju pravni okvir za razvoj preventivnog sustava na podru ju sprje avanja pranja novca u RH, usklaen s mjerama Prve direktive i 40 Preporuka FATF. Prvi koraci uspostave preventivnog sustava ujedno pridonose ispunjavanju obveza iz lanka 78. Sporazuma o stabilizaciji i pridru~ivanju EU. Donoaenjem Zakona o izmjenama i dopunama ZSPN (NN 117/03) i novog Pravilnika o provedbi ZSPN (u nastavku teksta: Pravilnik), dodatno su usklaene odredbe va~eih propisa s Drugom direktivom i 40 +8 Preporuka FATF. Analiza postojeeg stanja Druga direktiva je do 2005. predstavljala jedan od najva~nijih meunarodnih propisa s kojim se RH trebala uskladiti (sukladno preporukama MONEYVAL-a). Osim ato je predstavljala nadopunu do tada va~ee Prve direktive i Preporuka FATF, svakako je sadr~ajem ukazala potrebu za pokretanjem postupka izmjena i dopuna ZSPN. Najzna ajnije novosti Druge direktive koje su 2003. uvjetovale izmjene i dopune postojeeg ZSPN, najveim se djelom o ituju u sljedeem: proairuje se krug obveznika na nove obveznike i subjekte u poduzimanju mjera sprje avanja i otkrivanja pranja novca. Osim obveznika iz financijskog i nefinancijskog sektora meu nove obveznike uvrateni su i obveznici koji imaju podru~nice u inozemstvu ili imaju u veinskom vlasniatvu ili pod kontrolom financijske institucije u inozemstvu, kao i pravne i fizi ke osobe koje obavljaju poslove organiziranja i provoenja dra~bi, uklju uju se i drugi subjekti koji u okviru svojih djelatnosti provode i odreene financijske aktivnosti  transakcije, kao ato su odvjetnici, odvjetni ka druatva i javni bilje~nici odnosno drugi subjekti koji imaju uvid u odreene transakcije (ra unovoe, porezni savjetnici te ovlaateni revizori i revizorska druatva). Razlog izmjena i dopuna ZSPN jesu i preporuke Posebnog odbora stru njaka za procjenu mjera protiv pranja novca (MONEYVAL) za sva podru ja prevencije i represije pranja novca. Nadalje, na pripremu izmjena i dopuna ZSPN donekle su utjecali i dogaaji nakon teroristi kog napada 11. rujna 2001. povodom ega je RH potpisala Meunarodnu konvenciju o suzbijanju financiranja terorizma UN. Sukladno tome, Ured e kao primatelj obavijesti o sumnjivim transakcijama, kada utvrdi da su odreena nov ana sredstva namijenjena financiranju teroristi kih i drugih zlo ina kih organizacija, o tome obavijestiti nadle~na domaa tijela i meunarodne organizacije. Polazei od navedenog, podru je prevencije pranja novca propisano inicijalnim ZSPN iz 1997. (NN 69/97) (u nastavku teksta: inicijalni ZSPN) trebalo je prilagoditi meunarodnim standardima, odnosno dodatno pravno urediti odreena pitanja ato se najveim djelom odnose na: aktivnije uklju ivanje i drugih financijskih institucija i profesija u poduzimanju mjera sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma. sveobuhvatnu identifikaciju i verifikaciju domaih i stranih pravnih osoba odnosno stvarnih vlasnika i lanova uprava trgova kih druatava prilikom otvaranja ra una ili drugih oblika uspostavljanja trajne poslovne suradnje i obavljanja transakcija. razdvajanje postupaka identifikacije i obavjeaivanja: prag za identifikaciju i obavjeaivanje gotovinskih transakcija bio je isti: 105.000 kuna. Izmjenama i dopunama ZSPN ne mijenja se iznos od 105.000 kuna za identifikaciju, ali je prag za prijavljivanje gotovinske transakcije podignut na 200.000 kuna (za prijavu transakcija ~ivotnog osiguranja i prijenos preko dr~avne granice iznos je ostao isti: 40.000 kuna). Obuhvat sprje avanja pranja novca i pojam transakcija S obzirom da  pera i novca koriste razli ite financijske i nefinancijske institucije kako bi svoje nezakonite prihode u inili prividno zakonitim, hrvatski sustav sprje avanja pranja novca propisuje mjere i radnje u bankarskom i drugom financijskom poslovanju koje se poduzimaju radi otkrivanja i sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma (identifikacija, dubinska analiza, verifikacija stranke). Nadalje, propisuje i obveznike provedbe propisanih mjera i radnji, djelovanje i postupke FIU u otkrivanju sumnjivih transakcija te uvanje i zaatitu podataka o transakcijama. Zaklju no, potrebno je posebno istaknuti tajnost podataka i postupka, kao i nadzor nad obveznicima provedbe ZSPN (u nastavku teksta: obveznici). U okviru lanka 1. kojim se izla~e obuhvat ZSPN objaanjava se pojam  pranje novca kao &  sumnjive transakcije kojima se prikriva pravi izvor novca i imovine ili prava za koje postoji sumnja da su pribavljena na nezakonit na in u zemlji ili inozemstvu . Pranje novca se kao pojam ne objaanjava definicijom ve u okviru djelovanja i postupaka Ureda, za razliku od inicijalnog ZSPN koji je u stavku 2. lanka 1. propisivao da se pranjem novca smatraju  sva injenja i ne injenja radi prikrivanja izvora protupravno ste enog novca te koriatenja protupravno ste enog novca za obavljanje dopuatene djelatnosti ili stjecanje imovine na zakonit na in . Izmjene i dopune ZSPN na ovaj su na in samo dale do znanja ato se sve podrazumijeva pod pojmom pranja novca jer su dotadaanje dvije definicije pranja novca (jedna u ZSPN, a druga u KZ) bile neprihvatljive. lankom 1. ZSPN zapravo se utvruje podru je primjene i definicija pranja novca, u skladu sa lankom 6. Konvencije VE i Drugom Direktivom. Slijedi i odredbu lanka 279. KZ koji propisuje kazneno djelo pranja novca, odnosno iznosi stav da se novac mo~e prati iz svih nezakonitih radnji iz kojih proizlaze nezakoniti prihodi. Nadalje, stavak 2. lanka 1. ZSPN poboljaava i dopunjuje dosadaanju definiciju transakcije na na in da transakciju proairuje i na koriatenje imovine, odnosno pod pojmom transakcije podrazumijeva  mjere i radnje za otkrivanje i sprje avanje pranja novca koje se poduzimaju pri ulaganju, preuzimanju, zamjeni, raspa avanju novca, sklapanju pravnih poslova kojima se stje e ili koristi imovina te ostalim oblicima raspolaganja novcem, pravima i drugom imovinom koji mogu poslu~iti za pranje novca . Obveznici U inicijalnom se ZSPN kao obveznici provedbe mjera i radnji radi otkrivanja i sprje avanja pranja novca navode se pravne i odgovorne osobe u njima te odreene fizi ke osobe: banke i atedionice; investicijski fondovi i ostale financijske institucije, organizacije ovlaatene za voenje platnog prometa (tadaanji ZAP, poata i dr.); Hrvatski fond za privatizaciju; druatva za osiguranje; burze i ostale pravne osobe ovlaatene za obavljanje poslova u svezi s vrijednosnim papirima; mjenja nice; zalagaonice; igra nice, automat-klubovi, organizatori igara na sreu, prigodnih robno-nov anih lutrija, tombola i drugih igara na sreu. Usklaivanje s meunarodnim standardima zahtijevalo je aktivnije uklju ivanje i drugih financijskih institucija i profesija u poduzimanju mjera za sprje avanje pranja novca i financiranja terorizma, odnosno: stambenih atedionica, atedno-kreditnih zadruga, mirovinskih fondova i druatva za upravljanje mirovinskim fondovima, Financijske agencije i Hrvatske poate d.d. i prireiva a igara na sreu za lutrijske igre, za igre u casinima, za kladioni ke igre i za igre na sreu na automatima. Sukladno 22. Preporuci FATF obveze u poduzimanju mjera sprje avanja pranja novca proairene su i na podru~nice u inozemstvu domaih obveznika (npr. banaka, druatava za osiguranje i sl.) ili onih obveznika koji imaju u veinskom vlasniatvu ili pod kontrolom financijske institucije u dr~avama u kojima se ne primjenjuju tra~eni standardi. Jednako tako, kao obveznici se navode i druge pravne osobe, trgovci pojedinci, obrtnici i fizi ke osobe koje obavljaju djelatnost u svezi s poslovima primanja i slanja nov anih sredstava, prodaje i kupovine dugovanja i potra~ivanja, upravljanja imovinom za tree osobe, izdavanja platnih i kreditnih kartica i poslovanja tim karticama, leasinga, organizacije putovanja, organizatori izvoenja dra~bi, prometa nekretninama, umjetninama, antikvitetima i drugim predmetima vee vrijednosti te poslovima obrade plemenitih kovina i dragulja, kao i njihova prometa. Novina koju donose zadnje izmjene i dopune ZSPN (NN 117/03), a odnosi se na proairenje kruga obveznika na odvjetnike, odvjetni ka druatva, javne bilje~nike, revizorske tvrtke, ovlaatene revizore, pravne ili fizi ke osobe koje obavljaju ra unovodstvene poslove ili poslove poreznog savjetovanja, zapravo je usklaenje hrvatskog zakonodavstva s Drugom direktivom ( lanak 2.a). Carinska uprava RH ima poseban status obveznika, odnosno du~na je sukladno lanku 9. stav 1. ZSPN, u roku od 3 dana Uredu poslati obavijest o zakonitom prijenosu ili pokuaaju nezakonitog prijenosa preko dr~avne granice gotovine ili ekova u domaoj ili stranoj valuti u vrijednosti od 40.000 kuna ili veoj. Obavijest treba sadr~avati podatke o predmetnoj osobi, mjestu i vremenu prelaska granice, kao i sve druge informacije o kretanju novca. Identifikacija stranke Osnovo na elo svakog zakona i drugih propisa koji reguliraju materiju sprje avanja pranja novca upravo je potreba za identifikacijom stranke i svih transakcija u okviru poslovne suradnje. To zapravo zna i da ve na samom po etku poslovnog odnosa izmeu financijske institucije i stranke mora biti jasan njezin identitet te ne smije postojati  nimalo sumnje u njezinu umijeaanost bilo u pranje novca ili neke druge nezakonite aktivnosti . S obzirom da hrvatska zakonska regulativa ne dozvoljava otvaranje i dr~anje anonimnih ra una, obveznici iz lanka 2. ZSPN du~ni su utvrditi identitet stranke prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa  otvaranje svih vrsta bankovnih ra una ili atedne knji~ice, kao i drugih poslovnih ra una. Identitet se utvruje na osnovu slu~benog identifikacijskog dokumenta za fizi ke osobe (propisano u lanku 5. ZSPN). U okviru jedne od mjera za otkrivanje pranja novca koje poduzimaju obveznici, temeljem lanka 4. ZSPN, inzistira se na utvrivanju identiteta stranke prilikom otvaranja svih vrsta bankovnih ra una ili uspostavljanja drugih oblika trajnije poslovne suradnje sa strankom, odnosno: prilikom svake transakcije koja se obavlja gotovim novcem, stranom valutom, vrijednosnim papirima, plemenitim kovinama i draguljima, ako je vrijednost transakcije 105.000 kuna ili vea, prilikom obavljanja povezanih transakcija koje ukupno dose~u vrijednost 105.000 kuna ili veu, druatva za osiguranje utvruju identitet stranke kada se radi o poslovima ~ivotnog osiguranja ako godianji zbroj premija ~ivotnog osiguranja prelazi 40.000 kuna, prilikom svih drugih gotovinskih ili negotovinskih transakcija ako postoji sumnja da se radi o pranju novca. Nadalje, lanak 5. ZSPN detaljno propisuje na in identifikacije stranke, fizi ke ili pravne osobe. Propisivanjem posebne du~nosti obveznika da prilikom otvaranja ra una ili drugih oblika uspostavljanja trajnije poslovne suradnje tra~e od stranke izjavu s podacima o stvarnom vlasniku pravne osobe i popisom lanova Uprave, preciznije se nego u inicijalnom ZSPN ureuje obavljanje identifikacije stranke - pravne osobe, u skladu s 5. Preporukom FATF i lankom 3. Druge Direktive. Prilikom identifikacije stranca obvezno se uzimaju podaci iz njegove putovnice ili drugih javnih isprava, a ukoliko transakciju stranka zahtjeva u svojstvu punomonika, obveznik je obvezan zatra~iti punomo. Opseg obveznih podataka o transakciji propisan je lankom 6. ZSPN. Obveznici prikupljaju podatke o nalogodavatelju i osobi kojoj je namijenjena transakcija, svrsi transakcije, nadnevku i vremenu, iznosu, na inu obavljanja transakcije i valuti. Ukoliko obveznik ne identificira stranku ili ne utvrdi i prikupi sve supra navedene podatke o stranci i transakciji te ako stranka u svojstvu punomonika ne pru~i tra~enu punomo, takva se transakcija sukladno lanku 7. ZSPN mora odbiti. U skladu s navedenim, bitno je istaknuti odredbu lanka 25. Pravilnika koji pak govori o identifikaciji obveznika kao stranke i navodi slu ajeve u kojima se ona ne provodi. Identifikacija obveznika kao stranke nije potrebna, osim ako postoje razlozi za sumnju na pranje novca, u sljedeim slu ajevima: kada se obavljaju transakcije izmeu banaka, atedno-kreditnih zadruga, Financijske agencije, Hrvatske poate d.d. i druatava za osiguranje kada se obavljaju transakcije izmeu banaka i ovlaatenih mjenja a, a odnose se na otkup strane valute ili stranih ekova i na preuzimanje stranih ekova radi unov enja kada banka aalje i iznosi u inozemstvo stranu gotovinu u korist svojeg ra una u stranoj banci, odnosno kada ekove koji glase na stranu valutu dostavlja stranoj banci radi naplate. Nadalje, identifikacija nije potrebna ako stranka podigne u banci i atedno-kreditnoj zadruzi gotov novac s tekueg ra una, ~iro-ra una, atednih knji~ica i ra una graana radi istodobne uplate ili kupnje strane valute. Glavni uvjet za ovu iznimku je istovremenost obavljanja transakcija. Identifikacija stvarnog vlasnika Uklju ivanjem u meunarodne financijske tokove RH je izlo~ena, uz investicije iz zakonitog poslovanja i transakcijama kojima se ne zna pravi izvor sredstava, kao i identitet osobe koja iza njih stvarno stoji. Posebno su zanimljive i investicije s izvorom u off shore zonama. Upravo iz zahtjeva koji postavlja lanak 3. Druge Direktive i 5. Preporuka FATF, izmjenama i dopunama inicijalnog ZSPN uvodi se identifikacija stranke koja obuhvaa i sveobuhvatnu identifikaciju stvarnog vlasnika (beneficial owner) koji se mora identificirati i provjeriti prilikom otvaranja ra una ili drugih oblika uspostavljanja trajnije poslovne suradnje i obavljanja transakcije. U tim su okolnostima obveznici du~ni zatra~iti od stranke propisane podatke u vidu pisane izjave. Ako se ne mo~e utvrditi identitet stvarnog vlasnika-fizi ke osobe, obveznik e prihvatiti izjavu u kojoj je kao stvarni vlasnik navedena pravna osoba (s nazivom tvrtke, sjediatem, dr~avom i mati nim brojem) registrirana u dr~avama koje primjenjuju meunarodne standarde u sprje avanju pranja novca. Meutim, za stranke koje su registrirane u off shore zonama i nekooperativnim zemljama podatak o stvarnom vlasniku  fizi koj osobi jedan je od osnovnih uvjeta za otvaranje ra una ili uspostavljanje poslovne suradnje. Ukoliko obveznik posumnja da je doalo do promjene vlasni ko-upravlja ke strukture du~an je zatra~iti od stranke novu izjavu o stvarnom vlasniku. Strankama koje ne dostave pisanu izjavu s podacima o stvarnom vlasniku i lanovima Uprave pravne osobe prilikom otvaranja ra una ili uspostavljanja poslovne suradnje, odnosno dostave izjavu s nepotpunim podacima, a obvezniku nije poznata njihova vlasni ko upravlja ka struktura, nee se moi otvoriti ra un ili uspostaviti poslovna suradnja. Takoer, ako je obveznik zatra~io novu izjavu od stranke, a ona mu nije dostavljena ili je nepotpuna, obveznik je du~an zatvoriti ra un ili prekinuti poslovnu suradnju sa strankom. Obavjeaivanje Ureda za sprje avanje pranja novca Iz lanka 8. ZSPN proizlazi obveza na dostavu podataka (o stranci i transakciji) koje je obveznik prikupio prilikom identifikacije i to za transakcije koje se obavljaju gotovim novcem, stranom valutom, vrijednosnim papirima, plemenitim kovinama i draguljima (u nastavku teksta: gotovinske transakcije) te za povezane transakcije, ako je iznos transakcija 200.000 kuna ili vie. Pritom, limit za identifikaciju i dalje ostaje iznos od 105.000 kuna, a sve transakcije u vrijednosti od 105.000 kuna do 200.000 kuna obveznik e pohranjivati u svoje evidencije, dostupne na zahtjev Ureda, ali o tome nee obavjeaivati Ured. Razlika od inicijalnog ZSPN o ituje se u sljedeem: iznos za identifikaciju i obavjeaivanje Ureda da tada je bio isti i iznosio 105.000 kuna, dok se izmjenama i dopunama razdvojio iznos za identifikaciju i obavjeaivanje. Obveza identifikacije stranke i dalje ostaje za iznos od 105.000 kuna, ali je zato iznos za obavjeaivanje Ureda podignut na 200.000 kuna. Vrlo je va~no istaknuti supra navedenu napomenu da obveznici ne obavjeauju Ured o transakcijama u vrijednosti od 105.000 do 200.000 kuna za koje imaju obvezu isklju ivo identifikacije, ali ne i obavjeaivanja, ve podatke pohranjuju u svoje baze. Time je integriran lanak 3. stavak 2. Druge Direktive koji propisuje obvezu identifikacije stranke u slu aju da se obavlja transakcija u iznosu od 15.000 Eura i viae, bez obzira radi li se o samo jednoj transakciji ili o viae povezanih. Obavijest o transakcijama vezanim za poslove ~ivotnog osiguranja, ako godianji zbroj premija prelazi 40.000 kuna, obveznik e prijavljivati u iznosu koji je potreban i za identifikaciju, a na na in propisan ZSPN. Iako se ova odredba nije promijenila, evidentno je da i dalje nije u skladu sa lankom 3. stavak 3. Druge Direktive o identifikaciji stranke prilikom uplate periodi nih premija u iznosu veem od 1.000 Eura. Propisana procedura odnosi se isklju ivo na gotovinske i gotovinske povezane transakcije, dok je tretman sumnjivih transakcija ostao isti. Obveznik je du~an Uredu dostavljati obavijesti o svim drugim gotovinskim i negotovinskim transakcijama kod kojih postoji sumnja da se radi o pranju novca, bez obzira na iznos i vrstu transakcije ato je u skladu sa lankom 3. stavak 8. Druge Direktive i 11. Preporukom FATF. Jednako tako, obveznici moraju obavjeaivati Ured i o transakcijama koje odbiju obaviti, ukoliko ne mogu na ZSPN propisani na in identificirati stranku i pribaviti sve potrebne podatke o transakciji. U tome slu aju uz obavijest moraju dostaviti i sve podatke prikupljene u vezi s transakcijama i predmetnim osobama. Iznimke pri obavjeaivanju Za razliku od iznimaka pri identifikaciji koje se odnose kako na identifikaciju obveznika kao stranke, tako i same stranke u slu ajevima propisanim lankom 25. Pravilnika, iznimke pri obavjeaivanju odnose se izri ito na transakciju stranke. Odredba o iznimkama pri obavjeaivanju propisanim lankom 24. ZSPN rezultat je analiti kog rada Ureda. Praksa je potvrdila da odreene vrste transakcija airokim opsegom prijave optereuju analiti ki rad, bez zna ajnih rezultata u obradi podataka. Iz tog su razloga od obavjeaivanja izuzete sve gotovinske transakcije polaganja dnevnog utraka s naslova prodaje robe ili usluga na ra un, osim u slu aju sumnje na pranje novca. Vrlo je bitno istaknuti injenicu koja se odnosi na iznimke pri identifikaciji i obavjeaivanju, a obuhvaa sumnjive transakcije. Naime, u oba slu aja ZSPN propisanih izuzetaka koji se odnose na transakciju stranke i obveznika u ulozi stranke, identifikacija e se ipak obaviti i o tome obavijestiti Ured u svakom slu aju kada postoje razlozi za sumnju na pranje novca. Rokovi dostave podataka Rokovi za dostavu podataka o stranci i provedenim transakcijama razlikuju se ovisno o tome radi li se o gotovinskim ili sumnjivim transakcijama. U skladu s time, lanak 8. ZSPN i lanak 13. Pravilnika navode du~nost obveznika da o obavljanju gotovinske, gotovinske povezane transakcije i transakcije vezane za poslove ~ivotnog osiguranja obavijeste Ured u roku od tri dana od dana obavljanja transakcije. Sasvim je druga ija situacija kada se radi o sumnjivim transakcijama jer je u tom slu aju obveznik du~an obavijestiti Ured prije nego ato obavi transakciju te nazna iti rok njihove provedbe. Jedino u slu aju da zbog naravi sumnjive transakcije nije mogue obavijest poslati prije njezinog obavljanja, to e u initi u najkasnije u roku od 24 sata od provoenja transakcije. Sumnjive transakcije imaju poseban tretman iz razloga ato predstavljaju samu sr~ procesa sprje avanja pranja novca i detekcije prljavog novca pri unosu u financijski sustav, ali i u drugim fazama njegovog  pranja . Visoki stupanj pozornosti i suzdr~avanje od izvoenja transakcija za koje se zna ili sumnja da su povezane s pranjem novca navodi i lanak 7. Druge Direktive i 13. Preporuka FATF. Nadalje, o svim transakcijama koje su odbili u skladu sa lankom 7. ZSPN, obveznici su du~ni obavijestiti Ured najkasnije u roku od 24 sata od njihovog odbijanja. Primitak obavijesti o prijavljenim sumnjivim i gotovinskim transakcijama Ured e obvezniku potvrditi odmah, a najkasnije u roku 24 sata, u elektroni kom ili pisanom obliku. ZSPN je lankom 13. stavak 4. ipak predvidio mogunost produljenja roka za dostavu podataka i to samo u slu aju kada obveznici nisu u mogunosti obavijestiti Ured u propisanim rokovima, o emu se sastavlja slu~bena zabiljeaka. Praksa vrlo esto ukazuje na situacije u kojima zbog ljudskog, tehni kog ili nekog drugog razloga nije mogue poativati rokove propisane ZSPN, zbog ega je i predviena navedena mogunost, uz uvjet dobivanja suglasnosti. Meutim, to nikako ne zna i zakaanjenje prijave bilo koje transakcije, a posebice sumnjivih transakcija. Upravo suprotno, ukoliko osoba koja je ovlaatena dostavljati podatke o transakcijama uvidi mogui razlog za zakaanjenje prijave, o tome e odmah obavijestiti Ured, a posebice ukoliko se radi o potencijalno sumnjivoj transakciji. Na in obavjeaivanja Obavijesti o transakcijama obveznici dostavljaju Uredu na propisanom obrascu, pri emu se pridr~avaju uputa za ispunjavanje navedenih na njegovoj poleini. S obzirom na uspostavljeni elektronski prijenos podataka izmeu Ureda s jedne strane te banaka i FINA s druge strane, ovlaatene osobe u obveznicima ispunjavaju elektroni ki obrazac koristei se posebnim aplikativnim softverom licenciranim od strane Ministarstva financija. Elektroni ki obrazac je zaatien enkripcijom i digitalnim potpisom uz koriatenje smart-kartice. Ukoliko iz tehni kih razloga obavjeaivanje Ureda o transakciji nije mogue elektroni kim prijenosom podataka, obveznik je du~an o tome odmah obavijestiti Ured telefonom ili telefaksom, odnosno osigurati obavjeaivanje na drugi na in propisani na in. Temeljem lanka 8. ZSPN i lanka 4. Pravilnika na elno je propisano da obveznici, putem ovlaatene osobe, mogu obavijestiti Ured o gotovinskim i sumnjivim transakcijama na jedan od sljedeih na ina: na elektroni kom obrascu koristei se elektroni kim prijenosom podataka ili nositeljem podataka, na tiskanom obrascu preporu enom poailjkom, telefaksom i preko teklia, telefonom. Konkretno, o gotovinskim i gotovinskim povezanim transakcijama koje ukupno dose~u vrijednost od 200.000 kuna ili viae, kao i o transakcijama vezanima za poslove ~ivotnog osiguranja, obveznici obavjeauju Ured na propisanom obrascu elektroni kim prijenosom podataka ili preporu enom poailjkom, telefaksom i tekliem. Za obavjeaivanje o transakcijama za koje postoji sumnja na pranje novca na in obavjeaivanja je isti, uz napomenu da su temeljem lanka 8. stavak 3. ZSPN o istim transakcijama du~ni prethodno obavijestiti Ured isklju ivo telefonom, telefaksom ili na drugi primjeren na in, prije nego ato ih obave. Posebni tretman ZSPN propisuje za transakcije prijenosa gotovine i ekova preko dr~avne granice. lankom 11. ZSPN Carinska uprava RH du~na je o navedenim prijenosima obavijestiti Ured na posebno propisanom obrascu, elektroni kim prijenosom podataka ili preporu enom poailjkom, odnosno telefaksom. Nadle~nost Ureda za sprje avanje pranja novca Nakon zaprimanja obavijesti o gotovinskoj ili sumnjivoj transakciji Ured e odmah, a najkasnije u roku od 24 sata potvrditi njezin primitak. Ako se radi o transakciji koja u okvirima analiti kog rada Ureda ima karakter sumnjivosti, zbog ega je potrebna daljnja provjera podataka, temeljem lanka 10. stavka 2. ZSPN Ured mo~e telefonom, telefaksom ili na drugi na in obvezniku nalo~iti odgodu obavljanja transakcije najviae za 72 sata. Nakon ato obvezniku nalo~i odgodu obavljanja predmetne transakcije, Ured e odmah o izdanom nalogu za odgodu izvijestiti nadle~no Dr~avno odvjetniatvo RH (u nastavku teksta: DORH). U drugom slu aju, ako temeljem dostavljene transakcije postoji sumnja na pranje novca, ali nije potrebna provjera podataka iz obavijesti ili odgoda obavljanja transakcije, Ured mo~e od obveznika zahtijevati i druge podatke o transakciji i strankama koji nisu obuhvaeni lankom 8. stavak 1. ZSPN te odrediti rok njihove dostave. Osim obveznika, podatke potrebne za otkrivanje pranja novca, sukladno lanku 11. stavak 3. ZSPN, du~na su dostavljati i tijela dr~avne uprave, lokalne samouprave i uprave te druge pravne osobe koje imaju javne ovlasti. lankom 13. ZSPN posebno je istaknuta obveza sudova da Uredu dostavljaju podatke o pokretanju istrage, stupanju na pravnu snagu optu~nice te pravomone presude za kazneno djelo prikrivanja protuzakonito dobivenog novca te o drugim kaznenim djelima u svezi s pranjem novca. Obveza dostavljanja podataka odnosi se i na Ured, ukoliko tijekom obavljanja poslova iz svoje nadle~nosti utvrdi postojanje osnovane sumnje da je po injen prekraaj ili kazneno djelo. Obavijest o uo enom uputiti e nadle~nim dr~avnim tijelima. Jednako tako, temeljem lanka 14. ZSPN, Ured mo~e podatke dobivene temeljem ZSPN dostavljati odgovarajuim tijelima i organizacijama pojedinih dr~ava te meunarodnim organizacijama koje se bave sprje avanjem pranja novca, i to na njihov zahtjev pod uvjetom uzajamnosti. uvanje i zaatita podataka o transakcijama uvanje i zaatita podataka odnosi se prvenstveno na zaatitu tajnosti podataka i njihovu upotrebu samo u slu aju otkrivanja i sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma, ali i uvanje prikupljenih podataka (od obveznika i nadle~nih tijela) u bazama Ureda na odreeno vrijeme. Tajnost podataka i postupka Sukladno lanku 15. ZSPN, svi podaci prikupljeni temeljem ZSPN povjerljivog su i tajnog zna aja i mogu se koristiti samo za otkrivanje i sprje avanje pranja novca ili kaznenog djela u svezi s pranjem novca (tzv. predikatno djelo, tj. kazneno djelo iz kojeg potje e nezakoniti  prljavi novac). U tom smislu, dostava podataka Uredu ne smatra se povredom bankarske ili druge tajne. Zaatita podataka i postupka jedna je od osnovnih zna ajki sustava sprje avanja pranja novca uope, upravo zbog toga ato obavijesti koje Ured zaprima sadr~e podatke o transakcijama koji su bankarska, poslovna, profesionalna ili slu~bena tajna, kao i osobne informacije u vezi sa sumnjom na pranje novca koja se mo~e pokazati i kao neosnovana. Podaci dobiveni putem meunarodne suradnje takoer se mogu koristiti samo za sprje avanje i otkrivanje pranja novca, a da bi se isti mogli upotrijebiti za policijske i sudske postupke potrebno je tra~iti suglasnost inozemne FIU koja ih je dostavila. U skladu sa lankom 8. Prve Direktive, o prikupljenim podacima temeljem ZSPN niti Ured niti obveznik ne obavjeauju osobu na koju se oni odnose, ali ih ona ima pravo tra~iti i dobiti na uvid tek deset godina nakon njihova prikupljanja. S druge strane, Ured je navedene podatke obvezan dati isklju ivo na zahtjev suda. Ured uva prikupljene podatke u svojim evidencijama deset godina. Podaci se uvaju u papirnatom ili elektronskom obliku. Nakon isteka tog roka pohranjuju se, a mogu se koristiti samo na zahtjev suda ili osobe na koju se odnose. U svakom slu aju, sukladno lanku 17. stavak 6. ZSPN, podaci se uniatavaju protekom godine dana od dana kada su pohranjeni. uvanje podataka kod obveznika Temeljem lanka 21. Pravilnika, obveznici su du~ni na pravilan na in voditi popis o provedenim gotovinskim, povezanim i sumnjivim transakcijama. Podatke o identifikaciji stranke koja obavlja transakciju i o samoj transakciji te podatke o transakcijama koje odbiju obaviti u skladu sa lankom 7. ZSPN, obveznik uva u svojim evidencijama kronoloakim redom i na na in koji omoguuje njihov u inkoviti nadzor od strane ovlaatenih tijela. U skladu s time, obveznik mora omoguiti brzo i kompletno dostavljanje tra~enih podataka o strankama i transakcijama kao predmetu obrade. Poseban je tretman predvien za sumnjive transakcije. Temeljem lanka 21. stavak 2. Pravilnika podaci o sumnjivim transakcijama obvezno se uvaju u izdvojenim evidencijama. Na in pohrane podataka, ato uklju uje mjesto i medij za pohranu podataka, odreuje obveznik u svojem opem aktu i o tome obavjeauje Ured. U skladu s 10. Preporukom FATF prikupljeni podaci uvaju se na na in koji omoguava pregled tijekom cijelog razdoblja uvanja propisanog lankom 16. ZSPN: za podatke prikupljene temeljem ZSPN i dokumentaciju o obavljenoj transakciji najmanje pet godina od njezina obavljanja, za podatke o stranci s kojom je uspostavljen trajniji poslovni odnos (otvaranje svih vrsta bankovnih ra una ili drugih oblika uspostavljanja trajnije poslovne suradnje) najmanje pet godina nakon prestanka poslovnog odnosa. Nadzor nad obveznicima Nadzor nad obveznicima u inicijalnom je ZSPN propisan u prijelaznim i zavranim odredbama, a provodili su ga Ministarstvo financija i HNB. Usklaivanje s meunarodnim standardima, a naro ito s 23. Preporukom FATF, rezultiralo je izmjenama i dopunama ZSPN (NN 117/03) koje predstavljaju izri ito odreivanje nadzornih tijela i decentralizaciju nadzora po odreenim sektorima. Sukladno lanku 21.a ZSPN nadzor nad obveznicima obavlja HNB, Komisija za vrijednosne papire, Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja te Direkcija za nadzor drutava za osiguranje. Stoga, HNB obavlja nadzor nad bankama i stambenim tedionicama, Komisija za vrijednosne papire nad investicijskim fondovima i drutvima za upravljanje investicijskim fondovima te nad burzama i ostalim pravnim osobama ovlatenim za obavljanje poslova u svezi s vrijednosnim papirima. Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja obavlja nadzor nad mirovinskim fondovima i drutvima za upravljanje mirovinskim fondovima, a Direkcija za nadzor druatava za osiguranje obavlja nadzor nad druatvima za osiguranje. Nadalje, nadzorne slu~be Ministarstva financija i Ured, koji su prije stupanja na snagu izmjena i dopuna ZSPN uz HNB bili jedini ovlaateni za obavljanje nadzora nad svim obveznicima, sada obavljaju nadzor samo nad obveznicima iz djelokruga svoje nadle~nosti. U nadzorne slu~be Ministarstva financija ubrajaju se: Ured za sprje avanje pranja novca, Porezna uprava, Uprava za financijski sustav, Devizni inspektorat i Carinska uprava RH. Pritom, Ured za sprje avanje pranja novca provodi samo administrativni - off site nadzor nad obveznicima dok druga nadzorna tijela Ministarstva financija obveznike nadziru izravno - on site. Inspekcijski nadzor deviznog poslovanja trgova kih druatava i drugih pravnih osoba sastoji se u provjeri provoenja propisa kojima se ureuje sustav sprje avanja pranja novca. Mogu je i ciljani inspekcijski nadzor, ali samo na inicijativu Ureda. Unutar Carinske uprave RH u Odjelu za droge, opasne tvari i sprje avanje pranja novca prikupljaju se, izmeu ostalog, informacije o nov anim transakcijama vezanih uz pranje novca. Porezna uprava i Uprava za financijski sustav ovlaateni su u okviru svog redovnog nadzora poreznih obveznika, odnosno kreditnih unija utvrditi provoenje mjera identifikacije stranke i obavjeaivanja Ureda, kao i drugih mjera sprje avanja pranja novca propisanih ZSPN. Unutarnji nadzor Izvjeatajna tijela su najmanje jednom godianje du~na obaviti unutarnji nadzor provedbe ZSPN i o tome pismeno obavijestiti ovlaatenu osobu i Ured. Osnovna svrha unutarnjeg nadzora upravo je uo avanje i sprje avanje nepravilnosti u provedbi ZSPN i poboljaanje unutarnjeg sustava otkrivanja sumnjivih transakcija. Odredba lanka 19. ZSPN time je u potpunosti usklaena sa lankom 11. Druge Direktive koja takoer propisuje obvezu uspostave odgovarajuih postupaka unutarnje kontrole i komunikacije u cilju sprje avanja radnji povezanih s pranjem novca. Propisivanje na ina, postupaka i rokova provoenja unutarnjeg nadzora prepuateno je obvezniku da samostalno odredi opim aktom donesenim temeljem Pravilnika. Odvjetnici, odvjetni ka druatva, javni bilje~nici, revizorske tvrtke, ovlaateni revizori i pravne ili fizi ke osobe koje obavljaju ra unovodstvene poslove ili poslove poreznog savjetovanja Uzimajui u obzir da je ja anje kontrole financijskog sektora natjeralo pera e novca da tra~e alternativne metode prikrivanja izvora nezakonitih prihoda na ato upozorava i lanak 2.a Druge direktive te 12. Preporuka FATF, izmjenama i dopunama ZSPN prvenstveno se proairio krug obveznika na odvjetnike, odvjetni ka druatva, javne bilje~nike, revizorske tvrtke, ovlaatene revizore te na pravne ili fizi ke osobe koje obavljaju ra unovodstvene poslove ili poslove poreznog savjetovanja (u nastavku teksta: samostalne profesije i struke). Odvjetnici i javni bilje~nici mogu biti zlorabljeni za pranje novca kada u svom radu obavljaju financijsku i drugu transakciju s imovinom, odnosno revizori, ra unovoe i porezni savjetnici kada imaju uvid u poslovanje obveznika iz lanka 2. ZSPN i njihovih stranaka, te time i uvid u odreene transakcije mogueg pranja novca. Meutim, uz uva~avanje specifi nosti odvjetni kog posla, omoguene su odreene iznimke koje ih oslobaaju od obveze provoenja pojedinih mjera u sprje avanju pranja novca. Iznimke su predviene lankom 6. stavak 3. Druge Direktive, odnosno u slu ajevima kada stranku zastupaju u sudskim i upravnim postupcima. Vrlo je va~no istaknuti da je iznimkama obuhvaeno i davanje savjeta u svezi ovih postupka, ali ne i davanje savjeta koji se tra~e u svrhu pranja novca. Ope odredbe o samostalnim profesijama i strukama kao obveznicima propisane su lankom 9.a ZSPN, odnosno detaljnije lancima 25. - 29. Pravilnika. Identifikacija stranke i obavjeaivanje Ureda Temeljem lanka 9.a ZSPN odvjetnik, odvjetni ko druatvo i javni bilje~nik du~ni su na propisani na in obavjeaivati Ured kada u svom radu obavljaju financijsku transakciju ili drugu transakciju s imovinom, ako postoji sumnja da se radi o pranju novca, kao i u svim slu ajevima kada od njih stranka zatra~i savjet vezan za pranje novca. Izuzetak od obveze prijavljivanja sumnjivih transakcija odnosi se na odvjetnika i odvjetni ko druatvo kada zastupaju stranku u sudskim i upravnim postupcima. S obzirom na razli itu prirodu posla, revizorska tvrtka, ovlaateni revizor i pravne ili fizi ke osobe koje obavljaju ra unovodstvene poslove ili poslove poreznog savjetovanja du~ne su na propisani na in obavjeaivati Ured kada u obavljanju poslova iz svog djelokruga utvrde da u vezi s odreenim transakcijama postoji sumnja na pranje novca. Bez obzira na navedene odredbe odvjetnik, odvjetni ko druatvo, javni bilje~nik, revizorska tvrtka, ovlaateni revizor i pravne ili fizi ke osobe koje obavljaju ra unovodstvene poslove ili poslove poreznog savjetovanja, obvezni su obavijestiti Ured na propisani na in u svim slu ajevima kada od njih stranka zatra~i savjet vezan za pranje novca. Jedna od mjera za otkrivanje pranja novca koje su samostalne profesije i struke du~ne poduzeti, odnosi se na identifikaciju stranke sukladno lanku 5. ZSPN i prikupljanja podataka iz lanka 6. ZSPN te obavjeaivanja u slu aju sumnje na pranje novca ili ukoliko stranka zatra~i savjet vezan za pranje novca. Nadalje, du~ni su Uredu dostaviti obavijesti i o transakcijama koje odbiju obaviti zbog nemogunosti identifikacije stranke ili prikupljanja podataka o transakciji (eventualno povezanoj s pranjem novca), zajedno s dokumentacijom koju su o toj neobavljenoj transakciji uspjeli pribaviti. Obavijest o transakcijama za koje postoji sumnja na pranje novca ili o zatra~enom savjetu za pranje novca dostavit e na tiskanom obrascu preporu enom poailjkom, telefaksom ili preko teklia. Rok za dostavu podataka je najkasnije tri dana od dana utvrivanja razloga za sumnju na pranje novca ili zatra~enog savjeta vezanog za pranje novca. Po primitku obavijesti, Ured potvruje prijam podataka odmah, a najkasnije u roku 24 sata u pisanom obliku. uvanje podataka Samostalne profesije i struke du~ne su uvati podatke prikupljene temeljem ZSPN i dokumentaciju temeljem koje je obavljena transakcija najmanje pet godina od njezina obavljanja, odnosno od posljednje transakcije u nizu transakcija koje ine cjelinu. Podatke o stranci du~ni su uvati najmanje pet godina nakon prestanka poslovnog odnosa. Nadalje, temeljem lanka 29. Pravilnika, podatke o sumnjivim transakcijama i podatke o osobama koje su zatra~ile savjet vezan za pranje novca du~ni su uvati u svojim evidencijama kronoloakim redom. Podaci prikupljeni temeljem ZSPN slu~bena su tajna, a pohranjuju se na na in koji omoguuje njihov pregled tijekom cijelog razdoblja uvanja (5 godina). Podaci se odnose na dokumentaciju na temelju koje je obavljena transakcija i na stranku. Povjerljivost prikupljenih podataka i tajnost postupka Sukladno lanku 15. ZSPN, svi prikupljeni podaci povjerljivog su i tajnog zna aja i mogu se koristiti samo za otkrivanje i sprje avanje pranja novca ili kaznenog djela u svezi s pranjem novca. Ured i samostalne profesije i struke ne obavjeauju osobu o prikupljenim podacima koji se na nju odnose niti o postupanju temeljem ZSPN. Navedene podatke Ured daje samo na zahtjev suda. Jednako tako, lankom 17. ZSPN propisano je da Ured mo~e podatke kojima raspola~e dati na uvid osobi na koju se oni odnose, ali samo na njezin zahtjev i to deset godina nakon njihova prikupljanja. Ovlaatena osoba i indikatori za prepoznavanje sumnjivih transakcija Svaki je obveznik, sukladno lanku 15. Pravilnika, du~an imenovati jednu ovlatenu osobu i najvie dva zamjenika ovlatene osobe i o tome obavijestiti Ured. Ukoliko obveznik ne imenuje ovlatenu osobu, ovlatenom osobom smatra se njegova odgovorna osoba prema pozitivnim zakonskim propisima. Svaki odvjetnik, odvjetni ko druatvo, javni bilje~nik, revizorska tvrtka, ovlaateni revizor i na pravne ili fizi ke osobe koje obavljaju ra unovodstvene poslove ili poslove poreznog savjetovanja koje se pojavljuju kao obveznici ujedno su i ovlaatene osobe. U toj su ulozi odgovorni za provoenje ZSPN propisanih mjera i radnji koje se poduzimaju radi otkrivanja i sprje avanja pranja novca te sprje avanja financiranja terorizma. Ured je sastavio listu indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija koju su slobodne profesije i struke du~ne primjenjivati kao osnovne smjernice za prepoznavanje sumnjivih transakcija i osoba u svezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca. Lista indikatora dopunjava se i prilagoava prema novim tipologijama pranja novca. Opi akt Odvjetnici, odvjetni ka druatva, javni bilje~nici, revizorske tvrtke, ovlaateni revizori i pravne ili fizi ke osobe koje obavljaju ra unovodstvene poslove ili poslove poreznog savjetovanja du~ni su donijeti interni opi akt kojim se odreuju mjere, radnje i postupanja radi otkrivanja i sprje avanja pranja novca i sprje avanja financiranja terorizma. Opim aktom se posebno ureuje: na in identifikacije stranke, na in i rokovi obavjeaivanja Ureda, obveza primjene liste indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija, postupci u slu aju otkrivanja sumnjivih transakcija i na in voenja popisa o prikupljenim podacima. Nadalje, propisane su zadae ovlaatene osobe, na in odreivanja i uvjeti za obavljanje poslova ovlaatene osobe i zamjenika te obveza njihovog stru nog usavraavanja. U opem se aktu posebno mora odrediti odgovornost osoba zadu~enih za provedbu ZSPN u slu aju nepoativanja odredaba opeg akta koje se odnose na sprje avanje i otkrivanje pranja novca i sprje avanje financiranja terorizma. Kaznene odredbe Kaznene odredbe ZSPN propisuju odgovornost obveznika, kao i odgovornih osoba unutar obveznika: povredu propisa o prikupljanju podataka i njihovoj dostavi Uredu, obavljanje transakcije protivno nalogu Ureda, kao i za povredu propisa o na inu voenja popisa o podacima i na inu koriatenja podataka. lankom 18. ZSPN propisana je nov ana kazna od 10.000 do 100.000 kuna za povredu propisa o prikupljanju podataka i njihovoj dostavi Uredu. Slijedom navedenog, obveznik e se kazniti za prekraaj navedenom kaznom ukoliko: ne utvrdi identitet stranke, ne prikupi podatke o transakciji, ne pribavi punomo, u rokovima i na na in predvien ZSPN i Pravilnikom ne obavijesti Ured o transakciji i ne dostavi mu tra~ene podatke. Za isti prekraaj kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi s kaznom od 5.000 do 30.000 kuna. Ako je prekraaj po injen povodom transakcije ija je vrijednost 1.000.000 kuna ili vea obveznik e se kazniti nov anom kaznom od 50.000 do 300.000 kuna, a odgovorna osoba u pravnoj osobi koja je po inila prekraaj nov anom kaznom od 10.000 do 50.000 kuna. Istom e se nov anom kaznom kazniti obveznik i odgovorna osoba u pravnoj osobi ukoliko obave transakciju protivno nalogu Ureda, kao i u slu aju da obveznik ne vodi popis o podacima na propisani na in te ne uva podatke i dokumentaciju na na in propisan ZSPN. Postupak za prekraaje vodi Ministarstvo financija prema propisima prekraajnog postupka. Opi akt obveznika Odredbe koje propisuju sastavne dijelove opeg akta obveznika propisane su isklju ivo lankom 14. Pravilnika. Obvezu donoaenja opeg akta, odreivanja ovlaatene osobe i sastavljanja liste indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija ne propisuje ZSPN, ato je promijenjeno u novom Zakonu o sprje avanju pranja novca i financiranju terorizma. U skladu s 15. Preporukom FATF i lanka 11. Druge Direktive koje isti u potrebu za razvijanjem programa internih procedura, izobrazbe djelatnika te interne kontrole i komunikacije, opim se aktom obveznika trebaju odrediti mjere, radnje i postupanja radi otkrivanja i sprje avanja pranja novca i sprje avanja financiranja terorizma. Osim ovih na elnih stavova svaki opi akt mora potanko ureivati: na in identifikacije stranke i stvarnog vlasnika, na in i rokove obavjeaivanja Ureda, obvezu primjene liste indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija i postupke u slu aju otkrivanja sumnjivih transakcija, na in odreivanja i uvjete za obavljanje poslova ovlaatene osobe i njezinih zamjenika, du~nosti obveznika prema ovlaatenoj osobi i zadae ovlaatene osobe, na in stru nog usavraavanja ovlaatene osobe, stru no usavraavanje njezinih zamjenika i drugih djelatnika, obavljanje unutarnjeg nadzora u provedbi ZSPN te na in voenja popisa o prikupljenim podacima. Odreivanje ovlaatene osobe Kao ato je supra navedeno, obveznici su opim aktom du~ni, izmeu ostalog, odrediti ovlaatenu osobu i njezine zamjenike koji e svoje obveze izvraavati u suradnji s "mre~om" odgovornih osoba u ni~im organizacijskim jedinicama. Sukladno lanku 15. Pravilnika, ovlaatena osoba predstavlja odgovornu osobu za provoenje ZSPN propisanih mjera i radnji radi otkrivanja i sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma te sudjeluje u pripremi i izradi opeg akta obveznika. Uzimajui u obzir veli inu obveznika, sukladno svom opem aktu imenovat e ovlaatenu osobu i najviae dva zamjenika ovlaatene osobe koji e je u vrijeme njezine odsutnosti zamjenjivati. O ovlaatenoj osobi i njezinim zamjenicima ili o njihovoj promjeni, obveznik e u najkraem roku obavijestiti Ured. Krajnji rok za odreivanje ovlaatene osobe Pravilnikom je odreen do po etka njegove primjene, odnosno 1. sije nja 2004. Ukoliko obveznik ne imenuje ovlaatenu osobu i njezine zamjenike do navednog datuma, ovlaatenom osobom smatra se odgovorna osoba obveznika prema pozitivnim zakonskim propisima. Iako je obvezniku ostavljeno na odabir odreivanje ovlaatene osobe i njezinih zamjenika, ipak su lankom 16. Pravilnika propisani osnovni uvjeti koje ovlaatena osoba mora zadovoljavati. U okviru osnovnih uvjeta, ovlaatena osoba mo~e biti samo hrvatski dr~avljanin protiv kojeg se ne vodi istra~ni ili kazneni postupak te nije osuivan za kazneno djelo protiv: RH, imovine, sigurnosti platnog prometa i poslovanja, pravosua, vjerodostojnosti isprava i slu~bene du~nosti. Nadalje, uvjeti koji se odnose se na specifi nost poslovanja obuhvaaju radno iskustvo od najmanje tri godine na bankarskim, financijskim ili sli nim poslovima, poznavanje poslovanja obveznika na podru jima gdje mo~e doi do pranja novca i izobrazbu za obavljanje njenih zadaa. Sukladno lanku 11. Druge Direktive i 15. Preporuci FATF obveznik e osigurati permanentnu izobrazbu ovlaatene osobe. Pravilnik je u tom cilju lankom 17. izri ito propisao du~nost obveznika da: ovlaatenoj osobi u banci omogui obavljanje poslova vezanih isklju ivo za primjenu ZSPN; ovlaatenoj osobi na njezin zahtjev omogui pristup svim potrebnim dokumentima i informacijama; osigura zamjenu u vrijeme odsutnosti ovlaatene osobe; u organizacijskim jedinicama, sukladno svom opem aktu, odreuje i druge odgovorne osobe kojima e osigurati tehni ke i druge potrebne uvjete za provoenje mjera i radnji radi otkrivanja i sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma; o svom troaku osigurava ovlaatenoj osobi i njezinim zamjenicima stru no usavraavanje. Kao potpora radu ovlaatenoj osobi i razmjenjivanju podataka u organizacijskim jedinicama obveznika, stavak 2. lanka 17. Pravilnika propisuje obvezu i ostalim slu~bama i djelatnicima obveznika u cilju pru~anja pomoi ovlaatenoj osobi u obavljanju njezinih zadaa. Zajedni ki napori svih organizacijskih jedinica obveznika (naro ito banaka) ponekad su neophodni jer i sama priroda njihovog poslovanja obuhvaa cijeli niz operacija u razli itim sektorima.Zajedni ka suradnja spojena u jednu cjelinu krajnje rezultira cjelovitom i kvalitetnom informacijom o provedenoj transakciji. Razli itost pristupa s obzirom na vrstu transakcija Radi detaljnog razjaanjenja pojedinih pojmova koje koriste ZSPN i Pravilnik potrebno je razgrani iti pojmove gotovinskih i sumnjivih transakcija, odnosno povezanih transakcija koje se u ovom kontekstu odnose samo na promet gotovim novcem. Pojmovi gotovinskih i sumnjivih transakcija odnose se prvenstveno na pitanje identifikacije stranke. Transakcije gotovog novca Po pitanju identifikacije vezane za transakcije gotovog novca, 5. Preporuka FATF obvezuje financijske institucije na poduzimanje mjera dubinska analize stranke, uklju ujui utvrivanje i provjeravanje identiteta stranke prilikom: uspostavljanja poslovnog odnosa, obavljanja povremene transakcije iznad utvrenog praga i elektronskog prijenosa novca. Druga Direktiva pobli~e odreuje i iznos od 15.000 Eura ili viae kao limit za provoenje identifikacije, bez obzira radi li se o jednokratnoj transakciji ili o nekoliko transakcija koje se ine povezanim. Na elno, ZSPN je obveznicima propisao obvezu identifikacije prilikom otvaranja svih vrsta bankovnih ra una ili drugih oblika uspostavljanja trajnije poslovne suradnje sa strankom. U nastavku lanka 4. stavak 2. ZSPN je pokuaao specificirati transakcije gotovog novca obuhvaajui sve transakcije koje se obavljaju gotovim novcem, stranom valutom, vrijednosnim papirima, plemenitim kovinama i draguljima, ako je vrijednost transakcije 105.000 kuna i vea. Pritom se javljaju dvije razli ite situacije, ovisno o interpretaciji stavaka 2. i 4. ZSPN. injenica je da lanak 4. stavak 2. ne nosi naslov  gotovinske transakcije , ali s obzirom na lanke koji slijede, a odnose se na povezane i  sumnjive transakcije, u bitnom proizlazi namjera propisivanja upravo gotovinskih transakcija. Taj zaklju ak posebno proizlazi iz 5. stavka istog lanka koji propisuje obvezu identifikacije sumnjivih transakcija  i prilikom svih drugih gotovinskih ili negotovinskih transakcija ako postoji sumnja da se radi o pranju novca . Ako ovaj stavak shvatimo kao obvezu identifikacije i svih drugih gotovinskih transakcija osim onih navedenih u stavku 2., i zasebno negotovinskih transakcija u slu aju sumnje na pranje novca potvrdili smo namjeru zakonodavca da stavkom 2. opiae upravo gotovinsku transakciju. Ako je to to no, onda ostaje problem kako je isti zamislio transakciju vrijednosnim papirima kao gotovinsku transakciju, odnosno zaato bi transakcija stranom valutom bila isklju ivo transakcija gotovim novcem? U drugoj situaciji, stavak 5. lanka 4. ZSPN mo~emo protuma iti i na druga iji na in. Ako obvezu identifikacije  i prilikom svih drugih gotovinskih ili negotovinskih transakcija kod kojih postoji sumnja da se radi o pranju novca protuma imo kao obavezu identifikacije transakcija prilikom svih drugih gotovinskih i negotovinskih situacija osim onih navedenih u stavku 2. (ako postoji sumnja na pranje novca) jasno e se objasniti supra navedena nedoumica i u tom se slu aju stavkom 5. ne bi propisivao isklju ivo tretman sumnjivih transakcija. Meutim, tada postoji drugi problem: ovakva bi interpretacija zna ila da je lankom 2. postavljen limit prijave sumnjivih transakcija na 105.000 kuna ato nije nikako dopustivo jer je osnovno obilje~je sumnjive transakcije njezina neodreenost vremenom obavljanja, osobom, odnosno iznosom. Povezane transakcije Pod terminom  povezane transakcije  podrazumijeva se povezana gotovinska transakcija propisana stavkom 2. ZSPN, koja ukupno dose~e vrijednost 105.000 kuna ili viae, ato bi zna ilo da se radi isklju ivo o gotovinskim povezanim transakcijama. Ta tvrdnja proizlazi iz nekoliko injenica: stavkom 2. lankom 4. zakonodavac je propisao obuhvat gotovinske transakcije (uz supra navedene probleme prilikom izri aja), povezanu transakciju je limitirao odreenim iznosom, limit se odnosi na iznos od 105.000 kuna koji je ujedno i limit gotovinske transakcije prilikom opisa sumnjive transakcije u stavku 5. lanka 4. obuhvat sumnjive transakcije airi na sve gotovinske ili negotovinske transakcije u slu aju sumnje na pranje novca. Iz navedenog proizlazi da povezana transakcija mo~e biti isklju ivo gotovinska povezana transakcija, jer bi sa supra navedenim sadr~ajem bilo vrlo teako zamisliti i opisati sumnjivu povezanu transakciju, dok bi u sasvim suprotnom smjeru bilo njezino ograni avanje limitom od 105.000 kuna. Evidentno je da sumnjivu i sumnjivu povezanu transakciju ne bi bilo mogue ograni iti limitom bilo kojeg sadr~aja jer bi to u svojoj biti bilo sasvim suprotno tendencijama otkrivanja i sprje avanja pranja novca te financiranja terorizma. Sumnjive transakcije Kada se radi o identifikaciji sumnjivih transakcija, 5. Preporuka FATF obvezuje financijske institucije na poduzimanje mjera dubinska analize stranke, uklju ujui utvrivanje i provjeravanje identiteta stranke prilikom: postojanja sumnje na pranje novca ili financiranje terorizma ili sumnje u istinitost ili dostatnost prethodno dobivenih podataka o identitetu stranke. Osim toga, 8. Preporuka FATF obvezuje i na posveivanje posebne pozornosti na sve slo~ene, neobi no velike transakcije i sve neuobi ajene uzorke transakcija koje nemaju o iglednu ekonomsku ili vidljivu pravnu svrhu. Druga Direktiva je vrlo jednostavno izvraila gradaciju transakcija i obvezu identifikacije na sljedei na in: opa obveza identifikacije - obveza identifikacije postoji pri svakom stupanju u poslovne odnose, otvaranja ra una, atednog ra una ili koriatenja sefova; gotovinske i povezane transakcije - identifikacija je obvezna i u svim drugih situacijama ako se radi o iznosu od 15.000 Eura ili viae, bez obzira radi li se o jednokratnoj transakciji ili o nekoliko transakcija koje se ine povezanim; sumnjive transakcije  obveznici utvruju identitet stranke ak i kad je iznos transakcije manji od utvrenog grani nog iznosa, uvijek kada postoji sumnja na pranje novca. Iz navedenog jasno proizlazi stav koji bi trebao zauzeti zakonodavac glede sumnjivih transakcija. Posebno se isti e obilje~e sumnjivosti za sve situacije u kojima postoji sumnja na pranje novca, neograni ene limitom bilo kojeg sadr~aja. U tom svijetlu i lanak 4. stavak 5. ZSPN propisuje obvezu na utvrivanje identiteta stranke i prilikom svih drugih gotovinskih ili negotovinskih transakcija, ako postoji sumnja da se radi o pranju novca. Indikatori za prepoznavanje sumnjivih transakcija  Svaka financijska institucija, s obzirom na potencijalnu ulogu u procesu pranja novca, trebala bi najveu pozornost posvetiti izgradnji i primjeni u inkovitog sustava indikatora koji upuuju da je odreena transakcija sumnjiva te da postoji opasnost da njihova stranka koristi tu instituciju za pranje novca . U cilju lakaeg otkrivanja sumnjivih transakcija Ured je, u suradnji s obveznicima i nadzornim tijelima, izradio listu indikatora - smjernica ovlaatenoj osobi u prepoznavanju sumnjive ili nelogi ne transakcije. Indikatori se ne smiju promatrati kao decidirano navedeni slu ajevi ili isklju ivi element za indiciranje sumnje na pranje novca. Sastavni su dio opeg akta, a dopunjavaju se i prilagoavaju novim tipologijama pranja novca. Ured je temeljem lanka 12. ZSPN izradio indikatore za prepoznavanje sumnjivih transakcija, uva~avajui specifi nosti poslovanja pojedinog obveznika, za: bankarski sektor; poslovanje mjenja nica; osiguravajua druatva; odvjetnike, javne bilje~nike, ra unovoe, revizore i porezne savjetnike; poslovanje s vrijednosnim papirima, poslovanje turisti kih agencija poslovanje s nekretninama. Popis indikatora u bankarskom sektoru najopse~niji je i sastoji se od dva dijela. Prvi dio se odnosi na prepoznavanje gotovinskih transakcija, a navodi s jedne strane indikatore vezane posebno za identifikaciju stranke, a s druge strane subjektivne indikatore koji po materijalnom obilje~ju predstavljaju diskrecijski kriterij obveznika za prijavljivanje transakcije (koja upuuje na mogue nezakonitosti). Drugi se dio odnosi na prepoznavanje negotovinskih transakcija i sadr~i samo opis subjektivnih indikatora koje zbog osjetljivosti teme nije mogue detaljno objasniti u ovoj disertaciji. Subjektivni indikatori slu~e samo kao smjernice ovlaatenim osobama i drugim djelatnicima obveznika za prepoznavanje moguih nelogi nosti u financijskom poslovanju, a mogu se kombinirati i koristiti za analize i nakon izvraenih transakcija. Ukoliko obveznik detektira i neku drugu vrstu sumnjive transakciju bez obzira ato nije obuhvaena popisom indikatora, du~an je obavijestiti Ured, ako smatra da je transakcija nelogi ne (sumnjive) naravi. Popis indikatora ostalih obveznika puno je krai i ne razlikuje gotovinske i sumnjive transakcije. U potpunosti je prilagoen specifi noj strukturi poslovanja pojedinog obveznika i razrauju situacije s indiciranjem na moguu sumnju pranja novca ili financiranja terorizma. Bez obzira na sadr~aj indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija u financijskom i nefinancijskom sektoru obveznik e donijeti odluku o tome da li je transakcija sumnjiva, odnosno o tome da li e o njoj obavijestiti Ured prije njezinog provoenja, isklju ivo temeljem procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma, a ato ovisi o vrsti stranke, poslovnom odnosu, proizvodu ili transakciji. U tom svijetlu, indikatori predstavljaju samo pomono sredstvo za utvrivanje eventualne sumnje, a nisu isklju ivi pokazatelj, jedini relevantan u njihovoj procjeni. Elektroni ka dostava podataka i informati ka podraka Banke i FINA su jedini obveznici koje Pravilnik obvezuje na elektroni ki prijenos podataka o transakcijama gotovinskog i sumnjivog karaktera. Prijenos se uspostavio dana 1. travnja 2004. instaliranjem posebno licenciranog aplikativnog softvera, a ato je detaljno ureeno ugovornim odnosom izmeu Ministarstva financija  Ureda i pojedinog obveznika. Ured prikuplja podatke na elektroni kom obrascu od obveznika  on line i pohranjuje ih u nekoliko baza podataka. Postojee baze obavezno se dijele na bazu gotovinskih i sumnjivih transakcija, ato olakaava analiti ki rad inspektora, ali i strateake analize na razini Ureda. Novi analiti ki sustav za analiti ko-obavjeatajni rad Ureda uspostavlja i nove baze u svrhu efikasnijeg operativnog rada na prevenciji i sprje avanju organiziranog kriminaliteta, pranja novca i financiranja terorizma. Tehnoloaka osnova za izradu analiti ko-informati kog sustava je najmodernija programska oprema eminentnih ameri kih i svjetski poznatih proizvoa a. Izradom modernog sustava prikupljanja i obrade informacija o transakcijama izvjesna je: sigurnost prikupljanja i visok stupanj automatizacije dostave povjerljivih podataka i obrade informacija, automatizirana i brza obrada gotovinskih i sumnjivih transakcija, tendencija smanjenja pogreaaka u analiti ko-obavjeatajnom radu i povezanost informacija iz razli itih izvora  baza podataka, radi podizanja stupnja kvalitete i u inkovitosti analiti kog rada. PROVEDBA ZAKONA O SPRJE AVANJU PRANJA NOVCA U BANKARSKOM I NEBANKARSKOM SEKTORU Uvod Koliko se god nam svakodnevica namee iluziju da je ~ivot nezamisliv bez elektronskog novca, brzih kredita i ostalih blagodati modernog bankarstva, u davnim vremenima kada je trampa bila uobi ajeni na in trgovanja nije postojala potreba niti za novcem kao univerzalnim sredstvom razmjene niti za bankarskim sustavom. Kako su osnovni parametri ljudskog bia stoljeima nepromjenjivi, a odnose se prvenstveno na nastojanje pre~ivljavanja i usavraavanje ponaaanja koje se s vremenom pretvorilo u lagodnost ~ivota, tako je i sam  interes u osnovi uvijek prisutan u naaem duhu. Tako je to bilo i u davnoj proalosti kada se netko dosjetio da bi odreenim zanatima ili djelatnostima (npr. poljoprivrednicima), zbog prirode posla ili nekih izvanrednih situacija kojima su bili nemilosrdno izlo~eni, dobro doala odreena vrsta  kredita za prevladavanje trenutnih problema. U tom se trenutku mogu prepoznati po etci bankarskog sustava u vrlo primitivnom obliku, ak i kao zelenaatvo. Meutim, radilo se o zapisima na glinenim plo icama ili pohranjivanju podataka pomou skupih aplikacija na najmodernijim ra unalima, namjera jedne i druge strane  bankarskog poslovanja stoljeima je ista. Mijenja se samo na in reklame, koli ina proizvoda koji se nude i oblik poslovanja stvoren modernom civilizacijom, ime se razvija i kriminalitet. Kao i sve ostalo i on je poprimio sofisticirane oblike, zbog ega je mnogo lakae uz manji rizik  skinuti nekoliko milijuna kuna s ne ijeg ra una ili oprati novac putem bankarskog sustava, nego uzeti oru~je i prijetiti djelatnicima banke. Osnovne odrednice prevencije pranja novca u bankarskom sektoru S obzirom da je financijski sustav krvotok kriminala i kao takav predstavlja metu raznovrsnim metodama i tehnikama pranja novca te financiranja terorizma, naro ito je podlo~an u prvoj fazi pranja novca ato zahtjeva posebnu pozornost. Kao ato je supra navedeno, preventivni sustav suzbijanja pranja novca i financiranja terorizma u financijskom i nefinancijskom sektoru najvjernije prikazuje Trea direktiva s naglaskom na dubinsku analizu stranke. Meutim, ve je Prva direktiva dala odgovor na zabrinjavajue pojave u podru ju pranja novca koje naruaavaju stabilnost i ugled financijskog sektora. Od dr~ava lanica zahtijeva zabranu pranja novca, a obvezu propisivanja i provoenja mjera sprje avanja pranja novca namee prvenstveno financijskom sektoru. Zna aj prevencije prepoznaje i Lilley koji u aest od deset  najva~nijih pravila preventivnih mjera posebno isti e zna ajnu ulogu banaka: banke trebaju uspostaviti suradnju s drugim nadle~nim tijelima u suzbijanju pranja novca, posebno istra~nim tijelima, odnosno ne smiju biti od pomoi pera ima novca; banke (i sli ni subjekti) moraju uspostaviti cjelovit postupak identifikacije kako bi verificirali podatke osoba koje otvaraju ra un i potvrdili njihov identitet; banke moraju uvati podatke i sudjelovati u nastojanjima nadle~nih dr~avnih tijela za sprje avanje pranja novca; banke moraju izvjeatavati o sumnjivim strankama i transakcijama; bankarska tajna se nee odnositi na transakcije koje indiciraju pranje novca; banke moraju uspostaviti interne procedure, izobrazbu djelatnika i unutarnji nadzor poslovanja. Isti sadr~aj prevencije donose i Baselska na ela, Trea direktiva pod nazivom due diligence, (dubinska analiza stanke) i pojam dobro poznat dotadaanjoj regulativi-Know Your Customer (u nastavku teksta: KYC). Sa sigurnoau se mo~e utvrditi da je  KYC, uklju ujui i verifikaciju stranke, jedan od osnovnih na ela suzbijanja pranja novca . Bankovni bi se slu~benici trebali ato je mogue opairnije informirati o identitetu osoba koje se pojavljuju kao stranke te posebnu pozornost obratiti na sve slo~ene i neuobi ajene poslove te neuobi ajene poslovne aktivnosti bez ekonomski jasne ili prepoznatljive svrhe. U tom su smislu financijske i nefinancijske institucije obvezne izvraiti identifikaciju stranaka u slijedeim slu ajevima: pri otvaranju ra una, u svim transakcijama velikih iznosa novca, prilikom povezanih transakcija, transfera velike koli ine novca na viae ra una razli itih banaka i sl. Nakon ato se istra~i pozadina takvih poslova i dobiveni rezultati pismeno evidentiraju, potrebno je sumnjivim strankama odbiti svaku poslovnu suradnju, a njihove ra une zatvoriti. Ove zahtjeve Trea direktiva navodi unutar pojma  dubinske analize stranke koja mo~e biti pojednostavljena ili poja ana, ovisno o situacijama koje po svojoj prirodi predstavljaju poveani ili smanjeni rizik od pranja novca i financiranja terorizma. Glavne odrednice dubinske analize sadr~e utvrivanje i provjeru identiteta stranke, utvrivanje i provjeru identiteta stvarnog vlasnika, prikupljanje podataka o svrsi i predvienoj prirodi poslovnog odnosa i stalno praenje poslovnog odnosa (vidjeti viae u Poglavlju 3.7.2.1). Vezano za postupak "Due Diligence", Preporuke FATF izri ito navode da su financijske institucije obvezne utvrditi identitet stranke i provjeriti utvreni identitet putem drugih dostupnih dokumenata, baza ili informacija. Uz utvrivanje identiteta ve~e se i utvrivanje krajnjeg vlasnika (ustanoviti fizi ku osobu kao krajnjeg vlasnika pravne osobe) ili identiteta osobe u ije ime se transakcija obavlja, kao i provjera utvrenog identiteta. Zaklju no, nu~no je s du~nom pa~njom pratiti poslovanje stranke - pregledom transakcija i uvidom u stanje ra una tijekom poslovanja. Sukladno supra navedenom, evidentno je da bankarski sektor predstavlja prvu liniju obrane i mo~e zaustaviti proces pranja novca na samom po etku, u fazi polaganja. Svaka financijska organizacija u tom e cilju izraditi procedure prepoznavanja sumnjivih i nelogi nih transakcija i njihovog prijavljivanja (u ato kraem roku) FIU ili drugim nadle~nim institucijama. Time doprinosi sprje avanju pranja novca i financiranju terorizma, ali posljedi no uva i vlastiti ugled. Primjena odredaba Tree direktive u RH Preventivni sustav suzbijanja pranja novca i financiranja terorizma prezentiran odredbama Tree direktive detaljno je razraen prvenstveno novim ZSPNFT (vidjeti viae u Poglavlju 6). S obzirom da e se odredbe predmetnog ZSPNFT odnositi na financijski i nefinancijski sektor, HNB je izradila Smjernice u podru ju sprje avanja pranja novca i sprje avanja financiranja terorizma za kreditne institucije i kreditne unije (u nastavku teksta: Smjernice). Smjernice u podru ju sprje avanja pranja novca i sprje avanja financiranja terorizma za kreditne institucije i kreditne unije Radi smanjenja izlo~enosti kreditne institucije reputacijskom, pravnom i operativnom riziku koji mogu nastati kao posljedica neusklaenosti poslovanja kreditnih institucija s domaim i meunarodnim propisima, kreditne institucije trebale bi opim aktom propisati mjere i radnje u skladu sa sadr~ajem Smjernica. Za razliku od odredaba Pravilnika koji detaljno navodi obvezni sadr~aj opeg akta, Smjernice su opisale isklju ivo mjere i radnje sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma vezano za kreditne institucije. U tom se smislu osobito isti e: utvrivanje prihvatljivosti stranke, utvrivanje rizi nosti proizvoda i usluga s aspekta sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma te upravljanje rizicima kojima je kreditna institucija izlo~ena. Utvrivanje prihvatljivosti stranke ozna ava propisivanje faktora rizika koji obuhvaaju dr~avu porijekla stranke (i osobe koja sa strankom obavlja transakciju); stranku prema kojoj su provedene prinudne mjere radi uspostavljanja meunarodnog mira i sigurnosti u skladu s rezolucijama Vijea sigurnosti UN; nepoznat ili nejasan izvor sredstava stranke; postupanje po nalogu tree osobe; neuobi ajeni put transakcija; indicije na sumnjive transakcije; politi ki izlo~ene osobe; ra uni drugih osoba povezanih sa strankom i specifi nost poslova koje stranka obavlja. Kreditne institucije utvruju prihvatljivost stranke obavljajui klasifikaciju s opisom onih stranaka koje bi za kreditnu instituciju mogle biti rizi ne te vrstom proizvoda i usluga koje mogu pru~iti pojedinim kategorijama stranaka. Osim toga, pobli~e e odrediti uvjete pod kojima se zasniva poslovna suradnja sa strankom i razloge za otkazivanje postojeih ugovornih odnosa. Utvrivanje rizi nosti proizvoda i usluga zahtjeva od kreditnih institucija procjenjivanje svojih proizvoda i usluga kako bi se utvrdio rizik koji oni nose s obzirom na mogunost njihova iskoriatavanja za pranje novca i financiranje terorizma (elektronsko bankarstvo, karti no poslovanje i sl.). Upravljanje rizicima kojima su kreditne institucije izlo~ene obvezuje ovlaatenu osobu da najmanje jednom godianje upravi kreditne institucije podnosi pismeno izvjeae o procjeni aktivnosti u podru ju sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma. Izvjeae mora posebno sadr~avati procjenu adekvatnosti mjera za sprje avanje pranja novca i financiranja terorizma, nedostatke u sustavu i rizike koji proizlaze iz utvrenih nedostataka te prijedlog mjera ovlaatene sobe za njihovo otklanjanje i unaprjeenje cijelog sustava. Smjernice vrlo detaljno propisuju na in identifikacije stranke, iako se primarno pozivanju na provoenje mjera i radnji utvrenih propisima za ureenje materije sprje avanja pranja novca, odnosno drugim mjerodavnim propisima. Nastavno, navode se razraene odredbe Tree direktive i Uredbe 1781/2006, s naglaskom na utvrivanje i provjeru identiteta stranke i stvarnog vlasnika (obuhvaa i uvid u vlasni ku strukturu stranke i stvarne kontrole nad strankom), utvrivanje svrhe otvaranja ra una i svih potrebnih podataka o stranci, stalno praenje poslovnog odnosa sa strankom te uvanje podataka i prikupljene dokumentacije. ak se predvia i utvrivanje razloga zbog kojih stranka prekida ugovorne odnose s drugom kreditnom institucijom, posveivanje vee pa~nje poslovanju nerezidenta, a poseban se naglasak stavlja na obavljanje transakcija pomou tehnologija koje ne uklju uju izravan kontakt, ime zahtijevaju prethodnu provjeru autenti nosti i to nosti naloga za transakciju i autenti nost njihova podnositelja. Smjernice su viae pa~nje usmjerile na proceduru identifikacije i verifikacije stranke, kao i detekciju gotovinskih, povezanih i sumnjivih transakcija, dok je zna aj uspostavljanja jedinice za sprje avanje pranja novca ostao postrani (vjerojatno zbog razli ite organizacijske strukture banaka u RH). Uspostava zasebne jedinice zahtjeva odgovarajue djelatnike i kvalificirani nezavisni odjel odgovoran za razvoj i provoenje bankarske politike sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma. Prioritetne zadae trebale bi se odnositi na istra~ivanje sumnjivih transakcija koje su du~ni prijaviti FIU, sukladno odredbama zakona. Provedba Zakona o sprje avanju pranja novca u Hrvatskoj poatanskoj banci d.d. Organizacija Hrvatske poatanske banke d.d. Hrvatska poatanska banka d.d. Zagreb (u nastavku teksta: HPB) osnovana je u listopadu 1991. kao univerzalna bankarska organizacija, registrirana kao dioni ko druatvo. Osniva  i veinski vlasnik sve do po etka 2001. bila je tvrtka HPT, kasnije Hrvatska poata d.d. koja je nastavila djelovanje tradicionalnih poatanskih atedionica. Od po etka 2001. RH je veinski vlasnik dionica HPB (putem fondova ili druatava u njezinom vlasniatvu). U skladu sa lankom 6. Zakona o bankama (NN 84/02, 141/06), HPB u okviru pru~anja bankovnih i financijskih usluge obavlja sve vrste depozitnih i kreditnih poslova za pravne i fizi ke osobe u domaoj i stranoj valuti, poslove platnog prometa u zemlji i inozemstvu, izdavanje garancija, avala i drugih oblika jamstava,usluge factoringa, financijskog najma (leasing), kupoprodaju i druge usluge vezane za vrijednosne papire te ostale bankovne poslove. U srpnju 2005. HPB je osnovala HPB-Invest d.o.o., drutvo za upravljanje investicijskim fondovima i HPB-nekretnine d.o.o., druatvo za promet nekretninama i graditeljstvo, ime je formirana HPB Grupa. Oba druatva su izravno odgovorna Upravi banke. HPB je stopostotni vlasnik obaju druatva. Na vrhu organizacijske strukture HPB nalazi se Nadzorni odbor kojem je neposredno odgovoran Ured interne revizije i Uprava banke. Sr~ strukture HPB ini 7 Ureda, 12 Sektora i 3 Direkcije od kojih je jedna Direkcija za sprje avanje pranja novca. Direkcija za sprje avanje pranja novca Direkcija za sprje avanje pranja novca (u nastavku teksta: Direkcija) osnovana je u svrhu provoenja ZSPN propisanih mjera i radnji koje se poduzimaju radi otkrivanja i sprje avanja pranja novca i sprje avanja financiranja terorizma u HPB. Opseg djelovanja Direkcije obuhvaa: provoenje mjera i postupaka sprje avanja i otkrivanja pranja novca u HPB; provoenje oduke Uprave HPB vezane uz sprje avanje pranja novca; predlaganje donoaenja potrebnih akata o sprje avanju pranja novca; utvrivanje operativnih procedura za poduzimanje mjera, radnji i postupaka organizacijskih jedinica HPB radi sprje avanja pranja novca; pru~anje stru ne podrake organizacijskim jedinicama HPB i lanicama Grupe; obavjeaivanje Ureda o svim transakcijama propisanim ZSPN; suradnju s Uredom za unutarnju reviziju; izradu potrebna izvjeaa iz svoje nadle~nosti; druge poslove po posebnoj odluci Uprave. Po etkom godine Direkcija izrauje Plan rada i poslovnih aktivnosti za tekuu poslovnu godinu i dostavlja ga nadle~nom lanu Uprave i glavnom financijskom direktoru. Vezano za procjenu stupnja rizi nosti, Direkcija popunjava KYC upitnike koji u pravilu propituju implementirane AML standarde te prikuplja tra~enu dokumentaciju na osnovu ega strane korespondentne banke procjenjuju i utvruju rizi ni profil HPB (kao banke s kojom imaju ili e uspostaviti korespondentne odnose). Temeljem lanka 14. Pravilnika, HPB je 23. prosinca 2003. izradila Pravilnik o sprje avanju pranja novca (u nastavku teksta: Pravilnik HPB) na koji se provedbeno nastavlja Odluka Uprave Banke o imenovanju ovlaatenih i odgovornih osoba u HPB. Odluka se mijenja i dopunjava s promjenom ovlaatene osobe ili njezinih zamjenika. Sukladno postojeem Pravilniku HPB ovlaatena osoba je direktor Direkcije sa svojim zamjenicima, uz prenoaenje ovlaatenja na odgovorne osobe u poslovnicama (voditelje poslovnica). Kao sastavni dio Pravilnika HPB prilo~eni su i indikatori sumnjivih transakcija i liste off shore zemalja. Postupak primjene ZSPN i odnosnog Pravilnika u okviru mjera i radnji sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma inicijalno se provodi ve u poslovnicama. Slu~benici HPB provode identifikaciju i verifikaciju stranaka i prijavljuju gotovinske, gotovinske povezane i sumnjive transakcije ovlaatenoj osobi, ato predstavlja prvu razinu kontrole detektiranih transakcija. Slu~benici e svojim potpisom potvrditi suglasnost za prijavu transakcija ovlaatenoj osobi u Direkciji, uz izuzetak prijave svih sumnjivih transakcija odmah, prije njihovog provoenja, naknadno provodei propisanu proceduru. Uloga ovlaatene osobe Daljnju analizu prijavljenih transakcija provodi ovlaatena osoba s ostalim djelatnicima Direkcije. Informati ka podloga i mogunost uvida u sve transakcije i ra une predmetnih osoba idua je razina kontrole prijavljenih transakcija. Na ovom je stupnju obrade prijavljenih transakcija vidljiv zna aj ovlaatene osobe koja e ocijeniti osnovanost eventualne sumnje na pranje novca i kontaktirati s nadle~nim osobama Ureda za sprje avanje pranja novca. U drugom slu aju kontrolirat e gotovinske i gotovinske povezane transakcije kod ega postoji mogunost povezivanja s ranije dostavljenim obavijestima o provedenim gotovinskim ili sumnjivim transakcijama. S time u vezi, ovlaatena osoba dopunjava indikatore koji upuuju na razloge za sumnju na pranje novca i financiranje terorizma dostavljene od strane Ureda. Prati i razvija indikatore za prepoznavanje sumnjivih transakcija uzimajui pritom u obzir specifi nost poslovanja pojedinog obveznika. Razvoj i primjena indikatora sastavni su dio edukacije djelatnika HPB koji u suradnji s ovlaatenom osobom rade na njihovom a~uriranju. Pri obavljanju svakodnevnih poslova ovlaatena osoba koristi interne baze podataka i korisne linkove na meunarodnu bankarsku praksu u okviru HPB intraneta. Pristup internim bazama podataka i informati ka podraka na svim razinama detekcije i kontrole transakcija od velike je pomoi ovlaatenoj osobi zbog toga ato omoguava veu brzinu uz minimaliziranje pogreaaka u provoenju propisanih mjera i radnji. Meutim, uvijek prisutan problem definiranja povezanih transakcija zahtijevati e, uz dobrodoalu informacijsku povezanost, prisutnost ljudskog elementa od najni~e instance prvog kontakta u poslovnici do ovlaatene osobe u Direkciji. Osim uobi ajenih podataka koje sadr~e interne baze HPB vrlo je va~na usmena komunikacija i prikupljanje svih saznanja o predmetnoj osobi, naro ito kada se radi o sumnjivim transakcijama. Na taj na in preliminarna istraga banke uklju uje airi krug djelatnika koji su imali kontakt sa strankom ili uvid u tijek i namjeru provoenja transakcija. Sva zapa~anja koja rezultiraju pomnim praenjem financijskih aktivnosti stranaka i konkretni razlozi sumnje na pranje novca ili financiranje terorizma detaljno e se izlo~iti u prijavi Uredu. Operativne procedure prijava transakcija Operativne procedure HPB predstavljaju detaljni prikaz obveza svih djelatnika uklju enih u prijavu gotovinskih, gotovinskih povezanih i sumnjivih transakcija Uredu, odnosno procedure prilikom dostavljanja naknadnih informacija temeljem lanka 11. ZSPN. Posebno su razraeni postupci prijave svih transakcija koje je HPB, sukladno lanku 7. ZSPN, odbila provesti. Prijava gotovinskih i gotovinskih povezanih transakcija Procedure sadr~e detaljno razraene postupke svih osoba koje imaju direktni kontakt sa strankom, uvid u provoenje transakcije ili nadzornu ulogu nad prijavljenim transakcijama, i to: blagajnik, osobni bankar, referent, voditelj smjene, nadle~ni rukovoditelj, odgovorna osoba za sprje avanje pranja novca u organizacijskoj jedinici i ovlaatena osoba banke. Slijedi popis postupanja navedenih osoba, od identifikacije, verifikacije, obavjeaivanja i pohranjivanja prikupljenih informacija, s to nom naznakom hitnosti postupanja i pojedinim koracima provoenja mjera i radnji sukladno ZSPN i Pravilniku. S time u skladu djelatnici u poslovnicama (blagajnik, osobni bankar i referent) provode identifikaciju stranke, identifikaciju stvarnog vlasnika i njihovu verifikaciju. Ukoliko transakcija prelazi ZSPN odreeni limit za identifikaciju ili obavjeaivanje Ureda, prikupljenim se podacima ispunjava Obrazac za obavjeaivanje Ureda o transakcijama. Voditelj smjene ili nadle~ni rukovoditelj isti Obrazac kontrolira i svojim ga potpisom verificira. Prije dostavljanja ovlaatenoj osobi Obrazac autorizira i potpisuje odgovorna osoba za sprje avanje pranja novca u pojedinim organizacijskim jedinicama. Uloga ovlaatene osobe banke koordinativne je i nadzorne prirode. Predstavlja sponu izmeu banke i Ureda naro ito prilikom prijava transakcija. Osim ato obavlja kontrolu prijavljenih transakcija i pomou internih baza banke usporeuje s drugim transakcijama kako bi anulirala mogue povezane transakcije, kontaktira nadle~ne rukovoditelje radi pojaanjenja pojedinih sumnjivih transakcija ili potrebe njihovog prijavljivanja. Iz istog razloga komunicira i s Uredom kako bi zadovoljila uvjet iz lanka 8. stavak 3. ZSPN i sumnjivu transakciju prijavila odmah, prije njezinog obavljanja, s naznakom roka kada e ju obaviti. Prijava odbijenih transakcija Nakon identifikacije ili obavjeaivanja Ureda o provedenim ili odbijenim transakcijama, ovlaatena osoba uva prikupljene podatke i dokumentaciju na temelju koje je obavljena transakcija i podatke o stranci s kojom je uspostavljen trajniji poslovni odnos najmanje pet godina od njezina obavljanja, odnosno od posljednje transakcije u nizu transakcija koje ine cjelinu. Posebna procedura predviena je za prijavu odbijenih transakcija zbog nemogunosti identifikacije stranke ili prikupljanja propisanih podataka o transakciji (podaci o nalogodavatelju i osobi kojoj je namijenjena transakcija te podaci o samoj transakciji), kao i u slu aju kada stranka zahtjeva transakciju u svojstvu punomonika, a nema valjanu punomo. U tom slu aju blagajnik, osobni bankar ili referent, vodei se obveznim parametrima (objektivnim kriterijima) navedenim u popisu indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija u financijskom (bankarskom) sektoru, prikuplja sve dostupne identifikacijske podatke o nalogodavatelju i primatelju transakcije. O odbijanju obavljanja transakcije odmah obavjeauje nadle~nu osobu, ispunjava obrazac za prijavu transakcija i dostavlja ga Uredu po hitnom postupku. Prijava sumnjivih transakcija Posebna pozornost posveuje se sumnjivim transakcijama. Objektivni kriteriji za prijavu sumnjivih transakcija te subjektivni kriteriji gotovinskih i bezgotovinskih transakcija nalaze se u Popisu indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija u financijskom (bankarskom) sektoru. Popis indikatora predstavlja na elnu uputu djelatnicima o vrsti ili na inu provoenja potencijalno sumnjive transakcije. Bez obzira na sadr~aj indikatora, prijavi je podlo~na i svaka druga sumnjiva transakcija ukoliko je nelogi ne ili sumnjive naravi. Procedura identifikacije sumnjivih transakcija i stranaka jednaka je onoj za gotovinske (i povezane) transakcije, s razlikom popunjavanja obrasca o sumnjivim transakcijama i hitnim obavjeaivanjem Ureda. U tom slu aju Ured ima ovlasti (radi provjere podataka iz obavijesti o transakciji) nalo~iti odgodu obavljanja transakcije najviae za 72 sata. lanak 21. Pravilnika strogo propisuje obvezu voenja podataka o sumnjivim transakcijama u izdvojenim evidencijama, kronoloakim redom i na na in koji omoguuje njihov u inkovit nadzor od ovlaatenih tijela i dostavljanje na zahtjev Ureda. Nadzor Direkcija za sprje avanje pranja novca kao sastavni dio HPB podlo~na je provoenju unutarnjeg nadzora banke i kontrole poslovanja koju provodi HNB. Temeljem lanka 106. Zakona o bankama, svaka banka mora organizirati neovisni i objektivni unutarnji nazor koji e svojim savjetima i preporukama pridonositi unapreenju poslovanja banke i biti primjeren veli ini i prirodi njezinog poslovanja. Unutarnji nadzor provedbe ZSPN, ato obuhvaa i nadzor poslovanja Direkcije za sprje avanje pranja novca, HPB je du~na osigurati najmanje jednom godianje i o tome pismeno obavijestiti ovlaatenu osobu i Ured. Svrha nadzora je uo avanje i sprje avanje nepravilnosti u provedbi ZSPN i poboljaanje unutarnjeg sustava otkrivanja sumnjivih transakcija. Temeljem lanka 115. Zakona o bankama, HNB obavlja nadzor poslovanja banaka sukladno njegovim odredbama, drugim zakonima i meudr~avnim sporazumima. Nadzor obuhvaa ocjenu zakonitosti i pravilnosti poslovanja banke, sposobnost upravljanja rizicima u poslovanju te nala~e mjere za otklanjanje utvrenih nezakonitosti, nepravilnosti i poboljaanja stanja u banci. Jednako tako, lankom 21. ZSPN propisan je nadzor HPB zbog ega je obvezna podatke iz svojih evidencija uvati kronoloakim redom, u cilju omoguavanja nesmetanog i u inkovitog nadzora. U tu svrhu HPB dostavlja tra~ena izvjeaa i informacije o svim pitanjima va~nim za utvrivanje pravilnosti provoenja ZSPN, Pravilnika, Pravilnika HPB i primjenu izraenih indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija. Dostavljena izvjeaa o unutarnjem nadzoru i nadzoru HNB podlo~na su daljnjoj analizi unutar Ureda (novom sistematizacijom u Odsjeku za financijski sektor). Podaci o nezakonitostima u poslovanju banke usmjerit e administrativni (off site) nadzor na slabe to ke prevencije pranja novca i financiranja terorizma, a u inkovito provoenje propisanih mjera predstavljati e potvrdu dobre koordinacije i primjene odredaba ZSPN. Elektroni ko bankarstvo Stalne tehnoloake inovacije i meusobno tr~iano natjecanje postojeih bankovnih organizacija, kao i nove organizacije koje su stupile na tr~iate u inile su dostupnim airi asortiman bankarskih proizvoda i usluga. Inovacije su posebno dostupne stanovniatvu i poduzeima preko elektroni kih distribucijskih kanala. Razvoj novih tehnologija ato uklju uje elektroni ko poslovanje i elektroni ko bankarstvo otvara nove mogunosti prijevara i pranja novca. Jednostavnim elektronskim transferom novca iz jedne u drugu banku elektronski prijenos novca postaje jedna od naj eaih na ina prebacivanja velikih svota novca po cijelom svijetu, ato ujedno implicira korisnu metodu druge faze pranja novca-oplemenjivanje. Na taj se na in  prljavi novac putem bankarskog ili financijskog sustava elektronski premjeata globalnim bankarskim sustavom, u svrhu prikrivanja njegovog pravog izvora. Richards navodi okvirnu procjenu koja ukazuje da se 80% ukupnih poslovnih transakcija odvija elektronskim transferima s ra una stranke na ra une drugih korisnika, iz ega proizlazi da je elektronsko poslovanje krvotok globalne trgovine. Da se prednosti elektronskog bankarstva ne koriste samo u svrhe poboljaanja efikasnosti poslovanja ve se nedostatak fizi ke prisutnosti koristi i za broje prijevare, ukazuje `esti godianji elaborat o prijevarama putem elektronske trgovine koji jasno navodi da su 2004. ameri ki trgovci o ekivali gubitak od oko 2,6 biliona dolara od  elektronskih prijevara , ato je 700 miliona viae nego u 2003. Prepoznajui potrebu za suradnjom izmeu dr~ava i privatnog gospodarstva u suzbijanju kiberneti kog kriminala te potrebu za zaatitom legitimnih interesa prilikom koriatenja i razvitka informati kih tehnologija, a s time u vezi i voenja zajedni ke kaznene politike usmjerene zaatiti druatva od kiberneti kog kriminala, RH je 2002. ratificirala Konvenciju o kiberneti kom kriminalu. Definicija i obuhvat elektroni kog bankarstva Elektroni ko bankarstvo predstavlja poslovanje kreditnih institucija pomou telekomunikacijske mre~e, a uklju uje sve proizvode i usluge dostupne strankama tim putem te poslove koje kreditna institucija obavlja u svoje ime i za svoj ra un koristei se navedenim distribucijskim kanalom. Karakterizira ga nepostojanje osobnog kontakta (fizi ke prisutnosti stranke pri obavljanju transakcija) i zemljopisnih ograni enja (poslovanje s inozemstvom) te brzina kojom se odvijaju ove vrste transakcija. Elektroni ko bankarstvo uklanja joa jednog posrednika pri obavljanju poslova pranja novca zbog ega viae nije potrebno tra~iti korumpiranog bankara i plaati mu nu~nu proviziju. Stalne tehnoloake inovacije i sve vea konkurencija na tr~iatu omoguili su ubrzan razvoj postojeih i novih bankarskih proizvoda i usluga ato otvara nove poslovne mogunosti za banke i njihove stranke. U tom se smislu mo~e promatrati i zna aj elektroni kog bankarstva kao neposredna ponuda novih i tradicionalnih proizvoda i usluga putem elektroni kih interaktivnih komunikacijskih kanala. Elektroni ko bankarstvo mo~emo podijeliti u tri grupe: informativno: pru~anje informacija stranci; komunikacijsko: interakcija banke i stranke; transakcijsko: provoenje konkretnih transakcija. Elektroni ko bankarstvo u RH Brz razvitak informacijske i komunikacijske tehnologije u posljednjem je desetljeu dvadesetog stoljea imao izuzetno velik utjecaj na ekonomiju, gospodarstvo i bankarski sustav. Globalizacija, kao klju ni element po etka 21. stoljea, najvjernije pokazuje novi sustav pravila ponaaanja koja donosi elektroni ka komunikacija, mre~no povezivanje i pristup podacima putem Interneta.  Bitni imbenik za razvoj novih usluga je velika brzina protoka informacija kroz razli ite platforme . RH slijedi primjere drugih zemalja i pru~a priliku elektroni kom poslovanju, a samim time i elektroni kom bankarstvu. Posljednji podaci HNB-a za drugo tromjese je 2007. pokazuju da je 285 tisua graana i 120 tisua poslovnih subjekata koristilo Internet bankarstvo. Internetsko plaanje inilo je 22% ukupne vrijednosti platnih transakcija graana, a 31.3% ukupne vrijednosti platnih transakcija poslovnih subjekata.  Prema IDC-evom izvjeau, u 2005. tr~iate elektroni ke trgovine u RH naraslo je za 65,9% u odnosu na 2004. i doseglo ukupnu vrijednost od 350 milijuna Eura u trgovinskim transakcijama obavljenim putem Interneta . Informacijska i komunikacijska infrastruktura ima posebni zna aj za napredak poslovanja jer omoguuje pristup udaljenim tr~iatima, smanjenje troakova poslovanja, poveanje brzine poslovnih transakcija, kontakt s korisnicima i personalizaciju usluga. Tehnologija, informacije i znanje postali su odlu ujui faktori za konkurentnost tvrtki u svim sektorima gospodarstva, ali i za konkurentnost cijelih nacija. Informacijska tehnologija omoguava upravljanje informacijama i unapreuje poslovne procese radi ostvarenja poslovnih ciljeva i postizanja konkurentske prednosti. Meudjelovanje informacijske tehnologije, podataka i postupaka za njihovo procesuiranje u rukama osoba koje ih prikupljaju i koriste ini osnovu modernog informacijskog sustava. U 21. stoljeu on je jedan od klju nih imbenika u poslovanju banke. Primjena informacijske tehnologije u svim aspektima bankarskog poslovanja stvorila je odreenu ovisnost o informacijskoj tehnologiji kao sastavnom djelu upravljanja bankom u cjelini. Pritom je potrebno posebnu pozornost obratiti na upravljanje rizikom koji proizlazi iz koriatenja informacijskog sustava kako bi poslovanje banke bilo sigurno. Globalizacija financijskih usluga zajedno s rastuom razinom financijske tehnologije ine aktivnosti banaka, a time i njihove profile rizika sve slo~enijima. Razvoj bankovnih praksa upuuje na to da, osim kreditnoga, kamatnoga i tr~ianoga rizika, operativni rizik takoer mo~e biti vrlo zna ajan. Kao jedan od primjera operativnog rizika svakako je rast elektroni kog poslovanja koji nosi sa sobom potencijalne rizike, unutarnje i vanjske prijevare i pitanja sigurnosti sustava, koji joa nisu u potpunosti razraeni. Operativni rizik se razlikuje od ostalih navedenih rizika u tome ato se on ne preuzima izravno, u zamjenu za o ekivanu dobit, ve je prisutan u uobi ajenom tijeku obavljanja aktivnosti. Zbog njegovog zna aja banke trebaju utvrditi i procijeniti operativni rizik u svim zna ajnim proizvodima, aktivnostima, procesima i sustavima. Takoer, trebaju osigurati da prije uvoenja novih procesa i sustava takav rizik bude podvrgnut adekvatnim postupcima procjenjivanja. Internet je svima dostupan i globalan po svojoj prirodi. On je otvorena mre~a kojoj nepoznate strane imaju pristup omoguen s bilo kojeg mjesta u svijetu,  rutiranjem poruka preko nepoznatih lokacija i pomou be~i nih ureaja. Iz istih se razloga uvelike poveava va~nost sigurnosnih kontrola, tehnika provjere identiteta klijenata, zaatite podataka, postupaka ostavljanja pisanog revizijskog traga i standarda zaatite privatnosti stranke. S time u svezi treba se poativati sigurnost i zaatita podataka i postupaka, ali i osigurati provoenje identifikacije stranaka s kojima se posluje preko Interneta, verifikacije prikupljenih podataka i poduzimanje odgovarajuih mjera zaatite vjerodostojnosti podataka o transakcijama elektroni kog bankarstva, dokumentacije i ostalih informacija. Elektroni ko bankarstvo i pranje novca Elektroni kim se transferima teako ulazi u trag upravo zbog minimuma identifikacijskih informacija o stranci, ime se omoguava meunarodno kretanje ogromnih iznosa novca u samo jednoj sekundi.  Samo se jedan takav transfer kree u rasponu i do milion dolara, dok procjene govore da se na dnevnoj razini razmjenjuju ak i trilioni dolara (u nov anicama i obveznicama) . Meunarodni napori sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma putem elektroni kih transfera novca, a samim time i elektroni kog bankarstva, istaknuti su u to ki 14. uvoda Tree direktive, lanku 34. ZSPNFT, kao i u VII Specijalnoj preporuci FATF koja isti e zna aj i opasnosti napredne tehnologije. U tom svijetlu, VII Specijalna preporuka FATF ima za cilj poboljaati transparentnost svih vrsta transfera novca elektronskim putem, unutar zemlje i meunarodno, olakaavajui pri tome tijelima provoenja zakona slijed elektronskog prijenosa (nezakonitog) novca. Propisuje obvezu poduzimanja mjera financijskim institucijama, uklju ujui i one koje se bave meunarodnim nov anim doznakama, za pribavljanjem to ne informacije o transferu sredstava, kao i provoenje poja ane kontrole i nadzora transfera koji ne sadr~e propisane podatke o poailjatelju. Za svaki elektroni ki prijenos novca u iznosu od 1000 Eura/dolara ili viae financijska je institucija du~na tra~iti (i uvati) podatke o poailjatelju. Prikupljene e podatke naknadno verificirati u skladu s 5. Preporukom FATF. Za elektroni ke transfere preko granice u istom iznosu potrebno je prikupiti sve podatke o poailjatelju koji e pratiti daljnji transfer novca, dok je za transfere unutar zemlje dovoljno prikupiti: a) podatke tra~ene za meunarodne transfere ili b) podatke koji uklju uju poailjateljev broj ra una ili drugi jedinstveni identifikator. Podaci moraju pratiti transakciju. Sve transakcije uz koje nisu prilo~eni potpuni podaci o poailjatelju podvrgnut e se procedurama za procjenu rizika. Time predstavljaju jedan od razloga sumnje na pranje novca ili financiranje terorizma. Takve e se transakcije odmah dostaviti nadle~nim tijelima, odnosno FIU, a suradnja s financijskom institucijom koja je poslala nepotpune podatke ograni iti e se ili prekinuti, ovisno o sadr~aju zaprimljenih podataka. U cilju u inkovite implementacije VII Specijalne preporuke FATF, 1. sije nja 2007. stupila je na snagu Uredba 1781/2006 kojom se propisuje obveza da informacije o nalogodavatelju prate transfer novca, u cilju sprje avanja, istra~ivanja i otkrivanja pranja novca te financiranja terorizma (u nastavku teksta: Uredba 1781/2006). Kako tijek  prljavog novca elektroni kim transferima mo~e naatetiti stabilnosti i ugledu financijskog sektora i ugroziti meunarodno tr~iate, Uredba 1781/2006 propisuje obvezu institucijama koje provode transakciju da svaki elektroni ki prijenos novca sadr~i potpune informacije o osobi koja je dala nalog da se transakcija izvrai. Potpuni slijed prijenosa novca posebno je va~an i koristan instrument prevencije, analize i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma zbog ega Uredba 1781/2006 detaljno propisuje postupanje institucija koje provode transakciju, posrednika pri njihovom provoenju i osoba koje ih primaju. Kao i u Odredbama Tree direktive navodi se neupitnost procjene rizika, postupanje u situacijama kada nedostaju svi tra~eni podaci o nalogodavatelju te obveza obavjeaivanja FIU o transakcijama koje, zbog nemogunosti pribavljanja tra~enih podataka, imaju karakter sumnjivosti. Rok uvanja prikupljenih podataka sa svim informacijama o nalogodavatelju ostaje 5 godina radi u inkovite suradnje s tijelima koja sudjeluju u suzbijanju pranja novca i financiranja terorizma. Pod pretpostavkom zaatite osnovnih prava, predmetne e se informacije koristiti samo u svrhu sprje avanja, analize i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma. Za svako odstupanje od postavljenih pravila propisat e se predviene kazne te provoenje u inkovitog nadzora. Korespondentno bankarstvo Korespondentno bankarstvo predstavlja joa jednu potencijalno slabu kariku u inkovitog sustava sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma. Samim time ato podr~ava bezgotovinski prijenos novca izmeu nekoliko zemalja i preko veeg broja ra una te otvara mogunost suradnje s visoko rizi nim stranim bankama, dozvoljava i ulaz  prljavog novca u financijski sustav. Pojam  korespondentno bankarstvo predstavlja pru~anje usluga prijenosa novca jedne (korespodentne) banke, uz proviziju, drugoj (respodentnoj) banci. Nastavno na prednosti elektroni kog poslovanja, korespondentno bankarstvo omoguava provoenje transakcije bez fizi ke prisutnosti stranaka. Potencijalna anonimnost i brzina provoenja veeg broja transakcija preko nekoliko zemalja tipi na je za pranje novca u fazi oplemenjivanja i integracije kada  pera i pokuaavaju sakriti pravu prirodu nezakonitih sredstava prethodno uba enih u financijski sustav. Problem predstavljaju korespondentni odnosi s visoko rizi nim bankama koje imaju manjkavu pravnu regulativu, nepouzdani (ili korumpirani) management, a samim time i loau preventivnu strategiju suzbijanja pranja novca i financiranja terorizma. U visoko rizi ne strane banke mogu se ubrojiti: shell banke  koje fizi ki ne postoje niti u jednoj zemlji; offshore banke  kojima je licenca ograni ena na poslovanje samo s osobama izvan teritorija te zemlje ili joj je onemogueno poslovanje s lokalnom valutom; banke koje se nalaze unutar dr~ave koja ne primjenjuje odgovarajue standarde ili ne surauje u meunarodnim nastojanjima sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma. Stav spram poslovanja sa shell bankama pokazuje i Trea direktiva koja u lanku 13. stavak 5., propisujui poja ane mjere dubinske analize stranke, kreditnim institucijama zabranjuje uspostavljanje ili nastavak korespondentnih bankovnih odnosa s fiktivnom bankom i zahtijeva poduzimanje prikladnih mjera za sprje avanje uspostave ili nastavka provoenja korespondentnih bankovnih odnosa s bankom za koju je poznato da dopuata fiktivnim bankama otvaranje ra una. Jednaki stav je zauzela i HNB u to ki 13. Smjernica. U svrhu prikupljanja podataka i informacija o korespondentnim kreditnim institucijama na temelju kojih se procjenjuje prihvatljivost navedenih kreditnih institucija za uspostavljanje poslovne suradnje, kreditne je institucije obvezala na propisivanje (opim aktom) injenica koje e se uzimati u obzir pri procjeni pojedine kreditne institucije, primjerice: dr~ava podrijetla; informacije o lanovima uprave druge kreditne institucije; bankovne aktivnosti (vrste proizvoda i usluga); svrha otvaranja ra una; identifikacija treih strana koje e se koristiti tim ra unom; informacije o aktivnostima i mjerama koje zemlja u kojoj je sjedite te kreditne institucije poduzima po pitanju suzbijanja pranja novca; podaci o nadzoru nad kreditnim/financijskim institucijama u toj zemlji. Nebankarski sektor Odvjetnici i druge samostalne profesije i struke navedene u Treoj direktivi i Preporukama FATF sve se viae prepoznaju kao prva brana pranja novcazbog toga ato se njihove usluge vrlo lako mogu iskoristiti kao obilazni put za postizanje finalnog cilja  zametanja traga pravom izvoru nezakonito ste enog novca. Usluge odvjetnika i ra unovoa, prema stajaliatu FATF, osiguravaju pristup raznim mogunostima prijenosa novca ili njegovog prikrivanja. Iako nisu jedini subjekti (ili objekti) u lancu pranja novca jer e sredstva u nemalom broju slu ajeva finalno ipak zavraiti u bankarskom sustavu, u investicijskim fondovima, casinima ili u nekoj drugoj instituciji koje legislativa prepoznaje kao obveznike prijava sumnjivih transakcija, prepoznaje se va~nost nezavisnih profesija i struka prilikom prepoznavanja transakcija u prvoj fazi pranja novca-fazi polaganja. Nezavisne profesije i struke Osnovu uvoenja odvjetnika, odvjetni kih druatava, javnih bilje~nika, revizorskih tvrtki, ovlaatenih revizora te pravnih i fizi kih osoba koje obavljaju ra unovodstvene poslove ili poslove poreznog savjetovanja u zakonodavstvo RH kao obveznika provoenja mjera sprje avanja pranja novca, treba tra~iti u meunarodnoj legislativi, to nije Direktivama EU. Prva direktiva obvezuje prvenstveno financijske i kreditne institucije, dok lankom 12. daje samo naznake (potpunog ili djelomi nog) proairenja na zvanja i profesije koje se bave djelatnostima posebno pogodnim za pranje novca. Elasti no opisana zvanja i profesije u Drugoj su direktivi poprimile svoj cjeloviti oblik decidiranim navoenjem i detaljnim opisom pojedinih profesija, a posebno bilje~nika i drugih samostalnih stru njaka. U tom smislu, obveze Druge direktive, osim na kreditne i financijske institucije, odnose se i na: revizore, vanjske ra unovoe i porezne savjetnike agente za promet nekretninama javne bilje~nike i druge samostalne pravne stru njake: (a) kada strankama poma~u u planiranju ili izvraavanju transakcija vezanih uz: kupnju i prodaju nekretnina ili poslovnih subjekata upravljanje novcem, vrijednosnim papirima i drugim sredstvima stranke; otvaranje ili upravljanje bankovnim, atednim ra unima ili ra unima vrijednosnih papira; organizaciju priloga potrebnih za osnivanje, rad ili upravljanje poduzeima; osnivanje, rad ili upravljanje povjereni kim druatvima, poduzeima ili sli nim strukturama; (b) ili kad nastupaju u ime i za stranku u bilo kojoj financijskoj transakciji ili transakciji vezanoj uz promet nekretninama; trgovce visokovrijednom robom (kao ato su dragulji ili plemenite kovine ili umjetni ka djela), voditelje aukcija, kad god se vrai gotovinsko plaanje u iznosima od 15.000 Eura ili viae; kockarnice. Uklju ivanjem novih obveznika Druga direktiva predstavlja ne samo odraz najbolje meunarodne prakse, ve postavlja nove standarde u zaatiti nefinancijskog sektora i ostalih osjetljivih djelatnosti od atetnih u inaka prihoda ste enih kriminalom. Na isti na in i Trea direktiva pristupa spomenutim pravnim i drugim profesijama kada sudjeluju u financijskim ili poslovnim transakcijama, provoenjem kojih postoji velika opasnost zloupotrijebe u svrhu pranja novca pribavljenog na nezakoniti na in ili sa svrhom financiranja terorizma. U nastojanju primjene odredaba Direktiva EU na nefinancijski sektor i struke, ZSPN je zasebno kategorizirao obveze nefinancijskog sektora, a na posebno mjesto izdvojio profesije. U tom smislu lanak 9.a stavak 1. ZSPN propisuje da su odvjetnik, odvjetni ko druatvo i javni bilje~nik du~ni na propisani na in obavjeaivati Ured kada u svom radu obavljaju financijsku transakciju ili drugu transakciju s imovinom, ukoliko postoji sumnja da se radi o pranju novca. Revizorska tvrtka, ovlaateni revizor i pravne ili fizi ke osobe koje obavljaju ra unovodstvene poslove ili poslove poreznog savjetovanja obavijestiti e Ured kada tu sumnju utvrde u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga. Bez obzira na ograni enja iz stavka 2. istog lanka, samostalne profesije i struke du~ne su obavijestiti Ured za sprje avanje pranja novca na propisani na in u svim slu ajevima kada od njih stranka zatra~i savjet vezan za pranje novca. Odvajanjem navedenih profesija i struka (u zaseban lanak 9.a) od ostalih obveznika koji se nalaze u lanku 2. ZSPN jasna je intencija zakonodavca da istakne njihov specifi an odnos spram drugih obveznika. Prvenstveno, na njih se ne odnosi obveza identifikacije i obavjeaivanja o provedenim gotovinskim i gotovinskim povezanim transakcija u propisanim iznosima, ve samo ukoliko postoji sumnja da se radi o pranju novca, kao i u svim slu ajevima kada od njih stranka zatra~i savjet vezan za pranje novca. Meutim, i u okviru obveznika iz lanka 9.a ZSPN postoji izuzetak od obveze prijavljivanja sumnjivih transakcija, a odnosi se isklju ivo na odvjetnike i odvjetni ka druatva kada zastupanju stranku u sudskim i upravnim postupcima. Izuzeci prijave sumnjivih transakcija Jednako tako, temeljem lanka 9. Tree direktive, samostalne profesije i struke nisu du~ne provoditi dubinsku analizu stranke niti obavjeaivati nadle~no tijelo o sumnji u postojanje pranja novca ili financiranja terorizma prilikom: utvrivanja pravnog polo~aja stranke, branei ili zastupajui stranku u/ili vezano uz sudski postupak, uklju ujui davanje savjeta o podnoaenju ili suzdr~avanju od tu~be. Ova odredba predstavlja izuzetak od obveze prosljeivanja podataka dobivenih prije, tijekom ili nakon sudskog postupka, odnosno tijekom utvrivanja pravnog polo~aja stranke. Pravna pomo i dalje podlije~e obvezi uvanja profesionalne tajne, osim ukoliko se pravna pomo pru~a u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma ili ako odvjetnik zna da je stranci pravna pomo potrebna za pranje novca ili financiranje terorizma. Kako je lankom 23. Tree direktive propisana mogunost imenovanja odgovarajueg samoregulatornog tijela koje e obveznik obavijestiti o sumnjivim transakcijama prije nego ato iste podatke dostavi FIU, u RH bi takvu ulogu mogla preuzeti Odvjetni ka komora. Posredni ka uloga Odvjetni ke komore malo je vjerojatna iz razloga kako slijedi. Reakcija na donoaenje izmjena i dopuna ZSPN iz redova Odvjetni ke komore nije nimalo pozitivna. Negativan stav se temelji na stajaliatu da je lanak 9.a u suprotnosti sa Drugom direktivom koja odvjetnike (bilje~nike i ostale profesije) izuzima od obveze prijavljivanja sumnje na pranje novca kada zastupaju stranku u sudskim i upravnim postupcima, ato, po njihovom mialjenju, uklju uje i davanje savjeta za vrijeme trajanja spomenutih postupaka. Pritom se uzima u obzir i to ka 17. uvoda Druge direktive koja isti e da takav savjet ostaje pod obvezom uvanja profesionalne tajne, osim ako pravni savjetnik sudjeluje u aktivnostima pranja novca, ili se pravni savjet koristi u svrhu pranja novca, ili je pak odvjetnik svjestan da stranka tra~i pravni savjet kao bi oprala novac. Iz supra navedenih tuma enje odredaba Druge direktive i Upute Savjeta odvjetni kih komora EU kojima se tra~i da se  pri usklaivanju zakonodavstva zemalja lanica jasno odredi da je pravni savjet izuzet od obveze obavjeaivanja proizlazi da bi pravni savjet trebao ostati pod obvezom uvanja profesionalne tajne (osim ako pravni savjetnik sudjeluje u aktivnostima pranja novca, ili se pravni savjet koristi u svrhu pranja novca, ili je pak odvjetnik svjestan da stranka tra~i pravni savjet kao bi oprala novac), ato je sasvim suprotno nametanju obveze prijave svih slu ajeva kada od njih stranka zatra~i savjet vezan za pranje novca (iz lanka 9.a stavak 4). Drugim rije ima re eno, ukoliko odvjetnik daje stranci bilo koji oblik savjeta o pranju novca koji ne potpada pod spomenute izuzetke, a dan je tijekom njezinog zastupanja, tra~i se izuzee od prijave FIU. Iz ovako ekstenzivnog tuma enja Druge direktive evidentno je da se mijeaaju dvije stvari. Prvo, to ka 17. uvoda Druge direktive u svom prvom djelu govori o izuzecima prijavljivanja sumnjivih transakcija prilikom zastupanja stranke, a ne davanja savjeta (nespretno je koriatena formulacija  & u slu ajevima kad samostalni stru njaci koji pru~aju pravne savjete kao ato su odvjetnici, zastupaju stranku&  ). Tek u drugom dijelu iste to ke spominje se pojam pravnog savjeta koji  ostaje podlo~an obvezi profesionalne diskrecije, osim ako pravni savjetnik sudjeluje u aktivnostima pranja novca& .  Nastavno, stavkom 4. lanka 9.a, u svijetlu sprje avanja i suzbijanja alternativnih metoda pranja novca u nefinancijskom sektoru, zahtjeva se prijavljivanje svakog zatra~enog savjeta za pranje novca, ato bi i bez odredaba Druge i Tree direktive, a sukladno eti kim i moralnim standardima odvjetni kog posla, trebalo biti prijavljeno i na adekvatan na in suradnja s takvim stankama odbijena. S obzirom da iz to ke 8. Kodeksa odvjetni ke etike proizlazi da odvjetnik smije atititi interese svoje stranke samo sredstvima koja su u skladu sa zakonom, s dostojanstvom odvjetni kog poziva i s dobrim obi ajima, a nisu protivna njegovoj savjesti, a Zakon o odvjetniatvu jasno propisuje da je odvjetnik du~an uvati kao odvjetni ku tajnu sve ato mu je stranka povjerila ili ato je u zastupanju stranke na drugi na in saznao (a ne obrnuto, ono ato je on njoj savjetovao), evidentno je pogreano tuma enje Druge direktive i ZSPN koji utemeljeno tra~i obavjeaivanje Ureda za sprje avanje pranja novca u svim slu ajevima kada stranka od odvjetnika zatra~i savjet vezan za pranje novca. Brli zauzima jednaki stav da ZSPN ne kolidira sa zakonima koji propisuju osnovne odrednice djelovanja samostalnih profesija i struka, prvenstveno mislei na odvjetnike, bilje~nike i porezne savjetnike, jer oni  isklju ivo u granicama zakona smiju poduzimati radnje u korist svoje stranke: odvjetnik je du~an uskratiti pru~anje pravne pomoi u slu ajevima predvienim zakonom, statutom Odvjetni ke komore i Kodeksom odvjetni ke etike; javni bilje~nik je du~an uskratiti slu~benu radnju ako je ona nespojiva s njegovom slu~beni du~noau, osobito ako se njegovo sudjelovanje zahtjeva radi postizanja o igledno nedopuatenog ili nepoatenog cilja, a ovlaaten je uskratiti obavljanje odreene radnje u skladu s propisima koji ureuju obavljanje te radnje; porezni savjetnik je obvezan pru~ati stru nu pomo u skladu s Ustavom i zakonima RH  . NOVI ZAKON S PRJE AVANJU PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA Osnove preventivnog sustava RH koji obuhvaa mjere i radnje sprje avanja pranja novca ato ih provodi financijski i nefinancijski sektor, izlo~ene su u prvom ZSPN (NN 69/97) i Pravilniku o na inu i rokovima obavjeaivanja Ureda za sprje avanje pranja novca te na inu voenja popisa prikupljenih podataka (NN 114/97). Na taj se na in ZSPN uskladio sa svim va~eim meunarodnim standardima, odnosno predstavljao sadr~ajno usklaenje s Be kom konvencijom, Konvencijom VE, Prvom direktivom i 40 Preporuka FATF. Meutim, dodatnim usklaivanjem s Drugom direktivom i revidiranim Preporukama FATF mijenjao se tekst inicijalnog ZSPN: manjim izmjenama i dopunama koje su se odnosile na ukidanje Financijske policije (NN 67/01) i odgodu obavljanja transakcije koja je s 2 produ~ena na 72 sata (NN 114/01), dok je vei dio teksta do~ivio promjene donoaenjem Zakona o izmjenama i dopunama ZSPN (NN 117/03) i novog Pravilnika o provedbi ZSPN (NN 198/03). Unato  svim izmjenama i dopunama ZSPN, Prvo i Drugo izvjeae MONEYVALA (evaluacija RH iz 2000. i 2003.), a posebno Tree izvjeae iz 2006. ukazivali se na sve vei zaostatak za revidiranim Preporukama FATF te Drugom i Treom direktivom. Posebno je vidljiv nedostatak na polju definiranja pojma pranja novca; uklju enja odvjetnika, javnih bilje~nika, revizora, ra unovoa i poreznih savjetnika u krug obveznika; provoenja dubinske analize stranke; primjene pravila da izvjeaivanje u dobroj volji nee prouzro iti bilo kakvu odgovornost; povratno izvjeaivanje obveznika te obveze izvjeaivanja FIU od strane nadzornih tijela. Manjkave su i odredbe o postavljanju koncepta stvarnog vlasnika, uvoenje obveze registracije u skladu s kriterijem primjerenosti i prikladnosti, odnosno provoenje analize upravlja kih struktura i stvarnih vlasnika igra nica, agencija za prijenos novca i davatelja usluga povjereni kim druatvima i tvrtkama. Nadalje, poboljaanja su potrebna i u odnosu na sve aspekte nadzora, dok bi sankcije, odnosno visina kazni, trebale odra~avati prvenstveno meunarodni karakter pranja novca i financiranja terorizma. Sadr~aj statistike nije obraen zbog ega se postavlja pitanje pristupa FIU podacima o provoenju ZSPN. U svjetlu sofisticiranih metoda i tehnika pranja novca koje osnovano ukazuju da bankarski sektor viae nije jedini i najva~niji kanal pranja novca ste enog na nezakoniti na in, Varaavskom konvencijom, Treom direktivom, revidiranim Preporukama FATF, Uredbom br. 1889/2005 i Uredbom 1781/2006 dodatno su osna~eni postojei standardi, ato u nacionalnim okvirima zahtjeva donoaenje novih zakona, podzakonskih akata i indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija. Primjerom postojee meunarodne legislative RH je donijela novi Zakon o sprje avanju pranja novca i financiranju terorizma (u nastavku teksta: ZSPNFT). Unutar 106 lanaka koji predstavljaju potpuno usklaenje sa svim meunarodnim standardima, kao najva~nije elemente usklaenja i u inkovite provedbe u praksi, ZSPNFT detaljno razrauje: uklju ivanje zahtjeva za sprje avanje i otkrivanje financiranja terorizma u financijski sustav RH; preventivni sustav temeljen na stupnju rizika; stvaranje jedinstvene liste obveznika; analiti ko-obavjeatajni rad Ureda; povratno izvjeaivanju obveznika; zaatitu dostave informacija u dobroj vjeri; meunarodnu suradnju; obvezu voenja evidencije i statistike; definiranje nadzornih tijela po pojedinim sektorima; propisivanje u inkovitih, proporcionalnih i preventivnih kazni. Jedinstvena lista obveznika Stvaranje jedinstvene liste obveznika prvenstvo se odnosi na uklju ivanje odvjetnika, odvjetni kih druatava, javnih bilje~nika, revizorskih tvrtki, ovlaatenih revizora i pravnih ili fizi kih osoba koje obavljaju ra unovodstvene poslove ili poslove poreznog savjetovanja (izdvojenih u lanku 9.a ZSPN), svim ostalim obveznicima propisanim u lanku 2. ZSPN. U tom svijetlu, ZSPNFT je lankom 4. propisao da se mjere i radnje sprje avanja i otkrivanja pranja novca te financiranja terorizma provode prije i/ili prilikom svake transakcije, kao i pri sklapanju pravnih poslova kojima se stje e ili koristi imovina, od strane: banaka i njihovih podru~nica, atednih banaka, stambenih atedionica, kreditnih unija, druatva za obavljanje usluga platnog prometa, uklju ujui i prijenos novca, Hrvatske poate, druatva za upravljanje investicijskim fondovima, mirovinskih druatva, druatva ovlaatenih za poslove s financijskim instrumentima, druatva za osiguranje, druatva za izdavanje elektroni kog novca, ovlaatenih mjenja a, prireiva a igara na sreu, zalagaonica, pravnih i fizi kih osoba koje obavljaju odreene financijske poslove te pravne i fizi ke osobe koje obavljaju poslove u okviru sljedeih profesionalnih djelatnosti: odvjetnik, odvjetni ko druatvo i javni bilje~nik, revizorsko druatvo i samostalni revizor te pravne i fizi ke osobe koje obavljaju ra unovodstvene usluge i usluge poreznog savjetovanja. Zadae samostalnih profesija i struka navedene su u posebnoj Glavi III. ZSPNFT. Iako se prividno izjedna avaju s drugim obveznicima, lanak 52. ZSPNFT predvia za njih poseban status jer su du~ni postupati prema odredbama istog Zakona samo kada poma~u u planiranju ili provoenju transakcija za stranku u vezi sa: kupnjom ili prodajom nekretnina ili udjela, odnosno dionica trgova kog druatva, upravljanjem nov anim sredstvima, financijskim instrumentima ili drugom imovinom u vlasniatvu stranke, otvaranjem ili upravljanjem bankovnim ra unima, atednim ulozima ili ra unima za poslovanje s financijskim instrumentima, prikupljanjem sredstava potrebnih za osnivanje, djelovanje ili upravljanje trgova kim druatvom, osnivanjem, djelovanjem ili upravljanjem ustanovom, fondom, trgova kim druatvom ili drugim sli nim pravno-organizacijskim oblikom. Nadalje, lankom 53. ZSPNFT posebno je opisan obuhvat dubinske analize stranke koju provode samostalne profesije i struke, s naglaskom na posebnosti postupanja revizorskog druatva i samostalnog revizora, dok se lankom 54. istog Zakona ponavlja zadaa obavjeaivanja Ureda ukoliko postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma ili kad stranka zatra~i savjet u vezi s pranjem novca ili financiranjem terorizma (propisano lankom 9.a ZSPN). Zaklju no, a u skladu s uvodnom to kom 20. i lankom 23. Tree direktive, lanak 55. ZSPNFT navodi izuzetke od obveze na obavjeaivanje Ureda propisane za samostalne profesije i struke glede podataka koje dobiju od stranke ili prikupe o stranci u tijeku utvrivanja pravnog polo~aja ili zastupanja stranke u vezi sa sudskim postupkom (ato uklju uje savjetovanja za predlaganje ili izbjegavanje sudskih postupaka), bez obzira na to jesu li podaci dobiveni ili prikupljeni prije, u tijeku ili nakon zavraenih sudskih postupaka. S obzirom da su samostalne profesije i struke poistovjeene sa svim ostalim obveznicima provoenja mjera i radnji sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma, a poatujui specifi nost njihovog djelovanja, utemeljene su iznimke propisane stavkom 3. lanka 55. ZSPN. Iznimke ih oslobaaju obveze obavjeaivanja Ureda o gotovinskim transakcijama, imenovanja ovlaatene osobe i provoenja interne revizije, odnosno nadzora provoenja zadaa sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma. Dubinska analiza stranke Sustav temeljen na stupnju rizika proizlazi iz svake odredbe ZSPNFT koja sadr~aj Tree direktive prilagoava trenutnim uvjetima opasnosti od sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma, ato se isklju ivo odnosi na dubinsku analizu stranke. U tom smislu, glavne odrednice dubinske analize proizlaze iz lanaka 8.  36. ZSPNFT, a o ituju se u provoenju mjera utvrivanja i provjere identiteta stranke, utvrivanja i provjere identiteta stvarnog vlasnika, prikupljanja podataka o svrsi i predvienoj prirodi poslovnog odnosa te stalnog praenja poslovnog odnosa. `irina i obuhvat mjera dubinske analize stranke predstavljaju potpuno usklaenje s meunarodnim standardima, prvenstveno Treom direktivom. Definicija rizika Na istim osnovama po iva i misao vodilja ZSPNFT ato je vidljivo iz lanka 7. ZSPNFT koji opisuje definiciju rizika pranja novca i financiranja terorizma kao:  rizik da e stranka zlouporabiti financijski sustav za pranje novca ili financiranje terorizma, odnosno da e neki poslovni odnos, transakcija ili proizvod biti posredno ili neposredno upotrijebljeni za pranje novca ili financiranje terorizma . U cilju smanjenja rizika, obveznik e izraditi analizu rizika i pomou te analize ocijeniti rizik pojedine skupine ili vrste stranaka, poslovnog odnosa, proizvoda ili transakcije u odnosu na mogue zlouporabe vezane za pranje novca ili financiranje terorizma. Gotovinske, povezane i sumnjive transakcije Mjere dubinske analize stranke odnose se i nadalje na gotovinske transakcije u iznosu od 105.000 kuna i viae (bez obzira da li je rije  o jednokratnoj transakciji ili viae transakcija meusobno o igledno povezanih, koje dose~u propisani iznos), zatim sumnjive transakcije bez obzira na iznos, kao i prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa sa strankom. Novina lanka 9. ZSPNFT je primjena mjera dubinske analize stranke ukoliko postoji sumnja u vjerodostojnost i istinitost prethodno dobivenih podataka o stranci ili stvarnom vlasniku stranke ato predstavlja obveznu verifikaciju podataka predvienu revidiranim meunarodnim standardima. Specifi nost poslovanja prireiva a lutrijskih igara, igara u casinima, kladioni kih igara, igara na sreu na automatima i igara na sreu na Internetu ili drugim telekomunikacijskim sredstvima, odnosno elektroni kim komunikacijama, zaslu~uje posebno propisivanje mjera i radnji provoenja mjera dubinske analize stranke propisanih lankom 12. ZSPNFT. Identifikacija i verifikacija stranke Uz opis svih podataka nu~nih za identifikaciju i verifikaciju stranke i za ove se obveznike identifikacija ve~e uz iznos od 105.000 kuna i viae, povezane transakcije u istom iznosu te sumnjive transakcije. Posebno je zna ajan stavak 4. istog lanka koji u okviru identifikacije prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa smatra i prijavu stranke za sudjelovanje u sustavu prireivanja igara na sreu kod prireiva a koji igre na sreu prireuju na Internetu ili drugim telekomunikacijskim sredstvima, odnosno elektroni kim komunikacijama. Daljnje usklaenje s meunarodnim standardima, posebno sa VII Specijalnom preporukom FATF i Uredbom 1781/2006, predstavlja lanak 15. ZSPNFT propisivanjem prikupljanja to nih i potpunih podataka o uplatitelju i njihovo uklju ivanje u obrazac ili poruku koja prati elektroni ki prijenos nov anih sredstava, poslanih ili primljenih u bilo kojoj valuti. Pritom, podaci moraju pratiti prijenos, cijelo vrijeme tijekom prolaza kroz lanac plaanja. Mjere povoenja dubinske analize u narednim lancima 17.  36. ZSPNFT potanko obrauju detalje utvrivanja identiteta fizi ke osobe, pravne osobe i zakonskog zastupnika pravne osobe, opunomoenika pravne ili fizi ke osobe, kao i drugih pravnih osoba i s njima izjedna enih subjekata. Navode se i posebni slu ajevi utvrivanja i provjere identiteta stranke. Identifikacija stvarnog vlasnika Utvrivanje identiteta stvarnog vlasnika po inje s njegovom definicijom, a prote~e se do samih detalja prikupljanja podataka i verifikacije istih. Primjenjuje se kriterij procjene rizika koji mu omoguuje poznavanje strukture vlasniatva i kontrole stranke, u stupnju koji odgovara kriteriju zadovoljavajueg poznavanja stvarnih vlasnika. Zaklju no, lancima 30.-36. ZSPNFT propisuju se uvjeti provoenja poja ane i pojednostavljene dubinske analize stranke, iako nije potpuno jasno zaato se zakonodavac odlu io za propisivanje djela sadr~aja pojednostavljene analize stranke u lanku 14. istog Zakona pod naslovom  Iznimke od provoenja mjera dubinske analize kod odreenih proizvoda . Sa~eto propisivanje ograni enja prilikom poslovanja sa strankom zasigurno ostavlja dovoljno prostora podzakonskim aktima za daljnjom razradom, ali u tri bitna segmenta ureuje osnovne smjernice preventivne strategije: zabranom koriatenja anonimnih proizvoda, zabranom poslovanja s fiktivnim bankama i ograni enju poslovanja s gotovinom. Obavjeaivanje nadle~nog tijela Obveza obavjeaivanja Ureda od strane obveznika, u skladu sa lankom 22. Tree direktive, novim se ZSPNFT i nadalje ve~e za iznos od 200.000 kuna (u odnosu na gotovinske i gotovinske povezane transakcije). Provodi se odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana obavljanja transakcije. Meutim, u slu aju da obveznik zna ili sumnja da je transakcija povezana s pranjem novca ili financiranjem terorizma, du~an je suzdr~ati se od provoenja iste i o tome neodgodivo obavijestiti Ured. Naknadno slanje obavijesti, nakon izvraenja transakcije, dopuata se najkasnije do sljedeeg radnog dana uz podrobno navoenje razloga takvog postupanja. Zna aj sumnjivih transakcija Za razliku od prve dvije direktive koje su samo okvirno navodile obvezu posveivanja posebne pozornosti svim transakcijama koje bi mogle biti povezane s pranjem novca, lanak 20. Tree direktive detaljno propisuje pojam sumnjive transakcije. Po svojoj prirodi ona obuhvaa aktivnosti kod kojih postoji posebno velika vjerojatnost da je povezana s pranjem novca ili financiranjem terorizma, odnosno ukoliko se radi o posebno slo~enoj i neobi no velikoj transakciji te svim neobi nim uzorcima transakcija bez o ite gospodarske ili vidljive zakonite svrhe. Na istim je osnovama postavljena definicija sumnjivih transakcija u lanku 42. stavak 7. ZSPNFT, ato je praksa nu~no zahtijevala, a ZSPN nije prvotno objasnio u potpunosti. U tom svijetlu sumnjivom se transakcijom smatra svaka pokuaana ili izvraena gotovinska i negotovinska transakcija, bez obzira na njezinu vrijednost i na in obavljanja, ako obveznik zna ili ima razloge za sumnju: da transakcija uklju uje sredstava proizaala iz nezakonitih aktivnosti ili povezana s financiranjem terorizma s obzirom na vlasniatvo, prirodu, izvor, lokaciju ili kontrolu takvih sredstava, da transakcija po svojim zna ajkama povezanim sa statusom stranke ili drugim zna ajkama stranke, odnosno drugim osobitostima, o ito odstupa od uobi ajenih transakcija iste stranke te odgovara potrebnom broju i vrsti indikatora koji upuuju na postojanje razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, da je transakcija usmjerena na izbjegavanje propisa koji reguliraju mjere sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma, uvijek kada obveznik procijeni da u vezi s transakcijom ili strankom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma. Sumnjive transakcije su same po sebi posebna vrsta transakcija koje, uz gotovinske, obveznici na propisani na in prijavljuju nadle~nim tijelima. One svakako predstavljaju poveani rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, a svaki ih je obveznik du~an prepoznati u okviru svoje djelatnosti, s naglaskom na specifi nost posla. Samim time se ponovno potvruje utemeljenost ZSPNFT na procjeni rizika, praenju poslovanja stranke te prikupljanju informacija o svrsi i predvienoj prirodi poslovnog odnosa. Neobi ne i nelogi ne transakcije U skladu s navedenim, ZSPNFT je lankom 43. postavio jasnu granicu izmeu sumnjivih transakcija koje su zbog samih okolnosti dosegle odreeni stupanj sumnje, dovoljne za utvrivanje kaznenog djela (npr. postoji sumnja da se osoba bavi pranjem novca i prodajom droge) i neobi nih transakcija koje predstavljaju odreeni broj nelogi nih transakcija kod kojih kazneno djelo joa nije utvreno. Temeljem lanka 43. ZSPNFT opisan je pojam slo~enih i neobi nih transakcija, a obveznicima nametnuta du~nost obraanja posebne pozornosti na takve transakcije, kao i na svaki drugi neuobi ajeni oblik transakcija koje nemaju o iglednu ekonomsku ili vidljivu pravnu svrhu. Jednako tako, potrebno je pratiti i one transakcije u odnosu na koje joa nisu utvreni razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, analizirati njihovu pozadinu i svrhu, a rezultate analize evidentirati u pisanom obliku kako bi bili dostupni na zahtjev Ureda i ostalih nadzornih tijela. Lista indikatora Joa jedna novina koju donosi lanak 41. ZSPNFT odnosi se na sastavljanje liste indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija i osoba u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma. Listu indikatora du~ni su sastaviti isklju ivo obveznici, uzimajui u obzir prije svega specifi nost poslovanja i karakteristike samog pojma sumnjive transakcije. Dopunjuje se i prilagoava prema njima poznatim trendovima i tipologijama pranja novca te iz okolnosti koje proizlaze iz poslovanja samog obveznika. Sastavni je dio internog akta. Razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma koji upuuju ovlaatenu osobu da odreenu transakciju ozna i kao sumnjivu, vrlo esto predstavljaju kombinaciju nekoliko indikatora budui da zajedno daju na ja ini sumnje u nezakonite aktivnosti (viae nego ato to mo~e dati samo jedan indikator). Drugim rije ima, razlozi za sumnju imaju veu te~inu ukoliko predstavljaju rezultat viae razli itih indikatora. Meutim, i samo jedan indikator mo~e ukazivati na sumnjivu transakciju, uz konkretno obrazlo~enje. Ovlaatena osoba, izobrazba i unutarnja kontrola Definicija, uvjeti i zadae ovlaatene osobe i njezinih zamjenika detaljno su propisani lancima 44.  47. ZSPNFT. Uz definiciju koja se nije mijenjala, uvjetima za imenovanje ovlaatene osobe i njezinih zamjenika dodan je jedan novi. Zna ajan je jer se odnosi na radno mjesto u organizacijskoj strukturi obveznika sistematizirano na na in da omoguava brzo, kvalitetno i pravodobno izvraavanje zadaa (propisanih ZSPNFT i na njemu utemeljenim propisima), nezavisnost u radu i izravnu komunikaciju s upravom. Zadae ovlaatene osobe i njezinih zamjenika znatno su proairene, a obuhvaaju brigu za uspostavu, djelovanje i razvoj sustava sprje avanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma kod obveznika, pravilno i pravodobno pru~anje podataka Uredu, pripremu operativnih postupaka, sastavljanje internog akta, izradu smjernica za provoenje interne revizije, praenje i koordinaciju aktivnosti obveznika na tom podru ju, uspostavu i razvoj informacijske potpore, pripremanje programa stru nog osposobljavanja i izobrazbe obveznika te pru~anje poticaja i prijedloga za poboljaanje sustava sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma. Jednako tako, lankom 47. ZSPNFT propisane su du~nosti obveznika prema ovlaatenoj osobi i zamjeniku. Interni akt obveznika propisan lankom 48. ZSPNFT ne donosi posebne novosti spram iste materije iz lanka 14. Pravilnika, kao niti lanak 50. ZSPNFT koji propisuje obvezu provoenja redovite unutarnje kontrole. Isto vrijedi i za lanak 49. ZSPNFT koji u okviru obveza redovitog stru nog osposobljavanja i izobrazbe djelatnika kao jedinu novinu naglaaava zna aj upoznavanja s odredbama ZSPNFT, internim aktima obveznika, meunarodnim standardima, indikatorima za prepoznavanje sumnjivih transakcija i drugim zadaama propisanim istim Zakonom. Nadle~nost Ureda Temeljem 26. Preporuke FATF i lanka 21. Tree direktive, lanak 57. ZSPNFT vrlo opairno, s precizno razraenim detaljima ustroja, opisuje obuhvat djelovanja FIU  Ureda za sprje avanje pranja novca. Meudjelovanje na svim razinama, od obveznika do meunarodnih organizacija joa viae naglaaava ve ZSPN formiranu ulogu jedne od karika u lancu u inkovite provedbe mjera i radnji sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma. Od prvenstveno analiti ko-obavjeatajne uloge, isti e se i njegova nadzorna uloga, kao i specifi an doprinos u meuinstitucionalnoj suradnji. Opisom organizacijskih elemenata Ureda stavlja se naglasak na najva~nije dijelove u inkovitog sustava sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma: analiti ka obrada, razmjena podataka, meuinstitucionalna i meunarodna suradnja, u inkoviti nadzor, izrada podzakonskih akata i smjernica djelovanja, suradnja s obveznicima prilikom izrade liste indikatora i provoenja edukacije njihovih djelatnika, statisti ka analiza i upoznavanje javnosti s pojavnim oblicima pranja novca i financiranja terorizma. Analiti ko-obavjeatajni rad Analiti ko-obavjeatajni rad Ureda ini temelj njegovog ustroja. Iako se lankom 40. ZSPNFT obveznicima namee zadaa dostave podataka o transakcijama u iznosu od 200.000 kuna i viae, ato predstavlja  sve gotovinske transakcije iznad odreenog iznosa , stavak 1. lanak 59. istog Zakona po etak analiti ke obrade usko ve~e za transakcije ili osobe za koje mu obveznik ili nadle~no tijelo  dostavi obrazlo~ene razloge za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma . Na taj je na in zakonodavac u inio va~an iskorak i udario temelj analiti ko-obavjeatajnog rada upravo na sumnjivim transakcijama, dok gotovinske transakcije, u tom smislu, polako zauzimanju pomonu ulogu. Dostava dodatnih podataka Uredu U cilju provoenja u inkovite analiti ke obrade, Ured mo~e obvezniku nalo~iti dostavljanje svih podataka o predmetnim strankama i transakcijama kojima raspola~e, kao i o osobama za koje je mogue pretpostaviti da su sudjelovale ili su na bilo koji na in uklju ene u provoenje sumnjivih transakcija ili poslova. Na taj je na in ZSPNFT usklaen s odredbom lanka 21. stavka 3. Tree direktive koja FIU omoguuje redovit pristup, izravan ili neizravan, financijskim, administrativnim i sigurnosnim informacijama neophodnim u njezinom radu. Nadalje, prati i lanak 32. iste Direktive sa zahtjevom  da obveznici uspostavljaju takve sustave koji im omoguavaju, u potpunosti i bez odlaganja, odgovore na upite FIU . Stalno praenje poslovnog odnosa Zna aj stalnog praenja poslovnog odnosa, uklju ujui pomno praenje transakcija obavljenih tijekom tog odnosa (jedan od temeljnih pojmova mjera dubinske analize iz lanka 8. Tree direktive i lanka 7. Varaavske konvencije), preto en je u lanak 62. ZSPNFT. Ured mo~e pisano nalo~iti obvezniku stalno praenje financijskog poslovanja stranke u vezi s kojom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, odnosno druge osobe za koju je mogue osnovano zaklju iti da je pomagala ili sudjelovala u transakcijama ili poslovima osobe u vezi koje sumnja postoji. Jednako tako, slijedi redovito obavjeaivanje Ureda o transakcijama ili poslovima koje kod obveznika izvrae ili imaju namjeru izvraiti navedene osobe. Iste podatke Ured mo~e tra~iti i od dr~avnih tijela, jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima. Zaustavljanje izvraenja transakcije Ukoliko je potrebno poduzeti hitne radnje radi provjere podataka o sumnjivoj transakciji ili osobi, odnosno ako Ured ocijeni da postoje razlozi za sumnju da je transakcija ili osoba povezana s pranjem novca ili financiranjem terorizma, Ured mo~e pisanim nalogom nalo~iti obvezniku privremeno zaustavljanje izvraenja sumnjive transakcije najviae na 72 sata.  Ako Ured u roku od 72 sata od izdavanja naloga za privremeno zaustavljanje izvraenja sumnjive transakcije, nakon ato provjeri podatke o sumnjivoj transakciji, ocijeni da viae ne postoje razlozi za sumnju na pranje novca i financiranje terorizma, obavijestit e o tome DORH i/ili nadle~no dr~avno odvjetniatvo te obveznika koji mo~e odmah obaviti transakciju . Dostava podataka nadle~nim tijelima U zavranoj fazi analiti ke obrade, ukoliko ocijeni da u vezi s transakcijom ili odreenom osobom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma u zemlji ili inozemstvu, Ured obavjeauje sva nadle~na dr~avna tijela ili strani FIU. Kao oblik primjene lanka 26. Tree direktive i 14. Preporuke FATF kojima se atite djelatnici prilikom objavljivanja informacija u dobroj vjeri, lanak 65. stavak 2. ZSPNFT propisuje da u supra navedenoj obavijesti Ured ne navodi podatke o djelatniku obveznika koji mu je informacije dostavio. Podatke e navesti samo ukoliko postoje razlozi za sumnju da je obveznik ili njegov djelatnik po inio kazneno djelo pranja novca ili financiranja terorizma, odnosno ako su podaci potrebni za utvrivanje spomenutih djela u kaznenom postupku, a zahtijeva ih nadle~ni sud u pisanom obliku. Dostava podataka nadle~nim tijelima Jedna od najva~nijih novina ZSPNFT odnosi se na povratnu informaciju koja sadr~i analizu zaprimljenih podataka o transakcijama i osobama. Ured e povratnu informaciju dostaviti obveznicima u obliku obavijesti (bez nazna enog roka), osim ako ocijeni da bi to moglo naatetiti daljnjem tijeku i ishodu postupka. Meunarodna suradnja Meunarodna suradnja Ureda izdvojena je u posebnom Pododjeljku 2. ZSPNFT, a ini temeljnu pretpostavku u inkovitog sustava sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma. Uvodne odredbe lanka 67. istog Zakona vrlo sa~eto, ali sadr~ajno i cjelovito opisuju jezgru suradnje izmeu Ureda i stranih FIU. Radi se o razmjeni relevantnih podataka, informacija i dokumentacije na zamolbu Ureda sa stranom FIU, na zamolbu strane FIU te na vlastitu inicijativu (spontano) stranoj FIU, a u svrhu sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma. Za razliku od vrlo aturog lanka 14. ZSPN, u nastavku lanka 67. stavak 2. ZSPNFT propisuje se mogunost tra~enja jamstva da dr~ava ili korisnik kojem se podaci dostavljaju ima ureenu zaatitu osobnih podataka te da e strana FIU upotrijebiti osobne podatke samo za namjene odreene ZSPNFT. Radi daljnjeg unapreenja suradnje sa stranim FIU, Ured potpisuje memorandume o razumijevanju, obuhvaajui razmjenu podataka, informacija i dokumentacije u podru nu sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma. Zadae Carinske uprave RH Prijenos gotovine preko dr~avne granice ureen je lankom 74. ZSPNFT, kojim se tijela Carinske uprave RH obvezuju da o svakoj prijavi unoaenja ili iznoaenja gotovine u domaoj ili stranoj valuti, u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 10.000 Eura ili viae, obavijeste Ured. Navedeni lanak predstavlja usklaenje s novom Uredbom 1889/2005 pri emu je iznos od 40.000 kuna ili viae za prijavu Uredu (propisan lankom 9. ZSPN) podignut na 10.000 Eura. Definiciju pojma  gotovina , pregled podataka koja su tijela Carinske uprave RH du~na dostaviti Uredu, kao i na in njihove dostave propisat e pravilnikom ministar financija. Zaatita i uvanje podataka Tajnost prikupljenih podataka i postupka (tzv. tipping off) vrlo je opairno obraena u lanku 75. ZSPNFT ime u potpunosti predstavlja usklaenje sa lankom 28. stavak 1. Tree direktive i 14(b) Preporuke FATF. Zaatita i uvanje podataka odnosi se i na Ured i na obveznike. U tom svijetlu, obveznici ne smiju svojoj stranci ili treoj osobi otkriti da su Uredu dostavili odreene podatke, odnosno da su od Ureda zaprimili zahtjev za zaustavljanjem izvraenja sumnjive transakcije, zahtjev za kontinuiranim praenjem financijskog poslovanja stranke, kao i informaciju da je zapo et ili bi mogao biti zapo et predistra~ni postupak. Pored obveznika, zaatita tajnosti prikupljenih podataka, a posebno i provedenih postupaka odnosi se i na Ured. O zaatienim podacima, informacijama i dokumentaciji Ured ne smije obavijestiti osobe na koje se podaci odnose ili tree osobe. Pored toga, a temeljem lanka 75. stavak 4. ZSPNFT, elnik Ureda odlu uje o deklasifikaciji podataka i oslobaanju od obveze uvanja tajnosti podataka. Iste ovlasti ima i osoba koju elnik Ureda u tu svrhu ovlasti. Zbog usklaivanja sa lankom 28. stavak 2. Tree direktive, navedena zabrana otkrivanja podataka nee se primjenjivati u slu aju kada obveznik razotkrije tajne podatke, potrebne za daljnje utvrivanje injenica u kaznenom postupku ili korisne nadzornom tijelu za obavljanje nadzora nad obveznikom i pokretanje prekraajnog postupka. lanak 75. stavak 6. ZSPNFT posebno naglaaava nastojanje samostalnih profesija i struka na odvraanje stranke od sudjelovanja u nezakonitim aktivnostima, ato takoer ne predstavlja otkrivanje podataka, u smislu zaatite tajnosti prikupljenih podataka i postupka prema istom lanku. Iznimke od uvanja tajnosti podataka U cilju daljnjeg usklaivanja s meunarodnim standardima, posebice lankom 26. Tree direktive i 14(a) Preporuke FATF, lankom 76. ZSPNFT propisane su iznimke od na ela uvanja tajnosti podataka. Iznimke ne predstavljaju odavanje klasificiranih podataka, odnosno odavanje poslovne, bankarske, profesionalne, javnobilje~ni ke, odvjetni ke ili druge tajne. Bitan element ove klasifikacije ini izvjeaivanje  u dobroj vjeri  ime e se odgovornost obveznika i njihovih djelatnika, za atetu u injenu strankama ili treim osobama, svesti na najmanju moguu mjeru. Prikupljene podatke, informacije i dokumentaciju Ured i obveznici te dr~avna tijela, pravne osobe s javnim ovlastima i njihovi zaposlenici, mogu koristiti samo u svrhu sprje avanja i otkrivanja pranja novca te financiranja terorizma. Sudovi i nadle~na dr~avna odvjetniatva mogu dobivene podatke koristiti isklju ivo za namjenu zbog koje su ih dobili. Rokovi uvanja podataka Prikupljene podatke i odgovarajuu dokumentaciju o izvraenoj transakciji, poslovnom odnosu, ulasku stranke u casino ili pristup sefu, obveznici su du~ni uvati deset godina. Podatke o ovlaatenoj osobi i njenom zamjeniku, o stru nom osposobljavanju i izobrazbi djelatnika te provoenju unutarnjeg nadzora uvat e krae, na rok od etiri godine. Iznimno od navedenog, nezavisne profesije uvat e podatke i pripadajuu dokumentaciju prikupljenu temeljem ZSPNFT deset godina nakon obavljene identifikacije stranke, odnosno etiri godine nakon obavljenog stru nog osposobljavanja i izobrazbe. Posebno je propisan rok uvanja podataka od Carinske uprave RH. Temeljem lanka 79. ZSPNFT, tijela Carinske uprave RH moraju uvati podatke kojima raspola~u dvanaest godina od dana prikupljanja, dok se po proteku tog roka podaci i informacije uniatavaju. Ured e podatke i informacije iz svojih evidencija uvati na isti rok od dvanaest godina od dana prikupljanja. Protekom roka takoer e ih uniatiti. Posebno je va~no naglasiti odredbu lanka 80. stavak 2. ZSPNFT kojom osoba na koju se podaci i informacije odnose ima pravo uvida u osobne podatke, odnosno pravo na njihov prijepis, izvod ili presliku, ali tek nakon proteka jedanaest godina od dana prikupljanja. Voenje evidencije i statistike Voenje evidencije, a posebno i statistike koja e nadle~nim tijelima osigurati procjenu djelotvornosti sustava sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma, propisano je lancima 81. i 82. ZSPNFT. lankom 81. obveznicima je nametnuta zadaa voenja evidencije o strankama, poslovnim odnosima i transakcijama, kao i evidencije svih dostavljenih podataka. Posebnu evidenciju obveznici vode o uvidima nadzornih tijela. Obveza provoenja evidencije odnosi se i na tijela Carinske uprave RH i Ured, ato je propisano stavcima 4. i 5. istog lanka. Sposobnost revidiranja djelotvornosti sustava suzbijanja i sprje avanja pranja novca te financiranja terorizma voenjem sveobuhvatne statistike o pitanjima relevantnim za djelotvornost tih sustava, propisano je u lanku 82. ZSPNFT. Dugo o ekivana zakonska obveza voenja statistike ima puno vei zna aj od suhoparnih statisti kih podataka i predstavlja o~ivotvorenje meuinstitucionalne suradnje u praksi. Na tom tragu, nadle~na dr~avna odvjetniatva, sudovi i dr~avna tijela moraju voditi sveobuhvatnu statistiku i Uredu dostavljati podatke o postupcima koji se vode zbog kaznenih djela pranja novca i financiranja terorizma te o prekraajnim postupcima temeljem prekraaja propisanih ZSPNFT. Podatke o pokretanju istrage, o stupanju na pravnu snagu optu~nice, pravomonoj presudi za kazneno djelo prikrivanja protuzakonito dobivenog novca i financiranju terorizma te o drugim predikatnim kaznenim djelima u svezi s pranjem novca, nadle~ni sudovi i dr~avna odvjetniatva du~ni su dvaput godianje dostaviti Uredu. Jednako tako, Uredu e podatke o predmetima u kojima je dovraen prvostupanjski prekraajni postupak dostaviti Financijski inspektorat, a do kraja sije nja tekue godine za prethodnu godinu, obavijesti o fazama postupka i radnjama koje su poduzeli u povodu primljenih obavijesti o sumnjivim transakcijama i aktivnostima Uredu e dostaviti druga nadle~na dr~avna tijela. Nadzor Nadzor poslovanja obveznika u provedbi odredaba ZSPNFT i podzakonskih propisa, u okviru svojih nadle~nosti obavlja: Ured, Financijskih inspektorat Porezna uprava, HNB, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. Prilikom provoenja nadzora Ured je u specifi nom polo~aju spram drugih obveznika jer provodi neizravni (off site nadzor), dok ostala nadzorna tijela obveznike nadziru izravno (on site). O provedenom nadzoru, temeljem lanka 84. stavak 2. ZSPNFT, obveznici dostavljaju Uredu podatke, informacije i dokumentaciju najkasnije u roku od petnaest dana od dana primitka zahtjeva. Meutim, u svrhu obavljanja neizravnog nadzora, Ured mo~e zatra~iti sve potrebne podatke i od dr~avnih tijela, jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima. Izvrsna je odredba stavka 4. lanka 86. ZSPNFT koja je eksplicitno navela koordinativnu Ulogu Ureda prilikom provoenja nadzora i rada nadzornih tijela openito. Praksa je time napokon dobila zakonsku podlogu za provoenje ciljanih nadzora pojedinih obveznika, stranaka ili transakcija. Preventivna uloga nadzornih tijela proizlazi i iz lanka 88. ZSPNFT, a u cilju jedinstvene primjene ZSPNFT od strane obveznika. U tom cilju, nadzorna e tijela samostalno ili u suradnju s drugim nadzornim tijelima, izdati preporuke ili smjernice. Uz airoki obuhvat nadziranih obveznika iz lanka 4. stavak 2. ZSPNFT, Financijskom inspektoratu je lankom 89. istog Zakona povjerena joa jedna va~na uloga, a to je nadle~nost voenja prekraajnog postupka u prvom stupnju. Isto proizlazi i iz lanka 83. stavak 2. ZSPNFT kojim je nadzorno tijelo, ukoliko tijekom obavljanja nadzora ili na drugi na in utvrdi postojanje osnove sumnje da je po injen prekraaj, du~no Financijskom inspektoratu podnijeti optu~ni prijedlog i poduzeti ostale mjere i radnje na koje je istim Zakonom ovlaateno. Prekraajne odredbe Za razliku od dosadaanjeg ZSPN, lancima 90. - 98. ZSPNFT predvia se airoka lepeza prekraaja s razli itom te~inom injenja i ne injenja kojima se krae temeljna na ela i propisane zadae, od onih koji predstavljanju kraenje manje zna ajnih obveza i ije posljedice je u veini slu ajeva mogue sanirati. lankom 90. ZSPNFT predviena su postupanja protivno temeljnim na elima i obvezama istog Zakona, kao ato su manjkavosti prilikom provoenja bitnih mjera dubinske analize stranke (posebno poja ane dubinske analize), dostave podataka Uredu, nepoativanje odredbe o privremenom zaustavljanju transakcije ili u vezi s tim danih uputa te otvaranje anonimnih ra una. Propisana je kazna od 50.000 do 700.000 kuna. Nadalje, u lanku 91. ZSPNFT predviena je ni~a kazna od 40.000 do 600.000 kuna za prekraaje manjeg zna aja kao ato je izostanak provoenja pojedinih, manje zna ajnih mjera dubinske analize stranke, nepoatovanje roka za dostavu podataka o gotovinskim transakcijama, neimenovanje ovlaatene osobe, kao i neispunjavanje obveze u vezi sa sastavljanjem popisa indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija. lankom 92. istog Zakona predviena je joa ni~a kazna od 25.000 do 400.000 kuna za prekraaje koji nee direktno utjecati na sustav sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma te imaju manji zna aj. Daljnjim lancima 93.-98. ZSPNFT propisuje se odgovornost kreditnoj i financijskoj instituciji ukoliko u svom ra unalnom sustavu ne osigura programska rjeaenja za korespondenciju s Uredom; pravnoj osobi koja je umjesto obveznika provela dubinsku analizu stranke, a ne postupa prema odredbama istog Zakona; odgovornoj osobi koja u ime obveznika sklopi korespondentni odnos s bankom ili sli nom institucijom u treoj dr~avi bez pribavljene pisane suglasnosti nadreene osobe te odvjetniku, odvjetni kom druatvu, javnom bilje~niku, revizorskom druatvu i samostalnom revizoru, kao i odgovornoj osobi u dr~avnom tijelu ili jedinci lokalne i podru ne (regionalne) samouprave ako djeluju suprotno odredbama ZSPNFT. Predviene kazne kreu se u rasponu od 1.500 do 400.000 kuna. Zastarni rokovi predvieni su lankom 100. ZSPNFT. Prekraajni postupak se ne mo~e pokrenuti protekom tri godine od dana po injenja prekraaja, dok je apsolutna zastara poviaena na rok od aest godina. Zaklju no, lankom 103. prijelaznih i zavranih odredaba ZSPNFT, posebno se naglaaava obveza i zna aj zatvaranja anonimnih ra una, atednih knji~ica na aifru ili na donositelja, kao i drugih anonimnih proizvoda, uklju ujui ra une koji glase na la~na imena, a posredno ili neposredno omoguuju prikrivanje identiteta stranke. Za sve ra une za koje nije mogue utvrditi vlasnika, a postoje danom stupanja na snagu ZSPNFT, obveznici su dubinsku analizu stranke du~ni izvraiti prilikom prve transakcije koju obavi stranka ili drugi korisnik temeljem takvih proizvoda. Novi pravilnici o sprje avanju pranja novca i financiranja terorizma Za razliku od dosadaanje prakse donoaenja samo jednog pravilnika koji detaljno razrauje odredbe va~eeg zakona, ministar financija je temeljem lanka 101. ZSPNFT donio ak pet pravilnika (NN 1/09). Svaki pravilnik zasebno razrauje predmetnu materiju i obrauje posebnosti prijavljivanja gotovinskih i sumnjivih transakcija. U skladu meunarodnim standardima, a posebno s Uredbom 1781/2006 donesen je i pravilnik o podacima koji prate elektroni ki prijenos novca, kao i pravilnik o prijenosu gotovine preko dr~avne granice u skladu s Uredbom 1889/2005. Uva~avajui specifi nost njihovog poslovanja, u posljednjem se pravilniku obrauju razli itosti postupanja samostalnih profesija i struka u sustavu prevencije pranja novca i financiranja terorizma. Va~no je istaknuti da danom stupanja na snagu svakog od navedenih pravilnika (osim Pravilnika o sadr~aju i vrsti podataka o uplatitelju koji prate elektroni ki prijenos nov anih sredstava, o obvezama pru~atelja usluga plaanja i o iznimkama od obveze prikupljanja podataka pri prijenosu nov anih sredstava) prestaju va~iti odredbe Pravilnika o provedbi ZSPN (NN 189/03), ali samo u dijelu koji se odnose na predmetnu materiju, odnosno obavjeaivanje Ureda o gotovinskim transakcijama, sumnjivim transakcijama i osobama, prijenosu gotovine preko dr~avne granice te o sumnjivim transakcijama i osobama od strane samostalnih profesija i struka Pravilnik o obavjeaivanju Ureda za sprje avanje pranja novca o gotovinskoj transakciji u vrijednosti od 200.000 kuna i veoj te o uvjetima po kojima obveznici za odreene stranke nisu du~ni obavjeaivati Ured o gotovinskoj transakciji Prijava gotovinskih transakcija joa uvijek je temelja pretpostavka sustava prevencije pranja novca i financiranja terorizma stoga se Pravilnikom o obavjeaivanju Ureda za sprje avanje pranja novca o gotovinskoj transakciji u vrijednosti od 200.000 kuna i veoj te o uvjetima po kojima obveznici za odreene stranke nisu du~ni obavjeaivati Ured o gotovinskoj transakciji (u nastavku teksta: Pravilnik o prijavi gotovinskih transakcija) pripisuje prvenstveno na in obavjeaivanja Ureda o gotovinskim transakcijama u propisanom iznosu. Pravilnik o prijavi gotovinskih transakcija razlikuje prijenos podataka na elektroni kom obrascu elektroni kim prijenosnom podataka ili tiskanom obrascu preporu enom poailjkom, telefaksom ili dostavlja em. Elektroni ki prijenos podataka i nadalje se odvija putem posebnog aplikativnog softvera. Osim banaka, elektronskim e putem Uredu dostavljati podatke i Hrvatska poata te druatva koja obavljaju odreene usluge platnog prometa uz mogunost proairenja i na druge obveznike iz lanka 4. stavak 2. ZSPNFT. U nastavku, istim se Pravilnikom propisuju i dodatni podaci u svrhu provoenja dubinske analize i obavjeaivanja Ureda razlikujui posebnosti fizi ke ili pravne osobe koja zahtjeva ili obavlja transakciju, za koju se transakcija obavlja ili kojoj je transakcija namijenjena. Nastavljajui praksu dosadaanjeg Pravilnika izuzeci od prijavljivanja gotovinskih transakcija i nadalje se odnose na polaganje dnevnih utr~aka od prodaje robe ili usluga na ra un stranke ima kod obveznika te otkup ili prodaja strane valute koja se obavlja izmeu pojedinih obveznika iz ZSPNFT. Uz navedeno, izuzeci od obavjeaivanja odnose se i na transakcije za koje se mo~e izvraiti pojednostavnjena dubinska analiza. Pravilnik o obavjeaivanju Ureda za sprje avanje pranja novca o sumnjivim transakcijama i osobama Pravilnik o obavjeaivanju Ureda za sprje avanje pranja novca o sumnjivim transakcijama i osobama (u nastavku teksta: Pravilnik o prijavi sumnjivih transakcija) za razliku od supra navedenog Pravilnika o prijavi gotovinskih transakcija razlikuje na in prijave prije i poslije izvraenja sumnjive transakcije. Prije izvraenja sumnjive transakcije podaci se Uredu dostavljaju telefonom, telefaksom ili na drugi prikladan na in, dok se nakon izvraenja dostavljaju na propisanom obrascu (elektroni kom ili tiskanom). Distinkcija u na inu prijave sumnjivih transakcija Uredu u injena je upravo zbog njihove prirode ato zahtjeva prijavu takvih transakcija prije njihova izvraenja. Uva~avajui iznimnu va~nost sumnjivih transakcija koje nerijetko ine najvei dio ukupne analiti ke obrade podataka, dozvoljava se iznimka iz lanka 3. stavak 2. istog Pravilnika. Naime, ukoliko se zbog same prirode sumnjive transakcije ili zbog nemogunosti dostave obavijesti Uredu prije izvraenja sumnjive transakcije dostava podataka nije mogla izvraiti prije provoenja sumnjive transakcije, u init e se to sljedei radni dan uz obrazlo~enje razloga nemogunosti prijave. Jednako tako, obveznik je du~an obavijestiti Ured i o namjeri ili planiranju obavljanja sumnjive transakcije bez obzira da li je ona poslije izvraena ili nije. Elektroni ki prijenos podataka odvija se na isti na in i izmeu istih subjekata kao i kod prijave gotovinskih transakcija, ali na posebno izraenom obrascu za prijavu sumnjivih transakcija. Zaklju no, i u Pravilniku o prijavi sumnjivih transakcija vrlo se detaljno navode dodatni podaci u svrhu obavjeaivanja Ureda o fizi koj ili pravnoj osobi koja zahtjeva ili obavlja transakciju, za koju se transakcija obavlja te za stranku kojoj je transakcija namijenjena. Pravilnik o kontroli unoaenja i iznoaenja gotovine u domaoj ili stranoj valuti preko dr~avne granice Carinska uprava RH jedan je od specifi nih obveznika prijave gotovinskih transakcija Uredu. Ne navodi se u lanku 4. ZSPNFT s ostalim obveznicima zbog toga ato predstavlja tijelo dr~avne uprave s jedne strane, dok s druge strane prijavljuje isklju ivo prijenos gotovine (gotovinske transakcije). Iz tog se razloga tek lankom 74. ZSPNFT propisuju osnovne zadae prilikom prijave prijenosa gotovine preko dr~avne granice, dok Pravilnik o kontroli unoaenja i iznoaenja gotovine u domaoj ili stranoj valuti preko dr~avne granice (u nastavku teksta: Pravilnik o prenoaenju gotovine preko dr~avne granice) propisuje konkretan na in dostave podataka Uredu te vrstu i na in voenja evidencije. Kao ato je vidljivo iz supra navedenog ZSPNFT koristi termin  gotovina bez specificiranja opsega tog pojma. Meutim, Pravilnik o prenoaenju gotovine preko dr~avne granice ve u lanku 2. poimence navodi ato sve ZSPNFT smatra gotovinom, u obliku novca i drugih instrumenata plaanja. Na in obavjeaivanja Ureda i za ovu je vrstu transakcija dopuaten na elektroni kom ili tiskanom obrascu. Za razliku od dostave podataka o gotovinskim i sumnjivim transakcijama od obveznika iz lanka 4. ZSPNFT, Carinska uprava RH Uredu dostavlja podatke o gotovinskim transakcijama koristei se vlastitim aplikativnim softverom na posebnu e-mail adresu ili drugi odgovarajui elektroni ki na in. Za potrebe promptnog djelovanja i u inkovitog nadzora, lankom 6. istog Pravilnika pripisan je na in voenja evidencije o prijavljenom i neprijavljenom unoaenju i iznoaenju gotovine, u domaoj ili stranoj valuti preko dr~avne granice u kunskoj protuvrijednosti od 10.000 Eura ili viae. Zanimljivo je istaknuti odredbu lanka 6. stavak 1. to ka b. Pravilnika o prenoaenju gotovine preko dr~avne granice kojom se propisuje obveza evidencije podataka o unoaenju, iznoaenju ili pokuaaju unoaenja odnosno iznoaenja gotovine preko granice bez obzira na iznos, pri emu su postojali razlozi za sumnju na pranje novca zbog toga ato lanak 74. ZSPNFT (vezano za obveze Carinske uprave RH) raspola~e samo s terminom gotovinskih transakcija, ne navodei sumnjive transakcije niti u obliku konstantne ograde od sadr~aja lanka u smislu sumnjivosti na pranje novca ili financiranje terorizma. Pravilnik o na inu i rokovima obavjeaivanja Ureda za sprje avanje pranja novca o sumnjivim transakcijama i osobama te voenju evidencija od strane odvjetnika, odvjetni kih druatava, javnih bilje~nika, revizorskih druatava i samostalnih revizora te pravnih i fizi kih osoba koje obavljaju ra unovodstvene poslove i poslove poreznog savjetovanja Zbog specifi nosti poslovanja samostalnih profesija i struka posebno je Pravilnikom o na inu i rokovima obavjeaivanja Ureda za sprje avanje pranja novca o sumnjivim transakcijama i osobama te voenju evidencija od strane odvjetnika, odvjetni kih druatava, javnih bilje~nika, revizorskih druatava i samostalnih revizora te pravnih i fizi kih osoba koje obavljaju ra unovodstvene poslove i poslove poreznog savjetovanja (u nastavku teksta: Pravilnik o prijavi transakcija samostalnih profesija i struka) pripisan na in i rok obavjeaivanja Ureda te vrsta i na in voenja evidencije podataka. Prilikom prijave transakcija Uredu lankom 2. istog Pravilnika naglaaava se sama bit transakcije. Isti e se epitet sumnjivosti transakcija i osoba te obveza dostavljanja obavijesti o transakcijama prije njihova izvraenja. Zbog hitnosti djelovanja takve se transakcije dostavljaju telefonom ili telefaksom. Naknadno obavjeaivanje Ureda o istima dopuata se samo iznimno, uz obrazlo~enje razloga objektivne nemogunosti postupanja u skladu s Pravilnikom o prijavi transakcija samostalnih profesija i struka. Naknadno obavjeaivanje nakon izvraenja sumnjive transakcije obavlja se putem obrasca sljedei radni dan telefaksom, preporu enom poailjkom ili dostavlja em. Jednako kao i u lanku 54. ZSPNFT, Pravilnik o prijavi transakcija samostalnih profesija i struka posebno naglaaava obvezu dostavljanja podataka Uredu o zatra~enom savjetu u vezi s pranjem novca ili financiranjem terorizma. Takva se obavijest mora dostaviti odmah, odnosno najkasnije unutar tri dana od kada je stranka od obveznika tra~ila takav savjet. Za potrebe u inkovitog nadzora od ovlaatenog nadzornog tijela lankom 4. Pravilnika o prijavi transakcija samostalnih profesija i struka propisuje se obveza voenja evidencije o strankama, poslovnim odnosima i prijavljenim sumnjivim transakcijama kronoloakim redom, uz potanko navoenje neophodnih podataka u stavku 2. istog lanka. Pravilnik o sadr~aju i vrsti podataka o uplatitelju koji prate elektroni ki prijenos nov anih sredstava, o obvezama pru~atelj usluga plaanja i o iznimkama od obveze prikupljanja podataka pri prijenosu nov anih sredstava Uznapredovala tehnologija i elektroni ki prijenos nov anih sredstava pru~ile su nove mogunosti pranja novca i financiranja terorizma, a samim zahtijevaju primjerenu zakonsku regulativu novih tokova plaanja. U meunarodnim je okvirima Uredba 1781/2006 udarila temelje daljnjeg postupanja i praenja podataka o uplatitelju, dok zakoni i podzakonski akti pojedinih dr~ava detaljnije razrauju obvezno prikupljanje podataka prilikom prijenosa nov anih sredstava elektronskim putem. lanak 15. ZSPNFT propisuje osnovne odrednice elektroni kog prijenosa novca, odnosno obveze prikupljanja podataka o uplatitelju kao i postupanje pru~atelja usluga plaanja, dok se Pravilnikom o sadr~aju i vrsti podataka o uplatitelju koji prate elektroni ki prijenos nov anih sredstava, o obvezama pru~atelj usluga plaanja i o iznimkama od obveze prikupljanja podataka pri prijenosu nov anih sredstava (u nastavku teksta: Pravilnik o elektroni kom prijenosu nov anih sredstava) detaljnije razrauju pojedine obveze navedenih subjekata. Kao osnovnu odrednicu prijenosa nov anih sredstava elektronskim putem u lanku 3. istog Pravilnika vrlo se detaljno pripisuje prikupljanje obveznih podataka o uplatitelju kako bi ga se na nedvojbeni na in moglo pratiti i identificirati u iduim etapama prijenosa novca. Identitet uplatitelja utvruje i provjerava uplatiteljev pru~atelj usluga plaanja prije prenoaenja nov anih sredstava. S druge strane, primateljev pru~atelj usluga plaanja obvezan je odbiti prijenos nov anih sredstava koji ne sadr~i potpune podatke o uplatitelju ili zatra~iti njihovu dopunu u odreenom roku. U skladu s Uredbom 1781/2006 koja se ne obuhvaa transakcije manje od 1.000 Eura, lanak 4. Pravilnika o elektroni ko prijenosu nov anih sredstava provjeravanje informacija o uplatitelju takoer ve~e samo za iznose u kunskoj protuvrijednosti iznad 1.000 Eura i za povezane transakcije u istom iznosu. Zaklju no, lankom 6. istog Pravilnika propisane su iznimke od obveze prikupljanja podataka pri elektroni kom prijenosu nov anih sredstava. U tom svijetlu, pru~atelj usluga plaanje nije du~an prikupiti podatke o uplatitelju nov anih sredstava pri koriatenju kreditnih i debitnih kartica pod Pravilnikom odreenim uvjetima, pri pru~anju odreenih usluga povezanih s elektroni kim novcem, prilikom prijenosa nov anih sredstava putem ureaja informacijske tehnologije izvraenog unaprijed i u kunskoj protuvrijednosti do 150 Eura, ali i naknadno pod Pravilnikom posebno propisanim uvjetima. Nadalje, iznimke se odnose na podizanje novca s vlastitog ra una, prijenos novca izmeu dvije stranke putem ra una uz mogunost nedvojbene identifikacije, u slu aju koriatenja elektroni kih ekova, zatim plaanja poreza, nov anih kazni ili dugih javnih davanja, kao i u slu aju kada su uplatitelj i primatelj pru~atelji usluga plaanja i djeluju u svoje ime. ULOGA FINANCIJSKO-OBAVJE`TAJNIH JEDINICA U ovom e se poglavlju izlo~iti osnove organizacijske strukture financijsko-obavjeatajnih jedinica i detaljan prikaz hrvatskog Ureda za sprje avanje pranja novca. Kako se u engleskoj terminologiji izraz  financijsko-obavjeatajna jedinica nalazi pod nazivom  Financial Intelligence Unit (naj eae koriaten u meunarodnim okvirima), ve je prethodno u diseraciji isti izraz zamjenjen kraticom FIU. Organizacija FIU Primarna odrednica svake FIU je prikupljanje, analiza i dostavljanje podataka nadle~nim tijelima na njihovu daljnju obradu. U tom smislu i 26. Preporuka FATF navodi da dr~ave trebaju osnovati FIU koja e djelovati kao dr~avno srediate za primanje, analizu i prosljeivanje obavijesti o sumnjivim transakcijama te drugih relevantnih podataka koji se odnose na mogue pranje novca ili financiranje terorizma. Mo~e biti osnovan ili kao nezavisno vladino tijelo, unutar postojeeg sturkture odreenog tijela ili kao samostalno tijelo. Iako neki autori (Stessens i Mitsilegas) zamjeravaju europskim Direktivama o pranju novca njihovu  autnju  odnosno nedostatak decidiranog navoenja osnovnih obilje~ja suvremene FIU, neizostavan je doprinos upravo Prve direktive u tome ato postavlja temelje i isti e klju nu razliku izmeu pojma  nadle~nog tijela i  tijela odgovornog za suzbijanje pranja novca . Dok tijelo odgovorno za suzbijanje pranja novca uglavnom predstavlja tijelo koje zaprima i analizira sumnjive transakcije (FIU), pod pojmom  nadle~na tijela podrazumijevaju se tijela provedbe zakona koja e tako analizirane podatke preuzeti i unutar istra~ne ili sudske nadle~nosti usmjeriti se na relevantne injenice. Cjelovitu definiciju FIU razastire tek Trea Direktiva koja lankom 21. propisuje obvezu osnivanja FIU, opisujui osnovne odrednice njezinog djelovanja. Na tom tragu i Konvencija UN o transnacionalnom organiziranom kriminalitetu lankom 7. stavak 1. to ka b propisuje obvezu  osnivanja jedinice financijske obavjeatajne slu~be koja e biti nacionalni centar za prikupljanje, analizu i airenje informacija o potencijalnom pranju novca . Jednako tako i lanak 12. Varaavske konvencije propisuje neophodnim  usvajanje zakonodavnih i drugih mjera nu~nih za osnivanje financijsko-obavjeatajne jedinice&  U RH je osnivanje FIU - Ureda za sprje avanje pranja novca propisano lankom 3. ZSPN kao samostalne jedinice u sastavu Ministarstva financija. Osnovna uloga Nastavno na supra navedene definicije i osnovne zna ajke mo~e se zaklju iti da je FIU sredianje tijelo koje ima tri osnovne uloge: zaprimanje, analizu i prosljeivanje informacija nadle~nim tijelima, unutar granica ili meunarodno, bez obzira na njihovu organizacijsku strukturu. Prva uloga se odnosi na zaprimanje podataka i ulogu FIU kao  skladiata informacija . S obzirom da je FIU osnovna spona izmeu ne/financijskog sektora i nadle~nih tijela provedbe zakona, dolazi do izra~aja epitet centralnog tijela kroz koje se o ituje njena preventivna uloga. Pojam  skladiata informacija ne bi trebalo shvatiti preusko kao jednu od pasivnih uloga, ve upravo suprotno, radi se o prikupljanju podataka, rasporeivanju u baze i pripremi za daljnju analizu. Nakon pripremne faze slijedi analiza podataka koja ima nekoliko osnovnih elemenata. S jedne strane razlikuje se filtriranje podataka u odnosu na njihovu prirodu (razvrstavanje sumnjivih od gotovinskih transakcija, detektiranje povezanih transakcija i sl.), dok se s druge strane valoriziraju informacije unutar grupacije (postavljanje prioriteta u obradi zaprimljenih sumnjivih transakcija, utvrivanje limita i/ili prioriteta analize gotovinskih transakcija, primjena indikatora za utvrivanje sumnjivosti bilo koje od zaprimljenih transakcija). U svakom je slu aju od velikog zna aja hodogram djelovanja, odnosno postupanje po zadanim fazama unutar same analize, zbog toga ato i mozaik manje zna ajnih ili naizgled nepovezanih podataka mo~e rezultirati osnovanom sumnjom na pranje novca ili financiranje terorizma.  Razlikovanje uistinu sumnjivih transakcija od onih koje su jednostavno nelogi ne zahtjeva cjelovitu analizu . I zaklju no trea uloga ili  uloga iaenja kue odnosi se na prosljeivanje obraenih podataka nadle~nim tijelima. Podaci mogu obuhvaati sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, ali se mogu odnositi i na neke druge nezakonite radnje uo ene provedenom analizom.Bez obzira na njihov sadr~aj, informacije e se dostaviti nadle~nim domaim ili inozemnim tijelima radi provoenja nadzora, istrage ili drugih konkretnih postupanja (zaustavljanje provoenja transakcije, blokada ra una i sl.), ali e se i razmjenjivati s istima u cilju daljnje analize. Zbog same prirode postupka i sofisticiranih tehnika pranja novca, kao i krajnjeg cilja: oduzimanju protuzakonito ste enih prihoda, razmjena informacija mora biti brza i djelotvorna. Osnovni uvjet koji se pritom mora uzeti u obzir odnosi se na  zaatitu interesa nedu~nih pojedinaca sadr~anim u tim podacima  ato utje e na podizanje stupnja tajnosti podataka na najviau razinu. Organizacijski modeli Pranje novca je meunarodni fenomen kojem je potrebno pristupiti na viae razina. FIU predstavlja po etnu to ku koja uklju uje prikupljanje podataka od financijskog i nefinancijskog sektora, njihovu obradu i razmjenu podataka s FIU drugih dr~ava. Bez obzira na mogunost razli ite organizacije i opsega djelovanja, ne smiju se zanemariti glavne zna ajke koje svaki FIU mora imati kako bi obuhvatio osnovne elemente suzbijanja pranja novca i financiranja terorizma.  Politi ka podraka je nu~no potrebna kako bi osigurala uspjeh u radu FIU. Takva podraka je potrebna ne samo kako bi osigurala usvajanje zakona, nego i kontinuirano, kako bi osigurala FIU dostatna sredstva za ostvarenje postavljenih ciljeva . U tom smislu i lanak 21. Tree direktive isti e da FIU mora imati na raspolaganju sredstva potrebna za izvraavanje svojih zadataka. U istom cilju 30. Preporuka FATF navodi da dr~ave trebaju nadle~nim tijelima uklju enim u sprje avanje pranja novca i financiranje terorizma osigurati primjerene financijske, kadrovske i tehni ke resurse. `iroka lepeza raznovrsnih modela FIU mo~e se uobli iti u tri osnovna: administrativni, policijski i sudsko-tu~iteljski model. Meutim, treba naglasiti da je takva podjela proizvoljna te da su mogue i druge podjele (osim navedenih modela u literaturi se spominje joa i nezavisni, mjeaoviti ili  hibridni model i sl.) Administrativni model Administrativni model FIU predstavlja nezavisno centralno tijelo koje samo svojim ustrojstvom predstavlja dio organizacije koja nije policijskog niti sudskog tipa.  FIU organiziran unutar administrativnog modela je neutralan, tehni ki i stru an sugovornik financijskom sektoru te lako razmjenjuje informacije sa svim modelima FIU . Osnovna mu je uloga zaprimanje podataka od financijskog i nefinancijskog sektora, njihova obrada i analiza, kao i dostava filtriranih podataka nadle~nim policijskim i sudskim tijelima. S obzirom da osnivanje nezavisnog tijela predstavlja centralno mjesto zaprimanja i obrade podataka, u kojem poslove obavljaju za pojedina podru ja specijalizirani analiti ari, djelovanje FIU rezultira upravo profiltriranom, obraenom informacijom (obraenom u okviru razli itih izvora i dostupnih baza podataka) i prosljeenom nadle~nim tijelima. U tom smislu FIU predstavlja tampon izmeu navedenih tijela, ak i zaatitu dostavljenih podataka od kojih e samo odreeni, analizom utvreni kao sumnjivi, biti prosljeeni na daljni postupak tijelima koja imaju ovlasti provoenja istrage i procesuiranja.  U pravilu je odnos povjerenja uspostavljen izmeu obveznika i FIU zaatien slu~benom tajnom koja zabranjuje djelatnicima priopavanje zaprimljenih informacija treoj strani, osim unutar ograni enja sukladnih odredbama zakona  . Stvarna upravna lokacija za takav model FIU varira: naj eae se FIU osniva unutar ministarstva financija, centralne banke ili pri nadzornom tijelu. Nekoliko ih je osnovano kao posebna struktura, nezavisna od bilo kojeg ministarstva. Kao prednost administrativnog modela, iz supra navedenog proizlazi dvojaka karakteristika FIU: predstavlja poveznicu izmeu financijskog i nefinancijskog sektora s jedne strane i tijela provoenja zakona s drugoj strane. Na to se nadovezuje i njegova druga prednost, a to je uloga filtera izmeu navedenih tijela. Financijske institucije e puno lakae izvraavati svoju obvezu dostave podataka (koji su bankaraska tajna) znajui da e ih FIU prethodno filtrirati, nadopuniti i obraditi zajedno s informacijama drugih ne/financijskih tijela ili podacima dobivenim od policije. Na kraju, nadle~nim e tijelima dostaviti samo podatke vezane za sumnju na pranje novca i financiranje terorizma. Upravo bi direktno prijavljivanje  sirovih informacija nadle~nim tijelima ometalo njihovu osnovnu aktivnost i onemoguavalo opi pregled tijekova novca. Zbog toga ato administrativni FIU nije dio tijela progona, potrebne mjere (kao ato je uhienje osumnji enih na temelju financijskih informacija) poduzimaju druga nadle~na tijela, ato se kao nedostatak pravne moi istie u okviru negatine strane ovog modela. Primjer administrativnog FIU je ameri ki FinCEN kao dio Dr~avne riznice te slovenski OMLP i francuski TRAFCIN koji predstavljaju integralni dio Ministarstva financija. Hrvatski Ured za sprje avanje pranja novca (AMLD) takoer je osnovan u okviru Ministarstva financija, dok je njegova organizacijska stuktura objaanjena infra u Poglavlju 7.4. Francuska je jedna od pionira usvajanja zakonodavstva usmjerenog ka sprje avanju pranja novca te je ve 1990. osnovala svoj FIU u okviru adiministrativnog modela. Osnovu u inkovitosti TRACFIN (Traitement du Renseignement et Action contre les Circuits Financiers Clandestins), kao i drugih FIU ovog modela, ini temeljna komunikacija s financijskim sektorom. Klju nu ulogu unutar TRACFIN ima Sredianji ured za suzbijanje teakih financijskih prijestupa (engl. Central Office for the Repression of Serious Financial Delinquency) osnovan Meuministarskom uredbom. S obzirom da mu se nadle~nost prote~e na prijestupe financijske prirode, povezane s teakim kaznenim djelima, terorizmom i prodajom droge, ovlaaten je direktno razmjenjivati informacije sa srodnim tijelima drugih dr~ava. Ured predstavlja direktor sa svojim pravnim savjetnikom, a sastoji se od tri glavna odjela: Odjel za ope poslove (Affaires gnrales), Odjel za istrage (Dpartement des enqutes) i Odjel za institucionalna pitanja (Dpartement insitutionnel) koji se granaju na joa ukupno sedam odjela, sukladno prirodi posla. Idui primjer administrativnog modela je ameri ki FinCEN (the Financial Crimes Enforcement Network). Primarna odrednica FinCEN kao informati kog centra za analizu, obuhvaa prikupljanje i obradu podataka zaprimljenih najveim djelom od financijskog (bankarskog) sektora. Iako ima i istra~ne ovlasti, one se veim djelom odnose samo na pomo prilikom provoenja istrage od strane nadle~nih tijela, u okviru stru nih znanja i vjeatina. Joa jedna od njegovih sprecifi nosti upravo je ovlast za donoaenja podzakonskih akata banke o primjeni propisa vezanih za pranje novca, kao i provoenje nadzorne uloge nad primjenom propisa bankarskog poslovanja. FinCEN predstavlja direktor kome je po okomitoj liniji odgovoran njegov zamjenik, a pobo no direktor ljudskih resursa. Nadalje, po okomitoj liniji nani~e slijede tri glavna ureda: Ured za istra~ivanje i organizacijski razvoj (the Office of Outreach & Workplace solution), Ured za odnose s javnoau (the Office of public affairs) i Ured za sigurnost (the Office of security) te 24 samostalna odjela koji se odnose na razli ite segmente poslovanja. Ovaj ogromni administrativni aparat pokree oko 300 djelatnika. Treina zaposlenih obavljaju poslove analize podataka, druga treina se odnosi na rukovodei i administrativni kadar, dok prostala treina uklju uje stru njake za nadzor, informatiku i savezne agente. Slovenski Urad za prepre evanje pranja denarja (OMLP) takoer je primjer administrativnog modela FIU, svojom strukturom i na inom djelovanja najbli~i hrvatskom FIU. OMLP je potpuno integriran u strukturu Ministarstva financija na elu s direktorom imenovanim od Vlade, a sastoji se od 5 odjela: Odjel za sumnjive transakcije, Odjel za analitiku, Odjel za meunarodno djelovanje, Odjel za informatiku te Odjel za prevenciju i nadzor. OMLP ima vrlo izra~ene politi ke funkcije i ovlasti (zastupljen je u vladinom Odboru odgovornom za suzbijanje financiranja terorizma, Vijeu za nacionalnu sigurnost i razli itim radnim grupama), ali je i vrlo operativan u svom djelovanju. U prilog njegovoj operativnosti govori prikupljanje, analiti ka obrada i razmjenjivanje podataka i dokumenata o gotovinskim transakcijama u iznosu od 30.000 Eura, sumnjivim transakcijama bez obzira na iznos, izdavanje naloga za privremeno zaustavljanje izvraenja sumnjive transakcije ili naloga za stalno praenje financijskog poslovanja stranke, kao i razmjena podataka s drugim nadle~nim tijelima o sumnjivim i nelogi nim transakcijama te po injenim kaznenim djelima. Policijski model Iako je osnovna zna ajka policijskog modela FIU njegovo osnivanje unutar ve postojee institucije, policije, takav e FIU i dalje obavljati poslove preventivnog karaktera i predstavljati potporu nadle~nim tijelima u nastojanju sprje avanja i otkrivanja pranja novca te financiranja terorizma. Sukladno definiciji FIU, opseg djelovanja obuhvaa prikupljanje podataka od financijskog i nefinancijskog sektora, obradu podataka povezivanjem s informacijama iz drugih dostupnih baza te dostavu konkretne obavijesti o sumnjivoj ili nelogi noj transakciji nadle~nim tijelima (npr. dr~avnom odvjetniku ili ak policiji i carini prema mjestu nadle~nosti, ovisno o vrsti informacije kojom rezultira obrada). Dok je jedna od va~nih uloga FIU unutar administrativnog modela upravo prevencija koja se o ituje kroz suradnju FIU i ne/financijskog sektora, ona je puno manje naglaaena unutar policijskog modela.  Policijska tijela nisu prirodni sugovornik financijskim institucijama iako uzajamno povjerenje mora biti uspostavljeno, ali im mo~e nedostajati stru nosti na podru ju ekonomije i financija, nu~no potrebne za takav dijalog. Glavni nedostatak policijskog modela je to ato FIU nastoji biti viae usredoto ena na istragu nego na preventivne mjere . Zna aj prevencije putem svakodnevne korespondencije, radnih sastanaka i seminara prema ciljanoj grupi obveznika, administrativnog nadzora te ostalih preventivnih akcija poduzetih od strane FIU vrlo je brzo vidljiv kroz kvalitetu podatka zaprimljenih od obveznika kao temelja daljnje analiti ke obrade. U prilog injenici da je odnos FIU i obveznika od velike va~nosti, navodi se i odredba lanka 35. to ke 3. Tree direktive temeljem koje je FIU du~an obveznicima pru~iti pravovremenu povratnu informaciju o djelotvornosti dojava o sumnji na pranje novca i financiranje terorizma te daljnjim aktivnostima koje su poduzete nakon te dojave. Povratna informacija treba sadr~avati statisti ke podatke o ukupnom broju i vrsti zaprimljenih transakcija, broj i vrstu transakcija temeljem kojih su otvoreni predmeti te sudbinu tih predmeta u daljnjem postupku, a sve to u odnosu na pojedinog obveznika.  Policijski model osigurava ubrzani po etak represivne faze, budui da je FIU odgovoran za obje djelatnosti: financijsko-obavjeatajnu i klasi nu istra~nu . Dok se kod administrativnog modela FIU na prvom mjestu isti e prevencija, a time i vea mogunost direktnog uvida u konkretnu primjenu zakona, policijski model FIU bli~i je operativnom djelovanju ostalih policijskih jedinica, koristei kaznene evidencije i dostupne izvore nacionalnih i meunarodnih mre~a razmjene podataka (Interpol, Europol). Obraeni podaci vratiti e se natrag u novom obliku, ali pristupa niji i jednostavniji za primjenu u daljnoj istrazi. Najvei nedostatak policijskog modela odnosni se na nepovjerenje financijskih, prvenstveno bankarskih institucija.  Zapravo, takav FIU mo~e biti neraspolo~en za  aktivno sudjelovanje koje zahtijevaju financijske institucije, a naro ito u onim pravnim sustavima gdje je bankarska tajna tradicionalno utvrena . Problem le~i u injenici ato je financijska insititucija svjesna da svaka prijava odreene transakcije mo~e rezultirati konkretnom istragom njezine stranke, ime se naruaava odnos povjerenja pa ak i u slu aju potvrde nezakonitosti analiziranog poslovanja. S obzirom da pristup podacima iz baza financijske institucije, koji se ne odnose na prijavljene transakcije, uvijek zahtjeva pokretanje slu~bene istrage, obveznici se mogu opirati prosljeivanju informacija ukoliko znaju da mogu biti upotrijebljene u svrhu istrage bilo kojeg kaznenog djela (ne samo pranja novca i financiranja terorizma). To je joa jedan od razloga uskraivanja informacija koje izlaze iz strogo zakonskog okvira (zbog toga ato npr. imaju samo elemente odreenih nelogi nosti u poslovanju stranke). Zapravo se najvei nedostatak policijskog modela o ituje u odnosu na institut o uvanja bankarske tajne. Nastavno, dovodi se u pitanje i percepcija javnosti jer bi policijski model mogao ostaviti dojam da se radi o represivnoj instituciji, a zapravo bi FIU trebala predstavljati tijelo prvenstveno preventivnog karaktera. U Velikoj Britaniji je pretea policijskog modela FIU poslojala joa 1987. unutar Nacionalne obavjeatajne jedinice za drogu (the National Drug Intelligence Unit) u funkciji odjela zadu~enog za istrage protuzakonitog kretanja kapitala porijeklom od kaznenih djela prodaje droge. Iz operativnih razloga koji obuhvaaju raznolikost prekraaja i slo~enost istraga, osim djelatnika policije i carinske slu~be, zapoaljava i analiti are - stru njake za pojedina ekonomska ili pravna podru ja. Svoj kona ni oblik FIU je poprimila 1992., dok je 1998. pod nazivom National Criminal Intelligence Service (NCIS) svoju nezavisnost unutar policije temeljila na odredbama Zakona o policiji (1997). Unutar NCIS funkcije FIU proizlaze iz Financijsko obavjetajnog sektora koji ima tri sastavnice: Centar za upravljanje informacijama (the Data Management Center), Jedinica za vezu (the Liaison Unit) i Jedinica za razvoj sustava obavjeaivanja (the Intelligence Development Unit) NCIS je sredianja nacionalna obavjeatajna jedinica zadu~ena za prikupljanje, pohranjivanje i analizu dostavljenih podataka te prosljeivanje istih nadle~nim tijelima radi daljnje istrage. Osim toga, pru~a podraku i provodi izobrazbu drugih tijela po pitanju sprje avanja i otkrivanja pranja novca te financiranja terorizma.  Kao osnovne funkcije i ovlasti, navodi se joa i davanje suglasnosti za obradu prijavljenih sumnjivih transakcija sukladno Zakonu o prihodima ste enim kaznenim djelima iz 2002., analiziranje izvjeaa i izjava o slu ajevima pranja novca (na zahtjev) ije je procesuiranje u tijeku, voenje centralne baze podataka o pranju novca, obuka djelatnika policijskih i nadzornih tijela, publiciranje statisti kih podataka o pranju novca i informiranje javnosti o pranju novca te drugim prijetnjama . Iako se isti e prednost komunikacije i razmjene podataka, javlja se problem povratne informacije svim institucijama obveznim na dostavu podataka koju NCIS dostavlja u openitoj formi, ope ne dostavlja ili ih dostavlja prekasno. Institucijama je povratna informacija vrlo va~na jer usmjerava i olakaava djelovanje (npr. donoaenje odluka o nadzoru poslovanja pojedinih stranaka). Jednako su manjakve i povratne informacije dostavljene isklju ivo radi poativanja forme. Zbog zna ajne uloge povratne inforamcije Jedinica za gospodarski kriminal (the Economic Crimes Unit), kao posebana jedinica unutar NCIS, osmislila je bazu podataka u obliku on-line biblioteke koja sadr~i sve dostavljene informacije (koje se odnose na pranje novca i financiranje teorirzma) i poveznice s drugim sli nim bazama podataka. Na taj je na in institucijama omoguen direktan uvid u prijavljene transakcije, olakaana pretraga baza i pru~ene nove mogunosti provoenja strategijskih i operativnih analiza. Zakonom o policiji (1997) otvoreni su brojni putevi komunikacije NCIS i drugih srodnih tijela policijske naravi, ali i razli itih financijskih institucija, trgova kih druatva, nadzornih tijela, nacionalnih i meunarodnih organizacija. Redovito razmjenjuje informacije airom svijeta, posebno s EU i SAD. Sudsko  tu~iteljski model Specifi nost ovog modela FIU izra~ena je u izostanku spone izmeu insitucija nadle~nih za dostavu podataka i tijela koje e provoditi daljnju istragu ili poduzeti konkretne mjere (npr. zaustavljanje provoenja transakcije). Podaci se dostavljaju direktno nadle~nom tjelu u okviru pravosua. Dr~avni odvjetnik nije obvezan postupati po svakoj dostavljenoj informaciji, ali ako se odlu i na djelovanje poduzet e konkretne mjere privremenog oduzimanja sredstava, zamrzavanja ra una ili mjere ograni enja slobode osumnji enika. Pozicija FIU u okviru pravosua, a zapravo pod jurisdikcijom dr~avnog odvjetniatva, jedinstvena je zbog toga ato jedino u okviru tog modela FIU ima potpunu kontrolu nad cijelim ciklusom, od trenutka prijave sumnjive transakcije do samog zavraetka postupka. Osim toga, ne samo da se put informacija znatno skrauje, ve one dolaze upravo do ciljanog mjesta za konkretno djelovanje. Meutim, nepobitna je injenica da se informacije ipak ne mogu obraditi jednako kvalitetno u svom opsegu i sr~i kao unutar npr. administrativnog modela. Iako bla~e od policijskog modela, direktna veza sa sudstvom takoer mo~e loae utjecati na suradnju financijskog sektora upravo zbog povezanosti sa strankom ato se temelji na povjerenju. Nadalje, sudsko-tu~iteljski model FIU nema takav pristup domaim i meunarodnim bazama podataka kao ato je to slu aj s policijskim modelom niti ima opseg analize transakcije kao administrativni model. Uzevai u obzir mogunost da e, zbog moguih  poteakoa pri razlikovanju transakcija obavljenih sa svrhom pranja novca koje imaju nezakonito porijeklo od transakcija druga ije prirode (npr. porezna evazija) kod kojih ne postoji obveza na prijavu , institucije dostavljati podatke u prevelikom ili premalom broju, nedostatak ovog modela sam se po sebi isti e. U Luksemburgu se Money Laundering Service (FIU-LUX) nalazi u okviru Ureda dr~avnog odvjetnika koji je temeljem lanka 26. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku ovlaaten razmjenjivati podatake o otkrivanju i sprje avanju pranja novca s drugim dr~avama. Po pitanju sumnjivih transakcija, ovlaaten je uspostaviti bazu podataka i provoditi analizu, uz uvijet da svi sadr~ani podaci budu dostupni samo djelatnicima Ureda dr~avnog odvjetnika, a koristiti se mogu isklju ivo u svrhe sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma. Uspjeh FIU-LUX temelji se na povjerenju u sudsku vlast. Radi se o kombinaciji pristupa informacijama i provoenju analize kao kod policijskog modela, uz prednost brzine djelovanja po pitanju zaprimanja informacija o sumnjivim transakcijama te otvaranju kaznenog progona ato nudi sudski model. Ostali modeli Kao kombinacije ili samo odreeni oblik supra navedenih modela, spominju se joa i mjeaoviti ili  hibridni i nezavisni model. Mjeaoviti model predstavlja razli ite kombinacije pozitivnih strana prethodno opisanih modela, naj eae administrativnog i policijskog.  Neki FIU kombiniraju karakteristike administrativnog i policijskog modela, dok drugi kombiniraju ovlasti carinske uprave s policijskim modelom. U nekim FIU navedenim kao primjer administrativnog modela rade djelatnici iz razli itih nadzornih tijela i tijela provedbe zakona, zadr~avajui ovlasti svojih izvornih tijela . Zanimljivo je spomenuti kao veliku prednost upravo zapoaljavanje djelatnika drugih tijela kako bi se na ato br~i i lakai na in razmijenile informacije potrebne za analiti ku obradu sumnjivih transakcija. Ponekad praksa namee situacije u kojima, zbog hitnosti postupanja, nema dovoljno vremena za poativanje propisane procedure razmjene podataka. Naj eae se radi o razmjeni podataka putem poate kada e proi i nekoliko dana dok FIU ne dobije tra~enu informaciju. Ukoliko bi u FIU bili izmjeateni djelatnici iz drugih institucija koje sudjeluju u suzbijanju pranja novca, a imaju mogunosti doi do istog podatka i za nekoliko minuta, put do krajnjeg rezultata analiti ke obrade znatno je krai, a informacije su kvalitetnije i obimnije. Na taj bi se na in i stupanj razine svijesti u drugim institucijama podigao na viau razinu. ak i s meunarodnog stajaliata razli ita priroda FIU povla i za sobom odreene poteakoe u ostvarivanju u inkovitog oblika suradnje prilikom priopavanja informacija relevantnih za istragu ili sudski postupak, posebno kada se radi o FIU policijskog tipa naspram administrativno organiziranom FIU. Nezavisni model FIU osnovan je 1993. u Nizozemskoj (MOT/BLOM  the Disclosures Office) sa svrhom zaprimanja i analize izvjeaa o nelogi nim transakcijama. Zapravo je zamijenjen dotadaanji neformalni sustav osnovan na inicijativu banaka jer su do 1992. obavijesti o sumnjivim transakcijama banke na dobrovoljnoj bazi dostavljale Financijskoj policiji. Iako je dio pravosudnih tijela, tehni ki u~iva punu samostalnost i predstavlja sponu izmeu financijskih institucija i tijela provoenja zakona (policije i sudstva). Osnovne odrednice o ituju se u filtriranju i analizi podataka, a naglaaen je nepobitni zna aj tajnosti podataka i zaatite odnosa povjerenja izmeu financijskih insitutcija i njihovih stranaka. Negativna strana MOT-a proizlazi iz preairokog opsega djelovanja: filtriranje i analiza podataka; dostavljanje nadle~nim tijelima na daljnji postupak; provoenje izobrazbe te izrada i dostavljanje povratne informacije financijskim i nefinancijskim institucijama; provoenje istra~ivanja razvoja metoda i tehnika pranja novca; donoaenje mjera za unapreenje sprje avanja i otkrivanja pranja novca i dr. FIU Republike Hrvatske  Ured za sprje avanje pranja novca Pozicioniranje Ureda u okviru Ministarstva financija utemeljuje ZSPN slijedom prihvaanja modernih zakonodavnih rjeaenja u svijetu, odnosno potpisivanjem i ratifikacijom Konvencije VE i akceptiranjem 40+8 Preporuka FATF. Prilikom osnivanja Ureda RH je slijedila praksu veine zemalja koje su, izabravai administrativni model, svoj Ured osnovale u sastavu Ministarstva financija kao samostalnu jedinicu. Sukladno meunarodnim standardima, a temeljem ZSPN, Ured je osnovan krajem 1997., kao analiti ka slu~ba s preventivnim djelovanjem na podru ju pranja novca i analiti kom obradom podataka prikupljenih od obveznika. Obavijesti o sumnjivim transakcijama proizaale analiti kom obradom dostavlja nadle~nim dr~avnim tijelima (DORH i/ili Ministarstvu unutarnjih poslova, Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta te nadzornim slu~bama Ministarstva financija) i inozemnim FIU na daljnje postupanje. Ured provodi neposredni nadzor (administrativni-off site nadzor) nad obveznicima provedbe mjera za sprje avanje pranja novca dok druga nadzorna tijela Ministarstva financija (Porezna uprava, Carinska uprava RH, Devizni inspektorat), HNB i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga obveznike nadziru izravno (on site). Administrativni (off site) nadzor obuhvaa nadzor opeg akta obveznika, odreivanje ovlaatene osobe obveznika, nadzor rokova dostave i kvalitete podataka u obrascima i provoenje unutarnjeg nadzora, a izravni nadzor (on site) kojeg provode nadzorna tijela odnosi se na redoviti (obuhvaa formalne i suatinske kontrole) i posebni ciljani nadzor. Posebno se istie preventivna i represivna uloga izravnog nadzora jer na taj na in nadzorna tijela upozoravaju Ured i obveznike na nedostatke u provoenju ZSPN. Ured na osnovu ZSPNFT obavlja i druge poslove bitne za razvoj preventivne strategije odnosno: provodi stru no osposobljavanje obveznika, koordinira provoenje nadzora te zajedno s nadzornim tijelima surauje s obveznicima prilikom sastavljanja liste indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija i stranaka. Predla~e izmjene i dopune propisa iz podru ja sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma, promi e meunarodnu suradnju te obavjeauje javnost o najnovijim postignuima. Na istom tragu, najmanje jednom godianje objavljuje statisti ke podatke s podru ja pranja novca i financiranja terorizma. Iz navedenog proizlazi da je Ured samo jedna karika u lancu koja tek interaktivnom suradnjom s drugim nadle~nim tijelima mo~e dati svoj puni doprinos daljnjem razvoju strategije sprje avanja pranja novca i financiranja teorizma u RH. Osnovne zadae Ureda  Za obavjeatajnu djelatnosti FIU karakteristi ne su tri aktivnosti: zaprimanje, analiziranje i, kona no, dostavljanje podataka. Kao pravilo, zaprimanje podrazumijeva postojanje odreenog stupnja povjerljivosti i tajnosti izmeu tijela nadle~nih za suzbijanje pranja novca i financijskih institucija koje prijavljuju sumnjive transakcije povezane s pranjem novca . Ured zaprima podatke o identitetu stranke koja obavlja transakciju u gotovini, stranoj valuti, vrijednosnim papirima, plemenitim kovinama i draguljima u vrijednosti 200.000 kuna i vie, informacije o povezanim transakcijama u ukupnom iznosu od 200.000 kuna i vie, informacije o transakcijama koje su vezane za poslove ~ivotnog osiguranja ako godianji zbroj premija prelazi 40.000 kuna, kao i informacije o svim gotovinskim ili negotovinskim transakcijama kod kojih postoji sumnja na pranje novca. Ured takoer zaprima podatke kada je transakcija odbijena, kao i podatke od Carinske uprave RH o prijenosu ili pokuaajima prijenosa preko dr~avne granice iznosa od 40.000 kuna i viae. Sukladno lanku 6. ZSPN, osim podataka o stranci Ured prikuplja i podatke o transakciji koji se odnose na podatke o nalogodavatelju i osobi kojoj je namijenjena transakcija, svrsi transakcije, nadnevku i vremenu obavljanja transakcije, iznosu, na inu obavljanja i valuti u kojoj se transakcija obavlja. Okosnica rada Ureda je analiti ka obrada podataka o gotovinskim i sumnjivim transakcijama. Ukoliko utvrdi da postoji povezanost transakcije s kriminalnim aktivnostima odreenih osoba ili da na in obavljanja financijske transakcije odgovara razraenim tipologijama pranja novca u RH, odnosno meunarodnim standardima, dostavlja ih nadle~nim dr~avnim tijelima ili inozemnim srodnim slu~bama na daljnje postupanje i procesuiranje u vidu obavijesti o sumnjivoj transakciji.Prikupljene podatke Ured uva deset godina, nakon ega se pohranjuju, a mogu se koristiti samo na zahtjev suda ili osobe na koju se odnose. Podaci se uniatavaju protekom godine dana od dana kada su pohranjeni. Tijekom 2006. Ured je zaprimio 2.891 obavijest o sumnjivim transakcijama temeljem ega je otvoren 281 predmet s indicijama na prikrivanje protuzakonito dobivenog novca i drugih nezakonitih aktivnosti. Analizirano je 1162 sudionika, od ega 753 fizi ke i 409 pravnih osoba. Nakon izvraene analize nadle~nim je dr~avnim tijelima ili inozemnim uredima na daljnje postupanje i procesuiranje dostavljeno: 87 predmeta (obavijesti o sumnjivim transakcijama) sa sumnjom na pranje novca, 33 dopune predmeta i 51 dodatna informacija o transakcijama koje ukazuju na po injenje drugih nezakonitih aktivnosti. Vrijednost sredstava navedenih slu ajeva obuhvaa iznos od cca 961 milijun kuna. Osim toga Ured je, temeljem lanka 10. stavak 2. ZSPN, u pet slu aja izdao nalog za odgodu obavljanja sumnjivih transakcija na 72 sata. Nakon 11. rujna 2001. Ured se aktivno uklju io u meunarodnu koordinaciju suzbijanja financiranja terorizma. Osim ato je na elu stalne koordinacije u Ministarstvu financija za provedbu Rezolucije UN 1373, njegovi predstavnici aktivno sudjeluju i u meuministarskom tijelu pri Ministarstvu vanjskih poslova. Kako je financiranje terorizma joa viae istaknuto novim ZSPNFT, u cilju njegovog sprje avanja i suzbijanja Ured provodi provjere transakcija evidentiranih u bazama te cjelokupnom financijskom sustavu RH, kao i ostale aktivnosti unapreenja meunarodne suradnje. Preventivna, analiti ka i edukativna uloga Ureda Preventivna uloga Ureda ogleda se u zakonskoj obvezi financijskog i nefinancijskog sektora (obveznika) na identifikaciju stranaka te obavjeaivanje Ureda o ZSPN odreenim financijskim transakcijama. Na taj se na in sprje ava ubacivanje prljavog novca u financijski sustav RH. Edukativna uloga Ureda ogleda se u permanentnom educiranju obveznika (bankarskog i nebankarskog sektora) u primjeni ZSPN. Ured takoer educira i djelatnike drugih nadle~nih dr~avnih tijela u poduzimanju mjera sprje avanja pranja novca te predla~e uvoenje novih modernih europskih i svjetskih mjera s ovog podru ja. Analiti ka uloga Ureda obuhvaa analiti ku obradu sumnjivih i nelogi nih transakcija te ustanovljavanje ekonomsko - financijsko - gospodarskih nepravilnosti, kao i moguu povezanost s tipologijama pranja novca i/ili kriminalnom djelatnosti. O rezultatima istih Ured obavjeauje DORH i/ili Ministarstvo unutarnjih poslova (u nastavku teksta: MUP) i inozemne urede, te zajedno s njima poduzima mjere za sprje avanje i otkrivanje pranja novca. Struktura Ureda Unutarnja organizacija FIU razlikuje se ovisno o veli ini dr~ave i opsegu djelatnosti. U nekim je zemljama organizicijska stuktura vrlo jednostavna i obuhvaa relativno malen broj zaposenih, dok je u veim dr~avama organizacija slo~enija i odgovornost podjeljena na viae razina zbog ega se zapoaljava vei broj djelatnika razli itih specijalizacija i profesija. Strukturu tipi nog FIU predstavlja rukovodilac i njegov zamjenik, a sadr~i odjele kojima je osnovna zadaa analiza, suradnja i razmjena podataka, potivanje zakonitosti, informacijska podrka i sigurnost podataka. Sukladno Uredbi o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija Ured je samostalna unutarnja ustrojstvena jedinica u sastavu Ministarstva financija, osnovana kao FIU administrativnog modela koja: prikuplja, analizira, analiti ki obrauje i pohranjuje ZSPN propisane podatke o transakcijama dobivene od obveznika, u cilju sprje avanja i otkrivanja pranja novca i sprje avanja financiranja terorizma; dostavlja obavijesti o sumnjivim transakcijama nadle~nim dr~avnim tijelima na daljnje postupanje i procesuiranje te zajedno s njima poduzima mjere za sprje avanje i otkrivanje pranja novca i sprje avanje financiranja terorizma; obavlja administrativni nadzor obveznika nad provedbom ZSPN iz djelokruga svoje nadle~nosti; neposredno i pod uvjetom uzajamnosti meunarodno razmjenjuje podatke o sumnjivim transakcijama s odgovarajuim tijelima i slu~bama pojedinih dr~ava koje se bave sprje avanjem pranja novca; obavlja i druge poslove bitne za razvoj preventivne strategije u sprje avanju pranja novca. Od samog osnivanja Ureda poslovi sprje avanja pranja novca obavljaju se, sukladno njegovim osnovim funkcijama, u dva odjela: za prevenciju i analitiku. U posljednjih deset godina sve su naprednije metode i tehnike pranja novca, od unoaenja gotovine u bankarski sustav do sofisticiranih na ina putem elektronskog bankarstva, ali i koriatenjem nebankarskog sektora i struka. Iz istih se razloga tijekom vremena mjenjao i razvijao sustav rada Ureda, sve su se viae koristile brojne mogunosti moderne tehnologije (naro ito u analiti koj obradi i strateakim analizama) ato za normalno funcioniranje Ureda strukturu ini preuskom. U tom smislu obim i vrsta poslova diktira promjenu strukture. Potreba za novom podjelom poslova po sektorima, odvajanje informatike i strateakih analiza od analitike, kao i podizanje meunarodne suradnje na viau razinu rezultirala je restrukturiranjem Ureda.  Organizacije dr~avne uprave razvijaju se, dakle, u okolini koja se i sama mijenja. Glavna su dva procesa toga mijenjanja, kao i u odnosu na organizacije uope, airenje znanja, napredovanje znanja i na njemu konstruirane tehnologije, i airenje kruga legitimnih interesa ljudi, priznavanje ljudskih prava koje te~i prema univerzalonosti . Poveanje opsega poslova, ali i promjena strukute odjela (i odsjeka), prati i poveanje broja dr~avnih slu~benika i namjeatenika potrebnih za obavljanje poslova iz djelokruga Ureda. Sistematizacijom radnih mjesta poveao se broj dr~avnih slu~benika i namjeatenika, dok su njhovi nazivi i koeficjenti prema stru noj spremi ostali isti. Novi platni sustav i sustav napredovanja  moraju biti ovisni o u incima i kvaliteti rada, a podredno i o stupnju stru ne spreme i o du~ini i kvaliteti radnog iskustva . U cilju podizanja i zadr~avanja zadovoljavajue razine kvalitete rada, smanjenja ili izbjegavanja poveane fluktuacije, zadr~avanja postojeih djelatnika te zapoaljavanja stru njaka iz drugih dr~avnih tijela, potrebno je pru~iti mogunost podizanja razine plaa svih djelatnika Ureda, nagraivanja za dodatno optereenje na radu ili za postignute natprosje ne rezultate, kao i fleksibilniji sustav napredovanja. Uredbom o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija (NN 127/07), osim dosadaanjeg odjela za prvenciju i odjela za analitiku, Ured je dobio joa dva odjela. Postojea organizacijska struktura Ureda obuhvaa:  Odjel za prevenciju i nadzor Odjel za analitiku i sumnjive transakcije Odjel za meunarodnu suradnju. Odjel za informacijski sustav i strategijske analize Odjel za prevenciju i nadzor Odjel za prevenciju obuhvaa stru ne i administrativne poslove na podru ju sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma te razvoj preventivne strategije u suradnji s domaim i inozemnim tijelima, kao i organizacijama koje se bave istom problematikom. Obim poslova obuhvaa i praenje sustava indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija, a u skladu s time pru~anje usmenih i pisanih tuma enja vezanih za prakti nu primjenu ZSPN i podzakonskih propisa. U posljednjih desetak godina sve se intenzivnije radi na prevenciji pranja novca u meunarodnim okvirima ato rezultira donoaenjem konvencija, smjernica i preporuka koje propisuju mjere zaatite financijskih sustava od moguih zlouporaba. U tom smislu Odjel za prevenciju predla~e zakonske i podzakonske akte te interne naputke s podru ja sprje avanja pranja novca, a u sklopu toga i s podru ja sistemske zaatite podataka i evidencija Ureda. Upravo se u ovom odjelu provodi administrativni off site nadzor obveznika ato u nemalom broju slu ajeva rezultira podnoaenjem zahtjeva za pokretanje prekraajnog postupka. Nova organizacijska struktura Odjel za prevenciju grana na dva odsjeka: Odsjek za financijski sektor i Odsjek za nefinancijski sektor, s obzirom na vrstu obveznika. Odsjek za financijski sektor Odsjek za financijski sektor obavlja stru ne i administrativne poslove na podru ju sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma u suradnji s obveznicima financijskog sektora (isklju ivo bankarskog i nebankarskog financijskog sektora) te poslove meunarodne suradnje. O ostvarenoj suradnji i zaprimljenim obavijestima o provedenim transakcijama sastavljaju se i obveznicima financijskog sektora dostavljaju povratne informacije o sumnjivim transakcijama (tzv. feedback). Osobito je zna ajan administrativni nadzor nad obveznicima financijskog sektora, provoenje koordinacije nadzora s nadle~nim dr~avnim tijelima i zaklju no, podnoaenje zahtjeva za pokretanje prekraajnog postupka nadle~nim dr~avnim tijelima. Nadalje, u suradnji s nadzornim tijelima razvija se i prati sustav indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija obveznika financijskog sektora te predla~u i pripremaju zakonske, podzakonske i interne propise s podru ja sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma. O prakti noj primjeni zakonskih i podzakonskih akata daju se stru na mialjenja. U cilju provoenja sustavne edukacije i stru nog osposobljavanja slu~benika Ureda, ovlaatenih osobe obveznika financijskog sektora i slu~benika drugih nadle~nih dr~avnih tijela, u suradnji s domaim i inozemnih stru njacima pripremaju se seminari, radni sastanci i prezentacije u zemlji i inozemstvu, a vezano za razvoj preventivne i operativne strategije u podru ju sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma. Odsjek za nefinancijski sektor Djelokrug rada Odsjeka za nefinancijski sektor odnosi se na sve djelatnosti koje obavlja i Odjek za financijski sektor s tom razlikom ato ovaj Odsjek obavlja stru ne i administrativne poslove na podru ju sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma u suradnji sa obveznicima isklju ivo nefinancijskog sektora kao ato su prireiva i igara na sreu, poslovni subjekti za promet nekretninama, poslovni subjekti za promet umjetninama, odvjetnici i javni bilje~nici, porezni savjetnici, ra unovoe i revizori te svi drugi nefinancijski obveznici iz lanka 2. i 9.a ZSPN. Odjel za analitiku Osnovna uloga Odjela za analitiku je analiti ka obrada podataka o zaprimljenim gotovinskim i sumnjivim transakcijama temeljem odreenih indikatora i metodologija, a na osnovi specifi ne ekspertize (tzv. grupno-obavjeatajne analitike). Predstavlja  klju ni odjel unutar FIU, s obzirom da zaprima sumnjive transakcije i druge obavijesti te ih analizira . U sklopu suradnje putem razmjene podataka i informacija s odgovarajuim meunarodnim tijelima i organizacijama koje se bave sprje avanjem i otkrivanjem pranja novca, Odjel za analitiku sudjeluje u meunarodnoj suradnji te analizira i prati tendencije pranja novca u zemlji i meunarodno. Joa jedna od va~nih analiti kih pokazatelja rada Odjela upravo je izvjeae o radu Ureda sa sveobuhvatnom analizom i procjenom zaprimljenih podataka o transakcijama i trendovima pranja novca u zemlji, ato obuhvaa otkrivanje sumnjivih transakcija i nelogi nih ekonomsko-poslovnih odnosa temeljem odreenih indikatora, u cilju potvrivanja ili odbacivanja sumnje na pranje novca. Na elnik Odjela predla~e analiti ku obradu novih predmeta, a inspektori utvruju indicije na pranje novca te uspostavljaju vezu izmeu sumnjive transakcije i odreene kriminalne aktivnosti u zemlji i inozemstvu iz koje potje u nezakonita sredstva. Nadalje, djelatnici Odjela za analitiku predla~u razvoj operativne strategije Ureda, predla~u poboljaanje analiti kog rada Ureda, analiziraju, prognoziraju i pripremaju izvjeaa o stanju na podru ju sprje avanja pranja novca te izrauju tipologije pranja novca u RH. Zaklju no, Odjel za analitiku intenzivno radi na razvoju meunarodnih odnosa te pod uvjetom uzajamnosti obavlja meunarodnu razmjenu podataka o sumnjivim transakcijama s odgovarajuim inozemnim tijelima i organizacijama (u djelokrugu sprje avanja i otkrivanja pranja novca). Pripremaju se i provode bilateralni i drugi sporazumi iz podru ja sprje avanja i otkrivanja pranja novca s odgovarajuim tijelima drugih dr~ava i meunarodnih organizacija. Odjel koji je odgovoran za zaprimanje i analizu obavijesti obveznika (Odjel za analitiku) klju ni je odjel unutar FIU, s obzirom da zaprima sumnjive transakcije i druge obavijesti te ih analizira. Odjel za analitiku mo~e komunicirati s ovlaatenim osobama i drugim predstavnicima obveznika, a vezano za pojedina ni slu aj.  Djelatnici tog Odjela u pravilu rade na internim bazama sumnjivih transakcija i izdaju naloge za odgodu obavljanja transakcija (zamrzavanje sredstava), osim ako funkcioniranje informacijskog sustava postane toliko va~no da ga je nu~no ustrojiti u sklopu posebnog odjela . Odsjek za analiti ku obradu transakcija Zadaa Odsjeka za analiti ku obradu transakcija sastoji se u obavljanju predanaliti ke obrade transakcija koja uklju uje pretra~ivanje baza transakcija, izdvajanje transakcija po odreenim kriterijima, pretra~ivanje drugih raspolo~ivih internih i eksternih baza podataka te sastavljanje izvjeaa s prijedlogom za otvaranje analiti kog predmeta. Svi odjeli unutar Ureda rade u zajedni kom cilju zbog ega su im poslovi nu~no isprepleteni. Meuodnos se o ituje i u radu Odsjeka za analiti ku obradu transakcija prilikom periodi nog sastavljanja izvjeaa o informacijama dobivenih od obveznika (Izvjeae o transakcijama) i dostavljanja istog Odjelu za prevenciju i nadzor te Odjelu za informacijski sustav i strategijske analize. Konkretni prijedlozi za unaprjeenje rada u predanaliti koj i analiti koj obradi takoer e se dostavljati svim ostalim odjelima unutar Ureda. Osnova djelovanja ovog Odsjeka vidljiva je u obavljanju analiti ke obrade transakcija slijedom obrazlo~enih obavijesti o sumnjivim transakcijama dostavljenih od nadle~nih tijela, a uklju uje otvaranje analiti kog predmeta, analiti ku obradu transakcija i sastavljanje izvjeaa s prijedlogom za zatvaranje predmeta. Analiti ka obrada transakcija uklju uje i transakcije vezane za financiranje terorizma (osim zaprimanja lista imena fizi kih osoba i entiteta osumnji enih ili povezanih s terorizmom postupak analiti ke obrade je isti). Odsjek za sumnjive transakcije U okviru Odsjeka za sumnjive transakcije inspektori provode analizu sumnjivih transakcija vezanih za nelogi ne ekonomsko-poslovne odnose temeljem propisanih indikatora. Postupak analize potvrdit e ili odbaciti sumnju na pranje novca, odnosno ukazati da daljnji smjer analiti ke obrade sumnjivih transakcija, a sastoji se od utvrivanja indicija na pranje novca te uspostavljanja veze izmeu sumnjive transakcije i odreene kriminalne aktivnosti u zemlji i inozemstvu iz koje nezakonita sredstva potje u. Takoer, ovlaaten je tijekom analiti ke obrade nalo~iti obvezniku odgodu obavljanja sumnjivih transakcija najviae za 72 sata, a slijedom toga obavijesti o sumnjivim transakcijama dostaviti nadle~nim dr~avnim tijelima na daljnje postupanje i procesuiranje, s preporukom o poduzimanju mjera i postupaka sa sumnjivim transakcijama. U cilju unapreenja rada, predla~e razvoj operativne strategije i poboljaanje analiti kog rada Ureda u cijelosti. Odjel za informacijski sustav i strategijske analize Odjel za informacijski sustav i strategijske analize projektira i razvija inteligentni informacijski sustav Ureda sa svim podsustavima. Nadalje, podatke o gotovinskim, gotovinskim povezanim i sumnjivim transakcijama pohranjuje u baze transakcija putem posebno licenciranog aplikativnog softvera te obavlja administrativne poslove vezane uz informati ki unos i upotrebu podataka iz baza Ureda. Uloga ovog Odjela je neizostavna, a njegov zna aj se isti e u pru~anju informati ke podrake operativnoj i strateakoj analitici, te prevenciji i administrativnom nadzoru. Na taj na in analizira, prognozira i priprema izvjeaa o stanju na podru ju sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma te izrauje tipologije pranja novca u RH. Prepoznaje, prati i analizira pojavne oblike pranja novca u odnosu na karakteristi ne kriterije i elemente koji odreuju promatranu pojavu. Proizaala saznanja iz provedenih analiza koristit e za prijedlog podzakonskih i drugih internih propisa s podru ja sistemske zaatite podataka i evidencija, ali i prilikom informati ke edukaciju slu~benika Ureda i ovlaatenih osoba obveznika. Tehni ki poslovi obuhvaaju administriranje baza, implementiranja standarda i rada na podru ju aplikacije i programiranja, kao i organizaciju, provoenje i nadzor sustava zaatite podataka i evidencija Ureda. Osim ato daje hardversku i softversku podraku, sadr~i i poslove tehni kog odr~avanja i administriranja sustava. Odr~ava baze podataka i analiti ki softver za vizualizaciju slu ajeva. Inspektori Odjela organiziraju i nadziru sustav za provedbu elektroni kog prijenosa i obrade podataka zaprimljenih od obveznika te odreuju pravila i standarde zaatite te na in koriatenja informacijske infrastrukture Ureda. U svijetlu daljnjeg unapreenja rada razvija posebne metode analiti kog rada, analizira stanje primjene suvremenih informati kih rjeaenja u podru jima iz nadle~nosti Ureda. Temeljem izvraenih procjena i prikupljenih informacija o problematici pranja novca i financiranja terorizma predla~e razvoj inteligentnog informacijskog sustava Ureda s podsustavima. Odjel za meunarodnu suradnju Novi odjel koji obuhvaa poslove iz djelokruga dotadaanjeg Odjela za prevenciju sad je Odjel za meunarodnu suradnju. Kao ato i sam naziv govori, Odjel je zadu~en za poslove meunarodne suradnje putem razmjene podataka i informacija s odgovarajuim meunarodnim tijelima i organizacijama koje se bave sprje avanjem i otkrivanjem pranja novca i financiranja terorizma. Priprema i provodi bilateralne i druge sporazume iz podru ja sprje avanja i otkrivanja pranja novca te financiranja terorizma s odgovarajuim tijelima drugih dr~ava i meunarodnim organizacijama. U cilju provoenja meunarodne suradnje, razvija meunarodne odnose te pod uvjetom uzajamnosti obavlja meunarodnu razmjenu podataka i informacija o sumnjivim transakcijama s odgovarajuim inozemnim tijelima i organizacijama koje se bave sprje avanjem i otkrivanjem pranja novca te financiranja terorizma. Inspektori sudjeluju u radu radnih skupina Ministarstva, a po potrebi i drugih ministarstava, glede zakonodavstva i prilagodbe zakonodavstvu EU s podru ja pranja novca i financiranja terorizma, kao i u radu odgovarajuih meunarodnih tijela s ovoga podru ja. Nastavno, analizira i prati tendencije pranja novca u inozemstvu, meunarodnu legislativu openito te meunarodne konvencije s podru ja sprje avanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma. Smjernice rada Ureda Osnovna okosnica i zadaa koju Ured primarno ispunjava u svojoj je biti analiti ka obrada zaprimljenih podataka. Analiza se svodi na usporedbu podataka kojima raspola~e iz svojih i baza drugih institucija. U slu aju sumnje na pranje novca Ured dostavlja obavijesti o sumnjivim transakcijama nadle~nim tijelima (DORH, MUP, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i sl.) na daljnje postupanje. Meutim, ukoliko analiti ka obrada ukazuje na neko drugo nezakonito poslovanje (npr. poreznu utaju) Ured e sve podatke proslijediti odreenim institucijama sukladno prirodi i na inu provoenja predmetnih transakcija. U tom smislu mo~e se ukratko sumirati tijek analiti kog rada Ureda: nakon zaprimanja podataka o sumnjivim transakcijama Ured, koristei i svoje baze podataka, detektira sumnjiva i nelogi na postupanja. Analiziranje i kompletiranje predmeta (prikupljanjem svih relevantnih podataka o predmetnim transakcijama i osobama) radi se sa svrhom uspostave veze izmeu sumnjive transakcije i kriminalne aktivnosti iz koje se generira prljavi novac. Zaprimljene informacije kompletirane u cjeloviti predmet prosljeuju se nadle~nim dr~avnim tijelima ukoliko modus operandi odgovara na inu djelovanja ili tipologijama poznatim u procesu pranja novca npr. nerezidentni ra uni, off shore i dr.  Nadalje, ako se utvrdi veza sumnjivih transakcija s predikatnim djelom, mo~e se govoriti o ozbiljnim indicijama, ato zna i da se raspola~e s dovoljnom sumnjom (ali ne i dokazima) da se slu aj proslijedi nadle~nim dr~avnim tijelima, a o tim tijelima dalje ovisi provedba istrage i pronala~enje dokaza. Obavijesti o sumnjivim transakcijama sadr~e stoga informacije o transakcijama i osobama  informacije koje moraju biti pretvorene u dokaz u policijskoj istrazi ako se ~eli doi do sudskog postupka i presude . S obzirom na poduzete mjera i aktivnosti od strane Ureda na podru ju sprje avanja i otkrivanja pranja novca, vidljive su jasne naznake za osuvremenjivanjem i dopunom njezina zakonodavnog sustava te za prihvaanjem novih strategija u suzbijanju pranja novca. Unapreenje sustava je rezultiralo integriranjem RH i njezinih specijaliziranih slu~bi u odgovarajue meunarodne organizacije te izradom nove preventivne strategije u istoj sferi.  Kaznene mjere, inicijativa za poboljaanje meunarodne suradnje i preventivna politika daju svaka ponaosob va~ne doprinose. Ocjenjuje se naime, da oslanjanje isklju ivo na jednu dimenziju u suzbijanju pranja novca ne mo~e biti tako u inkovito kao jedan multidisciplinarni pristup. Takav stav se nastoji preto iti u iznala~enje odgovarajueg mehanizma kojim e se akceptirati sveobuhvatni pristup formiranju politike i strategije namijenjene za sprje avanje pranja prljavog novca . Polazei od supra navedenog, te od praksom ste enog znanja i iskustva, politika Ureda bi se trebala usmjeriti na daljnji razvoj preventivne strategije u sprje avanju koriatenja financijskog, posebice bankarskog sustava te drugih financijskih sektora u svrhu pranja novca ste enog kriminalnim aktivnostima, odnosno u razvijanju strategije otkrivanja konkretnih slu ajeva pranja novca. Polazi se od daljnjih smjernica preventivnog, informati kog i analiti ko-obavjeatajnog razvoja . Smjernice preventivne strategije Preventivna uloga Ureda o ituje se najveim djelom u okviru izrade i provoenja zakonskih i podzakonskih akata te njihovog tuma enja, dok se posebno isti e i: uklju ivanje najnovijih zahtjeva za sprje avanje i otkrivanje financiranja terorizma u financijski sustav RH; specificiranje mjera sprje avanja pranja novca; uspostava preventivnog sustavu temeljenom na stupnju rizika; usavraavanje postupaka prepoznavanja sumnjivih transakcija, odnosno njihovih posebnih obilje~ja i zna ajki koje pranje novca ima ili stje e u nacionalnom i regionalnim okvirima; podizanje stupnja u inkovitosti u poduzimanju radnji i mjera radi sprje avanja i otkrivanja pranja novca, kako od strane obveznika tako i od strane nadle~nih dr~avnih tijela; sustavno i koordinirano djelovanje svih mjerodavnih slu~bi u RH u suzbijanju pranja novca; obveza voenja sveobuhvatne evidencije i statistike od strane obveznika, kao i svih drugih tijela u postupku; obavjeaivanje javnosti putem medija o pranju novca; razvijanje odnosa s obveznicima u smislu tuma enja zakonskih odredbi i ja anja suradnje; odr~avanje edukativnih seminara, odnosno radnih sastanaka s pojedinim skupinama obveznika. Analiti ko-obavjeatajne smjernice Analiti ka uloga Ureda jedna je od najzna ajnijih i ini temeljnu okosnicu rada svake FIU. Unutar provoenja analiti ke obrade predmeta i dostavljanja uo enih nepravilnosti nadle~nim tijelima ubraja se joa i: poveanje u inkovitosti glede sustavne pretrage baza podataka Ureda i otkrivanja sumnjivih transakcija; permanentno djelovanje na poveanju brzine analiti ko-obavjeatajne obrade otvorenih predmeta; kreiranje sustava praenja tipologije tehnika i metoda pranja novca; kreiranje "feedback" veze prema obveznicima. Smjernice daljnjeg razvoja informacijskog sustava Ureda Kako niti jedan sustav nije stati an ve se neprestano razvija i unapreuje, kako na podru ju sprje avanja pranja novca, financiranja terorizma, informati ke tehnologije tako i proairenja obuhvata djelovanja nefinancijskog sektora, daljnji je razvoj Ureda potrebno usmjeriti ka: daljnjoj modernizaciji kompjuterskog hardwarea i softwarea; razvoju manjih programa za analiti ki i statisti ki rad inspektora; uspostavi novih baza podataka, odnosno povezivanju s bazama podataka drugih slu~bi u RH (Carinske uprave RH, MUP, HNB i drugih); ustanovljavanju i razvoju osnovnih parametara rada Odjela za prevenciju, analitiku, informacijski sustav i strategijske analize te meunarodnu suradnju (na mjese noj, kvartalnoj i godianjoj razini); potpuna implementacija rada Web stranice Ureda; edukacija grupno obavjeatajne analitike u informacijskom sustavu; Smjernice zakonodavnih inicijativa Ureda Nakon donoaenja ZSPNFT potrebno je pristupiti izradi podzakonskih propisa koji e oslikavati daljnje inicijative Ureda za usklaivanjem hrvatskih propisa na podru ju prevencije pranja novca s Varaavskom konvencijom, Treom direktivom, revidiranim Preporukama FATF, Uredbom 1889/2005 i Uredbom 1781/2006 . Smjernice kadrovskog ekipiranja Ureda Kako bi Ured mogao uspjeano realizirati sve smjernice i postavljene ciljeve te u inkovito obavljati posebno slo~ene poslove specifi ne za njegov rad, potrebno je osigurati popunu sistematizacijom predvienih mjesta. Te~i se kadrovskom ekipiranju Ureda stru njacima odreenih profila i znanja poput stru njaka za analitiku i statistiku, informatiku, financijsko tr~iate, vrijednosnice i fondove, pravnu regulativu, stru njaka za izobrazbu i edukaciju financijskih institucija, odnosno potrebno je:  i dalje sustavno provoditi edukaciju inspektora na podru ju financijskog prava, kaznenog prava te bankarstva u zemlji, a prema mogunostima i meunarodno, te obavljati razmjenu stru njaka - inspektora iz hrvatskog Ureda sa stru njacima iz inozemnih ureda (tzv. trening osoblja) .  Ljudski potencijali su obi no dio zadataka srednjeg rukovodstva, osim u velikim FIU gdje je posebno ustrojen odjel za ljudske potencijale. FIU mo~e imati potrebu za stru njacima iz airokog podru ja, osobito kad je opseg obveze na izvjeaivanje proairen izvan financijskih institucija. Ekonomisti, bankari, odvjetnici, policajci, informati ari, brokeri te stru njaci za osiguranja i igre na sreu nalaze se meu stru njacima koji bi bili neophodni za analizu obavijesti o sumnjivim transakcijama. Pored znanja iz specifi nog podru ja, djelatnici u Odjelu za analitiku trebaju imati takoer i dobre analiti ke vjeatine . Obveze djelatnika i povjerljivost podataka  Vrlo specifi na priroda posla u FIU esto vodi tome da se u zakon uklju uju stroga pravila vezana za povjerljivost podataka kojima raspola~u djelatnici&  . U tom svijetlu, svaka je osoba prilikom zapoaljavanja u Uredu du~na potpisati Izjavu o uvanju tajnosti podataka. Njome se pod materijalnom i kaznenom odgovornoau obvezuje da e uvati u tajnosti sve podatke, informacije i saznanja do kojih doe u vezi s radom u Uredu, odnosno da ih nee priopiti drugoj osobi, predati ili na drugi na in u initi pristupa nim. Obveze uvanja tajnosti podataka djelatnici se moraju pridr~avati i nakon prestanka rada u Uredu. Temeljem lanka 15. ZSPN svi prikupljeni podaci povjerljivog su i tajnog zna aja, a mogu se koristiti samo za za otkrivanje i sprje avanje pranja novca ili kaznenog djela u vezi s pranjem novca (dostava podataka Uredu te drugim nadle~nim dr~avnim tijelima ne smatra se povredom bankarske ili druge tajne). Nadalje, lankom 17. ZSPN propisano je da Ured i obveznik ne obavjeauju osobu o prikupljenim podacima koji se na nju odnose niti o postupanju na temelju istog Zakona, odnosno Ured daje podatke samo na zahtjev suda. Ured mo~e podatke kojima raspola~e dati na uvid osobi na koju se oni odnose na njen zahtjev, i to deset godina nakon njihova prikupljanja. Pitanja sigurnosti Uz povjerljivost podataka, idue je va~no pitanje sigurnosti koje se odnosi na zaatitu prostora i ograni enje pristupa bazama podataka ili odreenim prostorima unutar FIU.  Posebna zaatita je vrlo esto predviena za prostore gdje se nalaze podaci o sumnjivim transakcijama odnosno u drugim prostorijama FIU u kojima se smjeatene baze podataka.  Zaatita tajnosti podataka u Uredu propisana je Naputkom o zaatiti tajnosti podataka, postupku s pismenima, mjerama zaatite radnog prostora i dokumenata i odr~avanju reda u Uredu za sprje avanje pranja novca (u nastavku teksta: Naputak o zaatiti tajnosti podataka). Njime se u prvom se redu definira pojam slu~bene tajne i ozna avanje tajnosti podataka, primanje i urud~biranje poate te postupak s pismenima u Uredu, nadzor ulaza i boravka u prostorijama Ureda, kao i mjere zaatite radnog prostora i dokumenata. Sukladno lanku 19. Naputka o zaatiti tajnosti podataka, prostorije Ureda nalaze se pod video nadzorom 0-24 sata. U prostorijama Ureda nalazi se alarmni ureaj radi sprje avanja neovlaatenog ulaska u prostorije ili sprje avanja neovlaatenog pristupa pojedinim prostorijama ili predmetima. Zaatita podataka u elektronskom obliku regulirana je Naputkom o koritenju i obveznim mjerama zatite inteligentnog informacijskog sustava Ureda (u nastavku teksta: Naputak o zatiti informacijskog sustava) koji propisuje sustav ovlatenog koritenja i obvezne mjere zatite podataka, informacija i znanja prikupljenih temeljem ZSPN i Pravilnika, na razini cjelokupnog Inteligentnog informacijskog sustava Ureda. uvanje, zaatita i sigurnost podataka, informacija i znanja u Uredu obuhvaa nekoliko vrsta zaatite: fizi ku, tehni ku, korisni ku, zaatitu na razini datoteka te zaatitu od provale u Inteligentni informati ki sustav. Odvajanje baza podataka FIU od vanjskog elektroni kog svijeta vrlo je zna ajan element u odr~avanju sigurnosti i povjerljivosti podataka FIU.  U mnogim se FIU kompjuterski sustav sastoji od unutarnje mre~e koja ima ograni enje u pristupu vanjskim bazama. Instalira se posebni softver za zaatitu podataka i koristi se sustav enkripcije poruka u svakoj razmjeni osjetljivih podataka s drugim tijelima . Temeljem lanka 3. Naputka o zaatiti informacijskog sustava zabranjeno je povezivanje ra unala koji su sastavni dio jedinstvene ra unalne mre~e Ureda s ra unalima izvan te ra unalne mre~e. Jednako tako, zabranjuje se povezivanje ra unala za tzv. "virusna testiranja" s ra unalima koji su sastavni dio ra unalne mre~e Ureda, kao i povezivanje ra unala Ureda namijenjenog za direktnu komunikaciju s javnim mre~ama bilo kojeg ra unala u ra unalnoj mre~i Ureda. Povezivanje Ureda s vanjskim ra unalima obavlja se pomou fizi ki izdvojenih ra unala koja nisu sastavni dio njegove ra unalne mre~e, posebno prilagoenih za specifi ne namjene u pogledu zaatite i sigurnosti. Meunarodna suradnja FIU Sukladno 40. Preporuci FATF, dr~ave trebaju osigurati da nadle~na tijela pru~aju najairi mogui opseg meunarodne suradnje srodnim inozemnim tijelima. Mora postojati jasan i djelotvoran pristup kako bi se olakaala brza i konstruktivna razmjena podataka izravno izmeu srodnih tijela, spontano ili temeljem zahtjeva, a koji se odnose i na pranje novca i na predikatna kaznena djela (iz kojih taj novac proizlazi). Svakom bi FIU domae zakonodavstvo trebalo omoguiti razmjenjivanje, bilo spontano ili na zahtjev, bilo koje informacije o financijskim transakcijama za koju sumnja na moguu povezanost s pranjem novca. Zahtjev FIU za dostavom informacija mora sadr~avati razlog za upit o predmetnim podacima, svrhu za koju e se ti podaci koristiti, kao i sadr~aj istrage u tijeku. Na taj e na in FIU koji zaprima zahtjev pobli~e odrediti da li je zahtjev usaglaaen s domaim zakonodavstvom i dostaviti tra~enu informaciju . Temeljem lanka 14. ZSPN Ured mo~e zhaprimljene podatke dostavljati odgovarajuim tijelima i organizacijama pojedinih dr~ava te meunarodnim organizacijama koje se bave sprje avanjem pranja novca, i to na njihov zahtjev pod uvjetom uzajamnosti. Pranje novca i financiranje terorizma je problem meunarodnog karaktera, stoga bi mjere koje se primjenjuju na razini samo jedne dr~ave mogle imati vrlo ograni eni utjecaj. U velikom broju slu ajeva ak je nemogue zamisliti cjelovitu analiti ku obradu predmeta odnosno analizu sumnjivih transakcija bez podrake nekog drugog FIU, podataka o stranci ili transakcijama kojima raspola~u, kao i bez podataka iz kaznene evidencije. Svaka analiza tijeka novca neminovno dovodi do (po etne) to ke ulaza u financijski sustav RH ili do (finalne to ke) izlaza iz financijskog sustava, a ato je esto povezano s transakcijama novca iz/u druge zemlje. U cilju uvoenja dostatnog stupnja harmonizacije, Vijee EU donijelo je Odluku 2000/642/JHA koja izla~e specifi ne korektivne mjere unutar sustava EU. Osnovna ideja predmetne Odluke je provoenje predlo~enih mjera u cilju prevladavanja prepreka meusobne suradnje nastalih zbog razli ite prirode i djelatnosti nacionalnih FIU.  Nu~nost meunarodne suradnje o ituje se u potrebi kontrole i nadzora tijekova novca i sredstava kako bi se prikupile obavijesti o kretanju pojedinih osoba i eventualna saznanja o njihovoj kriminalnoj djelatnosti, ato mo~e slu~iti kao sredstvo prikupljanja relevantnih podataka za meunarodnu pravnu pomo. Va~no je naglasiti da jedino kroz meunarodnu suradnju mo~emo zaokru~iti cjelinu, tj. osigurati uvid u cijelu sliku . Egmont grupa U okviru meunarodne suradnje sa svrhom suzbijanja pranja novca, RH je 1998. postala punopravni lan Egmont grupe. Kako je meunarodna suradnja od velike va~nosti, Ured je provodi sukladno ZSPN i Sporazumu o suradnji i razmjeni podataka s inozemnim FIU. Sporazumi o razumjevanju (Memorandum of Understanding) predstavljaju osnovu razmjene podataka izmeu FIU. Egmont grupa je meunarodna mre~a FIU koja promi e unapreenje komunikacije i interakcije izmeu FIU u obliku suradnje i razmjene informacija o sumnjivim transakcijama te pranju novca i financiranju terorizma na meunarodnoj razini. U sastavu je trenutno 101 FIU, a zadae su joj podjeljene na pet radnih grupa s razli itih podru ja: pravo (Legal Working Group), edukacija i razmjena podataka (The Training Working Group), razvojne strategije (The outreach Working Group), unapreenje tipologija (The operational Working Group) i informatika (The IT Working Group). Ciljevi Egmont grupe su dvostruki: s jedne joj je strane namjera unaprijediti djelovanje FIU na nacionalnoj razini, dok se s druge strane poti e meunarodna suradnja. Egmont grupa u tom smislu predstavlja  uporiate airenju mre~e meunarodne komunikacije kojom se razmjenjuju informacije o pranju novca i financijskim kaznenim djelima (financial crime) openito  koristei se novim tehologijama. U tom je smislu i De Gabrielle zaklju ila da je jedno od najva~nijih postignua Egmont grupe stvaranje zaatiene Internet komunikacije kroz Egmontov meunarodni sigurnosni Internetski web sustav& olakaavajui prakti nu i brzu razmjenu podataka u suzbijanju pranja novca, dok Richards govori o sigurnoj razmjeni podataka putem  vlastite virtualne mre~e ili web stranicama na Internetu. Status punopravnog lana Egmont grupe Uredu omoguava br~u i jednostavniju razmjenu podataka izmeu odgovarajuih tijela i organizacija pojedinih dr~ava, usvajanje novih tehnika i legislativnih rjeaenja prevencije, analitike i edukacije, sudjelovanje u odlu ivanju o politici Egmont grupe i mogunost rada u njezinim radnim grupama. Kao jedan od najva~nijih imbenika u suzbijanju pranja novca evidentna je usmjerenost Ureda na podru je meunarodne suradnje. Kako bi se u odreenim slu ajevima otkrilo ili potvrdilo pranje novca neophodno je pribavljanje podataka od inozemnih FIU, stoga Ured u svom radu bilateralno i multilateralno surauje i razmjenjuje podatke sa svim dr~avama s kojima je potpisan Sporazum o suradnji i razmjeni podataka. Potpisivanje bilateralnih Sporazuma o suradnji i razmjeni podataka izmeu Ureda i FIU drugih dr~ava ima za cilj olakaati razmjenu svih vrsta informacija vezano za pranje novca te omoguiti ~urno djelovanje po pojedinom upitu. POREDBENI PRIKAZ POJEDINIH SUSTAVA SPRJE AVANJA PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA U SVIJETU Uvod Prikaz pojedinih sustava sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma pru~a pregled razvoja preventivnih mjera dubinske analize stranke, identifikaciju i verifikaciju stranaka i transakcija, obavjeaivanje nadle~nih tijela te nadzor obveznika, a sve kroz prizmu usklaivanja s meunarodnim standardima. Kao zasebna cjelina prikazane su zemlje u regiji: Bosna i Hercegovina, Crna gora i Makedonija (uz Sloveniju i Srbiju) koje se usklaivanjem s meunarodnim standardima pripremaju za ulazak u EU, zatim zakonodavstvo Rumunjske kao zemlje lanice (od 1.1. 2007.) te Velike Britanije i Danske koje predstavljaju zemlje predvodnice u legislativnim rjeaenjima s ovog podru ja. BOSNA I HERCEGOVINA Bosna i Hercegovina (u nastavku teksta: BIH) donijela je 2004. novi Zakon o sprje avanju pranja novca (u nastavku teksta: Zakona BIH) koji ve u naslovu ukazuje na djelomi nu neusklaenost s Treom direktivom, odnosno s odredbama koje se odnose na financiranje terorizma. Zakon se sastoji od 43 lanka, a sadr~ajno obuhvaa i razrauje odredbe Prve i druge direktive te odreene Preporuke FATF. Obveznici Obveznici provoenja mjera za otkrivanje i sprje avanje pranja novca i financiranja terorizma sadr~e  klasi ne obveznike kao ato su banke, investicijska i mirovinska druatva i fondovi, casina, mjenja nice i sl. Osim toga, kao obveznici novijeg datuma koje uvodi Druga direktiva, pojavljuju se odvjetnici, ra unovoe, revizori, putni ke agencije, agencije za nekretnine te pravne i fizi ke osobe koje obavljaju poslove: primitka i/ili raspodjele novca ili imovine u humanitarne, dobrotvorne, vjerske, prosvjetne ili socijalne svrhe, zatim prijenos novca ili vrijednosti, kupoprodaja potra~ivanja, uvanje, investiranje, odr~avanje, upravljanje ili davanje savjeta u vezi upravljanja imovinom treih osoba, izdavanje, upravljanje i poslovanje s platnim i kreditnim karticama i drugim sredstvima plaanja, financijski leasing, izdavanje financijskih jamstava te drugih jamstava i obveza, davanje zajmova, kreditiranje, posredovanje u pregovorima o zajmovima, plasman i posredovanje u osiguranju, organiziranje i voenje nadmetanja, promet plemenitih metala i dragog kamenja (i njihovih proizvoda) te trgovina umjetni kim predmetima, plovilima, vozilima i zrakoplovima. Zbog specifi ne prirode njihovog posla, odvjetnici i odvjetni ka druatva posebno su obvezani pridr~avati se propisanih odredaba ukoliko djeluju za ili u ime stranke u smislu planiranja, pripremanja ili provoenja transakcija vezanih uz kupnju i prodaju nekretnina, upravljanje novcem, vrijednosnim papirima, upravljanje bankovnim, atednim ili ra unima vrijednosnih papira, organiziranje priloga za osnivanje, rad ili upravljanje trgova kim druatvima, pravnim osobama ili poslove vezane za kupnju i prodaju poslovnih subjekata. `iroki obuhvat obveznika, kao i precizno navoenje raznolikosti i specifi nosti njihovog poslovanja ukazuje na usklaenost s Treom direktivom, a posebice lankom 4. Zakona BIH koji propisuje iznimku od provoenja mjera za odvjetnike, odvjetni ka druatva, ra unovoe i revizore kada su odgovarajuu informaciju dobili ili primili prije, za vrijeme ili nakon sudbenog postupka, ili u tijeku utvrivanja pravne pozicije stranke, osim ako obveznici imaju ili bi trebali imati saznanja da stranka tra~i pravni savjet u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma. Mogua neusklaenost s Treom direktivom proizlazi iz nedostatka uklju ivanja fizi kih ili pravnih osoba iz lanka 2. stavak 1. to ka 3.e koje trguju robom, samo ukoliko su plaanja izvraena u gotovini u iznosu od 15.000 Eura i veem, bilo da je transakcija izvraena odjednom ili u nekoliko transakcija koje djeluju povezanima. Radi se o ograni enju gotovinskih (i povezanih) transakcija za trgovinu robom. Iako se isprva ini da se radi o nedostatku, u narednim dijelu predmetne su osobe uklju ene u zakonske odredbe u lanku 6. pod poglavljem  identifikacija stranke . Identifikacija stranke U lanku 7. Zakona BIH u uvodnom je dijelu istaknut zna aj sumnjivih transakcija i obveza identifikacije transakcije i stranke koja ju provodi. Dubinska analiza stranke i specifi nost  risk based sustava na kojem se temelji Trea direktiva u ovom Zakonu nije zastupljena. Identifikacija stanke provodi se na osnovi  rule based sustava i ograni ava s propisanim iznosom za prijavu u nacionalnoj valuti. U tom se smislu razlikuje obveza identifikacije prilikom otvaranja ra una ili uspostavljanja poslovne suradnje, odnosno za svaku transakciju ili povezane transakcije u iznosu od 30.000 KM i viae. Osiguravajue druatvo, u skladu s prirodom svog poslovanja, prijavit e transakcije isplate premije od 2.000 KM ili ukoliko jedna premija prelazi iznos od 5.000 KM. Odredba je u skladu sa lankom 11. stavak 5. to ka (a) Tree direktive, a potpada pod pojam  pojednostavljene dubinske analize stranke iako to u Zakonu BIH nije decidirano navedeno. Jednako tako, obveza identifikacije odnosi se i na kockarnice kada obavljaju transakcije u iznosu od 5.000 KM i viae, ato se usko ve~e uz lanak 10. Tree direktive koji u okviru dubinske analize stranke navodi transakciju kupnje ili razmjene kockarskih ~etona u vrijednosti od 2.000 Eura ili veoj. Uz iznimke od identifikacije, strogo je zabranjeno stupanje u poslovni odnos ili izvraenje bilo koje transakcije sa  shell bankama ili u njihovo ime, odnosno bankama u kojima nije potrebna osobna prisutnost ili nije mogue provesti identifikaciju na na in predvien odredbama Zakona BIH. Identifikacija osobe i dostavljanje podataka o prijenosu gotovine i vrijednosnih papira preko dr~avne granice, eksplicitno je kao obveza navedena tek u lanku 25. Zakona BIH. Tijela Carinske uprave obvezna su Financijsko-obavjeatajnom odjelu (FOO) dostavljati podatke o svakom prijenosu gotovine i vrijednosnih papira preko dr~avne granice u vrijednosti od 10.000 KM i viae, najkasnije u roku od tri dana od dana prenoaenja. Obvezni detalji izvjeaa o predmetnom prijenosu u etiri su to ke nabrojani u lanku 8. stavak 3. ato nije u skladu s Uredbom 1889/2005 koja, kao osnovne elemente prijave, zahtjeva i podatke o: vlasniku gotovine; primatelju gotovine; porijeklu gotovine te prijevoznom putu i prijevoznom sredstvu. Identifikacija stvarnog vlasnika Unato  tome ato je pojam stvarnog vlasnika jedan od osnovnih postulata Tree direktive Zakon BIH ga najveih djelom ne poznaje. Odredbe koje se odnose na stvarnog vlasnika i utvrivanje njegovog identiteta proizlaze iz lanka 10. Zakona BIH kojim se primarno odreuje procedura identifikacije punomonika. Tek u stavku 3. lanka 10. istog Zakona posredno je propisana obveza identifikacije punomonika u slu aju  & kada se radi o drugoj stranoj osobi ili sli nom druatvu s nepoznatim vlasnicima ili upravlja ima&  , nakon ega slijedi pribavljanje obveznih podataka uvidom u izvornu i ovjerenu dokumentaciju. Ukoliko je takva dokumentacija nedostupna, obveznik pribavlja podatke uvidom u ispravu i poslovnu dokumentaciju koju dostavi ovlaatena osoba. Zaklju no, ako niti na jedan od navedenih na ina nije mogue pribaviti tra~ene podatke, obveznik je du~an o tome zatra~iti pismenu izjavu ovlaatene osobe. Tragovi pojma stvarnog vlasnika i zakonske regulative vide se u stavku 4. istog lanka temeljem kojeg je obveznik du~an pribaviti tra~ene podatke kada je druga pravna osoba posredni ili neposredni vlasnik 20% dionica ili drugih prava odreene pravne osobe. Takve e podatke, ponovnom identifikacijom, temeljem lanka 11. Zakona BIH obveznik obnavljati najmanje jedanput godianje. Obavjeaivanje FOO Obavjeaivanje nadle~ne FOO obvezno je, temeljem lanka 13. Zakona BIH, u tri slu aja: u situaciji koja ima elemente sumnjivosti (bez obzira radi li se o transakciji, osobi ili stranci) prilikom gotovinskih transakcija u iznosu od 30.000 KM i veem ili povezanim transakcijama u istom iznosu. Usporeujui s limitom za prijavu, evidentno je da se BIH odlu ila za isti iznos, usklaen s odredbama Tree direktive. Sukladno naravi transakcije, podaci o sumnjivim transakcijama dostaviti e se FOO-u odmah nakon pojavljivanja sumnje, a prije izvraenja transakcije. Podaci o gotovinskim i gotovinskim povezanim transakcijama dostavit e se u roku tri dana nakon izvraenja transakcije. Iz razloga razli ite naravi pojedinih transakcija, a u slu aju nemogunosti dostave informacije sukladno supra navedenom, obveznik e sve zahtijevane informacije, podatke i dokumentaciju dostaviti ato prije, odnosno odmah nakon pojavljivanja sumnje na pranje novca ili financiranje terorizma. Ovlaatena osoba, unutarnji nadzor i lista indikatora Zakon BIH vrlo aturo u tri stavka lanka 15. propisuje obvezu imenovanja ovlaatene osobe i njenih zamjenika, kao i provoenje njihovog stru nog osposobljavanja. Zanimljivo je istaknuti da je od navedenog isklju en svaki obveznik koji ima etiri ili manje zaposlenih. Nadalje, propisano je obvezno provoenje unutarnjeg nadzora nad provoenjem mjera i radnji koje proizlaze iz Zakona BIH, iako nije decidirano navedeno u kojem se roku takav nadzor mora provesti. Jednako tako, obveznicima je vrlo elasti no nametnuta du~nost pripreme liste indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija, dok se tek stavkom 2. lanka 23. Zakona BIH spominje sudjelovanje FOO u izradi liste indikatora i liste zemalja koje primjenjuju meunarodno prihvaene standarde u pogledu prevencije i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma (ne/kooperativne zemlje). Nadle~nost FOO i meunarodna suradnja Za razliku od ostalog sadr~aja zakonskog teksta, ovlaatenja FOO vrlo su detaljno propisana unutar ( ak) devet lanaka Zakona BIH ( lanak 16.-24). Osim opih odredbi o nadle~nosti FOO u okviru koje se navodi i ovlast pribavljanja informacija od obveznika, u pisanom obliku ili usmeno (u ~urnim situacijama), u lanku 17. stavak 4. istog Zakona izri ito se navodi procedura u slu aju odbijanja dostave informacija od strane odvjetnika, odvjetni kog ureda, ra unovoe, revizorske tvrtke, samostalnog revizora (u vezi s lankom 4. Zakona BIH). Podatke, dokumentaciju i tra~ene informacije obveznik je du~an bez odlaganja dostaviti FOO-u u roku od sedam dana od primitka zahtjeva. Privremeno zaustavljanje izvraenja sumnjive transakcije, uz pismeni nalog, mogue je u trajanju do najviae pet dana, dok se u ~urnim slu ajevima nalog mo~e dati i usmeno. Ukoliko FOO utvrdi da viae ne postoji osnova sumnje na pranje novca i financiranje terorizma o tome e pismenim putem obavijestiti obveznika. Takva se transakcija mo~e izvraiti odmah. Ukoliko FOO ne poduzme odreene mjere u roku od pet dana, protekom istog roka obveznik mo~e izvraiti privremeno zaustavljenu transakciju. Razmjena informacija se ne odvija samo u smjeru FOO i obveznika, ve je intenzivirana lancima 20. i 21. Zakona BIH. Sva tijela koja raspola~u informacijama potrebnim za obavljanje poslova FOO obvezuju se na njihovu dostavu, kao i na dopuatenje elektronskog pristupa predmetnim informacijama, podacima i dokumentaciji. Rok dostave i za ova tijela iznosi pet dana od dana primitka zahtjeva. I iznad nacionalnih granica, lankom 21. istog Zakona propisana je meunarodna suradnja i razmjena podataka s inozemnim tijelima, FIU i meunarodnim organizacijama uklju enim u aktivnosti sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma, pod uvjetom uzajamnosti. Zaatita i uvanje podataka Temeljem lanka 28. Zakona BIH FOO je ovlaaten koristiti informacije samo u svrhe utvrene istim Zakonom. Obveznik i njegovi djelatnici takoer ne smiju otkriti stranci ili treoj osobi da je informacija o stranci ili transakciji dostavljena FOO niti da je FOO privremeno obustavio izvraenje takve transakcije, odnosno obvezniku dao upute za postupanje.  NPRTӯqcUCU#jhhMUmHnHuhhMmHnHuhhMPJmHnHu2jhhM>*B*UmHnHphuhhMmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu hMhMjhMhMU,hhCJ OJQJaJ mHnHsHtHhM hhM ! u J L 2i # k]kgd # kx]kgd # k]kgd  =%# k]kgd p# k]kgd  =%# k]kgdgdgdШR4 6 8 : < > V X Z ڲfXXDڲ&jwhhMUmHnHuhhMmHnHu2jhhM>*B*UmHnHphuhhMmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHuhhMPJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuhq_mHnHu#jhhMUmHnHu&j}hhMUmHnHu    ϻϙρkQk5Q6jqhhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHuBjhhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu'hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu   ! " # ? @ A B G H R ӸiZi=i,i!hhM6PJ]mHnHu8jhhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHu R S T n o p r s t u v w ڵڗiQ;Q+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu,jkhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu ܿzbFb(F:jehhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuFjhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu    < ϲlH3)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHuFjhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu< > @ t v x | ~ ̙|d|L6L+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu:j_hhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu    < > @ ܿzbFb(F:jYhhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuFjhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu @ D F H J L N P ϲoYEY#oYBjhhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu'hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuhhMCJ aJ mHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu ҼsX::jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHu6jShhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu <>@BLNxz|溜zezNe@ehq_6]mHnHu,jMhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8jhhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu  :<>rtvz|~Ŭu^uPuś38jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuhq_6]mHnHu,jG hhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8jhhM6>*B*U]mHnHphu+筐xcK/K7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuFj hhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu +,-/01234PQRSZ[ƱƔ|dNd*d|Fj hhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu:jA hhMCJOJQJU^JaJmHnHu[\ҺkN6N/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu:j; hhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu   ѭ{cGc)G:j5 hhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuFj hhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu   ./014ϲoYEY#oYBj hhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu'hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuhhMCJ aJ mHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu 45FGHbcdfghijҼsX::jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHu6j/ hhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu jk溜zezNe@ehq_6]mHnHu,j)hhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8j hhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHui9qd$B # k]kgd # k]kgd p# k]kgd # kx]kgd # k]kgd  =%# k]kgd2˵ˑydL0L7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHuFjhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu 2346789:;WXYZabƱƔ|dNd*d|FjhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu:j#hhMCJOJQJU^JaJmHnHubcҺkN6N/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu:jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu ѭxcK/K7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuFjhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu     ./ƱƔ|lQ;';'hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuhhMCJ aJ mHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu:jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu /0145NOPjklnopqíeIe6eÕ$hq_OJQJ^JaJmHnHu6jhhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuBjhhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphuqrsɺɝɌ{f{OfAfhq_6]mHnHu,j hhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu8jhhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu "V˵ˑydL0L7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHuFjhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu VXZ^`bdfhƱƔ|dNd*dFjhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu:jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu  "$&(ҺkN6N/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu:jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu (`bdftvx ѭxcK/K7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuFj|hhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu   /0129:ƱƔ|dNd*d|FjvhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu:jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu:;abc}~ҺkN6N/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu:jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu ѭ{cGc)G:jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuFjphhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu  ϲlSDS'lS8jjhhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhhMCJaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu :<>rtvz|~įĘlO7/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu,jhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu!hhM6PJ]mHnHu 4ѭxcK/K7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuFjdhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu 468<>@BDF~ƱƔ|dNd*d|Fj^hhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu:jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu ҺkN6N/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu:jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu NPRTfjѭ{cGc)G:jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuFjXhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu 2468JNvϲlH3)h9D:0JCJOJQJ^JaJmHnHuFjRhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu vxz̙|d|L6L+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu:jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu  <>@tvxܿzbFb(F:jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuFjLhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu x|~ϲlH3)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHuFjFhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu246:<>@BD|~̙|d|L6L+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu:jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu @f X!Z!"#h$$%%%|')(((Q)R)  =%# k]kgd p# k]kgd  =%# k]kgd # k]kgd # k]kgd~ܿzbFb(F:jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuFj@hhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu   RTVXZ\ "$XZ\ϲzl^L^8L&j hhMUmHnHu#jhhMUmHnHuhhMmHnHuhhMPJmHnHu&j: hhMUmHnHuhhMmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu\`bdfhjf ƸsQ9.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHuBj4!hhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu'hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuhhMPJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu#jhhMUmHnHuhq_mHnHu f h j СІnP7(7hhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHu6j!hhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu !!!J!L!N!R!T!V!X!Z!Ŭu^uPuŬ@hh CJaJmHnHuhq_6]mHnHu,j"hhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8j."hhM6>*B*U]mHnHphuZ!\!^!!!!!!!""""""ϻϙρkQk5Q6j#hhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHuBj(#hhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu'hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu"""""""####$#&#F#ӸiZi=i,i!hhM6PJ]mHnHu8j"$hhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHu F#H#J#~###############"$$$&$Z$ڵڗm^mAmm8j%hhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu,j$hhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHuZ$\$^$b$d$f$h$j$l$$$$$$$$$$%Ԩ~o~R~~AA hhM6]mHnHu8j&hhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu)jhhM6U]mHnHu,j%hhM6U]mHnHu%%%% %"%$%&%(%`%b%d%f%p%r%%%%%Ԩ~o~R~~AA hhM6]mHnHu8j'hhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu)jhhM6U]mHnHu,j&hhM6U]mHnHu%%%%%%%%%%&&ԨdN:N'hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuhh CJaJmHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu)jhhM6U]mHnHu,j'hhM6U]mHnHu &&&&&6'8':'n'p'r'v'x'z'|'íeIe6eÕ$hq_OJQJ^JaJmHnHu6j(hhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuBj (hhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu|'~''''''''((("(#($(&('((()(*(+(G(H(ɺɝɌ{f{OfAfɺhq_6]mHnHu,j)hhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu8j)hhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuH(I(J(O(P(d(e(f((((((((((((Ŭu^uPuśŬAhhM6]mHnHuhq_6]mHnHu,j{*hhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8j)hhM6>*B*U]mHnHphu((((((((((((((((())Ŭu^uPuśŬAhhM6]mHnHuhq_6]mHnHu,ju+hhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8j*hhM6>*B*U]mHnHphu)))) )-).)/)I)J)K)N)O)P)Q)R)Ŭu^uPuŬ@hh CJaJmHnHuhq_6]mHnHu,jo,hhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8j+hhM6>*B*U]mHnHphuR)S)T)p)q)r)s)v)w)))))))ϻϙρkQk5Q6ji-hhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHuBj,hhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu'hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu))))))))))))))ӸiZi=i,i!hhM6PJ]mHnHu8j-hhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHu R)))*+,--../00<2234t5F677 9 # k]kgd # k]kgd # k]kgd  =%# k]kgd p# k]kgd)))))))))))),*.*0*2*<*>*j*l*n**ڵڗm^mAmm8j.hhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu,jc.hhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu*************+ԨzbLb(zbFj/hhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu)jhhM6U]mHnHu,j]/hhM6U]mHnHu +++b+d+f++++++++++ҺhS668jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu:jW0hhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu++++++,T,V,X,,,,ѭ{cGc)G:jQ1hhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuFj0hhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu ,,,,,,,,,,,,,,`-ϲlH3)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHuFj1hhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu`-b-d-----------̙|dT9#+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuhh CJaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu:jK2hhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu -------.....ճՀjT:j3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hh OJQJ^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuBj2hhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu'hhMOJQJ^JaJmHnHu ..........,/./0/2/8/:/ʷʜvb@(.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHuBj3hhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu'hhMOJQJ^JaJmHnHuhh CJaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu6jE3hhMOJQJU^JaJmHnHu:/^/////////////w\D&:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHu6j?4hhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu%h0JOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu //20406080B0D0~00000000000溜zezNe@e0hh CJaJmHnHuhq_6]mHnHu,j95hhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8j4hhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu000111 111111,2.202ϻϙρkQk5Q6j36hhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHuBj5hhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu'hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu026282:2<2>2@2x2z2|2~2222ӸiZi=i,i!hhM6PJ]mHnHu8j6hhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHu 222222222222.3032343>3@3|3~333ڵڗm^mAmm8j7hhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu,j-7hhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu33333333344444ԨzbLb(zbFj8hhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu)jhhM6U]mHnHu,j'8hhM6U]mHnHu 444J4L4N4444444444ҺhS668jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu:j!9hhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu4444444,5.505d5f5h5ѭ{cGc)G:j:hhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuFj9hhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu h5n5p5r5t5v5x55555555ϲlH3)h9D:0JCJOJQJ^JaJmHnHuFj:hhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu 5666686:6@6B6D6F6H6J666̙|d|L6L+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu:j;hhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu 666666666677ܿzbFb(F:j<hhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuFj;hhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu 77 7 7777J7L7N7P7^7`7d77ϲlH3)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHuFj<hhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu777777777777&8(8̙|d|L6L+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu:j =hhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu (8*8,8:8<8@8888999ܿzbFb(F:j>hhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuFj=hhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu 9999 9"9$9\9^9`9b9p9r9v99ϲlH3)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHuFj>hhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu999:: :::::: :":̙|dTD)4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuhhcCJaJmHnHuhh CJaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu:j>hhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu 9::::: :H;< =>>>!??p@2A4A"BoB  =%# k]kgd  =%# k]kgd p# k]kgd # k]kgd # k]kgd":$:\:^:`:b:h:j:;;;8;:;<;鳘jPj4P6j?hhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuBjz?hhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu'hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu <;B;D;F;H;J;L;;;;;;;;ӸiZi=i,i!hhM6PJ]mHnHu8jt@hhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHu ;;;;<<< < <<<<J<L<N<P<Z<\<<<<<ڵڗm^mGmm,jnAhhM6U]mHnHuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu,j@hhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu<<<=== = ==F=H=J=L=V=X====>Ԩ~o~X~~GG hhM6]mHnHu,jhBhhM6U]mHnHuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu)jhhM6U]mHnHu,jAhhM6U]mHnHu>> > > >>>>>>.>/>ԨdN:N'hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuhh CJaJmHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu)jhhM6U]mHnHu,jBhhM6U]mHnHu />0>1>4>5>{>|>}>>>>>>>>íeIe6eÕ$hq_OJQJ^JaJmHnHu6jChhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuBjbChhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu>>>>>>>>>>>>????? ?!?"?#???@?ɺɣɒɁlUlGlɺhq_6]mHnHu,jDhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu,j\DhhM6U]mHnHuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu@?A?B?G?H?n?o?p????????????Ŭu^uPuśŬAhhM6]mHnHuhq_6]mHnHu,jEhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8jVEhhM6>*B*U]mHnHphu????@(@*@,@`@b@d@j@l@n@p@r@t@@@Ŭu^uPuśŬAhhM6]mHnHuhq_6]mHnHu,jFhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8jPFhhM6>*B*U]mHnHphu@@@@@@@@"A$A&A,A.A0A2A4AŬu^uPuŬDhh mHnHuhq_6]mHnHu,jGhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8jJGhhM6>*B*U]mHnHphu4A6A8ApArAtAvAxAzAAABBBBB B!B"B#B˿˫˝ˏ}i}^}C4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuhq_mHnHu&jHhhMUmHnHu#jhhMUmHnHuhhMmHnHuhhMPJmHnHu&jDHhhMUmHnHuhhMmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu#B$B@BABBBCBFBGBKBLBMBgBhBiB鳘jPj4P6jIhhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuBj>IhhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu'hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu iBlBmBnBoBpBqBrBBBBBBBBBBBӸ~\D..*hhMOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHuBj8JhhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu'hhMOJQJ^JaJmHnHuhh CJaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHuoBpBBBdDdEFgFFFHtI@JKKKKLMNNVO # k]kgd # k]kgd  =%# k]kgd p# k]kgd # kx]kgdBBBBBBBBBBBBBBBBʷʜvb@(.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHuBj2KhhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu'hhMOJQJ^JaJmHnHuhh CJaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu6jJhhMOJQJU^JaJmHnHuBDD DTDVDXD^D`DbDdDfDhDӹӝoW9 1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHu6jKhhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu hDDDDDDDEE ETEVEXE^E`EbEdEfEhEEEב׀kTkFkhq_6]mHnHu,jLhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu,j,LhhM6U]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHuhhM6]mHnHuEEEEEEEEEEFFFFFFF$F%FŬu^uPuśŬAhhM6]mHnHuhq_6]mHnHu,jMhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8j&MhhM6>*B*U]mHnHphu%F&F'F,F-FCFDFEF_F`FaFdFeFfFgFhFŬu^uPuś38jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuhq_6]mHnHu,jNhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8j NhhM6>*B*U]mHnHphuhFiFFFFFFFFFFFFF筐x`D`&D:jOhhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuFjOhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu FFFFFFFFFFFFFϲfM>M!fM8jPhhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu+hhcCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu FFZH\H^HHHHHHHHHHįĘlO7/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu,jPhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu!hhM6PJ]mHnHu HHHHHHHH,I.I0IdIѭxcK/K7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuFjQhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu dIfIhInIpIrItIvIxIIIIIIIƱƔ|dNd*d|FjRhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu:jQhhMCJOJQJU^JaJmHnHuIIIII0J2J4J:JJ@JBJDJҺkN6N/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu:jRhhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu DJ|J~JJJJJJJJJJJѭ{cGc)G:jShhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuFjShhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu JKKKKK K KDKFKHKJKTKϲfM>M!fM8jShhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu+hhcCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu TKVKKKKKKKKKKKKKK6L8L:L*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHuhhcCJaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu,jyThhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu!hhM6PJ]mHnHu*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu MMMMMMMMMMMMMN NƱƔ|dNd*d|FjVhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu:jmVhhMCJOJQJU^JaJmHnHu NNJNLNNNNNNNNNNNҺkN>hhcCJaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu:jgWhhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu NNNNNNNNNOOOFOHOJOPOROTOVOɺɝɌ{f{OfAfhq_6]mHnHu,jaXhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu8jWhhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuVOXOZOOOOOOOOOOOP˵ˑydL0L7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHuFjXhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu PPPPPPPPPPRPTPƱƔ|lN5&5hhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhhcCJaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu:j[YhhMCJOJQJU^JaJmHnHu VOPP$RSSrTUXVWWWWWWXXY:ZZ[[ 0# k]kgd # k]kgd  =%# k]kgd # k]kgd # k]kgdTPVPXPbPdPQQQRRRR R"R$R&R˲{d{V{ˡ98jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuhq_6]mHnHu,jUZhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu,jYhhM6U]mHnHu&R(R`RbRdRfRtRvRzRRRR S筐xcK/K7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:0JCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuFjZhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu SSSSSSSS SXSZS\S^SlSnSƱƔ|dNd*d|Fj[hhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu:jO[hhMCJOJQJU^JaJmHnHunSrSSSSSSSSSSSSSҺkN6N/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu:jI\hhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:0JCJOJQJ^JaJmHnHu S T T TTTTTNTOTPTjTѭxcK/K7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuFj\hhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu jTkTlToTpTqTrTsTtTTTTTTTƱƔ|dNd*d|Fj]hhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu:jC]hhMCJOJQJU^JaJmHnHuTTTTTTTTUUUUUUҺkN6N/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu:j=^hhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu U"U#U$U%U,U-UVVVVHVѭxcK/K7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuFj^hhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu HVJVLVRVTVVVXVZV\VVVVVVVƱƔ|dNd*d|Fj_hhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu:j7_hhMCJOJQJU^JaJmHnHuVVVVVWWWWWWWWWҺkNB2hhgXCJaJmHnHuhhgXmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu:j1`hhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu WWWVWXWZW\WfWhWWWWWWWWWWWɺɝɌ{f{OfAfhq_6]mHnHu,j+ahhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu8j`hhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuWWWWXXXX$X&X\X^X`XXXXXXXѸѸ{jUj>U0Uhq_6]mHnHu,j%bhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu8jahhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhhgXCJaJmHnHuXXXXXXXXXXX\Y^Y`YYYYYYв挲{jUj>U0Uhq_6]mHnHu,jchhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu,jbhhM6U]mHnHuhhM6]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu+hhgXCJOJQJ^JaJmHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHuYYYYYYYYYYYZZѴbM5.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:0JCJOJQJ^JaJmHnHuFjchhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu ZZ2Z3Z4Z7Z8Z9Z:Z;Z*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu ZZZZZZZZZZZZZZʲxʲcK/K7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:0JCJOJQJ^JaJmHnHuFjehhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu ZZZZZZ[[[[[ [![+[ƱƔ|dNd*dFjfhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu:j fhhMCJOJQJU^JaJmHnHu +[-[^[_[`[z[{[|[[[[[[ҺkN8+hhgXCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu:jghhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:0JCJOJQJ^JaJmHnHu [[\\]x^z^__h`aa&cddeNff@g # k]kgd # kx]kgd p# k]kgd  =%# k]kgd # k]kgd  =%# k]kgd # k]kgd[[[[[[[[\h\j\l\\\\\\\\\ɺɣɒɁlUlGl;hh mHnHuhq_6]mHnHu,jhhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu,jghhM6U]mHnHuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu\\\\\\\\\]]]]]]]]]]]˿˫˝ˏ}i}^}C4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuhq_mHnHu&jhhhMUmHnHu#jhhMUmHnHuhhMmHnHuhhMPJmHnHu&j~hhhMUmHnHuhhMmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu]]^^^ ^&^(^0^2^4^h^j^l^鳘jPj4P6jihhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuBjxihhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu'hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu l^r^t^v^x^z^|^~^^^^^^^@_B_D_x_Ӹ~\D..*hhMOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHuBjrjhhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu'hhMOJQJ^JaJmHnHuhh CJ aJ mHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHux_z_|______________ʷʜvb@(.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHuBjlkhhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu'hhMOJQJ^JaJmHnHuhh CJ aJ mHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu6jjhhMOJQJU^JaJmHnHu_ `"`$`X`Z`\`b`d`f`h`j`l`ӹӝoW9 1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHu6jkhhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu l```````aaaaaaaaaaaב׀kTkFk6hh CJ aJ mHnHuhq_6]mHnHu,jlhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu,jflhhM6U]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHuhhM6]mHnHuaaa6b8b:b*B*OJQJU^JaJmHnHphu'hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuc c"c$c&c(c*cbcdcfchcrctccӸiZi=i,i!hhM6PJ]mHnHu8jZnhhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHu cccddd d dddddLdNdڵڗiQ;Q+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu,jnhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu NdPdRd`dbdddddddddddܿw[w=[([(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu:johhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuFjTohhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphuddd2e4e6e8eBeDenepereeeeeeeeeeeeɺɝɌ{f{OfAfɺhq_6]mHnHu,jphhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu8jNphhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHueeeff*f+f,fFfGfHfKfLfMfNfOfŬu^uPuś38jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuhq_6]mHnHu,jqhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8jHqhhM6>*B*U]mHnHphuOfPflfmfnfofvfwfyfffff筐xcK/K7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuFjBrhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu fffffffffffffffƱƔ|dNd*d|Fj*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu:jrhhMCJOJQJU^JaJmHnHuffggg8g9g:g=g>g?g@gAgBgҺkN6N/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu:jshhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu Bg^g_g`gaghgigkgggggѭxcK/K7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuFj6thhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu gggggggggggƱƔ|^E6EhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu:jthhMCJOJQJU^JaJmHnHu @gggghizj\k^kllmllHmImJmKmLmno  =%# k]kgd # k]kgd p# k]kgd # kx]kgd  =%# k]kgd # k]kgdggggggggggggggggŬu^uPuŬ@hh CJ aJ mHnHuhq_6]mHnHu,juhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8j0uhhM6>*B*U]mHnHphuggh8h:hhDhFhthvhxhhhhϻϙρkQk5Q6jvhhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHuBj*vhhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu'hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuhhhhhhhhhhhi idiӸiZi=i,i!hhM6PJ]mHnHu8j$whhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHu difihiiiiiiiiiiiiiiii2j4j6jjjڵڗm^mAmm8jxhhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu,jwhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHujjljnjtjvjxjzj|j~jjjjjjjkkkLkԨ~o~R~~AA hhM6]mHnHu8jyhhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu)jhhM6U]mHnHu,jxhhM6U]mHnHuLkNkPkVkXkZk\k^k`kbkkkԨdN:N'hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuhh CJ aJ mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu)jhhM6U]mHnHu,jyhhM6U]mHnHu kkkkkkkk l l lllllíeIe6eí$hq_OJQJ^JaJmHnHu6jzhhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuBjzhhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphullll0l1l2l3l6l7lIlJlKlelԾԾpZ@Z3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHuBj {hhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu'hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuhh CJ aJ mHnHu elflgljlklllmlnlolllllʷʜfM>M!f8j|hhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu6j{hhMOJQJU^JaJmHnHu lllllllllllllllįĘlO7/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu,j|hhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHullllllll$m%m&m@mѭxcK/K7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuFj}hhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu @mAmBmEmFmGmHmImLmMmNmjmkmlmmmnmn|nƱƔ|pd|X|D|6|hhMPJmHnHu&j}hhMUmHnHuhhMmHnHuhhgXmHnHuhh mHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu:j}}hhMCJOJQJU^JaJmHnHu|n~nnnnnnnnnnnoooo oख{eQe/{eBj~hhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu'hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuhhMPJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuhq_mHnHu&jw~hhMUmHnHu#jhhMUmHnHuhhMmHnHu ooDoFoHo|o~oooooooooooҼsXHX4'hhMOJQJ^JaJmHnHuhh CJ aJ mHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHu6jqhhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHuoo(p)pppkqqqrXstzt{tttfv2wxxyz{{ # k]kgd  =%# k]kgd p# k]kgd # k]kgdoooooppp p!p"p%p&p'p(píeIe6eí$hq_OJQJ^JaJmHnHu6jkhhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuBjhhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu(p)p*p+pGpHpIpJpOpPpapbpcp}p~pppppѸѸ{jUj>U0Uhq_6]mHnHu,jehhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu8jhhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhh CJ aJ mHnHuppppppppppppppppppppppqqззzezNe@eзhq_6]mHnHu,j_hhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu8jhhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu!hhM6PJ]mHnHuqqq!q"qGqHqIqcqdqeqhqiqjqkqlqŬu^uPuś38jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuhq_6]mHnHu,jYhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8j܂hhM6>*B*U]mHnHphulqmqqqqqqqqqqqqq筐x`D`&D:jShhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuFjփhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu qqqqqqqqqqqqqϲoYEY#oYBjЄhhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu'hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuhh CJ aJ mHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu qq:rrrrtrvr|r~rrrrrҼsX;#/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHu6jMhhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu rrrrrrrrsssHsѭxcK/K7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:0JCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuFjʅhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu HsJsLsRsTsVsXsZs\sssssssƱƔ|dNd*d|FjĆhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu:jGhhMCJOJQJU^JaJmHnHussssstttttttttҺkN6N/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu:jAhhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu t9t:t;t*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu rtstttwtxtytzt{t|t}tttƱƔ|dI33'hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu/hh9A0JCJ OJQJ^JaJ mHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu:j;hhMCJOJQJU^JaJmHnHu tttttttttttttttíeIe6eí$hq_OJQJ^JaJmHnHu6j5hhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuBjhhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphuttttuuuuuuv v"vVvԾԾpZ@Z3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHuBjhhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu'hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuhh CJ aJ mHnHu VvXvZv`vbvdvfvhvjvvvvvʷʜfM>M!f8jhhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu6j/hhMOJQJU^JaJmHnHu vvvvvv"w$w&w,w.w0w2w4w6wįĘlO7/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu,j)hhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu6wnwpwrwtwwwwwwwwѭxcK/K7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuFjhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu wxxx x xxxxJxLxNxPx^x`xƱƔ|dNd*d|FjhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu:j#hhMCJOJQJU^JaJmHnHu`xdxxxxxxxxxxxxxҺkN6N/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu:jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu x(y*y,y.yyByyyyyѭxcK/K7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuFjhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu yyyyyyyyy zzzz z"zƱƔ|dNd*d|FjhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu:jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu"z&zlznzpzzzzzzzzҺkN6/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu:jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:0JCJOJQJ^JaJmHnHu zzzzzzz{{H{J{L{{{{{{{{ɺɝɌ{f{OfAfhq_6]mHnHu,j hhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu8jhhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu{{{{{{{{{{|||<|ԾԾpZ@Z3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHuBjhhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu'hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuhh CJ aJ mHnHu <|>|@|F|H|J|L|N|P|R|||||||ʷʜvb@(.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHuBjhhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu'hhMOJQJ^JaJmHnHuhh CJ aJ mHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu6jhhMOJQJU^JaJmHnHu{L|N|}}}~|~'(xyՀրȂʂ8:$ # kx]ka$gd9D: L# k]kgd  =%# k]kgd # k]kgd p# k]kgd||||}}} }}}}}}}P}R}ӹӝo_oK'hhMOJQJ^JaJmHnHuhh CJ aJ mHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHu6jhhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHuR}T}V}\}^}}}}}}}}}}}íeIe6eÕ$hq_OJQJ^JaJmHnHu6jhhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuBj|hhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu}}}~~~~&~(~p~r~t~~~~~~~~~~~~ɺɝɌ{f{OfAfɺhq_6]mHnHu,jhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu8jvhhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu~~~468lnpvxz|~Ŭu^uPuŬ@hh CJ aJ mHnHuhq_6]mHnHu,jhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8jphhM6>*B*U]mHnHphu~ !ϻϙρkQk5Q6jhhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHuBjjhhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu'hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu!$%&'()*FGHIMNTUVpӸ~\D..*hhMOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHuBjdhhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu'hhMOJQJ^JaJmHnHuhh CJ aJ mHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHupqruvwxyz{ʷʜvb@(.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHuBj^hhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu'hhMOJQJ^JaJmHnHuhh CJ aJ mHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu6jhhMOJQJU^JaJmHnHù΀πҀӀԀՀր׀؀ӹӝo_oK'hhMOJQJ^JaJmHnHuhh CJ aJ mHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHu6jۗhhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu‚ĂƂȂíeIe6eí$hq_OJQJ^JaJmHnHu6j՘hhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuBjXhhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphuȂʂ̂΂ (*,2468ѸѸp[pD[6[Ѹhq_6]mHnHu,jϙhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu,jRhhM6U]mHnHuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhh CJ aJ mHnHu8:<>vxz|LNPѸѸp[pD[6[Ѹhq_6]mHnHu,jɚhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu,jLhhM6U]mHnHuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhh CJaJmHnHu҆Ԇֆ؆ɺɣɒɁlUlGl7hh CJaJmHnHuhq_6]mHnHu,jÛhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu,jFhhM6U]mHnHuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuDF;J Ԑ # k]kgd p# k]kgd  =%# k]kgd # k]kgd$ # kx]ka$gd9D:  =%# k]kgd68:<HJ468>@BDFHJב׀kTkFk6hh CJaJmHnHuhq_6]mHnHu,jhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu,j@hhM6U]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHuhhM6]mHnHuNPRϱzczUzIhh9AmHnHuhq_6]mHnHu,jhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu,j:hhM6U]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHuԍ֍؍ڍ܍ލ34589:;<˿˥˗ˉwcwXw=4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuhq_mHnHu&jhhMUmHnHu#jhhMUmHnHuhhMmHnHuhhMPJmHnHu2j4hhM>*B*UmHnHphuhhMmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu<=YZ[\_`pqr鳘jPj4P6jhhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuBj.hhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu'hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu ǎȎɎӸ~\D..*hhMOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHuBj(hhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu'hhMOJQJ^JaJmHnHuhh CJ aJ mHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHu ʷʜvb@(.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHuBj"hhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu'hhMOJQJ^JaJmHnHuhh CJ aJ mHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu6jhhMOJQJU^JaJmHnHu&'(BCDGHIJKLӹӝoW9 1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHu6jhhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu Lhijkpqȏɏ׺׋zezNe@ehq_6]mHnHu,jhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8jhhM6>*B*U]mHnHphu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHuhhM6]mHnHuɏʏˏЏя FHŬu^uPuśŬAhhM6]mHnHuhq_6]mHnHu,jhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8jhhM6>*B*U]mHnHphuHJLVXĐƐȐΐАҐԐ֐ؐŬu^uPuśŬAhhM6]mHnHuhq_6]mHnHu,jhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8jhhM6>*B*U]mHnHphu "<>@tvx~Ŭu^uPuŬ@hh CJ aJ mHnHuhq_6]mHnHu,jhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8j hhM6>*B*U]mHnHphu‘đƑȑΑБDFH|~ϻϙρkQk5Q6jhhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHuBjhhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu'hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuʒ̒ΒВڒӸt[L[/t[8jhhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhh CJ aJ mHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHu ڒܒ<>@FHJLNPįĘlO7/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu,j{hhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu!hhM6PJ]mHnHu L%&WŕƕJ8:7 # k]kgd # k]kgd # k]kgd  =%# k]kgdPѭxcK/K7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuFjhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu "#$%&'(DEƱƔ|lN5&5hhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhh CJ aJ mHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu:juhhMCJOJQJU^JaJmHnHu EFGLM\]^xyz}~Ŭu^uPuś38jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuhq_6]mHnHu,johhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8jhhM6>*B*U]mHnHphuǔȔɔ筐xcK/K7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:0JCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuFjhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu ƱƔ|dNd*dFjhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu:jihhMCJOJQJU^JaJmHnHu 345OPQTUVWXYҺkN6N/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu:jchhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:0JCJOJQJ^JaJmHnHu Yuvwxѭ{cGc)G:j]hhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuFjhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu •ÕĕŕƕǕȕϲnJ2/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHuFjڬhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu+hh9ACJ OJQJ^JaJ mHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu:<>DFHJLN̙|d|L6L+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu:jWhhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu (*,246ܿz^z@^+^(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu:jQhhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:0JCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuFjԭhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu 68:<tvxz̗ΗЗʲxʲcK/K7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:0JCJOJQJ^JaJmHnHuFjήhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu RTVXfƱƔ|f|P|,|FjȯhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu+hh9ACJ OJQJ^JaJ mHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu:jKhhMCJOJQJU^JaJmHnHufhlԘؘ֘ ҺhS68jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu:jEhhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu  "Z\^`npt̴z̴bM5.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHuFj°hhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu+hh9ACJ OJQJ^JaJ mHnHu ˭{cS5:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhh CJ aJ mHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu:j?hhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu 468:DFnpr溜zezNe@ehq_6]mHnHu,j9hhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8jhhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu LNP˵ˑydL0L7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:0JCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHuFjhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu Лқԛ֛ƱƔ|dNd*d|FjhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu:j3hhMCJOJQJU^JaJmHnHu234789:;<ҺkN6N/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu:j-hhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu <XYZ[bceѭxcK/K7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuFjhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu œޜߜƱƔ|dNd*d|FjhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu:j'hhMCJOJQJU^JaJmHnHu/01456789ҺkN6N/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu:j!hhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu 9UVWX_`bѭxcK/K7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:0JCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuFjhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu ʝ˝ƱƔ|lN5&5hhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhh CJ aJ mHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu:jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu ˝̝͝ҝӝ246<>@BDFHŬu^uPuŬ@Ŭ1hhM6]mHnHuhh CJ aJ mHnHuhq_6]mHnHu,jhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8jhhM6>*B*U]mHnHphuBDƟȟv¡./ߢ@ljJΧ # k]kgd # k]kgd p# k]kgd  =%# k]kgd # k]kgd  =%# k]kgdɫt]tOt?hh CJ aJ mHnHuhq_6]mHnHu,jhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8jhhM6>*B*U]mHnHphu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu<>@BLN~ŸğƟȟʟ׺׋zezNe@e0hh CJ aJ mHnHuhq_6]mHnHu,j hhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8jhhM6>*B*U]mHnHphu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHuhhM6]mHnHuʟ̟ .02fhjprtv溜zezNe@ehq_6]mHnHu,jhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8jhhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHuvxzz|~¡ġ˿˫˝ˏ}i}^}C4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuhq_mHnHu&jhhMUmHnHu#jhhMUmHnHuhhMmHnHuhhMPJmHnHu&jhhMUmHnHuhhMmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuġơ &'(鳘jPj4P6jhhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuBjzhhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu'hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu (+,-./01MNOPSTghiӸ~\D..*hhMOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHuBjthhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu'hhMOJQJ^JaJmHnHuhh CJ aJ mHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHuʷʜfM>M!f8jnhhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu6jhhMOJQJU^JaJmHnHu עآ٢ܢݢޢߢ8įĘll]@lį8jhhhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu,jhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu89:=>?@AB^_`ahԨzbLb(zbFjbhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu)jhhM6U]mHnHu,jhhM6U]mHnHu hikҺhS68jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu:jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu ͣΣϣУգ$&(\^`fhjlnpɺɝɌ{f{OfAfɺhq_6]mHnHu,jhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu8j\hhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu"$&Z\^dfhjln˲{d{V{ˡ˲GhhM6]mHnHuhq_6]mHnHu,jhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu,jVhhM6U]mHnHu:<>DFHJLNŬu^uPuśŬAhhM6]mHnHuhq_6]mHnHu,jhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8jPhhM6>*B*U]mHnHphu̦ΦЦPRŬu^uPuśŬAhhM6]mHnHuhq_6]mHnHu,jhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8jJhhM6>*B*U]mHnHphuRTV`b§ȧʧ̧ΧЧҧԧ Ŭu^uPuŬ@Ŭ1hhM6]mHnHuhh CJaJmHnHuhq_6]mHnHu,jhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8jDhhM6>*B*U]mHnHphuΧЧҨԨz"ܫrF0T  # k]kgd p# k]kgd # k]kgd  =%# k]kgd # kx]kgd ¨Ĩƨ̨ΨШҨԨϱzczUzEhh CJ aJ mHnHuhq_6]mHnHu,jhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu,j>hhM6U]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHuԨ֨ب246jlnϻϙρkQk5Q6jhhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHuBj8hhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu'hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuntvxz|~ƩȩکӸiZi=i,i!hhM6PJ]mHnHu8j2hhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHu کܩީ "$&^`bdnpҪԪ֪ ڵڗm^mAmm8j,hhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu,jhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu VXZ\fh̫Ԩ~o~R~~AA hhM6]mHnHu8j&hhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu)jhhM6U]mHnHu,jhhM6U]mHnHu̫ΫЫ֫ثګܫޫ,ԨzbLb(zbFj hhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu)jhhM6U]mHnHu,jhhM6U]mHnHu ,.2rtvҺhS668jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu:jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:0JCJOJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu vxzѭxcK/K7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuFjhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu ­ƱƔ|^E6E,jhhM6U]mHnHuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu:jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu vxz® TVXɸɧ{m^Aɸɧ8jhhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHuhq_6]mHnHu,jhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuدگܯޯ*,.bԨ~o~R~~AA hhM6]mHnHu8jhhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu)jhhM6U]mHnHu,jhhM6U]mHnHubdflnprtv6Ԩ~o~R~~AA hhM6]mHnHu8jhhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu)jhhM6U]mHnHu,jhhM6U]mHnHu68:@BDFHJ Ԩ~o~R~~AA hhM6]mHnHu8jhhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu)jhhM6U]mHnHu,jhhM6U]mHnHu "$*,.024lnpr|~Ԩ~o~R~~AA hhM6]mHnHu8jhhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu)jhhM6U]mHnHu,jyhhM6U]mHnHu:<>@LNԨpYH77 hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu,jhhM6U]mHnHuhhM6]mHnHuhh CJaJmHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu)jhhM6U]mHnHu,jshhM6U]mHnHu !ԨdN:N'hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuhh CJ aJ mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu)jhhM6U]mHnHu,jmhhM6U]mHnHu !"#&'012LMNQRSTíeIe6eÕ$hq_OJQJ^JaJmHnHu6jghhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuBjhhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphuTUVrstuz{ƴǴɺɝɌ{f{OfAfɺhq_6]mHnHu,jahhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu8jhhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuǴȴɴδϴ Ŭu^uPuś38jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuhq_6]mHnHu,j[hhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8jhhM6>*B*U]mHnHphu '()*124TUVp筐xcK/K7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu.hhMCJOJQJ^JaJmHnHu)h9D:CJOJPJQJ^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuFjhhM>*B*CJOJQJU^JaJmHnHphu+hhMCJOJQJ^JaJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu pqruvwxyzƱƔ|^E6EhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu/hhMCJOJPJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu(hq_CJOJQJ^JaJmHnHu7jhhMCJOJQJU^JaJmHnHu:jUhhMCJOJQJU^JaJmHnHu x۵zl6 XB p# k]kgd # k]kgd # kx]kgd  =%# k]kgd # k]kgdӵԵյصٵڵ۵ܵݵŬu^uPuśŬAhhM6]mHnHuhq_6]mHnHu,jOhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8jhhM6>*B*U]mHnHphuBDFz|~ƶȶŬu^uPuśŬAhhM6]mHnHuhq_6]mHnHu,jIhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8jhhM6>*B*U]mHnHphuȶʶ̶ֶض246jlntvxz|~Ŭu^uPuśŬAhhM6]mHnHuhq_6]mHnHu,jChhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8jhhM6>*B*U]mHnHphuƷȷ$&(\^`fhjlnpŬu^uPuśŬAhhM6]mHnHuhq_6]mHnHu,j=hhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8jhhM6>*B*U]mHnHphu&(*02468:rtŬu^uPuśŬAhhM6]mHnHuhq_6]mHnHu,j7hhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8jhhM6>*B*U]mHnHphutvx@Ŭu^uPuŬ@Ŭ1hhM6]mHnHuhh CJaJmHnHuhq_6]mHnHu,j1hhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8jhhM6>*B*U]mHnHphu@BDFPRº ϱzczUzE5hhgXCJ aJ mHnHuhh CJ aJ mHnHuhq_6]mHnHu,j+hhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu,jhhM6U]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu HJLNTVhjlϻϙρkQk5Q6j%hhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHuBjhhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu'hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuӸiZi=i,i!hhM6PJ]mHnHu8jhhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHu HJLRTVXZ\2ڵڗm^mAmm8jhhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu,jhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu246<>@BDF~νнҽԨ~o~R~~AA hhM6]mHnHu8jhhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu)jhhM6U]mHnHu,jhhM6U]mHnHu RTVXbdԨ~o~R~~AA hhM6]mHnHu8jhhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu)jhhM6U]mHnHu,jhhM6U]mHnHu.024>@Ԩ~o~X~~GG hhM6]mHnHu,jhhM6U]mHnHuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu)jhhM6U]mHnHu,j hhM6U]mHnHu.024>@Ԩ~o~R~~AA hhM6]mHnHu8jhhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu)jhhM6U]mHnHu,jhhM6U]mHnHu *,PRTԨ~o~R~~AA hhM6]mHnHu8j~hhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu)jhhM6U]mHnHu,jhhM6U]mHnHuTVXԨpYH77 hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu,jxhhM6U]mHnHuhhM6]mHnHuhh CJaJmHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu)jhhM6U]mHnHu,jhhM6U]mHnHuԨdN:N'hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuhh CJ aJ mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu)jhhM6U]mHnHu,jhhM6U]mHnHu <~0HIh6 # kx]kgd p# k]kgd # k]kgd  =%# k]kgd,.068:<íeIe6eÕ$hq_OJQJ^JaJmHnHu6jhhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuBjrhhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu<>@xz|~ "ɺɝɌ{f{OfAfɺhq_6]mHnHu,jhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu8jlhhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu"$&02bdfŬu^uPuśŬAhhM6]mHnHuhq_6]mHnHu,jhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8jfhhM6>*B*U]mHnHphu68:nprxz|~Ŭu^uPuśŬAhhM6]mHnHuhq_6]mHnHu,jhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8j`hhM6>*B*U]mHnHphu ()*-./012NOŬu^uPuśŬAhhM6]mHnHuhq_6]mHnHu,jhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8jZhhM6>*B*U]mHnHphuOPQVWghiŬu^uPuśŬAhhM6]mHnHuhq_6]mHnHu,jhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8jThhM6>*B*U]mHnHphu Ŭu^uPuśŬAhhM6]mHnHuhq_6]mHnHu,jhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8jNhhM6>*B*U]mHnHphu $%&@ABEFGHIJKgŬu^uPuŬ@Ŭ1hhM6]mHnHuhhgXCJaJmHnHuhq_6]mHnHu,jhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu8jHhhM6>*B*U]mHnHphughijolnpϱzczUzEhh CJ aJ mHnHuhq_6]mHnHu,jhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu,jBhhM6U]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu "$XZ\ϻϙρkQk5Q6jhhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHuBj<hhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu'hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu\bdfhjlӸiZi=i,i!hhM6PJ]mHnHu8j6hhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHu  LNPR\^ڵڗm^mAmm8j0hhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu,jhhM6U]mHnHu)jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu"$@BDxԨ~o~R~~AA hhM6]mHnHu8j*hhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu)jhhM6U]mHnHu,jhhM6U]mHnHuxz|.Ԩ~o~R~~AA hhM6]mHnHu8j$hhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu)jhhM6U]mHnHu,jhhM6U]mHnHu./0345678TUVW\]rstԨ~o~R~~AA hhM6]mHnHu8jhhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu)jhhM6U]mHnHu,jhhM6U]mHnHuԨ~o~R~~AA hhM6]mHnHu8jhhM6>*B*U]mHnHphuhhM6]mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu!hhM6PJ]mHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu)jhhM6U]mHnHu,jhhM6U]mHnHulnpԨyjSB1 hhM6]mHnHu!hhM6PJ]mHnHu,jhhM6U]mHnHuhhM6]mHnHu+hhgXCJOJQJ^JaJmHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu)jhhM6U]mHnHu,jhhM6U]mHnHupõ×~nQ9-9hhMmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHuhh CJ aJ mHnHu1hhM0J6OJQJ]^JaJmHnHu:jhhM0J6OJQJU]^JaJmHnHuhq_6]mHnHu)jhhM6U]mHnHu,jhhM6U]mHnHu hhM6]mHnHu "$XZ\bdfhjlɱodɣI3+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuhq_mHnHu&jhhMUmHnHu#jhhMUmHnHuhhMmHnHuhhMPJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu2j hhM>*B*UmHnHphuhTp$&n$dh]a$gdv$dh]a$gd   # k]kgd # k]kgd # k]kgd p# k]kgd  =%# k]kgdlճՀjPj4P6jhhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuBjhhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu'hhMOJQJ^JaJmHnHu  DӸvT>>*hhMOJQJ^JaJmHnHuBjhhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu'hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHuDFHNPRTVX(ʷʜnZn8nnBjhhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu'hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu6j}hhMOJQJU^JaJmHnHu(*,`bdjlnprtСІnXDX'hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHu6jwhhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu >@BvxzíeIe6eÕí$hq_OJQJ^JaJmHnHu6jqhhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuBjhhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu`bdճՀjPj4P6jkhhMOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu*hhMOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHuBjhhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu'hhMOJQJ^JaJmHnHu ӸvT>>*hhMOJQJ^JaJmHnHuBjhhM>*B*OJQJU^JaJmHnHphu'hhMOJQJ^JaJmHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu.hhM:OJPJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHu "$&(*bdʷʜpS;/;hhMmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu+hh CJ OJQJ^JaJ mHnHu+hhM0JOJQJ^JaJmHnHu4jhhM0JOJQJU^JaJmHnHu$hq_OJQJ^JaJmHnHu3jhhMOJQJU^JaJmHnHu6jehhMOJQJU^JaJmHnHu dfhlnɱodɱJɱ>hhMmHnHu3hhgXCJOJQJ^JaJmHnHsHtHuhq_mHnHu&j_hhMUmHnHu#jhhMUmHnHuhhMmHnHuhhMPJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu2jhhM>*B*UmHnHphu &(*^`bhjlnpxɱodɣWF5F hgXhWCJOJQJ^JaJ hgXhXCJOJQJ^JaJjhMhMCJUhq_mHnHu&jYhhMUmHnHu#jhhMUmHnHuhhMmHnHuhhMPJmHnHu/hhM0JCJOJQJ^JaJmHnHu8jhhM0JCJOJQJU^JaJmHnHu2jhhM>*B*UmHnHphu  J^pz|l뫖r``"h[4KCJOJQJ^JaJmHsH"h`],CJOJQJ^JaJmHsH"h}wCJOJQJ^JaJmHsH(h?h?CJOJQJ^JaJmHsH"h?CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hvCJOJQJ^JaJmHsH1hw3h@B*CJOJQJ^JaJmHphsH(hw3h@CJOJQJ^JaJmHsH lntv`b$dh]a$gd[4K$dh]a$gd $dh]a$gd?$dh]a$gd?$dh]a$gd}wlnrt"$BFHV^`46fhjǵǵǣǑǵ|ٵk]h-CJOJQJ^JaJ hw3h@CJOJQJ^JaJ(hw3h}wCJOJQJ^JaJmHsH"h[4KCJOJQJ^JaJmHsH"h`],CJOJQJ^JaJmHsH"h-CJOJQJ^JaJmHsH"h}wCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h@CJOJQJ^JaJmHsH"h@CJOJQJ^JaJmHsHb6<|~dfhj    dh]gd dh]gd $dh]a$gdG & Fdh]gd-$dh]a$gd $ & F@dh]a$gd $dh1$7$8$H$]a$gd  j|   r x     2 @ v      껥ꏻyyhWA+hw3hX5CJOJQJ^JaJmHsH hw3hXCJOJQJ^JaJ hw3h@CJOJQJ^JaJ*h VCJOJQJ^JaJmHnHsHtH*hvCJOJQJ^JaJmHnHsHtH*hGCJOJQJ^JaJmHnHsHtH*h[4KCJOJQJ^JaJmHnHsHtH0h-h-CJOJQJ^JaJmHnHsHtH*h-CJOJQJ^JaJmHnHsHtH  DFPRLN~"$## 0dh]gd hdh]^hgd  hdh]gd $ >dh]a$gd  dh]gd         4  L N rtèؓ~cN3NN5jhw3hA0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hACJOJQJ^JaJmHsH5jhw3ha00JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h/ CJOJQJ^JaJmHsH(hw3ha0CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h70JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hA'CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsH#hw3hI"6CJOJQJ^JaJ<>@FJLd*<R V|֑|||a|||LLLLLL(hw3hVCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h70JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsH(hw3ha0CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hA0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hA'CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hACJOJQJ^JaJmHsH(hw3hwCJOJQJ^JaJmHsHJXrt"֦֑֑|֑|||aL(hw3hgCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h70JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hl!CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hl!0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hwCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hVCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hcwCJOJQJ^JaJmHsH<VFHXnLN~`frڰڰښxcxNcNcNc9c(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hf7CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hl!CJOJQJ^JaJmHsHhw3h7CJ^JaJ+hw3hg5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h6CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hcwCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hgCJOJQJ^JaJmHsH hw3h7CJOJQJ^JaJX`lvx> p!r!t!֩֔~iN5jhw3hf70JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsH+hw3h7CJOJQJ]^JaJmHsH(hw3h6CJOJQJ^JaJmHsH.hw3h76CJOJQJ]^JaJmHsH(hw3hf7CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsHt!v!""####,$.$L%%%%%%%&b&d&f&((()ֻֻ֦֑|||aֻL(hw3ht`CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h 0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h6CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hf7CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h70JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h CJOJQJ^JaJmHsH#h&j&**t/v/x//554969:=<=>@@@B@r@DDGG$dh]a$gd  0dh]gd $ >dh]a$gd )>)@)D)*****"*(*,,R-\--|g|L|7|(hw3hXhCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h70JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h?NCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3ht`0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3ht`CJOJQJ^JaJmHsH(hw3ht4CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h1;CJOJQJ^JaJmHsH-,...~.t/v/x////`01111@2V22222 3D33įkkVAVր(hw3hLCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h?NCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hXhCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h-CJOJQJ^JaJmHsHhw3h-CJ^JaJhw3h7CJ^JaJ(hw3h`],CJOJQJ^JaJmHsH"hsCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hSCJOJQJ^JaJmHsH3333333>4D44485L5r5t5v5555556F6T6>7D7H7P7X7,9.9f9ϺϺϺϺϺϐϥ{{ϐϺ`5jhw3hL0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h-CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hXhCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h1;CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h?NCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h70JCJOJQJU^JaJmHsHf99999999J:r:x:::::::::;*;,;.;>;h;;;; <<2=4=6=6>8>H>>>>$?0?@@@B@r@@@@@@ AJAB2BBBBBBBBBBBֻ֩rrrr]]]]]ֻ(hw3hceCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hSIxCJOJQJ^JaJmHsHhw3h7CJ^JaJ(hw3h`],CJOJQJ^JaJmHsH"hgCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h70JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h{CJOJQJ^JaJmHsHBBB CVCDDDRFTFFF GGG8GNGPGVGHI,I6IIIJ릑vi\i\iOiOiBihw3hceCJ^JaJhw3h.CJ^JaJhw3h&vCJ^JaJhw3h7CJ^JaJ5jhw3h70JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hSIxCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hi0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hceCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hiCJOJQJ^JaJmHsHJJJJJLLLMFNPN\NO OOO O"O6ONOROdOOOPPQQRRdSįįįįĔjU(hw3h&vCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hkCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hceCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h70JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hy>CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsHhw3ht4CJ^JaJhw3h7CJ^JaJhw3h.CJ^JaJGJJMMPPRRPYRY^^R_T_bbb|h~h0l$dh]a$gd  dh]gd $ >dh]a$gd $ >dh]a$gd dSfSjSSSS T`TUUVVV2WWW"X$X\XhX~XXJYLYYѻѦѦёѦ||gѻѻL5jhw3h70JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h&vCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h):CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h1:CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hkCJOJQJ^JaJmHsH+hw3h7CJOJQJ\^JaJmHsH(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsH1hw3h7B* CJOJQJ^JaJmHphsHYYquuzzzFH46@B$ 8dh]a$gd  hdh]gd  dh]gd $dh]a$gd 2p:pqqqq6q>qfqrrrrssTttPu֖ցkVAA(hw3h0:CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h~~CJOJQJ^JaJmHsH+hw3h5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hiCJOJQJ^JaJmHsH(hw3huCJOJQJ^JaJmHsH+hw3h6CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h$;CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsHPuZuDvvvvvv wPwxxTyfyZz^zzzzzz~|||ԿԿԿԿԿԩԔyhWBB(hw3hXCJOJQJ^JaJmHsH hw3hXCJOJQJ^JaJ hw3hCJOJQJ^JaJ5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h0:CJOJQJ^JaJmHsH+hw3h6CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h~~CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH+hw3h0:6CJOJQJ^JaJmHsH|||~~~~~>@ pr|,.4Ϻϥϥϊuuuuϊϥϥϥϥuuϊuϥϊ(hw3hkCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hX0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h>CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h=xCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hXCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h*2r0JCJOJQJU^JaJmHsH(46&,8: $\^`df&(ڪڕڀڀkkڪU+hw3hX6CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hLgCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hoCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hJCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hX0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hOCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hXCJOJQJ^JaJmHsH hw3hXCJOJQJ^JaJ(.HJPXĐʐr|RT֬q\qGq(hw3h~CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h0=CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h=*CJOJQJ^JaJmHsH hw3h=*CJOJQJ^JaJ(hw3h&fCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hOCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hXCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hG:9CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h,VCJOJQJ^JaJmHsHjr{Țɚvxz|~*,.02ԿԿԿԭԘԘԘ}ԘԘ}ԘԘ}ԘԘ}ԘԘ}k"h=*CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h=*0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h[:UCJOJQJ^JaJmHsH"h`],CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h~CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h=*CJOJQJ^JaJmHsH+hw3h=*5CJOJQJ^JaJmHsH*|}~Ț~24h$ 8>dh]a$gd $ dh]a$gd`],"$ & F hdh]^`a$gd $ 8dh]a$gd 246`bdhj $*$&֦֦֦֦||||a|5jhw3h`;M0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h`;MCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hdh]^`a$gd "$ & F h8dh]^`a$gd  0dh]gd   8dh]^8gd $ 8>dh]a$gd  ,Rʾؿln$p&ڰڛچkڰVڰVڰڰڰkڰ(hw3hb CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h=*0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hB#CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h0=CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hwCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h=*CJOJQJ^JaJmHsH hw3h=*CJOJQJ^JaJ!"$ `$$ 8dh]a$gd $ 8dh]a$gd  0dh]gd $ >dh]a$gd $ 8>dh]a$gd &>l|^`bd<V~ ֑֬֬֬֬m`hw3h$1CJ^JaJ"h`],CJOJQJ^JaJmHsH"hb CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h=*0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hxCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hwCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h=*CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h0=CJOJQJ^JaJmHsH!`v@HJ`fѶѶцqVqцѶA(hw3h"^CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hu|0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hxCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hoCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h/0JCJOJQJU^JaJmHsH5jhw3h=*0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h=*CJOJQJ^JaJmHsHhw3h$1CJ^JaJhw3h=*CJ^JaJ 6@*,ϹϞϞtcQdh]a$gdd$ 8>dh]a$gd nt`f~6"jp:~~~i~Q~Q~Q~Q~<(hw3h[CJOJQJ^JaJmHsH.hw3hd6CJOJQJ]^JaJmHsH(hw3hXCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hdCJOJQJ^JaJmHsH.hw3h?6CJOJQJ]^JaJmHsH(hw3h?CJOJQJ^JaJmHsH(hw3heCJOJQJ^JaJmHsH+hw3h=*CJOJQJ^JaJhmHsH(hw3h=*CJOJQJ^JaJmHsH~,ֻ֩r]H3](hw3h7eCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h=*CJOJQJ^JaJmHsHhw3h *6CJ]^JaJ(hw3h`],CJOJQJ^JaJmHsH"h`],CJOJQJ^JaJmHsH"h *CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hX0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h[CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hdCJOJQJ^JaJmHsH \^rt   $dh]a$gd  dh]gd $ 8>dh]a$gd  dh^gd :(VX\jlt"^֎s^I^4(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hQ5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h=*0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH8jhw3h&P0J6CJOJQJU^JaJmHsH+hw3h=*6CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h=*CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h&PCJOJQJ^JaJmHsH^`d^bHz~,:^` ϺϺύύϺϺxcHx5jhw3hc0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hcCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h *CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h:CJOJQJ^JaJmHsH.hw3h6CJOJQJ]^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h *0JCJOJQJU^JaJmHsH *4  įĚs]sFs4"h`],CJOJQJ^JaJmHsH-jhw3hfmU0JCJOJQJU^JaJ+hw3hfmU6CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hfmUCJOJQJ^JaJmHsH#hw3hfmU6CJOJQJ^JaJ(hw3hQ5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h:CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h *CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h`],CJOJQJ^JaJmHsH"h *CJOJQJ^JaJmHsH B r t \^BD"""$$l*$dh]a$gd  dh]gd  0dh]gd $ >dh]a$gd  hdh]gd  B \ ^ d  TV\^~TPbrt68"""""#$#t###$($$B%6'8'''ڿڿڪwwwwڿڿڿڿڪwwwwww(hw3huMCJOJQJ^JaJmHsH hw3hfmUCJ^JaJmH sH hw3hfmUCJ^JaJ(hw3h CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hfmU0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hfmUCJOJQJ^JaJmHsH hw3hfmUCJOJQJ^JaJ.'n(t())))@*B*f*h*++,,,,>-~-..../////nY(hw3h`],CJOJQJ^JaJmHsH"hfmUCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hDCOCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hT+CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hfmU0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3huMCJOJQJ^JaJmHsH hw3hfmUCJOJQJ^JaJ(hw3hfmUCJOJQJ^JaJmHsHl*n*//22277;;??CFHfII@KBK $ & F >dh]^`a$gd $dh]a$gd  0dh]gd $ >dh]a$gd ///////40f00000 111111,2.2p2222222V3X333P4V444b6֬|o^o֗֬֬֬ hw3hfmUCJ^JaJmH sH hw3hfmUCJ^JaJ5jhw3hfmU0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hK{`CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hDCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hT+CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hfmUCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hFCJOJQJ^JaJmHsH$b6d666D7\77779:::;;; ;.;2;X;;;;<<==>">t>z>.?0?ֻ֦֔jjjjjjjUUUUֻ(hw3hK{`CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hV>CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h`],CJOJQJ^JaJmHsH"hfmUCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hsCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hfmU0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hfmUCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hDCJOJQJ^JaJmHsH 0?\?ZA\AABB&B^BBBB@CRCbCDDDE"G&GhGG HDHFHHHJHH:Kdh]a$gd  0dh]gd  hdh]gd $ dh]a$gd  dh]gd TLVLxOOOOXPZPPPRRdSfSlSSUUVV V,V0V2VPVYֻֻ֪||cYLhw3hfmUCJ^JaJh`],CJ^JaJ0hw3hXRCJOJQJ^JaJmHnHsHtH(hw3hfmUCJOJQJ^JaJnHtH0hw3hfmUCJOJQJ^JaJmHnHsHtH hw3hfmUCJOJQJ^JaJ5jhw3hfmU0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hfmUCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hbMCJOJQJ^JaJmHsHYYYYYZZf[h[[[(_6___z`|`aaxbzbfeheeeeefֻֻ֑֑|gֻֻֻLgg5jhw3hf!0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hj!CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hloCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hXRCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h_uCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hfmU0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hfmUCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hATtCJOJQJ^JaJmHsHff$hZh"i$i*i,i.iFiiijjjjjjk kkkk k"k4k8k֪֘nUD hw3hCJOJQJ^JaJ1hw3hfmUB*CJOJQJ^JaJmHph3sH(hw3h\CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h`],CJOJQJ^JaJmHsH"hfmUCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hfmU0JCJOJQJU^JaJmHsH hw3hfmUCJOJQJ^JaJ(hw3hfmUCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH8kBkkkllfllm.mn nqqqqqqtsvssss tڬڗڂlWWdh]a$gd  0dh]gd $ >dh]a$gd $ dh]a$gd  tw2wxx.y0y0z>z|{~{{{{{{>||}&}.ڀ둦|gZEE(hw3hCJOJQJ^JaJmHsHhw3hfmUCJ^JaJ(hw3h lsCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hloCJOJQJ^JaJmHsH(hw3ht4CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hXRCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hfmU0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hk6jCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hfmUCJOJQJ^JaJmHsH܂ƒăЃԃ&&4n(H|ʇNbv hw3hfmUCJOJQJ^JaJ(hw3h08CJOJQJ^JaJmHsH.hw3hfmU6CJOJQJ]^JaJmHsHhw3hfmUCJ^JaJ(hw3h CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hRkCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hfmUCJOJQJ^JaJmHsH%phԔXZ(*Z֡tv$ >dh]a$gd  0dh]gd $ >dh]a$gd !$ & F B>dh]^`a$gd DbԍlNP|~ԔxϹwaD7hw3hfmUCJ^JaJ8jhw3hfmU0JCJOJQJU\^JaJmHsH+hw3h"CJOJQJ\^JaJmHsH+hw3h*CJOJQJ\^JaJmHsH+hw3h CJOJQJ\^JaJmHsH+hw3hfmUCJOJQJ\^JaJmHsH+hw3hfmU5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hfmUCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hfmU0JCJOJQJU^JaJmHsHxzx6D^&(*>HZ~Ν֯֯֔֯ւm`O`>> hw3hfmUCJOJQJ^JaJ hw3hfmUCJ^JaJmH sH hw3hfmUCJ^JaJ(hw3hdCJOJQJ^JaJmHsH"hfmUCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hfmU0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h1DCJOJQJ^JaJmHsH"hAWCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hfmUCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hjCJOJQJ^JaJmHsHΝ؝*,Rnjl@Ffh|T^lvDbέҭtvRƲڿڪڿڿڪڿڪڪڿڀڀڀڀkڕ(hw3hWCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hHCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hjCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hfmU0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hfmUCJOJQJ^JaJmHsH hw3hfmUCJOJQJ^JaJ*vڸܸ|g$ dh]a$gd  0dh]gd  >dh]gd $ >dh]^a$gd  hdh]gd $ >dh]a$gd $ >dh]a$gd  Ʋ HJ8PnķڸܸȺκں2pj딇rrr`rK(hw3h CJOJQJ^JaJmHsH"hfmUCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsHhw3hfmUCJ^JaJ#hw3hfmUCJOJQJ\^JaJ(hw3h CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hRCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hfmU0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hfmUCJOJQJ^JaJmHsH8:ppr $ >dh]a$gd  dh]gd $dh]a$gdE" 0dh]gd $ >dh]a$gd $ dh]a$gd H4>248:pr"046@4:몝vaLa77(hw3h2\CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hiACJOJQJ^JaJmHsH(hw3hs2:CJOJQJ^JaJmHsHhw3hfmU6CJ^JaJ0hw3hE"CJOJQJ^JaJmHnHsHtHhw3hfmUCJ^JaJ hw3hfmUCJOJQJ^JaJ5jhw3hfmU0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hfmUCJOJQJ^JaJmHsH:<HhjZ\^`vx np&(|릑||nYD(hw3hYCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h [CJOJQJ^JaJmHsHhw3hfmU6CJ^JaJ(hw3h;OXCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h ?CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hfmU0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hiACJOJQJ^JaJmHsH(hw3h2\CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hfmUCJOJQJ^JaJmHsH(,.\r:<hmmXG hw3hfmUCJOJQJ^JaJ(hw3hzCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hG_CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hNCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hnCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hN CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hYCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h [CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hfmUCJOJQJ^JaJmHsH prRT"tvT$ >dh]a$gd  0dh]gd $ >dh]a$gd hjXZ\^jl @rt4PR~뿤֤֓~~~~~~tgRR(hw3hCJOJQJ^JaJmHsHhw3hfmUCJ^JaJhdCJ^JaJ(hw3hRKCJOJQJ^JaJmHsH hw3hfmUCJOJQJ^JaJ5jhw3hG_0JCJOJQJU^JaJmHsH,hw3hG_0JCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hfmUCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hG_CJOJQJ^JaJmHsH~>L>@": Ϻϥϐϐϐ{f\O::(hw3hw|CJOJQJ^JaJmHsHhw3hfmUCJ^JaJhdCJ^JaJ(hw3hiCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hmyCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h3CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hs2:CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hfmUCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hfmU0JCJOJQJU^JaJmHsH lp$֚֬֬s^I.5jhw3hfmU0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3huCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hdCJOJQJ^JaJmHsH"hdCJOJQJ^JaJmHsH"hfmUCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h-CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hfmUCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsHNPVT,PJ |~LN뮡hThB"h CJOJQJ^JaJmHsH&hd0JCJOJQJ^JaJmHsH,hw3hfmU0JCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hLtCJOJQJ^JaJmHsHhw3hdh]a$gd  0dh]gd $ >dh]a$gd NV`x:vx|~FîîÓ~cN=, hw3hiCJOJQJ^JaJ hw3hSjCJOJQJ^JaJ(hw3h&fCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h6bX0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h>wCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hfmU0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hLtCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hfmUCJOJQJ^JaJmHsH+hw3hfmU6CJOJQJ^JaJmHsH"hdCJOJQJ^JaJmHsH~FH   02 $ >dh]a$gd  dh]gd $dh]a$gd  dh]gd dh]gd FH     T V pr<>Ծ鬗|jXC|ԗԗԗ|(hw3hAWCJOJQJ^JaJmHsH"hAWCJOJQJ^JaJmHsH"hiCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hi0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hiCJOJQJ^JaJmHsH#hw3hi6CJOJQJ^JaJ+hw3hSj6CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hSjCJOJQJ^JaJmHsH+hw3hSj5CJOJQJ^JaJmHsH\Vjbd,.24r  !@!F!!!!!ӗ|ӗ|Ӭgggg|Rg|R(hw3hw2CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hzCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hi0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hSjCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCGCJOJQJ^JaJmHsH"hAWCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hiCJOJQJ^JaJmHsH-jhw3hi0JCJOJQJU^JaJ  #8%:%((((((j+l+++....2224$ >dh]a$gd gdAW hdh]gd $dh]a$gd !0"L"h"j"""###8#l#n#8%:%&&&'d'h'z''(((((||jX"hAWCJOJQJ^JaJmHsH"hiCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hmjfCJOJQJ^JaJmHsH(hw3heCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hw2CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hi0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hzCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hiCJOJQJ^JaJmHsH(())\+^+`+b+d+l+++++&,:,@,,,,,-- -*-.ֻ֠zlYDDDDֻD(hw3hmjfCJOJQJ^JaJmHsH$hAWhAWCJ aJ mHnHsHtHhiCJOJQJ^JaJ hw3hiCJOJQJ^JaJ(hw3heCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3he0JCJOJQJU^JaJmHsH5jhw3hi0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hiCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hAWCJOJQJ^JaJmHsH....0011H1J1222222222233344 7$7j7l799999@=DzDzmmmXXm(hw3h\ CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h #CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hWCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hi0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hiCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hAWCJOJQJ^JaJmHsH"hAWCJOJQJ^JaJmHsH"hiCJOJQJ^JaJmHsH"4799==AADDEEJJMMRR$U&U$ hdh]a$gd $ h>dh]a$gd  dh]gd $ >dh]a$gd @======>4>>>>>>dh]a$gd \\\\\\\*]Z]d]f]]]]]]]]]]]_ _._4_````$a&aaaaʵvvvvvvvaaaaa(hw3hnCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h^bCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hiCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hAWCJOJQJ^JaJmHsH"hAWCJOJQJ^JaJmHsH"hdCJOJQJ^JaJmHsH"hiCJOJQJ^JaJmHsH!aaaaeff f"f$fgggghjmmmmDnnnpppϾϾϬϗϗϗϗϗp[[(hw3h@}CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hdCJOJQJ^JaJmHsH"hdCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hhV/CJOJQJ^JaJmHsH"hiCJOJQJ^JaJmHsH hw3hiCJOJQJ^JaJ(hw3hiCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hi0JCJOJQJU^JaJmHsH#pp q q$r&rPrfrlrrrssst"tvvvvv www,wVwZwhwnw2y4yz"{(|֛֛֛րk(hw3h)CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hi0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h@}CJOJQJ^JaJmHsH hw3hiCJOJQJ^JaJ(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hiCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hk/CJOJQJ^JaJmHsH!Prww,w:y${|J}6~__#$ & F >dh]^`a$gd $ h>dh]a$gd $$ & F h>dh]^`a$gd  hdh]gd  hdh]^hgd $ h>dh]a$gd  (|<|^||}}2~4~~NP.2vzBDHJL֫֙ooTB"hdCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hi0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h@}CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH"hiCJOJQJ^JaJmHsH+hw3hi6CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h)CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hiCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h2CJOJQJ^JaJmHsHHJLtv&(*,J$ >dh]a$gd  dh]gd  dh]gd $ h>dh]a$gd $ >dh]a$gdL|nxZ\dprtv &oZ?5jhw3hi0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH"hiCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hWmCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hloCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h@}CJOJQJ^JaJmHsH+hw3h)6CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h)CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hiCJOJQJ^JaJmHsH&(*,J~`h|Lǵpp[F[FFFFF(hw3h)CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h@}CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hb CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH#hw3h6CJOJQJ^JaJ(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsHLޒ*,0fDvxzL֯wfQdh]a$gdd$ >dh]a$gd  hdh]gd >hҖؖBHdlnpЙ֙К֬֗ւgU"hCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hloCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hsSCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h!?CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hiCJOJQJ^JaJmHsH4 RX`Ddfl΢֑֬֬֬րkVA(hw3h]q]CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hQ/jCJOJQJ^JaJmHsH hw3hCJOJQJ^JaJ5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hiCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h!?CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH΢  "$&ZҤbz|~ȧܧBDHJN|||jX"hdCJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hQYCCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h!?CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h]q]CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH"NPrvZ`vz|Ы&08FlnpxŰŰŰŰśŀjŰŰŰŰŀŰŰŰ+hw3h>*CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hWCJOJQJ^JaJmHsH(hw3huo/CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH hw3hCJOJQJ^JaJ(hw3hdCJOJQJ^JaJmHsH%xz@BDflnz~ʱ̱<~ƳسLN  :J~ Һ޺vx|֦֦֦֦֦֦֋ֻֻֻ֦֦֦֦֦֦֦֦֦֦֦5jhw3ha.0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hxzCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3ha.CJOJQJ^JaJmHsH6*HJTV¸ĸ|~ʽ!$ & F dh]^`a$gd  hdh]gd $dh]a$gd $ >dh]a$gd |~ʽ.Z\^NPRTJ\dN L>bȳtY5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h1LCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h4CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH hw3hCJOJQJ^JaJ(hw3hdCJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH"bd 2:hųzeJe5e(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hu0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3huCJOJQJ^JaJmHsH hw3huCJOJQJ^JaJ+hw3hu5CJOJQJ^JaJmHsH#hw3h` 6CJOJQJ^JaJ#hw3hu6CJOJQJ^JaJ hw3h1LCJOJQJ^JaJ(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h CJOJQJ^JaJmHsH  vxzbdr dh]gd dh]gd $dh]a$gd dh]gd h\:B ֑֬֬|֑kZIZ hw3h` CJOJQJ^JaJ hw3huCJOJQJ^JaJ hw3h\CJOJQJ^JaJ(hw3hyCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hu0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h CJOJQJ^JaJmHsH(hw3huCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH 24Rtz "(*^`bֻֻ֦|jX"huCJOJQJ^JaJmHsH"hwCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hdh]a$gd NPdl.p68@Ѽѧђђ}hMM7+hw3huCJH*OJQJ^JaJmHsH4jhw3huCJH*OJQJU^JaJmHsH(hw3h,VCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hE"CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hrCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH(hw3huCJOJQJ^JaJmHsHhu6CJ^JaJhw3hu6CJ^JaJ dz|~ DFHJPT~Z\įĔ~Ĕ~įccNĔ~Ĕ~įc(hw3h'UCJOJQJ^JaJmHsH4jhw3h{CJH*OJQJU^JaJmHsH+hw3huCJH*OJQJ^JaJmHsH4jhw3huCJH*OJQJU^JaJmHsH(hw3h{CJOJQJ^JaJmHsH(hw3huCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h,VCJOJQJ^JaJmHsH"hwCJOJQJ^JaJmHsHd"HJ$^$dh]a$gd  & FUdh]gd  & FTdh]gd  dh]gd  & FSdh]gd \PT`np뻦vavaL(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hnH̷xxxcccN9(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hoCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h^ryCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hD&CJOJQJ^JaJmHsH(hw3huCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h(CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hyCJOJQJ^JaJmHsHhw3huCJ^JaJ(hw3hwCJOJQJ^JaJmHsH"hwCJOJQJ^JaJmHsHr t         jU?+hw3h;MCJOJQJ\^JaJmHsH(hw3h;MCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h^ryCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hwCJOJQJ^JaJmHsH"huCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h}bCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h(CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hu0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3huCJOJQJ^JaJmHsH "&4<\^`fFNӽӽӠӽ齠ӽr]rHrHr](hw3h;MCJOJQJ^JaJmHsH(hw3huCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h`%CJOJQJ^JaJmHsH0hw3huCJOJQJ^JaJmHnHsHtH8jhw3hu0JCJOJQJU\^JaJmHsH+hw3huCJOJQJ\^JaJmHsH+hw3h;MCJOJQJ\^JaJmHsH+hw3h}bCJOJQJ\^JaJmHsHHd 8JRxz 0Ϻϥ{ϥ{iWBϐ(hw3hwCJOJQJ^JaJmHsH"hwCJOJQJ^JaJmHsH"huCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h`%CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h;MCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h}bCJOJQJ^JaJmHsH(hw3huCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hu0JCJOJQJU^JaJmHsH0FH,PhjlL.08֦둦|a|L|(hw3hoCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hgp0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hgpCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hu0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h;MCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h`%CJOJQJ^JaJmHsH(hw3huCJOJQJ^JaJmHsHP#R#T#V#X#r%t%&)()*),).)4---116669 dh]gd dh]gd $dh]a$gd P!R!T!V!!"`""""J#L#P#R#V#X#DzmXXXmm(hw3hgpCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hu0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h^ryCJOJQJ^JaJmHsH(hw3huCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h`%CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hwCJOJQJ^JaJmHsH"hwCJOJQJ^JaJmHsH"huCJOJQJ^JaJmHsHX#z###$"$%<%l%n%t%%%%%%%ӽӧӧӊu`K`u6(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h`%CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h^ryCJOJQJ^JaJmHsH(hw3huCJOJQJ^JaJmHsH8jhw3hu0JCJOJQJU\^JaJmHsH+hw3hgpCJOJQJ\^JaJmHsH+hw3h` CJOJQJ\^JaJmHsH+hw3huCJOJQJ\^JaJmHsH+hw3h^ryCJOJQJ\^JaJmHsH%%"(B(L(X(l(p( )")&)(),).):)>)^)j))(*,*6*H*|*ϺϺϺϥxcNccc(hw3hgpCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h BCJOJQJ^JaJmHsH.hw3hwCJOJQJ\]^JaJmHsH(hwCJOJQJ\]^JaJmHsH(huCJOJQJ\]^JaJmHsH(hw3h #CJOJQJ^JaJmHsH(hw3huCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hu0JCJOJQJU^JaJmHsH|*~*H+P+|,~,,-4-6---b.j.n.p...֚֬r]]D]/(hw3h,CJOJQJ^JaJmHsH1hw3hB*CJOJQJ^JaJmHphsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH+hw3h!j5CJOJQJ^JaJmHsH#hw3h6CJOJQJ^JaJ#hw3hu6CJOJQJ^JaJ(hw3h BCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH(hw3huCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hoCJOJQJ^JaJmHsH...*/,/J/Z/\/11P5R5.9096989<9>9::";b;d;h;ϺϺϟϟϟϟύ{fϟQ<(hw3h(CJOJQJ^JaJmHsH(hw3haCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH"hwCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h @CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hdR0JCJOJQJU^JaJmHsH6989:9<9>9:<<<8?:?AA&C(CEEzE$I&I dh]gd $ dh]a$gd dh]gd  dh]gd $dh]a$gd h;;;2<4<=="?$???AAAAACCEE(EhEzEm\J;Jh6CJOJQJ^JaJ#hw3h6CJOJQJ^JaJ hw3hzCJOJQJ^JaJ"hCJOJQJ^JaJmHsH"hwCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hs2:CJOJQJ^JaJmHsH(hw3haCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h @CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsHzEFFFFHHvHxH&IbIIIIIIJJTKhKo]H3(hw3haCJOJQJ^JaJmHsH(hw3haCJOJQJ^JaJmHsH#hw3hz6CJOJQJ^JaJ hw3hzCJOJQJ^JaJ(hw3hzCJOJQJ^JaJmHsH hw3hCJOJQJ^JaJ5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hoCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH&IbINJKLMPPPTTVTWWWX dh]gd  dh]gd  $ & F dh]^`a$gd $ dh]a$gd  hdh]gd hKKKKK6LFL8N:NvOxOOOPPPPPRRVTXTTTU똃nYD(hw3h(8CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h_CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hs2:CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hwCJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH hw3hoCJOJQJ^JaJ(hw3hoCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsHUUU`UbUfUUUUU*V.VjVVVVVVV2W:WtWvW|WWWWWXѼqь\\ѼJ#hw3h6CJOJQJ^JaJ(hw3h4B=CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h4B=0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h1cCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h(8CJOJQJ^JaJmHsH1hw3hB*CJOJQJ^JaJmHphfsHXX*YXYhYlYjZZ[[\F\T\`\\\\\]^@^_J_~_______4`6`rataddee֗|||||j"hCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hB#CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h?lCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hfCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h_CJOJQJ^JaJmHsH%X\\``eeee e,ejjm&o(oforrrtt x dh]gd  hdh]gd $ dh]a$gd ee e,e|eelffffff&g(g`g h$hhhDiiiȳt_D_5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hoCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h`%CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h~P}CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h @CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH hw3hCJOJQJ^JaJ(hw3hwCJOJQJ^JaJmHsH"hwCJOJQJ^JaJmHsHiijjkkkktlvllllmmnn(ofoooqqrrrr֦֑֦|֦֑k֦֦VD"hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h~P}CJOJQJ^JaJmHsH hw3hCJOJQJ^JaJ(hw3hoCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hH CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hB#CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsHrrtLt\t`tttdufuvNv,y2yZylyyyy z zP dh]gd dh]gd !$ & F dh]^`a$gd $ dh]a$gd x .0vd"eJ5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH5jhw3hZNa0JCJOJQJU^JaJmHsH,hw3hZNa0JCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hZNaCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hoCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h `7CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hwCJOJQJ^JaJmHsH"fԙJX` 24 8jl̠Π֠ؠ(rܲܲDzܗܗܲmܗܲܲܲ(hw3h3CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hA:CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h<9CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h `7CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsHhw3h6CJ^JaJ&PP@8֞Dtv  ީdh]gd $ dh]a$gd $dh]a$gdw!$ & F dh]^`a$gd rtvУ֣أ|~ ئاʨީįjXjJhw3h6CJ^JaJ"hwCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h]CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h `7CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h!?CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hwCJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsHީFH*,ܵ޵ ,.DF46LNHr]]]]]]]](hw3h@"CJOJQJ^JaJmHsHhw3hCJ^JaJ(hw3hwCJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h&QCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h `7CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH$L0@޵   ddh]gd $dh]a$gdw!$ & F hdh]^`a$gd !$ & F dh]^`a$gd $ dh]a$gd Hbj6t~ ht"$뾩mXXC(hw3h3CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h @CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h!?CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h?u{CJOJQJ^JaJmHsH"hwCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hwCJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsHdfhj(*lPdf\:<46 dh]gd dh]gd $ dh]a$gd $*lH(,przJLN*@DoZZoZZ(hw3hGCCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h @CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h8tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hdqCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h?u{CJOJQJ^JaJmHsHhw3hCJ^JaJ(hw3hCJOJQJ^JaJmHsHDJf|Z\DR$24 ִ֒֒֒֒֒ր֒֒k֒P5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h8tCJOJQJ^JaJmHsH"hwCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hGCCJOJQJ^JaJmHsHhw3hGCCJ^JaJhw3hCJ^JaJ(hw3hloCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h!?CJOJQJ^JaJmHsH $` .024:<0x0mXK6(hw3h @CJOJQJ^JaJmHsHhw3hCJ^JaJ(hw3hwCJOJQJ^JaJmHsH"hwCJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h8tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h7xCJOJQJ^JaJmHsH68:<0"$$dh]a$gd dh]gd  dh]gd $ dh]a$gdwdh]gd $ dh]a$gd 0B "0drt8:DHT ,.ֻ֦֑֑|ֻֻ֑֑֑֑֑||(hw3h6&CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h^:CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h7xCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hs2:CJOJQJ^JaJmHsH( $&P" HJDлnnYYYHnnnn hw3hCJOJQJ^JaJ(hw3h8tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH#hw3h6CJOJQJ^JaJ hw3h8tCJOJQJ^JaJ(hw3h6&CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h!?CJOJQJ^JaJmHsH FHJL~BD  <>@VX$dh]a$gdw$dh]a$gd  hdh]gd  dh]gd  >@RZ BFRTֻֻ֦֑֑|ggU"hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h8tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hB#CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h[p[CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hs2:CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH  0pvxrtD     4 b h ֑֑֬֬֬րoZEE(hw3h\CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hs2:CJOJQJ^JaJmHsH hw3hs2:CJOJQJ^JaJ hw3hCJOJQJ^JaJ5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h[p[CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h*5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hwCJOJQJ^JaJmHsHh    V l p v x         ",:FbVZ<>|g|U"hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hB#CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h*5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hs2:CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h\CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h2CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH!>@X\TX "*,8:VdV|֚֚֚֚֯օօppU5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h\CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hs2:CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h1;CJOJQJ^JaJmHsH"hwCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hECJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hwCJOJQJ^JaJmHsHX8:8  `%b%**->.225 577H=$dh]^`a$gdd hdh]gd $dh]a$gd 8r  ###$ $$4$6$P$R$`$d$$$% %r&&'((l((())))--ڿڪڿڿڿڕڕڕڕڕڕڕڕڀڪڀڪڪڿo hw3hdCJOJQJ^JaJ(hw3hs2:CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hP !CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hSDCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH hw3hCJOJQJ^JaJ)->.P.Z.d.z.|...r/t/00d1f111`2b22222p33l4n45 555555¬ח—‚‚‚g‚gUg"hwCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h$t0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hSDCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hB#CJOJQJ^JaJmHsH+hw3h!j6CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h$tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h!jCJOJQJ^JaJmHsH&hw3h$t6CJOJQJ]^JaJ!56677*7h7788L8b8l8888889V99999:<:>:x::::::::mX(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h`%CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hoCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h/CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h!jCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hSDCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hB#CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h$tCJOJQJ^JaJmHsH"::::::;; ;;:;r;;;<<,<.<r<<<<B=D=H==>>~>>>@8@@@V@֬|kV|V(hw3h1;CJOJQJ^JaJmHsH hw3h$tCJOJQJ^JaJ5jhw3h$t0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h/CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hoCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h!jCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hSDCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h$tCJOJQJ^JaJmHsH!H==@@BBBBEEII I IIJJKNLP hdh]gd $dh]^a$gd $dh]a$gd $ hdh]a$gddV@v@ABBBBBvExEEEF FIIII IIJJJJJ֯mXmmFm֝"h$tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hoCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h$t0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hwCJOJQJ^JaJmHsH"hwCJOJQJ^JaJmHsH"h1;CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h1;CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h$tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hSDCJOJQJ^JaJmHsHJKLLNNNN\OONPxP,R.R2TpTTTU&V&W(W(X*XZPZ*[,[2[4[[ڪژڃڪڃڃڪڪnڪ] hw3hTmRCJOJQJ^JaJ(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hoCJOJQJ^JaJmHsH"hwCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h$t0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h!?CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h$tCJOJQJ^JaJmHsH hw3h$tCJOJQJ^JaJLPNPxPSSUU&VRYTY0[2[[[[8_:_ dh]gd gdddh]gd $dh]a$gd !$dh]a$gd  hdh]gd  dh]gd [[[[[[\\____``aDanatabbcdpdd.eneeefftfffffff gggg(h{{i"hwCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h$t0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h$tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hTmRCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hLJCJOJQJ^JaJmHsH#hw3h$t6CJOJQJ^JaJ0hw3hdCJOJQJ^JaJmHnHsHtH):_parataffFlHlZo\oo`tbtdtu`vw&x!!$ & F hdh]^`a$gd !$dh]a$gd  dh]gd  dh]gd $dh]a$gd (h*hRhh ii.i0iiiHjZjzjjjjk kkkklfmhmtmzmmmmn"o*o,oToVoZo\oolpnp֑d5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH#hw3h$t6CJOJQJ^JaJ(hw3h,2hCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h$t0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h2$CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h$tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hTmRCJOJQJ^JaJmHsH'npqqqqqqqVrrrrr s"s$s(sst`tbtdtrtttiV@+hw3hwCJOJQJ\^JaJmHsH%h$tCJOJQJ\^JaJmHsH+hw3h!?CJOJQJ\^JaJmHsH+hw3h`!CJOJQJ\^JaJmHsH+hw3hRCJOJQJ\^JaJmHsH+hw3h$tCJOJQJ\^JaJmHsH(hw3hoCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hLJCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h$tCJOJQJ^JaJmHsHttt:v\vvvhwwww6xDxVx^xxxx,y.y{cK3.hw3h$t5CJOJQJ]^JaJmHsH.hw3h$tCJOJQJ\]^JaJmHsH.hw3hoCJOJQJ\]^JaJmHsH+hw3h` CJOJQJ\^JaJmHsH+hw3hoCJOJQJ\^JaJmHsH+hw3hLJCJOJQJ\^JaJmHsH+hw3hoCJOJQJ\^JaJmHsH+hw3h`!CJOJQJ\^JaJmHsH+hw3h$tCJOJQJ\^JaJmHsH&xx.yy{{r|t|~~(̆!$ & F hdh]^`a$gd $dh]a$gd !$ & F hdh]^`a$gd !!$ & F hdh]^`a$gd .yByyyyy(zzz{${{{{{{{{{{ |"|n|p|}}(ӽӨӽ|f|PӨ+hw3h[ CJOJQJ\^JaJmHsH+hw3h'CJOJQJ\^JaJmHsH+hw3h`!CJOJQJ\^JaJmHsH+hw3hLJCJOJQJ\^JaJmHsH(hw3h$tCJOJQJ^JaJmHsH+hw3hCJOJQJ\^JaJmHsH+hw3h$tCJOJQJ\^JaJmHsH+hw3hoCJOJQJ\^JaJmHsHT؂΃Ѓ΄ lt̅ԅv֦֑jֻֻU(hw3h ACJOJQJ^JaJmHsH(hw3hwCJOJQJ^JaJmHsH"hwCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hLJCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h$t0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h$tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hoCJOJQJ^JaJmHsH!vȆ̆ΆԆֆ  `bʇЈԈ܈&(0TVZzֻ֦֔m[FFFFFFFF(hw3h+aCJOJQJ^JaJmHsH#hw3h$t6CJOJQJ^JaJ(hw3hwCJOJQJ^JaJmHsH"hwCJOJQJ^JaJmHsH"h$tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h$t0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h$tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hoCJOJQJ^JaJmHsH̆ΆІ҆Ԇֆ  t$dh]a$gdw $ & F dh]^`a$gd #$dh]a$gd $ dh]a$gd  dh]gd  dh]gd $dh]a$gd  BLRjlJVxpU=.hw3h$t5>*CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h$t0JCJOJQJU^JaJmHsH(hwhwCJOJQJ^JaJmHsH"h$tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h6CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h&CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h+aCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h$tCJOJQJ^JaJmHsH—К{{{$ & F:dh]a$gd $dh]a$gd $ Sdh]a$gd $ dh]a$gd $ dh]a$gd  $ & F dh]^`a$gd 2:В~DT&<>HX|jXC||(hw3hwCJOJQJ^JaJmHsH"hwCJOJQJ^JaJmHsH"h$tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h4CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h$t0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h&CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h$tCJOJQJ^JaJmHsHXp—tؘژКҚڛ&(d&Ɲ|gR=RR(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hP !CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h4CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h$t0JCJOJQJU^JaJmHsH(hwh4CJ OJQJ^JaJ mHsH(hw3h&CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h$tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hiCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h1{ CJOJQJ^JaJmHsHƝ̝֝nء`fpТ(FL|q\\\(hw3hu|CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h!?CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hgCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h4CJOJQJ^JaJmHsH hw3h$tCJOJQJ^JaJ(hw3h$tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h&CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hP !CJOJQJ^JaJmHsH .0BDprVXlȲ$dh]a$gd $dh]^a$gd $dh]a$gdw$dh]a$gd dh]gd  hdh]^gd  (:<fn(@JX^`ڪܪު\:ֻֻ֦֑֑֑֑֑֑֑|g֑(hw3hZCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hQ/jCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hk8CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h$t0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h$tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hzCJOJQJ^JaJmHsH$:>^lvXjlp>@ ֬֗ֆu``E֬8hw3h$tCJ^JaJ5jhw3h"0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hu|CJOJQJ^JaJmHsH hw3h$tCJOJQJ^JaJ hw3hu|CJOJQJ^JaJ(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hZCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h&CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h$tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h`!CJOJQJ^JaJmHsHȲb@n({Z!"$ & F hdh]^`a$gd !"$ & F hdh]^`a$gd !"$ & F hdh]^`a$gd !"$ & F hdh]^`a$gd !"$ & F hdh]^`a$gd (D^VX&Z>0Լּo & F 0dh]`0gd #$ & F dh]^`a$gd $dh]a$gd !"$ & F dh]^`a$gd !"$ & F hdh]^`a$gd   8<>*,0BJ^fҺԼлЮooooT??(hw3h&CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h$t0JCJOJQJU^JaJmHsH+hw3h` CJOJQJ]^JaJmHsH+hw3h$tCJOJQJ]^JaJmHsH%jhw3h$t0JCJU^JaJhw3h$tCJ^JaJ(hw3hvCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h$tCJOJQJ^JaJmHsH4jhw3hZCJH*OJQJU^JaJmHsHּ:<.0FHz|UV$dh]a$gd+!$ & F hdh]^`a$gd #$ >dh]a$gd dh]gd $dh]a$gd &(0THJ>@B4ֻ֦֑|kֻV(hw3hgCJOJQJ^JaJmHsH hw3h$tCJOJQJ^JaJ(hw3h&CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h$CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h$t0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h$tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH4<0jlt>FTUVjl֬֗օp֗[օpD[-jhw3h$t0JCJOJQJU^JaJ(hw3hA:CJOJQJ^JaJmHsH(h+h+CJ OJQJ^JaJ mHsH"h$tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3huCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h)CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h$tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3ha8CJOJQJ^JaJmHsH $,֔dOd:(hw3hvCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h$t0JCJOJQJU^JaJmHsH(h+h+CJ OJQJ^JaJ mHsH"h$tCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h-0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hA:CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h$tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h)CJOJQJ^JaJmHsH bdNP,.t $ & F $ dh]^`a$gd $dh]a$gd $dh]^a$gd $dh]a$gd !$ & F hdh]^`a$gd $dh]a$gd+ B\vx8d$(*֚֬օxkx^kxPxhw3h$t5CJ^JaJhw3hk8CJ^JaJhw3huCJ^JaJhw3h$tCJ^JaJ(hw3h%eCJOJQJ^JaJmHsH"h$tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH(hw3huCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h$tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hu|CJOJQJ^JaJmHsHNP`p.B(ҽ}h}R=(hw3h"CJOJQJ^JaJmHsH+hw3hk86CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h)CJOJQJ^JaJmHsH+hw3h$t6CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h%eCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h$tCJOJQJ^JaJmHsHhw3huCJ^JaJhw3h$tCJ^JaJ%jhw3h$t0JCJU^JaJ6H"(8>lZ\<@XZ>\֬֗u``K`K``(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h)CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsHhw3h$tCJ^JaJ(hw3h lsCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h"CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hj[CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h$tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hk8CJOJQJ^JaJmHsHZ\ .02 dh]gd dh]gd $dh]a$gd $ & Fdh]^`a$gd  $ & F $ dh]^`a$gd `l 8­nYH6H#hw3h$t6CJOJQJ^JaJ hw3h$tCJOJQJ^JaJ(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hk8CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hVQ)CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h$tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h+CJOJQJ^JaJmHsH"h$tCJOJQJ^JaJmHsH+hw3h$tCJOJQJ\^JaJmHsH8JTV&(,28\$ֹ֞֌wfwU@(hw3h,2hCJOJQJ^JaJmHsH hw3h,2hCJOJQJ^JaJ hw3h$tCJOJQJ^JaJ(hw3haCJOJQJ^JaJmHsH"h+CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hYh0JCJOJQJU^JaJmHsH8jhw3h$t0JCJOJQJU\^JaJmHsH(hw3h$tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hgCJOJQJ^JaJmHsH"$~  $ dh]a$gd #$ >dh]a$gd $ >dh]a$gd dh]gd  dh]gd $dh]^a$gd Fq(֫֐{fQ{(hw3hgCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hVQ)CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hmMCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h,2h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hk8CJOJQJ^JaJmHsH+hw3h,2h6CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h,2hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH.X~^d*vxϺϥϥϥϐϺ~lWBϐBB(hw3h?xCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h+CJOJQJ^JaJmHsH"h+CJOJQJ^JaJmHsH"h,2hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hA:CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hVQ)CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hmMCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h,2hCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hst0JCJOJQJU^JaJmHsHx6jT?(hw3hstCJOJQJ^JaJmHsH+hw3h,2h6CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h+CJOJQJ^JaJmHsH"h,2hCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h,2h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hA:CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hQ/jCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h?xCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h,2hCJOJQJ^JaJmHsH    d v & ֘yl_l_lMl8(hw3hk8CJOJQJ^JaJmHsH#hw3h,2hCJOJQJ]^JaJhw3hstCJ^JaJhw3h,2hCJ^JaJ hw3h+CJOJQJ^JaJh+CJOJQJ^JaJh,2hCJOJQJ^JaJ5jhw3h,2h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h,2hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h`%CJOJQJ^JaJmHsH     JLNPR@B\^$ >dh]a$gd $dh]a$gd dh]gd  dh]gd & . 0      BpXj2:@B֯sss^I(hw3hP$CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h?xCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hS{CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h+CJOJQJ^JaJmHsH"h+CJOJQJ^JaJmHsH"h,2hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hp1CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h,2hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH\fv~JLP֦֙քքoZH6"h+CJOJQJ^JaJmHsH"h,2hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hvCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hmMCJOJQJ^JaJmHsHhw3h,2hCJ^JaJ5jhw3h,2h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hS{CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h,2hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hk8CJOJQJ^JaJmHsHPR fr"Dl^ 08L֬֗|gUggggD hw3h,2hCJOJQJ^JaJ"h+CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hu!qCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h,2h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hmMCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h8CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h%eCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h,2hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h+CJOJQJ^JaJmHsHLTV\^p| |!!"òÝÝÈsÝÝXC(hw3h?xCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h,2h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hQ/jCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hmMCJOJQJ^JaJmHsH hw3h,2hCJOJQJ^JaJ(hw3h,2hCJOJQJ^JaJmHsH-jhw3h,2h0JCJOJQJU^JaJ hw3h` CJOJQJ^JaJ""&%(%*%,%V%X%((p+r+t+v+x+z+--$ & Fdh]^`a$gd $dh]a$gd gd+dh]gd $ >dh]a$gd """&%(%*%,%T%V%X%%%&& '\'''IJs^C.(hw3hk8CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h,2h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hgCJOJQJ^JaJmHsH$h+h+CJ aJ mHnHsHtHh,2hCJ^JaJhw3h,2hCJ^JaJ(hw3h+CJOJQJ^JaJmHsH"h,2hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h,2hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hmMCJOJQJ^JaJmHsH"h+CJOJQJ^JaJmHsH'''((((X*z***p+r+x+z++++,,,\/^/0000납mXC(hw3hgCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h+CJOJQJ^JaJmHsH"h,2hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hu!qCJOJQJ^JaJmHsH"h+CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h,2h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hmMCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h,2hCJOJQJ^JaJmHsH-Z.p.r.00F3H3J3556:: ?"?HEJEEGGdh]gd  dh]gd $dh]a$gd $ & Fdh]^`a$gd 0`1r12"22233F3H3J3$4,4N4R4444뚈s^I(hw3hP$CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH"h+CJOJQJ^JaJmHsH"h,2hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hqCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hk ~CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hmMCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h,2hCJOJQJ^JaJmHsH4455556H6677n8v8d9f9~99::H<Z<=$=d=f=t==ϾϘϘσnYnσD(hw3hvCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hQCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hk8CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hqCJOJQJ^JaJmHsH hw3h,2hCJOJQJ^JaJ hw3hF1CJOJQJ^JaJ(hw3h,2hCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h,2h0JCJOJQJU^JaJmHsH=>(> ?"?:?B?? @B&CnCvCCCJEEGGGH8H@HHHVJXJZJqqdO(hw3hN=VCJOJQJ^JaJmHsHhw3h,2hCJ^JaJ(hw3h!dMCJOJQJ^JaJmHsH hw3h,2hCJOJQJ^JaJ(hw3hqCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hvCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h*CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h,2hCJOJQJ^JaJmHsHGHK KMMOO.R0RTTT2U4UYY"\$\&\(\*\gdo$dh]a$gd  dh]gd $ >dh]a$gd dh]gd ZJ\JJKMMMMMM NN*OhOxOzOOOOOOOO@PѼѡѐѼѼ{fffQ{(hw3hQ/jCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hqCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hw<CJOJQJ^JaJmHsH hw3h,2hCJOJQJ^JaJ5jhw3hN=V0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h,2hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hN=VCJOJQJ^JaJmHsH1hw3h,2hB*CJOJQJ^JaJmHphsH@PHPVT`TTTTTU0U2U4UtUUUUV֬xkaN99(hw3h%eCJOJQJ^JaJmHsH$hohoCJ aJ mHnHsHtHh,2hCJ^JaJhw3hvCJ^JaJhw3h,2hCJ^JaJ(hw3h+CJOJQJ^JaJmHsH"h,2hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h"CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hw<CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h,2hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsHV VjWlWWWXXNYYYYY0ZnZrZZ[[ [ [["\$\*\@\Ϻϥϐϐϐ{{{{{iW"h+CJOJQJ^JaJmHsH"h,2hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hGCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hqCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hQ/jCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h,2hCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h,2h0JCJOJQJU^JaJmHsH@\H\^\f\T]\]]]]]]^^__`*`@`B`X`n`t`֬֬֗|֗֗kZkE(hw3hk8CJOJQJ^JaJmHsH hw3hk8CJOJQJ^JaJ hw3h,2hCJOJQJ^JaJ5jhw3h,2h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hqCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h,2hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h`%CJOJQJ^JaJmHsH*\`]T^``B`2c4c\d]dffkkmm(q*q$dh]a$gd+$ dh]a$gd dh]gd $ & Fdh]^`a$gd $dh]a$gd t````LaRanaaaaaaa4bD܀įĚąąppp[ą[[[(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h> CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h&CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hvCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h,2hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h+CJOJQJ^JaJmHsH"h,2hCJOJQJ^JaJmHsH,.̂΂T24#$ >dh]a$gd $dh]a$gdd dh]gd $dh]a$gd  dh]gd $dh]^a$gd ܀ Ẑ΂:PXT|ְ֛q\A4hw3h,2hCJ^JaJ5jhw3h,2h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h5LCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hk8CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hP$CJOJQJ^JaJmHsH hw3h,2hCJOJQJ^JaJ(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h,2hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h1{ CJOJQJ^JaJmHsH|>|~R$bЊ܊ފ\h֑mXB+hw3h,2h6CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h+CJOJQJ^JaJmHsH"h+CJOJQJ^JaJmHsH"h,2hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h4FCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hn-0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h,2hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hP$CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h5LCJOJQJ^JaJmHsH8:BZƎЎ$־z֐zdN18jhw3h,2h0JCJOJQJU]^JaJmHsH+hw3hlCJOJQJ]^JaJmHsH+hw3hCJOJQJ]^JaJmHsH+hw3h4FCJOJQJ]^JaJmHsH+hw3h,2hCJOJQJ]^JaJmHsH.hw3h,2hCJOJQJ\]^JaJmHsH.hw3h4FCJOJQJ\]^JaJmHsH(hw3h,2hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH 6L".024RHJtxînYYYYY(hw3h4FCJOJQJ^JaJmHsH+hw3h,2hCJOJQJ]^JaJmHsH(hw3h\CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h,2hCJOJQJ^JaJmHsH+hw3h+CJOJQJ]^JaJmHsH%h+CJOJQJ]^JaJmHsH%h,2hCJOJQJ]^JaJmHsH  HJΕЕ |$ >dh]a$gd $dh]a$gdddh]gd $dh]a$gd $dh]^a$gd #$ >dh]a$gd jЕ8:@–`h|ϺϭσnYD/ϭ(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h]CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hJ,CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h5LCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hrCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h!dMCJOJQJ^JaJmHsHhw3h,2hCJ^JaJ(hw3h4FCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h,2hCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h,2h0JCJOJQJU^JaJmHsH| jr"*ҧįxcNNxxx(hw3h]CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hgCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hrCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h%eCJOJQJ^JaJmHsHhw3h,2hCJ^JaJ(hw3h+CJOJQJ^JaJmHsH"h,2hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h,2hCJOJQJ^JaJmHsH.0کܩرڱܱޱTV dh]gd dh]gd $dh]a$gd $dh]a$gdd"$کܩtz2,ȯίܯرڱޱ (vxfQ(hw3h+CJOJQJ^JaJmHsH"h+CJOJQJ^JaJmHsH"h,2hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hdrCJOJQJ^JaJmHsHhw3h,2hCJ^JaJ(hw3h]CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hfCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h,2hCJOJQJ^JaJmHsHnvظ&ºfhjԻfn"|gRR|gRggg(hw3hdCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h,2h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h?xCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h%eCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hfCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h,2hCJOJQJ^JaJmHsHHhj"$Jdh]gd  dh]gd $dh]a$gd $ & Fdh]^`a$gd "$6HJĽ>@HZ$:xfQ<(hw3h`%CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h+CJOJQJ^JaJmHsH"h+CJOJQJ^JaJmHsH"h ZCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h]OCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hk8CJOJQJ^JaJmHsH hw3hF1CJOJQJ^JaJ hw3h ZCJOJQJ^JaJ(hw3h ZCJOJQJ^JaJmHsH:B^j$b.68֬֗ւււmRRA hw3h ZCJOJQJ^JaJ5jhw3h Z0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hk8CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h3CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hk6jCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h ZCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsHNbV^`p<>ԿԪԕԀԪԪkVVԕkD"h ZCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h fCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hk8CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h?xCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h]OCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hgCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h ZCJOJQJ^JaJmHsH+hw3h Z6CJOJQJ^JaJmHsH<>@BD"$^p  dh]gd !$ & F hdh]^`a$gd $dh]a$gd+$dh]a$gd >BDTf,Tln LXpįĔjjUj@@U(hw3hk6jCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hedCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h Z0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h fCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h ZCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h+CJOJQJ^JaJmHsH"h+CJOJQJ^JaJmHsH 4~RZ(<Jt֬֗ւmRmm=(hw3h3CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h Z0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hXCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hk8CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hedCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h ZCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h fCJOJQJ^JaJmHsH02*j&6@RVlpp_Rhw3h ZCJ^JaJ hw3h ZCJOJQJ^JaJ(hw3h+CJOJQJ^JaJmHsH"h ZCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h9-CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hR5nCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hXCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hk8CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h ZCJOJQJ^JaJmHsH ,n NP~$ & Fdh]^`a$gd dh]gd  dh]gd $dh]a$gd dh]gd 7:Djl ,bd둬|gR=(hw3h,CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hk8CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hA:CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hk6jCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h Z0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h9-CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h`%CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h ZCJOJQJ^JaJmHsH&*2 6|~  >x֮֮֮քw\֮֮֮֮ք5jhw3h Z0JCJOJQJU^JaJmHsHhw3h ZCJ^JaJ(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h9-CJOJQJ^JaJmHsH+hw3h Z6CJOJQJ^JaJmHsH"h+CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h ZCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH$ 6rtn. dh]gd !$ & F dh]^`a$gd dh]gd $dh]a$gd $dh]a$gd+..4HP  . 0      $     봟u``uuK`(hw3hA:CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h%CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h}]CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hk6jCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h`%CJOJQJ^JaJmHsHhw3h ZCJ^JaJ(hw3h ZCJOJQJ^JaJmHsHj    ^`$dh]a$gd dh]gd  dh]gd $ & F?dh]a$gd $dh]a$gd $ & Fdh]^`a$gd     0     R&02:  $&֬ffXhw3h Z6CJ^JaJ5jhw3h Z0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH+hw3h Z6CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hPCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hgCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h}]CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h ZCJOJQJ^JaJmHsHVX^`bx  VZ|fxֻ֦re[Nhw3hk8CJ^JaJh`],CJ^JaJhw3hlCJ^JaJhw3h;CJ^JaJhw3h%CJ^JaJhw3h%eCJ^JaJhw3h ZCJ^JaJ(hw3h%eCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h Z0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h ZCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hs2:CJOJQJ^JaJmHsH R^""#$%&%)) dh]gd $dh]a$gd $ & F!dh]^`a$gd $dh]a$gd xz 2 4 F     b!d!r!!""""""߷xxxcxH:h ZCJOJQJ^JaJ5jhw3h Z0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h fCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hRCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hk8CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h3CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h ZCJOJQJ^JaJmHsH%jhw3hlJ0JCJU^JaJhw3h ZCJ^JaJ%jhw3h Z0JCJU^JaJ"#2#D#R$d$$$$ %&%&&"'R(L)\))) *4*6*8*J*X+ڰڛڛڎsfUڰ@(hw3hgCJOJQJ^JaJmHsH hw3h ZCJOJQJ^JaJhw3hRCJ^JaJhw3h Z6CJ^JaJhw3h fCJ^JaJhw3h ZCJ^JaJ(hw3hRCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hk8CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hvCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h ZCJOJQJ^JaJmHsH hw3h`],CJOJQJ^JaJ) *,,..>222X4X5Z556 6|dh]gd  dh]gd dh]gd *$dh@&]^a$gd $ & Fdh]^`a$gd $dh]a$gd dh]gd X+^+,,.-@-B-D-R-T-f//111292X5Z5\556 6N99:ֲzhS>S(hw3h]kCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH#hw3h6CJOJQJ^JaJ+hw3h5CJOJQJ^JaJmHsH hw3hCJOJQJ^JaJ hw3h]kCJOJQJ^JaJhw3h ZOJQJ^JaJ(hw3hk8CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h ZCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h;CJOJQJ^JaJmHsH 6::===TBVBBXFZFI$KjLLMMjN,O.OSSW!$ & F" dh]^`a$gd dh]gd $dh]a$gd ::V<r<<<<==?@@0@4@<@p@r@,BDBTBVBBCCjDpDD֚֚֯jUC#hw3h6CJOJQJ^JaJ(hw3hdCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h3CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h&8CJOJQJ^JaJmHsH"h+CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hRCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h]kCJOJQJ^JaJmHsHDDDDDDEEEGGHHI&I.I8IZJnJKKLDLM֖֫{ffQ֖֖(hw3h @CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h5CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hRCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH+hw3h6CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCCJOJQJ^JaJmHsHMMfNhN&O(OlOpOOOOOOxPPQQQQQQQSSSSSSSSSU֦֦֕֕ր֦kkkkkP֕5jhw3h^|0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hXCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h @CJOJQJ^JaJmHsH hw3hCJOJQJ^JaJ5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hWeCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hs2:CJOJQJ^JaJmHsHUU"V&V.V0V2V4V@VBVWWXXx[[[[[\0\8\\\^_N`P`T`ϺϺϺϩϔϩjϩU(hw3h9CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h'UCJOJQJ^JaJmHsH(hw3haCJOJQJ^JaJmHsH hw3hCJOJQJ^JaJ(hw3hXCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsHWW[[T`V`X`Z`\`^```b`ddbdgghmmnndh]gd dh]gd  >dh]gd $ >dh]a$gd T```b`t`~`````bbbbbbbbccdd̶̡̆q\\̡G5"hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h3CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h=CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h'UCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h9CJOJQJ^JaJmHsH+hw3h6CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH hw3hCJOJQJ^JaJhCJOJQJ^JaJdd\d`dbdHe^eeef&fffffghiijjjjllm$mٲsbGG5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH hw3hCJOJQJ^JaJ(hw3h 1CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hk6jCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h}CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH#hw3h6CJOJQJ^JaJ#hw3h6CJOJQJ^JaJ(hw3h+CJOJQJ^JaJmHsH$m.m2mnnnnn(o8oporoqqrrrr(s6sJsLsNsttt"tkkkkZEE(hw3h CJOJQJ^JaJmHsH hw3hs2:CJOJQJ^JaJ(hw3hs2:CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH hw3hCJOJQJ^JaJ5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h}CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hloCJOJQJ^JaJmHsHnLsNs@vBvx||<>$dh]a$gd dh]gd gdddh]gd $ >dh]a$gd  $ & F# >dh]^`a$gd "ttt wwww.}0}}}} ~&~(~*~:~r~t~~ p~TV|~֑|ggg(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hs2:CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hqW/CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hR"ֻ֦fU>,hw3hCJOJPJQJ^JaJmHsH hw3hCJOJQJ^JaJ0hw3hdCJOJQJ^JaJmHnHsHtH#hw3h6CJOJQJ^JaJ(hw3h!?CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH"(d$&һҤһpS?(,hw3h+CJOJPJQJ^JaJmHsH&hCJOJPJQJ^JaJmHsH9jhw3h0JCJOJPJQJU^JaJmHsH,hw3hRdCJOJPJQJ^JaJmHsH9jhw3h0JCJOJPJQJU^JaJmHsH,hw3hqW/CJOJPJQJ^JaJmHsH,hw3hCJOJPJQJ^JaJmHsH,hw3hCJOJPJQJ^JaJmHsH,hw3hrCJOJPJQJ^JaJmHsH`pcj &(DF•ĕ纩yygU@(hw3h+CJOJQJ^JaJmHsH"h+CJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hRdCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH hw3hCJOJQJ^JaJ(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH/hw3hX^`CJOJPJQJ\^JaJmHsH/hw3hCJOJPJQJ\^JaJmHsHʓ̓•ĕ>֘Xޙ$ & F%dh]^`a$gd $dh]a$gd dh]gd  dh]gd $dh]a$gd ĕܖʘИ ޙ V\ LXН֝D޴޴޴ޟ޴ޟޟ޴ޟޟޟފފwdwdw%hw3hqW/B*CJaJmHphsH%hw3hB*CJaJmHphsH(hw3hqW/CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hZHCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hRdCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h?xCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsHhw3hCJ^JaJ%L <>j>@dh]gd $dh]a$gd  dh]gd ,$dh]a$gd $ & F%dh]^`a$gd DFL.468 FС֡ء <BФӭӚӚӅӭӭӭӚӚӚӚӚӭsa"h+CJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH%hw3hB*CJaJmHphsH%hw3hRdB*CJaJmHphsH%hw3hqW/B*CJaJmHphsH%hw3hB*CJaJmHphsH2jhw3h0JB*CJUaJmHphsH$<zxƨ68>jx֬֗ււււgVAAA(hw3h`y3CJOJQJ^JaJmHsH hw3hCJOJQJ^JaJ5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hRdCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hw CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h+CJOJQJ^JaJmHsH,<@ʰ LFXb ZjU@UU(hw3hgxCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hRdCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h>KCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH"h+CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h`y3CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h3CJOJQJ^JaJmHsHpFHnp( :dh]gd $dh]a$gdddh]gd $dh]a$gd X:x ,Ļp^f FH֛֬ֆq\\qF+hw3h5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h/CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hRdCJOJQJ^JaJmHsH hw3hCJOJQJ^JaJ(hw3hs2:CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h>KCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h_9CJOJQJ^JaJmHsHHVHPLN "&(*|68: ѼѡьwawOwwwww"h+CJOJQJ^JaJmHsH+hw3h6CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h>KCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h?xCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsHhw3hCJ^JaJhw3h=H3CJ^JaJ * :v(< ֒֒֒֒րkP5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hICJOJQJ^JaJmHsH"h+CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h>KCJOJQJ^JaJmHsHhw3hCJ^JaJhw3h=H3CJ^JaJ(hw3hdCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hRdCJOJQJ^JaJmHsH jlDFxzdh]gd dh]gd $dh]a$gd  dh]gd hx&fpr0r6H dqV5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hk6jCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hRdCJOJQJ^JaJmHsH hw3hCJOJQJ^JaJ(hw3hICJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h+CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h3CJOJQJ^JaJmHsH@~LNhl<>z֬vePv;v(hw3hxCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hk6jCJOJQJ^JaJmHsH hw3hCJOJQJ^JaJ5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH5jhw3h*-x0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h*-xCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h?"CJOJQJ^JaJmHsHzFHJrJVtBXN֗p#hw3h6CJOJQJ^JaJ(hw3h$CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h=lCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hmkCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hICJOJQJ^JaJmHsH(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH(ln<"$ dh]gd dh]gd  dh]gd $dh]a$gd jn "2FRt֩֩֔֔֔֔֩ւmX֩(hw3hmCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h[dCJOJQJ^JaJmHsH"h7tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hICJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH"h+CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h eCJOJQJ^JaJmHsHt2\^`d<lvx֑֬րkkP;(hw3hs2:CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h[wa0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h[waCJOJQJ^JaJmHsH hw3hCJOJQJ^JaJ5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h[dCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h @CJOJQJ^JaJmHsH $ "   & b   & ( ֻ֩֗mֻXֻGֻ hw3hCJOJQJ^JaJ(hw3h CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hs2:CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h7tCJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH"h7tCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h,DCJOJQJ^JaJmHsH d$ & b "$^`HJXZ"-dh]`gd dh]gd $dh]a$gd $ & F$dh]^`a$gd ( * , 0 BDvxXZ\^` ft*:Vfh|~|묑jU(hw3h7tCJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hA:CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h,DCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h#ECJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH! (2<b~*DXZ@RVZl#p#,$.$0$2$F$H$$$Z&jjjj(hw3h[CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h>CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h ]CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH"h7tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h,DCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH!""n&p&&)()x)`,b,..3377; ;";=$ >dh]a$gd dh]gd $dh]a$gd  dh]gd Z&h&l&p&&&&&&&''$'(':'<'\'l' )")()x))))į֯֯֯֯nW@W,hw3h(hCJOJPJQJ^JaJmHsH,hw3hCJOJPJQJ^JaJmHsH hw3hCJOJQJ^JaJ5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h[CJOJQJ^JaJmHsH"h7tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hs2:CJOJQJ^JaJmHsH))>*P*X,Z,b,----..".D.V.^.....ҵҊҵsҊ\ҊG(hw3htCJOJQJ^JaJmHsH,hw3h` CJOJPJQJ^JaJmHsH,hw3hyCJOJPJQJ^JaJmHsH,hw3hCJOJPJQJ^JaJmHsH&h7tCJOJPJQJ^JaJmHsH9jhw3h0JCJOJPJQJU^JaJmHsH,hw3hCJOJPJQJ^JaJmHsH,hw3h(hCJOJPJQJ^JaJmHsH. // /(/r0000161N1R1r1x1F2H23333F4H4J4L4b4h4v4mXXX(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hA:CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3htCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h`%CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h;MCJOJQJ^JaJmHsHv4x4z444444F77778899;;; ;Ϻϥϐ{i{ϺTB"hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h!?CJOJQJ^JaJmHsH"h7tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h`%CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH ;";f;n;;;dAfABBDDHEEEFH.HH֑֑֬|gR=(hw3hLCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h @CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hchCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h!?CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h;MCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h7tCJOJQJ^JaJmHsH==BBDDHHHKKKOOQQQQQLR dh]gd $dh]a$gd dh]gd $ >dh]a$gd HHI0ItIIII6JJ@KDKKKKKLOOOOQQLRخ؜خlWE"h7tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h7tCJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hchCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH#hw3h6CJOJQJ^JaJLRVRRRRRRRRSLSSSXUZU\UXXYjYZZ[[>[x[z[[6^k^^^^ڿڿڪڪڪڿڪڕڪڕڕڕڀn\"h7tCJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h @CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hgCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hchCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH hw3hCJOJQJ^JaJ LRRT^U`UX4\Z\\0]`]]y^^^^^^$dh]a$gd7t!$ & F' dh]^`a$gd $dh]a$gd !$ & F& dh]^`a$gd ^^^^^b`j`````.a`ajaaaaabbbbb:cBcnfpfįĚįjjUįįCĚU"h7tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h_CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h:BCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hW0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hchCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hWCJOJQJ^JaJmHsH#hw3hW6CJOJQJ^JaJ(hw3h7tCJOJQJ^JaJmHsH^^bbtfvfxffzi|illlmnNn $ & F( hdh]^`a$gd $ hdh]a$gd7tdh]gd  hdh]gd $ hdh]a$gd dh]gd pfvfxffxh|h~hpitikkkkllllmmnnnnnn박kYDkYY(h7thjCJOJQJ^JaJmHsH"h7tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h:BCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hB#CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hW0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH hw3hWCJOJQJ^JaJ(hw3hdCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hWCJOJQJ^JaJmHsHNnnZooPpqqRrPsttee $ & F) hdh]^`a$gd !$ & F( hLdh]^`La$gd "$ & F( 8Ldh]^`La$gd $ hdh]a$gd  $ & F( hdh]^`a$gd  nnrrsss ttttyZy^yzzz@|N|d||}֬֟֊uu`K(hw3hrCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h]!CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h<CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hB#CJOJQJ^JaJmHsHhw3hWCJ^JaJ(hw3hA:CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h:BCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hWCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hs2:CJOJQJ^JaJmHsHtyyd~f~@BT&t܌ $ & F* hdh]^`a$gd dh]gd $ hdh]a$gd $ hdh]a$gd }}}~H~^~`~~~~68d< (Rn{fQf{(hw3hICJOJQJ^JaJmHsH(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH+hw3hW6CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hpCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hW0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hWCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h]!CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h=*CJOJQJ^JaJmHsHT`p|~:ЊފFT֌،hnpxƱrWrWBW(hw3h!?CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hW0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hgCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hs2:CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h=*CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hWCJOJQJ^JaJmHsHhw3hWCJ^JaJ+hw3hjCJOJQJ]^JaJmHsH+hw3hWCJOJQJ]^JaJmHsH܌ތ̚Κhjln"$&(ҫ$ hdh]a$gd  hdh]gd x|ގ,8R֏ޏFHX\ ƚʚֻֻֻ֦֑iiTiii(hw3hB#CJOJQJ^JaJmHsH+hw3hW6CJOJQJ^JaJmHsH"h7tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hgCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hW0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hWCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH8^dhjln*,,<:j|~֯s^HH3(hw3hs2:CJOJQJ^JaJmHsH+hw3hW6CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h[CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hgCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h7tCJOJQJ^JaJmHsH"h7tCJOJQJ^JaJmHsH"hWCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h!?CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hWCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hx/CJOJQJ^JaJmHsH  Xl (HJ@H~ֻ֥֐~ֻֻiN<~"hWCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hx/0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hlCJOJQJ^JaJmHsH"h7tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hgCJOJQJ^JaJmHsH+hw3hW6CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hW0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hWCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h CJOJQJ^JaJmHsH"6fhjذ֑֬|֑֑k]N9(hw3h5LCJOJQJ^JaJmHsHh7th7tmHnHsHtHh5LCJOJQJ^JaJ hw3h5LCJOJQJ^JaJ(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hW0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hgCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hWCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h7tCJOJQJ^JaJmHsHҫlfh dh]gd $dh]a$gd gd7tdh]gd  $ & F+ hdh]^`a$gd ذܰ4<bxz|ڷJRd֬֬֗֗֗օs^֗C5jhw3h5L0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h7tCJOJQJ^JaJmHsH"h7tCJOJQJ^JaJmHsH"h2qCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hyCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h -9CJOJQJ^JaJmHsH(hw3huCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h5LCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h$CJOJQJ^JaJmHsHdf (Bdh*LLjxϺϨϓ~iii~iiϓiϺTT(hw3hTCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h>>CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h2qCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h!?CJOJQJ^JaJmHsH"h7tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h -9CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h5LCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h5L0JCJOJQJU^JaJmHsH hhj4 dJ dh]gd !$ & F; hdh]^`a$gd $dh]a$gd NP "V^ ֻm["h5LCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hTCJOJQJ^JaJmHsH"h7tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hyCJOJQJ^JaJmHsH#hw3h5L6CJOJQJ^JaJ5jhw3h5L0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h$CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h5LCJOJQJ^JaJmHsH &TVtvxzZ\~dh]gd $ & F<dh]^`a$gd $dh]a$gd  dh]gd Z<|~>HJPDLN @֑֬֬{֑֬fQ֬Q֬f(hw3h-hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hTCJOJQJ^JaJmHsH+hw3h5L6CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h5L0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hyCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hNCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h5LCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h7tCJOJQJ^JaJmHsH@F (*tvxzNp04뚈s^^^I(hw3h|I/CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h-hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h7tCJOJQJ^JaJmHsH"h7tCJOJQJ^JaJmHsH"h5LCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hOFCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hNCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hTCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h5LCJOJQJ^JaJmHsH46\|* "Fv~`nr"(vϽϨϓϨϓmϨϨmXXXX(hw3hdH*CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h|I/CJOJQJ^JaJmHsH hw3h2qCJOJQJ^JaJ(hw3h2qCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hyCJOJQJ^JaJmHsH#hw3h5L6CJOJQJ^JaJ(hw3h5LCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h5L0JCJOJQJU^JaJmHsH" "Fpr~      b d  J dh^`gd2q$dha$gd2q dhgd2q$dh]a$gd v|vx~&<@pF\^ֻ֪֕֕րkP5jhw3he0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3htCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hyCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hQ/jCJOJQJ^JaJmHsH hw3h2qCJOJQJ^JaJ5jhw3h5L0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h5LCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hdH*CJOJQJ^JaJmHsH^4T" b         $ 0 2 f " 묛t_J(hw3h -9CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h7tCJOJQJ^JaJmHsH"h5LCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hQ/jCJOJQJ^JaJmHsH hw3h2qCJOJQJ^JaJ(hw3h2qCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hyCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h,DCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h5LCJOJQJ^JaJmHsH" $        $ V l H    b d  ֻ֨jUHhw3h2qCJ^JaJ(hw3h2qCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hQ/jCJOJQJ^JaJmHsH+hw3h7t5CJOJQJ^JaJmHsH%h7t5CJOJQJ^JaJmHsH%h5L5CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h5L0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h5LCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hQ3CJOJQJ^JaJmHsH H J L V 8 :      ^ `     h j    į֚iWB֚(hw3hQ/jCJOJQJ^JaJmHsH#hw3h5L6CJOJQJ^JaJ+hw3h5L5CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h5L0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hyCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h7tCJOJQJ^JaJmHsH"h5LCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h5LCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h1 CJOJQJ^JaJmHsHJ L        0       ! " & !$ & F= hdh]^`a$gd dh^`gdNdh]gd $dh]a$gd                , . 0   N          " 4 J L d x     ϺϺϺϥyddddddddd(hw3h1 CJOJQJ^JaJmHsH"h7tCJOJQJ^JaJmHsHhw3h2qCJ^JaJhw3hNCJ^JaJ(hw3h2qCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h%CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h5LCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h5L0JCJOJQJU^JaJmHsH'  < H       j |   $" b" h" 0% 2% % % & & & ) ) * "* + + - - l. n. . . . L0 N0 0 0 2 2 2 2 릑|o|ohw3hNCJ^JaJ(hw3hNCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h%CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h5L0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hyCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h5LCJOJQJ^JaJmHsH+& & & ) ) l. n. . 3 3 7 7 7 7 z7 v; x; LA NA E E E BG DG dh]gd dh^`gdN$dh]a$gd 2 2 2 3 3 4 4 4 *4 H4 4 5 5 f5 h5 j5 5 5 7 7 7 7 z7 8 Z8 딂m[F(hw3h;CJOJQJ^JaJmHsH#hw3h5L6CJOJQJ^JaJ(hw3h7tCJOJQJ^JaJmHsH"h7tCJOJQJ^JaJmHsH"h5LCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h%CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h\CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h5L0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h5LCJOJQJ^JaJmHsHZ8 \8 J9 r9 9 9 9 $: : : : : ; ; x@ z@ @ @ @ ,A DA FA A A JB RB jB vB .C :C C C PD \D E ϺϺϺϺϥϺϊϥϺϊϥuϥϥ`ϥ(hw3hKERCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hWCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h5L0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hyCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h;CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h5LCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h;0JCJOJQJU^JaJmHsH"E E E E :F FF fF F F @G DG H H I I &J (J L L &N (N *N خ؄rؙؙWWEr"h5LCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h5L0JCJOJQJU^JaJmHsH"h7tCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h!?CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h0CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hyCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h -9CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h5LCJOJQJ^JaJmHsH#hw3h5L6CJOJQJ^JaJDG .J 0J (N *N ,N dN S S S ~Y Y Y ~_ _ ` ` ` c c dh^`gdrV$dh]a$gd7tdh^`gdN$dha$gdN$dh]a$gd *N ,N dN O O @O LO O VP R R S S S U U U V V ŰśŅjUH33(hw3h0CJOJQJ^JaJmHsHhw3hNCJ^JaJ(hw3hNCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h5L0JCJOJQJU^JaJmHsH+hw3h5L6CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hmTCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hyCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h5LCJOJQJ^JaJmHsH hw3hNCJOJQJ^JaJ(hw3h7tCJOJQJ^JaJmHsHV DV W W W &W W X X X X X X FX NX PX zX ~X X X rY xY ~Y Y Y `Z Z [ ֬֬֬֬֬֬ւu`(hw3hoCJOJQJ^JaJmHsHhw3hNCJ^JaJ(hw3hNCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h~':CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hJCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h!?CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h5LCJOJQJ^JaJmHsH(hw3haCJOJQJ^JaJmHsH[ [ [ [ [ \ *] ^ *^ ,^ z^ ^ ^ x_ z_ |_ _ ` ` ` ` ` @ J V ވ < H D ֻ֦֑|gֻ֑ggg֦R(hw3h!dMCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h,pCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hQ/jCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hyCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h5L0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h5LCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hKCJOJQJ^JaJmHsH  D F œ  R T " $ dh]gd $dhx]a$gd'CgdrV$dh]a$gd D F t | ، * F J . 0 ގ : L ȳtttYD(hw3h3CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h5L0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hyCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h -9CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h5LCJOJQJ^JaJmHsH"h'CCJOJQJ^JaJmHsH hw3hrVCJOJQJ^JaJ(hw3hrVCJOJQJ^JaJmHsH * 4  ~ t  ԗ ԿԪoZoEoo(hw3hyCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h3CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hcCJOJQJ^JaJmHsH(h'ChrVCJ OJQJ^JaJ mHsH hw3hrVCJOJQJ^JaJ(hw3hrVCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h5LCJOJQJ^JaJmHsH+hw3h5L5CJOJQJ^JaJmHsHԗ ڗ  2 > p v d f h " 0 " B T œ  b f ֬֗֗֗ւlZE֬(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH#hw3h5L6CJOJQJ^JaJ+hw3h5L5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hcCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hyCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hKCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h5LCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h5CJOJQJ^JaJmHsH ʞ ̞ ڞ  P R ڠ R T  p   F H   " ϺϥϏzϺϏϺzeϺS"h5LCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hICJOJQJ^JaJmHsH(hw3hyCJOJQJ^JaJmHsH+hw3h5L5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hKCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h5LCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h5L0JCJOJQJU^JaJmHsH" $ 2 ̬ ά z  ( į Я B \ ^ ` b d  * l x įĔjYįjĔGįįį"h5LCJOJQJ^JaJmHsH hw3h5LCJOJQJ^JaJ(hw3hICJOJQJ^JaJmHsH(hw3h eCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h5L0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hyCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h5LCJOJQJ^JaJmHsH#hw3h5L6CJOJQJ^JaJ(hw3h'CCJOJQJ^JaJmHsH$ 2  ( Z z b d º ĺ L N z | F H L $ & F>dh]^`a$gd $dh]a$gd dh]gd x v x   º ĺ  & @ B P \ j  D ^ ` f r D   > 뫙ooooZZ(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h$!(CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hICJOJQJ^JaJmHsH#hw3h5L6CJOJQJ^JaJ+hw3h5L5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hyCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hOFCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h5LCJOJQJ^JaJmHsH > @ |  P \  " B D H J ϺϥϐϺϺ~iϺϺϥT(hw3hBjCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h'CCJOJQJ^JaJmHsH"h5LCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hICJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hyCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h5LCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h5L0JCJOJQJU^JaJmHsHL N H J gd'C$dh]a$gd $dh]a$gd $dh]a$gd'C dhgd $dh]a$gd J & . ` b t B ؿw^^?=jhw3hg0JCJOJQJU^JaJmHnHsHtH0hw3hDvCJOJQJ^JaJmHnHsHtH*h'CCJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3h"{CJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3h ]CJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3h_CJOJQJ^JaJmHnHsHtH&hw3hp:6CJOJQJ]^JaJ&hw3hnA6CJOJQJ]^JaJ R  ί瓂taH/H/0hw3h2_$CJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3h"{CJOJQJ^JaJmHnHsHtH$h'Ch'CCJ aJ mHnHsHtHh_CJOJQJ^JaJ hw3h_CJOJQJ^JaJ6hw3hxys5CJOJQJ\^JaJmHnHsHtH=jhw3h 0JCJOJQJU^JaJmHnHsHtH0hw3h CJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3hBjCJOJQJ^JaJmHnHsHtH $ ҹt[B#=jhw3h70JCJOJQJU^JaJmHnHsHtH0hw3h2_$CJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3h'CCJOJQJ^JaJmHnHsHtH*h'CCJOJQJ^JaJmHnHsHtH*hxysCJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3hxysCJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3h-CJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3h"{CJOJQJ^JaJmHnHsHtH(hw3h2_$CJOJQJ^JaJmHsH ,    6 8 < @ εmmT55=jhw3h4f0JCJOJQJU^JaJmHnHsHtH0hw3hxysCJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3hEh<CJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3h'CCJOJQJ^JaJmHnHsHtH*h4fCJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3h4fCJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3h-CJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3h ]CJOJQJ^JaJmHnHsHtH < @    L N " $ ^ v x   ^ $dh]a$gd dh]gd $dh]a$gd @  D b f n   " ( B D R    @ T   ֽֽlֽlֽֽֽֽֽSֽSS0hw3hn CJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3h ]CJOJQJ^JaJmHnHsHtH6hw3h2_$6CJOJQJ]^JaJmHnHsHtH6hw3h.m6CJOJQJ]^JaJmHnHsHtH0hw3h.mCJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3h2_$CJOJQJ^JaJmHnHsHtH hw3h2_$CJOJQJ^JaJ  $ 4 L N 6  & ( < f J L N  ˲˲˲}˲dK20hw3hEh<CJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3h-CJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3h2_$CJOJQJ^JaJmHnHsHtH6hw3h.m6CJOJQJ]^JaJmHnHsHtH0hw3hxysCJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3hn CJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3h.mCJOJQJ^JaJmHnHsHtH6hw3hn 6CJOJQJ]^JaJmHnHsHtH ( ίΖΖ΀jQ@+(hw3h>CJOJQJ^JaJmHsH hw3h>CJOJQJ^JaJ0hw3h'CCJOJQJ^JaJmHnHsHtH*h'CCJOJQJ^JaJmHnHsHtH*hBjCJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3h ]CJOJQJ^JaJmHnHsHtH=jhw3h70JCJOJQJU^JaJmHnHsHtH0hw3h.mCJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3hEh<CJOJQJ^JaJmHnHsHtH ( t r  $ R \    X Z \ ^ , .      ydI5jhw3h@30JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h-CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hC4u0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h@3CJOJQJ^JaJmHsH.hw3h=6CJOJQJ]^JaJmHsH(hw3hN~CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h>CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h=CJOJQJ^JaJmHsH  \    2 > ^ X Z ^ ` gL7(hw3h0CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hUj0JCJOJQJU^JaJmHsH.hw3hN~6CJOJQJ]^JaJmHsH.hw3hUj6CJOJQJ]^JaJmHsH(hw3hN~CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hUjCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hBjCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h@3CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h@TCJOJQJ^JaJmHsH^ `          R T ! $ $ $ ) ) $dh]a$gd $;dh];a$gdxys dhgd $;dh];a$gd $dh]a$gd $dh]a$gd `   `    ,     N ~ r t v    ŬŗlSŬ:::0hw3hS)CJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3h'CCJOJQJ^JaJmHnHsHtH*h0CJOJQJ^JaJmHnHsHtH(hw3hN~CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h0CJOJQJ^JaJmHsH0hw3hN~CJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3h0CJOJQJ^JaJmHnHsHtH hw3h0CJOJQJ^JaJ hw3hC4uCJOJQJ^JaJ " 2 l     @ \ ^   $ 8 F H ε疵}^E,,0hw3h'3/CJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3h0CJOJQJ^JaJmHnHsHtH=jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHnHsHtH0hw3hCJOJQJ^JaJmHnHsHtH=jhw3hxys0JCJOJQJU^JaJmHnHsHtH0hw3hS)CJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3hN~CJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3hxysCJOJQJ^JaJmHnHsHtHH   0 2 R T ! ," B" " " " ε}lS:S!S0hw3h]CJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3hN~CJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3hsCJOJQJ^JaJmHnHsHtH hw3h0CJOJQJ^JaJ0hw3huCJOJQJ^JaJmHnHsHtH=jhw3hs0JCJOJQJU^JaJmHnHsHtH0hw3hCJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3h0CJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3h'3/CJOJQJ^JaJmHnHsHtH " " # # $ $ $ $ $ ) * Z* \* "+ $+ L+ N+ εΟq\qA,q,\(hw3h\CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h\0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hg+CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h]CJOJQJ^JaJmHsH0hw3h'CCJOJQJ^JaJmHnHsHtH*h]CJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3hN~CJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3hsCJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3h]CJOJQJ^JaJmHnHsHtHN+ , - - - - - 8. :. / / @2 Ҽy^I4(hw3hICJOJQJ^JaJmHsH(hw3h]CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h'0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hg+CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h'CJOJQJ^JaJmHsH0hw3h'CCJOJQJ^JaJmHnHsHtH*hICJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3hICJOJQJ^JaJmHnHsHtH(hw3h\CJOJQJ^JaJmHsH ) - - - / / 4 4 h7 7 7 : : : ,? .? B B E E $ dh]a$gd'Cdh]gd $ dh]a$gd gd1 $dh]a$gd @2 X2 |2 ~2 2 3 4 4 4 4 4 4 f7 h7 j7 v7 7 7 7 ֻֻֻ֦֑o^oF/hw3hWCJOJQJ^JaJmHnHsHu hw3h!?CJOJQJ^JaJ hw3hWCJOJQJ^JaJ hw3h5LCJOJQJ^JaJ(hw3h'CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hxysCJOJQJ^JaJmHsH4jhw3hICJH*OJQJU^JaJmHsH(hw3hICJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH7 : : : : < < 0< 8< :< "? $? @ @ @ @ ϷχoPPP8/hw3h$;CJOJQJ^JaJmHnHsHu<jhw3hW0JCJOJQJU^JaJmHnHsHu/hw3h` CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3h`%CJOJQJ^JaJmHnHsHu.hw3hW6CJOJQJ^JaJmHnHu.hw3h$6CJOJQJ^JaJmHnHu/hw3hWCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3h!?CJOJQJ^JaJmHnHsHu@ @ A A A B B B B >B TB C C C C D D D E E E ϺxcN66/hw3h$;CJOJQJ^JaJmHnHsHu(hw3hICJOJQJ^JaJmHsH(hw3h!?CJOJQJ^JaJmHsH"h'CCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hW0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h @CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hWCJOJQJ^JaJmHsH/hw3hWCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3hsCJOJQJ^JaJmHnHsHuE E \F ^F `F hF jF nF vF F F H &H dH H I I JI TI XI I ɪɒzzeɒɒM5/hw3hCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3hICJOJQJ^JaJmHnHsHu(hw3hWCJOJQJ^JaJmHsH/hw3hCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3h$;CJOJQJ^JaJmHnHsHu<jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHnHsHu/hw3hWCJOJQJ^JaJmHnHsHu<jhw3hW0JCJOJQJU^JaJmHnHsHuE NI PI rJ tJ J L xP zP T T W W &\ (\ _ F_ b $ dh]a$gdxys$ dh]a$gd dh]gd $ >dh]a$gd - dh]`gd I I I I I I I jJ lJ rJ tJ J J ϷϟπhP8.hw3hW6CJOJQJ^JaJmHnHu.hw3h$6CJOJQJ^JaJmHnHu/hw3hxysCJOJQJ^JaJmHnHsHu<jhw3hW0JCJOJQJU^JaJmHnHsHu/hw3huCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3h$;CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3hWCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3h`!CJOJQJ^JaJmHnHsHu J J J hM jM T T T U W W W "X $X $\ (\ \ \ ^ ^ ^ ^ jQ@ hw3hWCJOJQJ^JaJ0hw3hxysCJOJQJ^JaJmHnHsHtH(hw3hWCJOJQJ^JaJmHsH0hw3hICJOJQJ^JaJmHnHsHtH*h'CCJOJQJ^JaJmHnHsHtH=jhw3hW0JCJOJQJU^JaJmHnHsHtH3hw3hW6CJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3hWCJOJQJ^JaJmHnHsHtH^ ^ _ D_ F_ Fb b b b d d d ζnV7<jhw3hW0JCJOJQJU^JaJmHnHsHu/hw3hCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3h @CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3hWCJOJQJ^JaJmHnHsHu.hw3hW6CJOJQJ^JaJmHnHu.hw3h$6CJOJQJ^JaJmHnHu0hw3hWCJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3hK CJOJQJ^JaJmHnHsHtH b b vg xg zg i i (j l l p p t t t t v v y y :} <} >} @} dh]gd  dh]gd $ dh]a$gd d d e $e e f f f vg xg zg i (j lk nk ϷϟχrZD%<jhw3hW0JCJOJQJU^JaJmHnHsHu+hw3hWCJOJQJ^JaJmHnHu/hw3h'CCJOJQJ^JaJmHnHsHu)hCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3h` CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3h`%CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3h$;CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3hWCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3hCJOJQJ^JaJmHnHsHunk l l p p zr ~r r Zs ls s s t t t 盆qVA(hw3hK CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hW0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h3CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hvCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hWCJOJQJ^JaJmHsH/hw3hICJOJQJ^JaJmHnHsHu<jhw3hW0JCJOJQJU^JaJmHnHsHu/hw3hWCJOJQJ^JaJmHnHsHut t t t t t v v v v v x Zx y y @z z { Ϻuu[uCuu.(hw3hICJOJQJ^JaJmHsH/hw3h%CJOJQJ^JaJmHnHsHu2hw3hW6CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3hWCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3h'CCJOJQJ^JaJmHnHsHu)h'CCJOJQJ^JaJmHnHsHu)hWCJOJQJ^JaJmHnHsHu(hw3hWCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hK 0JCJOJQJU^JaJmHsH{ { "{ 0{ 2{ F{ N{ `{ t{ :} <} B} ^} } 4~ x~ ~ ~ F ́ ց ؁ 碍uuVu z | Ą   \ `    & L ʉ 絝iQi/hw3h%CJOJQJ^JaJmHnHsHu<jhw3hW0JCJOJQJU^JaJmHnHsHu)h'CCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3h@.CJOJQJ^JaJmHnHsHu2hw3hW6CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3hrCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3hWCJOJQJ^JaJmHnHsHu R V ^ , X ` b * , . 0 ŭv\\\\\vG)hWCJOJQJ^JaJmHnHsHu2hw3hW6CJOJQJ^JaJmHnHsHu<jhw3hW0JCJOJQJU^JaJmHnHsHu/hw3hwaCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3hWCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3hrCJOJQJ^JaJmHnHsHu#hw3hW6CJOJQJ^JaJ hw3hWCJOJQJ^JaJ0 2 H b x v x › ( * , . 0 ϺϺlQdh]a$gd dh]gd  hdh]gd Z \      (  . N V         иpX@@@/hw3h!CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3hCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3h` CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3hkCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3h7CJOJQJ^JaJmHnHsHu.hw3h76CJOJQJ^JaJmHnHu.hw3h$6CJOJQJ^JaJmHnHu.hw3h}?h6CJOJQJ^JaJmHnHu  & .      X r v x    J R `  ɱəəəəɁiO5O2hw3hQCJOJQJ]^JaJmHnHsHu2hw3h7CJOJQJ]^JaJmHnHsHu/hw3hQCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3hfICJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3hkCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3h5LCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3h7CJOJQJ^JaJmHnHsHu<jhw3h70JCJOJQJU^JaJmHnHsHu d j P T t v z ~  mXGXGXmX1m+hw3h7CJOJQJ]^JaJmHsH hw3h7CJOJQJ^JaJ(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsH+hw3h7CJOJQJ\^JaJmHsH)h'CCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3hk6jCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3h` CJOJQJ^JaJmHnHsHu<jhw3h70JCJOJQJU^JaJmHnHsHu/hw3h7CJOJQJ^JaJmHnHsHu    < D J N P R     뽥x`xFx0+hw3h$CJOJQJ^JaJmHnHu3hw3h8 CJOJPJQJ^JaJmHnHsHu/hw3hrCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3h8 CJOJQJ^JaJmHnHsHu)h'CCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3h5LCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3h7CJOJQJ^JaJmHnHsHu+hw3h7CJOJQJ]^JaJmHsH(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsH            h n " $ ӻlW?'/hw3hCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3h*CJOJQJ^JaJmHnHsHu)hPCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3hbCJOJQJ^JaJmHnHsHu<jhw3h;0JCJOJQJU^JaJmHnHsHu/hw3h @CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3h7CJOJQJ^JaJmHnHsHu+hw3h7CJOJQJ^JaJmHnHu+hw3h":CJOJQJ^JaJmHnHu  " $ ! ! & & @- B- 1 2 B4 D4 6 6 $dh]a$gdxys$dh]a$gd $dh]a$gdP dh]gd $dh]a$gd $ >dh]a$gd $ 6 > @ B J R ! ! ! ! ! ! ! ! ! :" @" # # $ $ 0% 2% H& J& & & 󻩗~l~~T/hw3h7CJOJQJ^JaJmHnHsHu#hw3hCJ^JaJmHnHu0jhw3h70JCJU^JaJmHnHu#hw3h7CJ^JaJmHnHu#hw3h;CJ^JaJmHnHu hw3hCJOJQJ^JaJhw3h5LCJ^JaJhw3hCJ^JaJhw3h$;CJ^JaJhw3h7CJ^JaJ& ' :' ' ' l( r( ( ( ) ) h* * * (+ + + + + &, (, B, d, n, 怚`H/hw3hCJOJQJ^JaJmHnHsHu?jhw3h70JCJOJQJU\^JaJmHnHsHu2hw3h"2CJOJQJ\^JaJmHnHsHu2hw3hbCJOJQJ\^JaJmHnHsHu/hw3h7CJOJQJ^JaJmHnHsHu2hw3h;CJOJQJ\^JaJmHnHsHu2hw3h7CJOJQJ\^JaJmHnHsHun, p, z, , , , , , 8- :- B- D- / / 1 ϷϟχhN4N42hw3hosCJOJQJ\^JaJmHnHsHu2hw3h$ CJOJQJ\^JaJmHnHsHu<jhw3hS)0JCJOJQJU^JaJmHnHsHu/hw3hc,fCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3h5LCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3hCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3h7CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3h$;CJOJQJ^JaJmHnHsHu1 1 1 2 2 2 2 3 T3 n3 :4 >4 5 5 .5 65 5 ŸlQ<(hw3huCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hGCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsHhw3h":CJ^JaJhw3h7CJ^JaJ2hw3hosCJOJQJ\^JaJmHnHsHu?jhw3hos0JCJOJQJU\^JaJmHnHsHu5 6 6 6 6 <7 P7 7 7 8 8 8 r9 2: 4: ־yycM7+hw3heCJOJQJ]^JaJmHsH+hw3hQCJOJQJ]^JaJmHsH+hw3hICJOJQJ]^JaJmHsH+hw3h$ CJOJQJ]^JaJmHsH+hw3h7CJOJQJ]^JaJmHsH1hw3h75CJOJQJ\]^JaJmHsH.hw3h7CJOJQJ\]^JaJmHsH(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h$ CJOJQJ^JaJmHsH6 2: 4: T: l> m> 0? A bC D E NF PF I @M O O $ & F,dh]^`a$gd $dh]a$gd $dh]a$gd dh]gd $dh1$7$8$H$]a$gd 4: F: R: T: ; ; ; 2< ~< < i> j> k> l> ? ? #? ӽnVD2D#hw3h!?CJaJmHnHsHu#hw3h7CJaJmHnHsHu/hw3h":CJOJQJ^JaJmHnHsHu<jhw3h":0JCJOJQJU^JaJmHnHsHu/hw3hbCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3h7CJOJQJ^JaJmHnHsHu+hw3h7CJOJQJ^JaJmHnHu+hw3h":CJOJQJ^JaJmHnHu+hw3h$CJOJQJ^JaJmHnHu#? )? n@ v@ C C NF PF G G G G G G :I >I 4J 6J LJ NJ L XL fL hL O O O O ۯ۝ۋۋy`N#hw3h(CJaJmHnHsHu0jhw3h":0JCJUaJmHnHsHu#hw3hxysCJaJmHnHsHu#hw3h":CJaJmHnHsHu#hw3h5CJaJmHnHsHu2hw3h7CJOJQJ]^JaJmHnHsHu#hw3h5LCJaJmHnHsHu#hw3h7CJaJmHnHsHu#hw3hbCJaJmHnHsHuO P TQ Q Q R R R R R S S S ϺgL15jhw3h(0JCJOJQJU^JaJmHsH5hw3hPCJOJQJ\]^JaJmHnHsHu/h7CJOJQJ\]^JaJmHnHsHu>jhw3h70JCJOJQJU\]^JaJmHnHu5hw3h(CJOJQJ\]^JaJmHnHsHu(hw3h(CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsH5hw3h7CJOJQJ\]^JaJmHnHsHu O R R S S S S W "W X X X X X X X Y PY Y Y  & F,  hdh]^`gd $dh]a$gd $dh]^a$gdP$dh]a$gd S S W W W W W \X ^X `X X X X X X Y Y Y LZ NZ پ٬o`oG:hw3h7CJ^JaJ0jhw3h70JCJUaJmHnHsHuhPCJaJmHnHsHu#hw3h;CJaJmHnHsHu0jhw3he0JCJUaJmHnHsHu#hw3hbCJaJmHnHsHu#hw3h7CJaJmHnHsHu5jhw3hr0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsH"hPCJOJQJ^JaJmHsHY LZ NZ Z &^ b b :d CJaJmHnHsHu#hw3h7CJ^JaJmHnHuRf f f f Tg jg g h (h *h .h >h h h i j rj xj j k k Nk dk hk k :l dl hl l l :n @    @ B  0 2 F d f đ Ƒ \ ^  V 0 H ܵܠ܋ǠǠpp[[(hw3h/[CJOJQJ^JaJmHsH4jhw3h7CJH*OJQJU^JaJmHsH(hw3hvCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h2CJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h$CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsHhw3h76CJ^JaJ ` b ֔ ʘ ̘ B D F H J L ȟ ʟ p r B D  dh]gd dh]gd $dh]a$gd  ֔  Ę < N & > T Z B D J L ŷxcxxQ?"hCJOJQJ^JaJmHsH"h":CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hk8CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hG3CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h2CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsHhw3h76CJ^JaJ&hw3h76CJ^JaJmHnHu(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH"h7CJOJQJ^JaJmHsHL N    " j n p r t L  Z X j l n Ħ ˶˶˛ˆq\\\\\G\(hw3hvCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h2CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hW"CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h70JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hG3CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsHhw3h7CJ^JaJ#hw3h7CJ^JaJmHnHuĦ Ȧ ʧ   t     ֻ֦֎v֦WF4#hw3h7CJ^JaJmHnHu hw3h7CJOJQJ^JaJ<jhw3h20JCJOJQJU^JaJmHnHsHu/hw3h7CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3h2CJOJQJ^JaJmHnHsHu(hw3h2CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h70JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hkmxCJOJQJ^JaJmHsH  L   ʼ ̼ b d " " $ $ >dh]a$gdO, dh]gd dh]gd $dh]a$gd dh]gd  dh]gd  L N  * , . 8 < ޷ ` f ɴɟɎ}dKd20hw3h2CJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3h:CJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3h7CJOJQJ^JaJmHnHsHtH hw3h7CJOJQJ^JaJ hw3hZ%CJOJQJ^JaJ(hw3hB#CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h:CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hgJCJOJQJ^JaJmHsHhw3h7CJ^JaJ N غ ` d  2   " $ cJ5(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsH0hw3hO,CJOJQJ^JaJmHnHsHtH=jhw3h70JCJOJQJU^JaJmHnHsHtH3hw3h76CJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3hxysCJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3h:CJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3hQCJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3h7CJOJQJ^JaJmHnHsHtH $ V < F  ( T V t ~ 6 B Z X \ ^ p ֬֗ւgQ<(hw3h$CJOJQJ^JaJmHsH+hw3h76CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h70JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hr=CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hO,CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hICJOJQJ^JaJmHsH(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h @CJOJQJ^JaJmHsH Z \ ^ " d ~ X $ & F-dh]^`a$gd $dh]a$gd dh]gd  >dh]gd $ >dh]a$gdO,$ >dh]a$gd  p x   " d v z | T V z mXXXXC(hw3hvCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h$CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH0hw3h7CJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3hzCJOJQJ^JaJmHnHsHtHhw3h7CJ^JaJ(hw3hzCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hICJOJQJ^JaJmHsH(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsHX   l $dh]a$gd dh]gd  >dh]gd &$ & F- dh1$7$8$H$]^`a$gd  $ & F- >dh]^`a$gd   L ^ `     ւgR75jhw3h$0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hICJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hI0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hICJOJQJ^JaJmHsH(hw3hr=CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hvCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h$CJOJQJ^JaJmHsH B X  B l ~ v | j l 镀sZAZ(0hw3h7CJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3h!?CJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3hzCJOJQJ^JaJmHnHsHtHhw3h7CJ^JaJ(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH"h7CJOJQJ^JaJmHsH+hw3hvCJOJQJ]^JaJmHsH+hw3h$CJOJQJ]^JaJmHsH+hw3hk8CJOJQJ]^JaJmHsH+hw3h7CJOJQJ]^JaJmHsH @ N ӽӨp[N50hw3hzCJOJQJ^JaJmHnHsHtHhw3h7CJ^JaJ(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH"h7CJOJQJ^JaJmHsH hw3h7CJOJQJ^JaJ(hw3h$CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsH+hw3h$CJOJQJ]^JaJmHsH+hw3h7CJOJQJ]^JaJmHsH+hw3hICJOJQJ]^JaJmHsH l < N | | xRR&$ & F1 dh1$7$8$H$]^`a$gd $dh]a$gd dh]gd  $ & F. >dh]^`a$gd  $ & F/ >dh]^`a$gd &$ & F0 dh1$7$8$H$]^`a$gd    N t x |  & * \   $ εεΆpppppZDpp+hw3hQCJOJQJ]^JaJmHsH+hw3hCJOJQJ]^JaJmHsH+hw3hCJOJQJ]^JaJmHsH+hw3h7CJOJQJ]^JaJmHsH0hw3hICJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3hCJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3hzCJOJQJ^JaJmHnHsHtH0hw3h^:CJOJQJ^JaJmHnHsHtH|  n F |$ dh1$7$8$H$]a$gd $ dh1$7$8$H$]a$gd dh]gd $dh1$7$8$H$]a$gd &$ & F1 dh1$7$8$H$]^`a$gd  $  F L T h  ӽӽnYD.+hw3hV3CJOJQJ]^JaJmHsH(hw3hICJOJQJ^JaJmHsH(hw3hV3CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsH.hw3hCJOJQJ\]^JaJmHsHhw3h7CJ^JaJ+hw3h7CJOJQJ]^JaJmHsH+hw3hICJOJQJ]^JaJmHsH+hw3hCJOJQJ]^JaJmHsH " 8 \      骍xcxHc5jhw3hI`0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hI`CJOJQJ^JaJmHsH8jhw3h70JCJOJQJU]^JaJmHsH+hw3hLCJOJQJ]^JaJmHsH%hCJOJQJ]^JaJmHsH+hw3hV3CJOJQJ]^JaJmHsH+hw3h7CJOJQJ]^JaJmHsH   F   J p ( * , . 0 t v dh]gd dh]gd $dh]a$gd $dh]a$gd "$ & F2dh1$7$8$H$]^`a$gd  D F z | 2 n . 6 8 : D L ~ rrZBZrBZr/hw3hCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3h$;CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3hy9CJOJQJ^JaJmHnHsHu<jhw3hI`0JCJOJQJU^JaJmHnHsHu/hw3h7CJOJQJ^JaJmHnHsHu+hw3h7CJOJQJ^JaJmHnHu+hw3hyCJOJQJ^JaJmHnHu#hw3h7CJaJmHnHsHu~ J n p " $ *   : <  Ϸϡv[v<<<jhw3h70JCJOJQJU^JaJmHnHsHu5jhw3h70JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsH+hw3h7CJOJQJ^JaJmHnHu+hw3hyCJOJQJ^JaJmHnHu/hw3hy9CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3h7CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3hWCJOJQJ^JaJmHnHsHu  , . 0 t L M      Y T V  Ͻtt\Dtt/hw3h4osCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3h -9CJOJQJ^JaJmHnHsHu<jhw3h70JCJOJQJU^JaJmHnHsHu(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH"h7CJOJQJ^JaJmHsH/hw3h7CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3hI`CJOJQJ^JaJmHnHsHuv   t v  P    | ~ " " % $dh]a$gd $dh]a$gd$dh]a$gd dh]gd $dh]a$gd    d f t v   ~      F P b ɴoYC+hw3h7CJOJQJ^JaJmHnHu+hw3hyCJOJQJ^JaJmHnHu5jhw3h70JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hr[CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hF2CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsH/hw3h7CJOJQJ^JaJmHnHsHu<jhw3hI`0JCJOJQJU^JaJmHnHsHub j ~  H            x  h j l ϷkYGYGYGYGY5Y#hw3hCJ^JaJmHnHu#hw3h:haCJ^JaJmHnHu#hw3h7CJ^JaJmHnHu/hw3hCJOJQJ^JaJmHnHsHu)h7CJOJQJ^JaJmHnHsHu<jhw3h70JCJOJQJU^JaJmHnHsHu/hw3h` CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3h7CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3h:haCJOJQJ^JaJmHnHsHul    H J Z ^            ! ! " " D# # °۞}kYLhw3h7CJ^JaJ#hw3hB#CJ^JaJmHnHu#hw3h` CJ^JaJmHnHuhCJ^JaJmHnHu#hw3hCJ^JaJmHnHu#hw3h$;CJ^JaJmHnHu#hw3hF2CJ^JaJmHnHu0jhw3hF20JCJU^JaJmHnHu#hw3h7CJ^JaJmHnHu#hw3hCJ^JaJmHnHu# # >$ $ $ $ % % % % % f( h( j( l( ԰杊t^A+^+hw3h|wCJOJQJ]^JaJmHsH8jhw3h|w0JCJOJQJU]^JaJmHsH+hw3h7CJOJQJ]^JaJmHsH+hw3hCJOJQJ]^JaJmHsH%hCJOJQJ]^JaJmHsH%h7CJOJQJ]^JaJmHsH#hw3hF2CJ^JaJmHnHu#hw3hCJ^JaJmHnHu#hw3h7CJ^JaJmHnHuhw3h7CJ^JaJhw3hB#CJ^JaJ% % % % l( n( ( X+ Z+ \+ / / 2 5 5 8 8 8 8 8 dh]gd $ >dh]a$gd dh]gd $dh1$7$8$H$]a$gd l( n( ( ( ( ( ( ( ( ( ) ) ) ) * * * ӽu]E/hw3hlCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3hCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3hr=CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3h7CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3hCJOJQJ^JaJmHnHsHu+hw3h7CJOJQJ^JaJmHnHu+hw3hyCJOJQJ^JaJmHnHu+hw3hO,CJOJQJ]^JaJmHsH* * X+ Z+ \+ t+ v+ + + , `, , , D- J- d- l- r- t- - - - - - - . .. r. . . / η~fffNfffff/hw3hz CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3hCJOJQJ^JaJmHnHsHu<jhw3h70JCJOJQJU^JaJmHnHsHu3hw3hCJOJQJ^JaJmHnHsHtHu-h7CJOJQJ^JaJmHnHsHtHu/hw3h7CJOJQJ^JaJmHnHsHu2hw3h76CJOJQJ^JaJmHnHsHu / @/ z/ / / / / $0 @0 0 0 2 2 2 2 2 2 4 B4 4 4 ~fN6/hw3hr=CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3h,DCJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3hO,CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3h!?CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3hz CJOJQJ^JaJmHnHsHu<jhw3h70JCJOJQJU^JaJmHnHsHu2hw3h76CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3h7CJOJQJ^JaJmHnHsHu4 5 5 5 5 6 6 ^8 p8 8 8 8 8 8 8 8 8 ; ; ; 盆nXBXX+hw3hr=CJOJQJ^JaJmHnHu+hw3h7CJOJQJ^JaJmHnHu/hw3hCJOJQJ^JaJmHnHsHu)hCJOJQJ^JaJmHnHsHu)h7CJOJQJ^JaJmHnHsHu/hw3hz CJOJQJ^JaJmHnHsHu<jhw3h70JCJOJQJU^JaJmHnHsHu/hw3h7CJOJQJ^JaJmHnHsHu8 ; ; = = `> b> l> n> C C C G G G H H @P BP dh]gd gddh^`gdO,gdO,dh]gd dh]gd $dh]a$gd ; ; = = = `> b> d> j> l> n> VB ZB wewL7"(hw3ha-CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hSCJOJQJ^JaJmHsH0hw3hO,CJOJQJ^JaJmHnHsHtH#hw3hy6CJOJQJ^JaJ#hw3hS6CJOJQJ^JaJ+hw3hS5CJOJQJ^JaJmHsH hw3hSCJOJQJ^JaJ hw3h!CJOJQJ^JaJ(hw3h7CJOJQJ^JaJmHsH+hw3h7CJOJQJ^JaJmHnHu%hCJOJQJ^JaJmHnHu ZB @C dC jC C C C C C C D D F G G G G H H H H PL VL űvavPv;(hw3hO,CJOJQJ^JaJmHsH hw3hSCJOJQJ^JaJ(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hS0JCJOJQJU^JaJmHsHhhmHnHsHtH hS6CJOJQJ]^JaJ&hw3hS6CJOJQJ]^JaJ hw3hO,CJOJQJ^JaJ(hw3hz CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hSCJOJQJ^JaJmHsHVL `L xL L L M NM M M M M N JN N N O O O O @P BP bT dT fT hT T T Z Z \ vaL(hw3hA:CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH"hSCJOJQJ^JaJmHsH+hw3hS5CJOJQJ^JaJmHsH hw3hwwCJOJQJ^JaJ(hw3hSCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hz CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hwwCJOJQJ^JaJmHsHBP bT dT fT hT X X D] F] t] ^ ^ ` ` d d Bg Dg i i l 4o 6o xo dh]gd dh]gd $dh]a$gd \ \ D] F] t] ] ] D^ ^^ ^ ^ ^ ^ _ _ ` 8` ` ` 4c rc tc vc c ֔jY֯jDD(hw3hz3RCJOJQJ^JaJmHsH hw3hwwCJOJQJ^JaJ(hw3hwwCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hO,CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hS0JCJOJQJU^JaJmHsH hw3hSCJOJQJ^JaJ+hw3hS5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hSCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hz CJOJQJ^JaJmHsHc c e ne |g ~g g g g 0h :h i i j j l l `m bm m m 4n 6n 4o 6o xo "p $p r ֦֕րkր֦kkUHkhw3hSCJ^JaJ+hw3hS5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hO,CJOJQJ^JaJmHsH hw3hSCJOJQJ^JaJ5jhw3hS0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hz CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hSCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hQ/jCJOJQJ^JaJmHsHr *r >r Dr Pr dr 8t >t t t v v v v x x y y y z &{ | | | | | ֑֬֬|k֑֬V(hw3h CJOJQJ^JaJmHsH hw3hSCJOJQJ^JaJ(hw3h- |CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hS0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hoCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hO,CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hSCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hwwCJOJQJ^JaJmHsHxo :t t v v y y y | | T V փ ؃ h j ܑ ޑ dh]gd $dh]a$gd $dh]a$gdO,| | } ~ ~ ~ d~ ~    : < T V څ v 2 d h j ҈  D x H b ԿԿԿԩԿԿԃԩhԿԿԩԿԿԃԿ5jhw3hS0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h|CJOJQJ^JaJmHsH hw3hSCJOJQJ^JaJ+hw3hS6CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hSCJOJQJ^JaJmHsH+hw3hS5CJOJQJ^JaJmHsH(b j Ȍ ̌ ܎ p t ʐ ؐ ( . L X ܑ {f(hw3hO,CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h3bCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hS0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h|CJOJQJ^JaJmHsH+hw3hS5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hSCJOJQJ^JaJmHsH  p Ғ ڒ  $ z ^ b B \ ĕ ̕   : N V X 8h8l8>:֬֗֬kiT(hw3h*CJOJQJ^JaJmHsHU5jhw3hS0JCJOJQJU^JaJmHsH hw3hSCJOJQJ^JaJ(hw3h!?CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hO,CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h3bCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hSCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hOCJOJQJ^JaJmHsH ` b   : 8<<@@@@@VCXC~CEE,FGGH $ & F3 dh]^`a$gd dh]gd $dh]a$gd Predmetne informacije predstavljaju slu~benu tajnu, a o skidanju oznake odlu uje FOO. Obveza uvanja bankarske, poslovne i slu~bene tajne, u skladu sa lankom 26. Tree direktive ne odnosi se na obveznika, dr~avna tijela BIH, federacije, RS i Distrikta, organizaciju s javnim ovlastima, tu~itelja, sud i njihovo osoblje, osim ako Zakonom BIH nije druga ije propisano. Jednako tako, atiti se obveznik i njegovi djelatnici za atetu prouzro enu strankama ili treim osobama te od kaznene odgovornosti zbog dostave informacija FOO, kao i zbog provoenja naloga za privremenom obustavom transakcije. Rokovi uvanja informacija, podataka i dokumentacije razli iti su, ovisno o nadle~nom tijelu. Sukladno Preporuci 10. FATF, obveznik je du~an predmetne informacije uvati najmanje deset godina nakon identifikacije, provoenja transakcije, zatvaranja ra una ili prestanka va~enja ugovora, a dokumentaciju o ovlaatenoj osobi i njegovom zamjeniku, stru nom osposobljavanju i unutarnjem nadzoru najmanje etiri godine od njihovog imenovanja, obavljenog stru nog osposobljavanje i unutarnjeg nadzora. Nadalje, Carinska su tijela du~na informacije o prijenosu gotovine i vrijednosnih papira preko dr~avne granice uvati dvanaest godina od dana prijenosa, nakon ega se uniatavaju. U istom je roku FOO du~an uvati sve informacije te prikupljenu i proslijeenu dokumentaciju, od dana kada ih je dobio ili proslijedio, a uniatava ih protekom navedenog roka. Prekraajne odredbe Odredbe o ka~njavanju pravne osobe, ovlaatene osobe u pravnoj osobi i fizi ke osobe prilikom obavljanja samostalnih djelatnosti svrstane su u dvije skupine, ovisno o te~ini povreda zakonskih odredaba. U prvoj grupi te~ih povreda Zakona BIH, nalaze se prekraaji ka~njivi nov anom kaznom od 20.000 KM do 200.000 KM prilikom kojih pravna osoba: nije obavila identifikaciju stranke ili ako identifikacija nije obavljena na Zakonom BIH propisani na in; nije obavijestila FOO ili mu nije dostavila propisane informacije ili dokumentaciju; nije postupila po nalogu FOO za privremenom obustavom transakcije ili nije postupila po uputama FOO-a u vezi s tim nalogom; nije uvala informacije i dokumentaciju najmanje deset godina nakon identifikacije, obavljene transakcije, zatvaranja ra una ili prestanka va~enja ugovora. Za isti prekraaj kaznit se ovlaatena osoba u pravnoj osobi nov anom kaznom u iznosu od 2.000 KM do 15.000 KM, a fizi ka osoba koja obavlja samostalnu djelatnost iznosom od 5.000 KM do 20.000 KM. Nadalje, lankom 40. propisana je nov ana kazna u iznosu od 10.000 KM do 100.000 KM za prekraaj pravne osobe koja: ne pribavi sve potrebne podatke za identifikaciju ili identifikaciju ne provede na Zakonom propisani na in; ne obavi ponovnu identifikaciju strane pravne osobe najmanje jednom godianje; FOO ne dostavlja propisane informacije ili ih ne dostavlja na propisani na in; ne uspostavi unutarnji nadzor ili ne sastavi listu indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija u propisanom roku ili na propisani na in; ne imenuje ovlaatenu osobu i njezinog zamjenika ili ne obavijesti FOO o tom imenovanju; ne osigura stru no osposobljavanje za svoje djelatnike; ne uva podatke o ovlaatenoj osobi i njenom zamjeniku, o stru nom osposobljavanju djelatnika, provoenju unutarnjeg nadzora, najmanje etiri godine nakon imenovanja ovlaatene osobe i njenog zamjenika, zavraetka stru nog osposobljavanja i provoenja unutarnjeg nadzora. Za isti e se prekraaj kazniti nov anom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 5.000 KM odgovorna osoba u pravnoj osobi, dok e se fizi ka osoba koja obavlja samostalnu djelatnost kazniti nov anom kaznom u iznosu od 2.000 KM do 20.000 KM. Kratki pregled usklaenosti s meunarodnim standardima Zakon BIH samo je djelomi no usklaen s meunarodnim standardima, odnosno s Treom direktivom i Preporukama FATF. Usklaenost je postignuta vezano za ope odredbe o identifikaciji, obavjeaivanju, povjerljivosti podataka i obvezi njihovog uvanja; obvezu na objavu i dostavu statisti kih podataka o provoenju mjera i radnji sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma (tzv. feedback); zabranu obavjeaivanja stranaka i treih osoba o poduzetim aktivnostima i praenju transakcija; zaatitu obveznika i njihovih djelatnika, obvezu uvanja bankarske poslovne i slu~bene tajne te obvezu uvanja podataka u za to propisanim evidencijama. Djelomi na usklaenost evidentna je pri reguliranju obveza odvjetnika, revizora i ra unovoa (provoenje mjera identifikacije i obavjeaivanja FOO), dok pojam javnih bilje~nika Zakon BIH ne poznaje. Manjkave su i nepotpune odredbe o utvrivanju stvarnog vlasnika, verifikaciji stranke, kao i izradi liste indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija. Posebno je aturo navedena odredba o nadzoru obveznika, odnosno lankom 35. Zakona BIH u jednoj je re enici istaknuto da FOO i nadzorna tijela surauju u nadzoru, u okviru svojih ovlasti, prilikom provoenja odredaba predmetnog Zakona. MAKEDONIJA U cilju usklaenja zakonodavstva Makedonije koje se odnosi na problematiku sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma, 2004. je donesen Zakon o sprje avanju pranja novca i drugih prihoda ste enih kaznenim djelom (u nastavku teksta: Zakon RM). Ve iz samog naziva Zakona proizlazi vrlo airoki obuhvat kaznenih djela unutar kojih je posredno uklju en i terorizam. Zakon RM sadr~i 47 vrlo sa~etih lanaka koji predstavljaju jednu od mogunosti usklaenja s meunarodnim standardnima, unutar svojih specifi nosti. Obveznici Zakon RM, za razliku od uobi ajenog na ina definiranja obveznika njihov obuhvat navodi u uvodnom dijelu i objaanjava najva~nije pojmove. U tom smislu, lanak 2. stavak 5. Zakona RM obveznicima smatra: financijske institucije, prireiva e igara na sreu, udru~enja graana i zaklade, strana predstavni ka tijela te pravne i fizi ke osobe koje obavljaju sljedee djelatnosti: kupoprodaju nekretnina; revizorsko, ra unovodstveno i porezno savjetovanje; odvjetnika i javnih bilje~nika; aktivnosti koje se odnose na trgovinu umjetni kim djelima, antikvitetima i drugim predmetima velike vrijednosti za airoku potroanju; aktivnosti koje se odnose na trgovinu robom koja podlije~e oporezivanju; izdavanje instrumenata plaanja i kreditnih kartica; obrada i promet plemenitih metala i dragog kamenja; putni ke i turisti ke agencije; druge aktivnosti vezane za raspolaganje i upravljanje novcem ili imovinom. Za razliku od uobi ajene zakonske strukture obveznika, Zakon RM ne predvia i decidirano ne nabraja obveznike - financijske institucije kao npr. mirovinska i investicijska druatva i fondove, druatva za osiguranje te poatu, iako ih u narednim odredbama obvezuje na odreena ponaaanja. lankom 16. Zakona RM zasebno je propisana obveza Carinske uprave na identifikaciju stranke i obavjeaivanje o prijenosu gotovog novca ili vrijednosnica preko dr~avne granice u iznosu od 10.000 Eura te o svakom prijenosu kod kojeg postoji sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma. Narednim lancima 17. i 18. Zakona RM navodi se obveza mjenja nica te druatva koja nude usluge brzog prijenosa novca, na prijavu isklju ivo gotovinskih transakcija u iznosu od 2.500 Eura. lankom 19. istog Zakona samo se na elno propisuje obveza casina na identifikaciju stranke i uvanje podataka. Nadle~nost Direkcije za sprje avanje pranja novca Po etni lanci Zakona RM vrlo kratko opisuju nadle~nost Direkcije za sprje avanje pranja novca (u nastavku teksta: Direkcija) kao nadle~nog tijela ustrojenog unutar Ministarstva financija. Osnovne su mu funkcije podijeljene na sakupljanje, obraivanje, analizu, uvanje i prosljeivanje podataka prikupljenih od obveznika te poduzimanja mjera i radnji za otkrivanje i sprje avanje pranja novca. Ova opa odredba o nadle~nosti Direkcije ve u lanku 3. Zakona RM isti e usmjerenost na, prvenstveno, problematiku pranja novca jer financiranje terorizma uope na spominje. U nastavku lanka detaljno se propisuju uvjeti koje Direktor Direkcije mora poativati, vrijeme obnaaanja du~nosti i uvjeti za njegovo razrjeaenje. Identifikacija stranke Identifikacija stanke propisana lancima 7.-15. Zakona RM ne po iva na dubinskoj analizi stranke kako to zahtjeva Trea direktiva, ali na posredan na in zadovoljava neke od uvjeta analize temeljene na riziku. Kao dokaz tome posebno su obraene odredbe o identifikaciji u slu aju fizi ke odsutnosti stranke, zabrani obavljanja gotovinskih transakcija iznad propisanog iznosa te odredbe o posebnom nadzoru sumnjivih transakcija. Identifikacija stranke odnosi se na provoenje transakcije ili uspostavljanje bilo kojeg oblika poslovne ili ugovorne suradnje, ato vrijedi za sve obveznike. Limit za prijavu gotovinskih i povezanih transakcija iz lanka 9. Zakona RM iznosi 15.000 Eura i viae, dok postoji obveza identifikacije stranke u svakom slu aju sumnje na pranje novca. Meutim, druatva za osiguranje, u skladu s lankom 11. stavak 5(a) Tree direktive du~ni su identificirati stranku prilikom sklapanja polica osiguranja u iznosu od 1.000 Eura odnosno 2.500 Eura. Identifikacija stvarnog vlasnika lankom 10. Zakona RM vrlo je sa~eto propisana obveza identifikacije stvarnog vlasnika ato predstavlja samo temelj za detaljnu razradu predmetnih odredaba podzakonskim aktima. Sukladno navedenom, a bez objaanjenja ato se krije iza pojma  stvarni vlasnik , potrebno je utvrditi identitet osobe koja provodi transakciju u osobnu korist te u korist i u interesu tree osobe. Identifikacija u slu aju fizi ke odsutnosti stranke Nove tehnologije i sofisticirani na ini pranja novca zahtijevaju posebnu pozornost i propisivanje obveze identifikacije stranke koja nije fizi ki prisutna, pri uspostavljanju poslovne suradnje ili provoenja pojedine transakcije. Odredba lanka 11. Zakona RM samo je oblik provoenja poja ane dubinske analize stranke propisane Treom direktivom, a obuhvaa sve nove tehnologije ili tehnologije u razvoju koje omoguavaju anonimnost. S obzirom da pri takvom poslovanju postoji poja ani rizik od pranja novca i financiranja terorizma, lanak 11. Zakona RM zahtijeva dodatne dokumente koji e potkrijepiti navedene mjere, a u cilju provjere i potvrde zaprimljenih dokumenata. Ukoliko identifikacija stranka ili njezinog punomonika nije mogua, obveznik e, temeljem lanka 12. stavak 1. Zakona RM, odbiti transakciju ili uspostavljanje poslovnog odnosa. Zabrana obavljanja transakcija iznad odreenog iznosa Iz razloga ato pri plaanju u gotovini vei iznosi predstavljaju poveani rizik od pranja novca, u lanku 13. Zakona RM (u skladu s uvodnom to kom 18. Tree direktive) jasno je vidljiva namjera ograni enja u poslovanju s gotovinskim sredstvima. Postavlja se ograni enje u iznosu od 15.000 Eura iznad kojeg je zabranjeno obavljanje bilo koje gotovinske ili gotovinske povezane transakcije, ukoliko ona nije obavljena unutar financijske institucije ovlaatene za takva plaanja. Poseban nadzor odreenih transakcija U vezi svake sumnjive transakcije potencijalno povezane s pranjem novca obveznik je du~an prikupiti, osim podataka koji su sastavni dio identifikacije stranke, sve informacije koje ukazuju na tijek, svrhu i krajnji cilj, kao i podatke o svim sudionicima provoenja predmetne transakcije. Podaci o sumnjivim transakcijama dostaviti e se Direkciji u pisanoj formi, temeljem lanka 14. Zakona RM, a najkasnije u roku od 24 sata od otkrivanja sumnjive transakcije. Posebnom nadzoru podlije~u i sumnjive transakcije vezane uz teroristi ko djelovanje stranke ili druge osobe uklju ene u obavljanje transakcije, a iji je novac ili imovina namijenjena financiranju terorizma. Sadr~aj, postupak i rok prijave takvih transakcija evidentno je isti. Povjerljivost i uvanje podataka Sukladno lancima 28. i 30. Tree direktive te 14.(a) Preporukom FATF, lankom 21. Zakona RM propisana je obveza zaatite tajnosti podataka, odnosno njihova upotreba samo za svrhe sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma. U tom se svjetlu treba promatrati i otkrivanje profesionalne ili slu~bene tajne koja nee biti naruaena dostavom podataka Direkciji. Nadalje, zaatita djelatnika koji dostavljaju Zakonom RM propisane podatke Direkciji, a sukladno 14(a) Preporuci FATF, vidljiva je i u lanku 24. Zakona RM kojim se Direkciji zabranjuje otkrivanje podataka djelatnika koji je dostavio tra~ene podatke. Svi prikupljeni podaci o identifikaciji stranke ili transakciji temeljem odredbi Zakona RM uvaju se deset godina od provoenja identifikacije ili transakcije. Na isti se rok uvaju podaci o uspostavljanju trajne poslovne suradnje sa strankom. S obzirom da se Carinska uprava, mjenja i, casina i druatva za prijenos i doznaku novca ne nalaze u lanku 2. kojim se navode svi obveznici, lankom 20. stavak 4. i 5. za njih je ista obveza posebno propisana . Obavjeaivanje nadle~nog tijela Iznos propisan za identifikaciju stranke i transakcija ostao je isti i za dostavu podataka Direkciji, ato zna i da je propisana obvezna dostava podataka u iznosu od 15.000 Eura i viae za gotovinske i povezane transakcije, odnosno prijavljivanje svih transakcija kod kojih postoji sumnja na pranje novca i financiranje terorizma, bez obzira na iznos. Zakon RM jedan je od rijetkih zakona kojima je propisan iznos dostave podataka o gotovinskim i povezanim transakcijama u roku od tri radna dana, dok za sumnjive transakcije u lanku 22. stavak 3. navodi samo obvezu dostavljanja podataka, informacija i dokumenata izravno Direkciji u obliku izvjeaa (uz mogunost njihove dostave i drugim nadle~nim tijelima). Meutim, ako Direkcija na temelju zaprimljenih podataka prikupi dovoljno osnova za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, u roku od najkasnije 24 sata dr~avnom e odvjetniku dostaviti obrazlo~eni zahtjev za provoenje privremenih mjera zaustavljanja transakcije i privremeno oduzimanje novca ili imovine. Iz istog e razloga Direkcija dostaviti obvezniku nalog za privremenom odgodom obavljanja transakcije na vrijeme od 72 sata. Meuinstitucionalna i meunarodna suradnja Zakonom RM uvelike se podupire meuinstitucionalna i meunarodna suradnja. U cilju razmjene podataka, lankom 27. istog Zakona propisuje se suradnja Direkcije i svih dr~avnih tijela, financijskih institucija i drugih pravnih i fizi kih osoba, odnosno tijela nadle~nih za provoenje istrage, osim ako su informacije dobivene od nadle~nih tijela za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma druge dr~ave. U tom je slu aju obvezan zahtjev za njihovu prethodnu suglasnost. Jednako tako, meunarodna se suradnja poti e lankom 37. Zakona RM. Direkcija, uz uvjet uzajamnosti, dostavlja podatke dobivene sukladno odredbama istog Zakona nadle~nim tijelima i organizacijama drugih dr~ava te meunarodnim organizacijama koje djeluju na polju otkrivanja i sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma. Prekraajne odredbe i nadzor Nadzor mjera i radnji koje se poduzimaju u cilju sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Makedoniji, propisan je lankom 38. Zakona RM, a provode ga: Narodna banka Makedonije, Ministarstvo financija, Komisija za vrijednosne papire i Porezna uprava. Odvjetni ka i javnobilje~ni ka komora te komore ra unovoa, revizora i drugih osoba koje obavljaju nezavisnu profesionalnu pravnu i financijsku djelatnost obvezuju se lankom 39. Zakona RM osnovati povjerenstvo za obavljanje nadzora mjera i radnji koje provode njihovi lanovi, a sukladno odredbama Zakona RM. U slu aju utvrenih prekraaja, lancima 41.- 43. propisano je ka~njavanje nov anom kaznom u iznosima od 150.000 do 300.000 dinara za prekraaje koje po ini obveznik, odnosno od 40.000 do 50.000 dinara za prekraaje odredaba Zakona RM koje po ini odgovorna osoba u obvezniku, odnosno druga pravna osoba koja je du~na postupati prema odredbama Zakona RM. Kratki pregled usklaenosti s meunarodnim standardima Zakon RM donesen je 2004., odnosno prije stupanja na snagu Tree direktive, stoga je razumljiva djelomi na usklaenost s njenim odredbama, kao i s Preporukama FATF (osobito onim koje se odnose na financiranje terorizma). Ve su na samom po etku Zakona RM obveznici vrlo aturo navedeni, dok se kasnije u pojedinim dijelovima odreeni obveznici pojavljuju potpuno samostalno. Na taj je na in ote~ano propisivanje obveza uvanja podataka, provoenje nadzora i u inkovita primjena kaznenih odredaba. Nadalje, dubinska analiza stranke sa svojim specifi nostima poja ane i pojednostavljene analize uope nije razraena te se ne propisuje obveza verifikacije podataka prikupljenih od stranke. Evidentno najvei nedostatak ovog Zakona vidi se u manjkavim odredbama koje se odnose na otkrivanje i sprje avanje financiranja terorizma. Meutim, Zakonom RM ipak su obuhvaene neke novine koje donose sofisticirani na ini pranja novca, u skladu s ime je propisan na in identifikacije stranke u slu aju njene fizi ke odsutnosti, obveza provoenja gotovinskih i povezanih transakcija u iznosu veem od 15.000 Eura, praenje transakcija, kao i obveze nametnute druatvima za prijenos i doznaku novca. U cilju potpunog usklaenja s meunarodnim standardima Republika Makedonija mora dopuniti, odnosno izmijeniti dosadaanje zakonodavstvo ili donijeti novi Zakon o sprje avanju pranja novca i financiranja terorizma. CRNA GORA Zakonom o sprje avanju pranja novca i financiranju terorizma (u nastavku teksta Zakon CG) Crna Gora se skoro u potpunosti uskladila s meunarodnim standardima, posebno s Treom direktivom, vidljivo ve iz samog naziva. Zakon se sastoji od 101 lanka, a sadr~ajno prati slijed Tree direktive. Isti e se izrazita zna ajka strukturiranja temeljem  risk based approach kriterija, ato je i eksplicitno navedeno u lanku 8. Zakona CG pod naslovom  Analiza rizika . Obveznici Nakon uvodnog objaanjenja pojmova pranja novca i financiranja terorizma, Zakon CG navodi obveznike uobi ajenim redoslijedom, od  klasi nih prema obveznicima novijeg datuma koje uvode Druga, a posebno i Trea direktiva, ovisno o prepoznatim, sofisticiranim na inima pranja novca i financiranja terorizma. U tom je smislu pokrivena cijela paleta obveznika, a uz  klasi ne  se posebice isti u: humanitarne, nevladine i druge neprofitne organizacije; organiziranje i provoenje dra~bi te promet umjetni kih djela, dragulja i plemenitih kovina (i njihovih proizvoda) i druge robe, ako se vrai gotovinsko plaanje u iznosu od 15.000 Eura i viae, u jednoj ili viae meusobno povezanih transakcija. Nadalje, kao obveznici se pojavljuju i sve fizi ke i pravne osobe koji obavljaju djelatnost: prodaje i kupnje potra~ivanja, faktoringa, upravljanja imovinom za tree osobe, izdavanja platnih i kreditnih kartica te poslovanja tim karticama, financijskog leasinga, organizacije putovanja, prometa nekretnina, prometa motornih vozila, brodova i zrakoplova, iznajmljivanja sefova, izdavanja garancija i drugih jamstava, kreditiranja i kreditnog posredovanja, davanja zajmova i posredovanja prilikom ugovaranja takvih poslova te posredovanja ili zastupanja u poslovima ~ivotnog osiguranja. Posebno je zanimljivo istaknuti da se u ulozi obveznika spominju i druatva za reviziju, samostalni revizor i pravna ili fizi ka osoba koja obavlja ra unovodstvene i usluge poreznog savjetovanja, dok se propisivanje obveza odvjetnika, odvjetni kog druatva i javnog bilje~nika pojavljuje tek u III Poglavlju. Takva je pravna regulativa nepotpuna, uzevai u obzir lanak 2. Tree direktive koji u stavku 1. to ka 3. (b) namee obvezu provoenja mjera i radnji sprje avanja pranja novca i financiranja terorizama i za  javne bilje~nike i ostale neovisne pravne stru njake, kad sudjeluju, bilo zastupajui svoju stranku, u bilo kakvoj financijskoj transakciji ili poslovima vezanim uz nekretnine za svoju stranku&  smatrajui istu pravnu ili fizi ku osobu obveznikom. Posebnosti u obavljanju zadataka odvjetnika i javnih bilje~nika navode se u lancima 41. - 44. Zakona CG, a u skladu sa lankom 2., 9. i 23. Tree direktive. U skladu s 22. Preporukom FATF, iako dislocirano, ali ipak navedeno, lankom 34. Zakona CG propisana je obveza provoenja mjera otkrivanja i sprje avanja pranja novca te financiranja terorizma i u poslovnim jedinicama ili druatvima u veinskom vlasniatvu obveznika, a koja imaju sjediate u drugoj dr~avi, osim ako to nije izri ito suprotno zakonskim propisima tree dr~ave. Identifikacija stranke Zakon CG vrlo detaljno obrauje kompleksno podru je identifikacije stranke, obuhvaajui: opis slu ajeva obvezne identifikacije i verifikacije stranke, praenje njezinog poslovanja, iznimke od provoenja identifikacije i praenja poslovanja stranke, status politi ki eksponiranih osoba, utvrivanje stvarnog vlasnika te pojednostavljenu i poja anu dubinsku analizu. Ve je na samom po etku opisivanja pojma identifikacije stranke, u lanku 7. Zakona CG vrlo jasno izlo~en njezin obuhvat: utvrivanje i verifikacija identiteta stranke te prikupljanje i verifikacija podataka o stranci, a sve to na osnovi pouzdanog, neovisnog i objektivnog izvora. Ono ato Trea direktiva ugrubo navodi uz mjere identifikacije i verifikacije, a odnosi se na prikupljanje informacija o svrsi i predvienoj prirodi poslovnog odnosa ( lanak 8. stavak 1. to ka (c)), u Zakonu CG nalazi se tek u lanku 21., ali i u lanku 22. pod naslovom  Praenje poslovnih aktivnosti . Unato  fizi koj odvojenosti, u stavku 2. to ci 1. lanka 22. Zakona CG obveznim se propisuje  provjera usuglaaenosti poslovanja stranke s prirodom i namjenom ugovornog odnosa, njegovim uobi ajenim obujmom poslovanja te praenje i uredno a~uriranje isprava i podataka o stranci  lankom 9. Zakona CG zakonodavac se opredijelio za prijavu gotovinskih i povezanih transakcija u iznosu od 15.000 Eura i viae. Osim toga, mjere identifikacije i stalnog praenja stranke provode se prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa sa strankom, u slu aju sumnje u to nost ili vjerodostojnost pribavljenih podataka o identifikaciji stranke, kao i u slu aju da u vezi transakcije ili stranke postoji osnova sumnje na pranje novca ili financiranje terorizma. Posebno je va~no istaknuti da je lankom 9. stavak 3. Zakona CG propisano da prireiva  igara na sreu mora na blagajni utvrditi identitet stranke i pribaviti tra~ene podatke prilikom jedne ili povezanih transakcija u iznosu od 15.000 Eura i viae. Iznimke provoenja mjera identifikacije i verifikacije stranke, odnosno provoenja njezine dubinske analize prate odredbe Tree direktive, a odnose se na poslove osiguranja (police u vrijednosti 1.000 i 2.500 Eura), kao i iznimke verifikacije stranke za domae i strane pravne osobe i poslovne jedinice stranih pravnih osobe za izdavanje elektronskog novca. Identifikacija stvarnog vlasnika Objaanjenje pojma stvarnog vlasnika i propisivanje obveze utvrivanja identiteta stvarnog vlasnika pravne osobe i poslovnih subjekata stranog prava u potpunosti je u skladu s odredbama Tree direktive. Samim time, za razliku od supra navedene zakonske odredbe Zakona BIH i Makedonije o istoj stvari, stvarni je vlasnik odreen kao fizi ka osoba s 25% dionica, prava glasa, odnosno drugih prava na osnovi kojih sudjeluje u upravljanju ili u kapitalu s viae od 25% udjela. lankom 20. Zakona CG posebno se detaljno propisuje postupak prikupljanja podataka potrebnih za utvrivanje identiteta stvarnog vlasnika. Dubinska analiza stranke Dubinska analiza stranke, kroz svoje pojavne oblike poja ane i pojednostavljene analize, obraena je u lancima 24.-30. Zakona CG. Poja ana dubinska analiza stranke provodi se kao dodatak redovitim mjerama identifikacije stranke, koje po svojoj prirodi mogu predstavljati povean rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, a lankom 25. istog Zakona posebno se provodi prilikom: kontokorentnog odnosa s bankom ili drugom sli nom kreditnom organizacijom koja ima sjediate izvan EU; poslovnog odnosa ili provoenja transakcije s politi ki eksponiranim osobama; stupanja u poslovne odnose sa strankom koja nije fizi ki prisutna prilikom identifikacije i verifikacije podataka. Zasebnim lancima 31. i 32. Zakona CG nastavljaju se ograni enja vezana za poja anu dubinsku analizu stranke, odnosno obvezniku se zabranjuje poslovati sa strankom na na in koji osigurava njezinu anonimnost (voenje anonimnog ra una, atedne knji~ice na zaporku ili donosioca i sl.). Nadalje, obveznik ne smije uspostavljati korespondentni ili kontokorentni odnos s  shell bankom, odnosno bankom za koju je poznato da dopuata fiktivnim bankama otvaranje ra una u njihovoj banci. Mjere pojednostavljene dubinske analize stranke propisane su lancima 29. i 30. Zakona CG., meutim, obuhvaaju samo neke od mjera propisanih Treom direktivom. Osnovne odrednice pojednostavljene dubinske analize stranke opisane su putem obveze njenog provoenja u slu aju da ne postoji osnova sumnje na pranje novca ili financiranje terorizma, a naro ito kada je stranka: obveznik ili druga pravna osoba koja ima sjediate u EU; dr~avno tijelo, tijelo lokalne samouprave i druge prave osobe s javnim ovlastima; druatvo ijim se financijskim instrumentima trguje na burzi u dr~avama lanicama EU ili se na njihovim burzama primjenjuju standardi EU; osoba za koju postoji neznatan rizik od pranja novca ili financiranja terorizma. Analizom supra navedenih odredbi Zakona CG evidentna je odluka zakonodavca da odreenu vrstu poslovanja, podvedenu pod definiciju pojednostavljene dubinske analize stranke u Treoj direktivi, smjesti pod ope iznimke od provoenja identifikacije, verifikacije i nadzora poslovanja. Za ostale vrste navedenog poslovanja i stranaka, jednako kao i u Treoj direktivi, propisao je obvezu provedbe mjera dubinske analize (ali pojednostavljene). Obavjeaivanje nadle~nog tijela Obveza izvjeaivanja samo je u najva~nijim crtama navedena u lanku 33. Zakona CG ato ini pravnu osnovu podzakonskim aktima (pravilnicima) za daljnju razradu. Limit za prijavu gotovinskih transakcija nadle~nom tijelu jednak je iznosu za identifikaciju, a iznosi 15.000 Eura i viae. Meutim, ukoliko postoji sumnja da se radi o pranju novca ili financiranju terorizma, obveznik je du~an, prije provoenja transakcije i bez odlaganja, o tome obavijestiti nadle~no tijelo. Ista se obveza odnosi i na najavljenu transakciju, bez obzira da li je kasnije izvraena ili nije. Ovlaatena osoba, unutarnji nadzor i izobrazba Uvrije~eni na in propisivanja obveze imenovanja ovlaatene osobe i njegovog zamjenika, ukoliko obveznik ima viae od tri djelatnika, prihvatio je i Zakon CG. U tom je svijetlu lankom 35. stavak 2. istog Zakona dodatno propisao da e istu du~nost, ukoliko obveznik ima manje od etiri djelatnika, obnaaati direktor ili druga ovlaatena osoba. U nastavku, lancima 36. i 37. Zakona CG vrlo su detaljno navedeni svi uvjeti koje treba zadovoljiti ovlaatena osoba, od stru ne osposobljenosti, rada na radnom mjestu koje omoguava brzo, kvalitetno i pravodobno izvraavanje zadaa te zadovoljavanje uvjeta da nije pravomono osuena za kazneno djelo u trajanju du~em od aest mjeseci. Nadalje, lankom 37. Zakona CG propisana su sva zadu~enja ovlaatene osobe koja se odnose na prikupljanje i dostavu podataka nadle~nim tijelima, izmjenu operativnih postupaka, pripremu internih akata i indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija, pripremu programa stru nog osposobljavanja djelatnika te razvoj sustava sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma. Kako bi ovlaatena osoba imala sve uvjete za obavljanje Zakonom CG propisanih zadaa, obveznik joj je du~an omoguiti primjerene prostorne i tehni ke mogunosti za rad, informacijsko-tehnoloaku podraku, uvjete za rad, funkcionalnu povezanost organizacijskih dijelova te osigurati odgovarajua ovlaatenja. Zaklju no, obveznik je du~an pripremiti programe i omoguiti redovito stru no osposobljavanje i usavraavanje djelatnika te osigurati redoviti unutarnji nadzor poslovanja, a vezano za sprje avanje pranja novca i financiranje terorizma. Zadae nadle~nih tijela i meunarodna suradnja Nadle~no tijelo, Uprava za sprje avanje pranja novca i financiranja terorizma, u obavljanju poslova koji se odnose na otkrivanje i sprje avanje pranja novca te sprje avanje financiranja terorizma, od obveznika mo~e zatra~iti podatke o strankama i transakcijama, o stanju i prometu sredstava na ra unu i o drugoj imovini, drugim poslovnim odnosima i informacijama koje je obveznik pribavio o stranci ili osobama za koje se mo~e opravdano posumnjati da su sudjelovale ili su uklju ene na bilo koji na in u provoenje transakcije. lankom 49. Zakona CG posebno je propisana ovlast nadle~nog tijela da u slu aju sumnje na pranje novca ili financiranje terorizma i od odvjetnika i javnih bilje~nika zatra~i sve navedene podatke, uz obvezno navoenje pravne osnove i cilja njihovog prikupljanja, kao i krajnjeg roka dostave. Ukoliko nadle~no tijelo procjeni da postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, lankom 51. Zakona CG dozvoljeno mu je privremeno, ali najdu~e na 72 sata, obustaviti predmetnu transakciju. Nakon isteka roka od 72 sata ili trenutkom kad nadle~no tijelo utvrdi da viae ne postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranja terorizma, obveznik mo~e odmah izvraiti obustavljenu transakciju. Na osnovu podataka i dokumentacije kojima raspola~e, a indiciraju sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma, nadle~no tijelo je temeljem lanka 55. Zakona CG, o razlozima za sumnju du~no obavijestiti drugo nadle~no tijelo. Jednako tako, o izvraenom prikupljanju i analiziranju podataka i dokumentacije iz kojih proizlazi sumnja na pranje novca i financiranje terorizma, nadle~no tijelo u pisanoj formi obavjeauje obveznika ili drugo tijelo koje je dostavilo podatke, osim ako ocjeni da bi to moglo atetiti daljnjem tijeku i ishodu postupka. Kao najviai stupanj suradnje, osim navedene suradnje ovlaatenog tijela i obveznika te drugih ovlaatenih tijela, lankom 58. Zakona CG propisuje se suradnja i dostavljanje tra~enih podataka drugoj FIU. Meutim, potrebno je zadovoljiti uvjet da tijelo kojem se dostavljaju podaci ima ureenu zaatitu osobnih podataka te da e podaci biti koriateni samo za tra~enu namjenu. Osim obveza nadle~nog tijela (Uprave za sprje avanje pranja novca i financiranja terorizma) Zakon CG u lancima 66. - 69. zasebno propisuje obveze tijela nadle~nog za carinske poslove, klirinako-depozitnih druatva, sudova, dr~avnog odvjetnika i drugih dr~avnih tijela. Zaatita i uvanje podataka U poglavlju VII pod naslovom  Evidencije, zaatita i uvanje podataka u lancima 70.  79. Zakon CG detaljno propisuje obvezu, sadr~aj i na in voenja evidencija za obveznike openito, odvjetnika i javnog bilje~nika, tijela koje je nadle~no za carinske poslove i nadle~nog tijela uprave. Posebno je navedena obveza voenje evidencije o nerezidentu i o pristupu nadzornih tijela podacima, informacijama i dokumentaciji. Zaatita podataka, odnosno zabrana otkrivanja podataka o strankama ili transakcijama, odnosi se na obveznike, njihove djelatnike, lanove upravnih, nadzornih ili drugih tijela, odnosno na druge osobe kojima su bili dostupni takvi podaci, a propisana je lankom 80. Zakona CG. Osim podataka o strankama i transakcijama, zaatita podataka se odnosi i na privremenu odgodu izvraenja transakcije, na zahtjev za redovito praenje poslovanja stranke te na injenicu da je protiv stranke ili tree osobe pokrenuta ili bi mogla biti pokrenuta istraga zbog postojanja sumnje na pranje novca ili financiranja terorizma. Temeljem uvodne to ke 19. i lanka 26. Tree direktive posebno su lankom 81. Zakona CG propisane iznimke od na ela uvanja tajnosti podataka, u skladu s ime se na obveznike, organizacije s javnim ovlastima, dr~avna tijela, sudove, odvjetnike, javne bilje~nike i njihove zaposlene, ne primjenjuje obveza uvanja poslovne, bankarske, profesionalne i slu~bene tajne. Iznimke su propisane u cilju zaatite djelatnika koji izraze sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma unutar tih institucija ili osoba, od izlo~enosti prijetnjama i neprijateljskim postupcima, neovisno o tome da li se nezakonita radnja uistinu dogodila. Odredbe o uvanju podataka jasne su i jednostavne, a propisane lankom 83. Zakona CG. Obveznici su du~ni uvati podatke i pripadajuu dokumentaciju deset godina nakon prestanka poslovnog odnosa, izvraene transakcije, ulaska stranke u prostorije u kojima se prireuju posebne igre na sreu ili pristupa sefu. Podatke i dokumentaciju o ovlaatenoj osobi i njezinom zamjeniku te stru nom osposobljavanju djelatnika uvat e etiri godine od njihovog razrjeaenja. Iako je kao obveza posebno navedeno, tretman je isti i za odvjetnike i javne bilje~nike koji e podatke i dokumentaciju uvati deset godina nakon utvrivanja identiteta stranke, odnosno uvati e podatke i dokumentaciju o stru nom usavraavanju djelatnika etiri godine nakon prestanka stru nog usavraavanja. Prekraajne odredbe i nadzor Nadzor provoenja mjera i radnji propisanih Zakonom CG, kao i propisa donesenih temeljem istog Zakona, provode: Centralna banka Crne Gore, Agencija za telekomunikacije i poatansku djelatnost, Komisija za vrijednosne papire, Agencija za osiguranje, tijelo uprave nadle~no za igre na sreu, porezno tijelo, Ministarstvo financija te tijelo uprave nadle~no za sprje avanje pranja novca i financiranje terorizma. Kaznene odredbe propisane su lancima 92.-96. Zakona CG, odnosno propisano je ka~njavanje nov anom kaznom u odreenim iznosima (od  pedesetostrukog odnosno  aezdesetostrukog do  tristostrukog iznosa) od minimalne zarade u Crnoj Gori. Kratki pregled usklaenosti s meunarodnim standardima Zakon CG donesen je 21. prosinca 2007. ato samo po sebi govori u prilog usklaenosti s Treom direktivom i Preporukama FATF. Naglasak na analizu rizika, dubinsku analizu stranke, odnosno identifikaciju, a posebice na i verifikaciju stranke, kao i razradu postupka utvrivanja stvarnog vlasnika, usklaivanju s meunarodnim standardima daje puni zna aj. Pojedina no nabrojane mjere i radnje svakog obveznika, detaljno propisivanje sadr~aja evidencija kao i sveobuhvatno navoenje pojedinih prekraaja unutar kaznenih odredbi na beskompromisan na in tvori vrlo kvalitetnu podlogu za provoenje mjera i radnji otkrivanja i sprje avanja pranja novca te financiranja terorizma na svim razinama, od obveznika do tijela pravosua. Jedina zamjerka u postavljanju zakonske regulative mo~e se pronai u injenici ato odvjetnici i javni bilje~nici nisu definirani u okviru obveznika ( lankom 4. Zakona CG). Obveze su im propisane vrlo openito tek lankom 41., kao i navoenjem pojedinih specifi nosti i iznimaka unutar lanaka istog Zakona koje uvjetuje struka. RUMUNJSKA Nakon opisa pravne regulative u regiji, kao prikaza nastojanja pojedinih zemalja ka usklaenju s meunarodnim standardima ime e zadovoljiti jedan od uvjeta ulaska u EU, ukratko e se biti izlo~en rumunjski Zakon o sprje avanju pranja novca (u nastavku teksta: Zakon Rum) s kojim je Rumunjska dana 1.1. 2007. postala 27. lanica EU. Zakon ima 31 lanak kojim propisuje mjere i radnje isklju ivo vezane uz otkrivanje i sprje avanje pranja novca, dok je problematika financiranja terorizma obraena u posebnom Zakonu o sprje avanju i suzbijanju terorizma. Zakon Rum ne prati uobi ajenu zakonsku strukturu, od opisivanja openitih pojmova prema prikazu obveznika, mjera dubinske analize te nadle~nosti FIU, uvanja tajnosti, nadzora i kaznenih odredbi. Ve na samom po etku vrlo se detaljno opisuje postupak prijave sumnjivih transakcija Dr~avnom uredu za sprje avanje i nadzor pranja novca (u nastavku teksta: Ured Rum) nakon ega se vrlo aturo propisuje obveza obavjeaivanja, postupak sa sumnjivim transakcijama, nadle~nost Ureda Rum, obveza uvanja podataka te zaatita obveznika i njegovih djelatnika. Nadalje, detaljno se navode obveznici i obveza identifikacije, dok se povrano spominje pojam stvarnog vlasnika, obveza uvanja dokumenata, zabrana otkrivanja povjerljivih informacija, ovlaatenje nadzornog tijela te obveza imenovanja zamjenika ovlaatene osobe te unutarnja kontrola obveznika. U zavranom se djelu istog Zakona vrlo detaljno navodi ustrojstvo i djelokrug Ureda Rum te uvjeti za imenovanje i prestanak djelovanja lanova njegovog Odbora. Kaznene odredbe predviaju raznoliki raspon nov anih kazni, ali i kazni zatvora. Obveznici Ope odredbe o obveznicima nalaze se u lanku 8. Zakona Rum, a odnose se na banke i kreditne institucije (uklju ujui njihove podru~nice), druatva za osiguranje te financijske institucije svih vrsta. Zasebno su navedeni organizatori igara na sreu, kao i fizi ke i pravne osobe koje obavljaju poslove prodaje umjetni kih predmeta i dragog kamenja te druatva za prijenos i doznaku novca, mjenja nice, agencije za promet nekretnina, udruge i zaklade. U skladu s Treom direktivom, obveznicima se smatraju i odvjetnici, javni bilje~nici, revizori, ra unovoe, osobe ovlaatene za financijske, porezne i bankarske savjete te drugi neovisni pravni stru njaci. Osobito je zna ajno uvratavanje u krug obveznika osoba s odreenom ulogom u provoenju postupka privatizacije, kao i same Dr~avne riznice te Carinske uprave. Identifikacija stranke i stvarnog vlasnika Identifikacija stranke propisana je lankom 9. Zakona Rum, a odnosi se na sve slu ajeve uspostavljanja poslovnog odnosa, otvaranja ra una ili pru~anja usluga. Izmjenama i dopunama Zakona Rum u nastavku je lanka nadodana odredba o stvarnom vlasniku, odnosno du~nost njegove identifikacije. Nadalje, identifikacija je obvezna za sve gotovinske i gotovinske povezane transakcije u iznosu od 10.000 Eura, dok se prilikom detekcije sumnjivih transakcija identifikacija vrai bez obzira na iznos. Posebno se propisuje postupak za identifikaciju osobe u slu aju inicijalno nepoznatog iznosa najavljene transakcije, kao i u slu aju obavljanja transakcije bez prisutnosti stranke. U skladu s odredbama Tree direktive, identifikacija nije potrebna spram poslova osiguranja, ako godianja premija ne prelazi 1.000 Eura ili jednokratna premija ne prelazi 2.500 Eura, odnosno ukoliko kod police osiguranja mirovinskog fonda ne postoji klauzula o ustupanju ili se ne mo~e upotrijebiti kao zalog. Jednako tako, izuzetak pri identifikaciji postoji i u slu aju kada se plaanje odvija tereenjem ra una otvorenog u ime stranke u banci ili atedionici. Zakon Rum ne predvia sofisticirani na in analize stranke temeljen stupnjem rizika, ve po iva na ustaljenim pravilima postavljenim Prvom i Drugom direktivom, ato nije promijenila niti izmjena i dopuna Zakona Rum iz 2006. Osobito nedostaju odredbe koje se odnose na poja anu dubinsku analizu stranke prilikom prekograni nih korespondentnih bankovnih odnosa s institucijama iz treih zemalja, kao i s obzirom na poslovne odnose i transakcije s politi ki eksponiranim osobama. Obavjeaivanje nadle~nog tijela Na samom po etku Zakona Rum, lankom 3. vrlo se detaljno pripisuju mjere obavjeaivanja nadle~nog tijela (Ureda Rum) o sumnjivim i gotovinskim transakcijama. Nadle~na e tijela, uklju ujui i Carinsku upravu, obavijestiti Ured Rum o gotovinskim i povezanim transakcijama u iznosu od 10.000 Eura i veem te o svim sumnjivim transakcijama bez obzira na iznos. Poatujui odredbe uvodne to ka 20. i 31. Tree direktive, a vezano za lanak 23. stavak 2. iste, lankom 3. stavak 8. Zakon Rum je oslobodio od obavjeaivanja odvjetnike, javne bilje~nike, ra unovoe, porezne savjetnike, revizore i druge samostalne profesije prilikom utvrivanja pravnog polo~aja stranke, kao i kod obrane ili zastupanja stranke vezano uz sudski postupak. Isto je izuzee predvieno i u slu aju davanja savjeta u odnosu na odreene pravne postupke, bilo da su informacije dobivene prije, za vrijeme ili poslije tog postupka. Povodom zaprimanja sumnjive transakcije, Ured Rum raspola~e s mogunoau obustavljanja provedbe transakcije na vrijeme od tri radna dana. Meutim, taj e se rok produ~iti na joa etiri radna dana, u skladu sa zahtjevom situacije, a temeljem odobrenja Glavnog dr~avnog odvjetnika. Jednako tako, Glavni dr~avni odvjetnik mo~e, temeljem stavka 3. lanka 3. Zakona Rum, odrediti i prestanak obustave izvraenja predmetne transakcije, ako za to viae ne postoji razlog. Jedino u slu aju nemogunosti prijave sumnjive transakcije nadle~nom tijelu prije njezina izvraenja obveznik e o provedenoj transakciji obavijestiti Ured Rum naknadno, a u skladu sa lankom 4. Zakona Rum. Ista e priroda transakcije, u slu aju da se radi o sumnji na pranje novca, dozvoliti obvezniku samoinicijativno zaustavljanje transakcije, bez prethodnog odobrenja Ureda Rum. Zaatita, tajnost i uvanje podataka Svi podaci prikupljeni od obveznika, a temeljem Zakona Rum, imaju oznaku tajnosti, dok profesionalna tajna ne smije predstavljati prepreku za dostavljanje tra~enih podataka. Ovakvom se zakonskom odredbom otvara put dostavljanju svih podataka (o stranci i obvezniku) potrebnih za analiti ku obradu predmeta, uz napomenu da se lanak 5. stavak 3. ograni ava samo na profesionalnu tajnu. Daljnja zaatita tajnosti podataka unutar Ureda Rum nalazi se u stavku 1. istog lanka koji vrlo aturo tra~i podizanje svih prikupljenih informacija i dokumenata na razinu povjerljivosti. Obveza uvanja podataka zasebno je propisana u lanku 6. Zakona Rum za Ured Rum i u lanku 13. istog Zakona za obveznike, ali na isti rok od pet godina ato je u skladu sa 10. Preporukom FATF i djelomi no sa lankom 30. Tree direktive i 32. Preporukom FATF. Dio koji nedostaje do potpunog usklaenja po pitanju uvanja podataka odnosi se na obvezu voenja evidencije koju predvia Trea direktiva, a Zakon Rum ne poznaje. Uz isti rok od pet godina od prestanka rada u Uredu Rum djelatnicima se zabranjuje otkrivanje informacija kojima raspola~u tijekom analiti ke obrade predmeta, kao i otkrivanje podataka strankama (tzv. tipping off). Ovlaatena osoba, unutarnji i vanjski nadzor obveznika Postavljanje jedne ili viae ovlaatenih osoba unutar obveznika, iji e podatke sa svim du~nostima i ograni enjima obveznik dostaviti Uredu Rum, propisano je lankom 14. Zakona Rum. Izmjenama i dopunama predmetnog Zakona naknadno je nametnuta obveza jednom djelu obveznika na uspostavljanje unutarnjih smjernica i postupaka djelovanja usmjerenih na suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma, uklju ujui visoke standarde prilikom zapoaljavanja te kontinuirane programe izobrazbe djelatnika. Ista je obveza provoenja posebnih programa izobrazbe i unutarnjeg nadzora propisana lankom 16. stavak 2. Zakona Rum, a sve u cilju stalnog praenja sofisticiranih tehnika pranja novca i financiranja terorizma te u inkovitog prepoznavanja sumnjivih transakcija. Vanjski nadzor obveznika propisan je lankom 17. Zakona Rum sasvim openito za sve institucije s nadzornim ovlastima, u smislu verifikacije i nadzora provoenja mjera i radnji sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma propisanih predmetnim Zakonom. Nadle~nost Ureda Rum i meunarodna suradnja Nadle~nost Ureda Rum vrlo je detaljno, s obzirom na puno va~nije elemente svakog zakona o sprje avanju pranja novca, propisana lancima 19. i 20. Zakona Rum. Osim samog Ureda Rum na zna aju dobiva i njegova Uprava. Za razliku od svih zakona koji se u ovoj disertaciji navode, lankom 19. stavak 14. Zakona Rum zabranjuje se djelatnicima Ureda Rum zadr~avanje bilo kojeg polo~aja unutar obveznika iz lanka 8. Zakona Rum. Razmjena informacija, temeljena na reciprocitetu izmeu Ureda Rum i drugih institucija koje djeluju na istom podru ju, samo se ukratko spominje u lanku 5. stavak 4. Zakona Rum ato nije u skladu s 37.-40. Preporuke FATF. Prekraajne odredbe Prekraaji Zakona Rum propisani su lancima 21.-27, a podvrgnuti su graanskopravnoj, disciplinskoj, prekraajnoj i kaznenoj odgovornosti. Manji se prekraaji odnose na obvezu identifikacije i dostavljanja podataka o transakcijama i stranci Uredu Rum, uvanje podataka i dokumenata, ovlaatenu osobu, povjerljivost podataka, meunarodnu suradnju te provoenje unutarnjeg i vanjskog nadzora, s kaznom u iznosu od 100.000.000 do 500.000.000 ROL-a. Osim propisane kazne, pravnoj se osobi mo~e oduzeti imovina, licenca za poslovanje, blokirati ra un u banci ili zatvoriti objekt. Kaznom zatvora u trajanju od tri do dvanaest godina kaznit e se osoba za po injenje kaznenog djela pranja novca, odnosno za : pretvorbu ili prijenos imovine za koju se zna da je proizaala iz kaznenih djela ili sudjelovanja u kaznenim djelima, u svrhu prikrivanja protuzakonitog porijekla te imovine ili pomaganja bilo kojoj osobi uklju enoj u izvraenje takvog djela (kako bi izbjegla pravne posljedice svog postupka); prikrivanje prave prirode, izvora, lokacije, razmjeataja, kretanja, prava u odnosu na imovinu, ili vlasniatva nad imovinom, ako se zna da je ta imovina proizaala iz kaznenog djela ili sudjelovanja u takvom djelu; nabavu, posjedovanje ili upotreba imovine, ako je poznato, u trenutku preuzimanja, da je imovina proizaala iz kaznenog djela ili sudjelovanja u takvom djelu; Nadalje, kazna zatvora u trajanju od dvije do sedam godina propisana je za nepridr~avanje obveza propisanih lankom 18. Zakona Rum, a koje se odnose na zabranu prosljeivanja informacija djelatnika Ureda Rum, zaprimljenih tijekom obavljanja aktivnosti koje ne podlije~u uvjetima propisanim Zakonom Rum. Ista se obvezna odnosi i na petogodianji period nakon obavljanja du~nosti unutar Ureda. Obveznici i njihovi djelatnici takoer ne smiju dostavljati informacije o pranju novca i financiranju terorizma svojim strankama i upozoravati ih na provoenje istrage u Uredu Rum, kao i upotrebu informacija u osobnom interesu djelatnika, pod istom prijetnjom ka~njavanja kaznom zatvora. U skladu s Konvencijom VE (vidjeti supra u Poglavlju 3.2) lankom 24. Zakona Rum propisano je oduzimanje prihoda ste enih kaznenim djelom temeljem lanka 118. Kaznenog zakona. Ukoliko se ne mogu pronai, umjesto njih e se oduzeti odgovarajua protuvrijednost u novcu ili imovini. Kratki pregled usklaenosti s meunarodnim standardima Iako je Zakon Rum donesen joa 2002. kada je stupila na snagu tek Druga direktiva, niti izmjene i dopune iz 2006. nisu postigle usklaenost s Treom direktivom niti s Preporukama FATF. Cijeli je Zakon Rum vrlo nepregledan, a lanci su svrstani unutar tri glavna poglavlja: identifikacija stranke i postupci dostave informacija o pranju novca, nadle~nost Ureda Rum i zavrano poglavlje o odgovornosti i ka~njavanju. Kao ato na vrlo nepregledan na in, bez naslova i podnaslova poglavlja, razrauje mjere i radnje sprje avanja pranja novca, ne slijedi niti logi nu strukturu svakog zakona kojim kroz jednostavnije pojmove objaanjava kompleksniju strukturu identifikacije, obavjeaivanja i nadzora. S velikom veinom temeljnih postavki Tree direktive, kao i Preporukama FATF, od kojih je vrijedno izdvojiti dubinsku analizu stranke, posebna pravila za odvjetnike, bilje~nike i druge nezavisne profesije, postupak utvrivanja stvarnog vlasnika, povratnu informaciju (tzv. feedback) te obvezu voenja voenje statistike, Zakon Rum se nije uskladio u cijelosti. Uz manjkavost neusklaenja s meunarodnim standardima, Zakon Rum vrlo detaljno propisuje nadle~nost i ustroj Ureda Rum te uvjete za imenovanje i prestanak obnaaanja du~nosti lanova njegove Uprave, emu je svakako mjesto u nekom drugom zakonu. DANSKA Iako je Zakon o mjerama za sprje avanje pranja novca i financiranje terorizma Danske (u nastavku teksta: Zakon Danske) stupio na snagu 1. o~ujka 2006., odnosno samo nekoliko mjeseci nakon stupanja na snagu Tree direktive, u okviru 41 lanka na vrlo jednostavan na in, ali i specifi an u odnosu na izlo~ene zakone, predstavlja usklaenje s meunarodnim standardima. Isti e se oslonac na  risk based approach Tree direktive, a poseban utjecaj ima i Uredba 1781/2006. Obveznici Opseg obveznika provoenja mjera i radnji predvienih Zakonom Danske veim je djelom usklaen sa lankom 2. Tree direktive, posebice navoenjem institucija koje koriste elektronski novac, podru~nica stranih tvrtki u Danskoj te Danske narodne banke ukoliko obavlja bankarske poslove. Osobito je zanimljiv tretman pravnih i fizi kih osoba koje djeluju u okviru svojih profesionalnih aktivnosti, kao ato su odvjetnici i ra unovoe eksplicitno navedeni u stavcima 13.  15. lanka 1. Zakona Danske. Ostali neovisni pravni stru njaci npr. javni bilje~nici i revizori uope se ne spominju, ve se njihova uloga mo~e ia itati iz stavka 19. lanka 1. koji obveznicima smatra i sve pru~atelje usluga tvrtkama. Navedena odredba Zakona Danske predstavlja vrlo elasti no tuma enje obuhvata javnih bilje~nika i revizora, uzimajui u obzir i lanak 2. stavak 1. to ka 3(c) Tree direktive kojom se uz navoenje javnih bilje~nika i revizora obveznicima zasebno smatraju (i drugi) davatelji usluga povjereni kim druatvima ili tvrtkama. Jednako tako, u skladu s to kom 3.(e) istog lanka Tree direktive, Zakon Danske lankom 2. propisuje zabranu provoenja gotovinskih transakcija. Obvezuje trgovce na malo i organizatore dra~bi, odnosno zabranu primanja gotovinskih plaanja u iznosu od 100.000 DKK ili viae, bez obzira da li se plaanje obavlja u jednom ili viae obroka. Dubinska analiza stranke U etvrtom djelu Zakona Danske pod nazivom  Dubinska analiza stranke u dvanaest je lanaka detaljno obraena obveza identifikacije i verifikacije (u odnosu s redovitim i povremenim strankama te uslugama slanja novca). U skladu s osnovnom idejom Tree direktive, razrauje se obveza provoenja poja ane i pojednostavljene dubinske analize stranke iz ega proizlazi da je cijeli sustav sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma temeljen na procjeni rizika. Uobi ajena dubinska analiza stranke u Zakonu Danske predstavlja obvezu svih institucija i osoba na provoenje identifikacije stranke pri otvaranju ra una ili uspostavljanju poslovnog odnosa sa strankom. U svjetlu provedbe istog, stavkom 5. lanka 12. Zakon Danske primjenjuje mjere dubinske analize propisane lankom 8. Tree direktive. Nadalje, posebno se isti e i redovito praenje poslovnog odnosa stranke te verifikacija identiteta i prikupljenih podataka. U lanku 15. Zakona Danske vrlo se aturo zahtjeva identifikacija stvarnog vlasnika, meutim u lanku 3. istog Zakona ipak je pripremljena osnova njegove definicije kroz kontrolu pravne osobe izravnim ili neizravnim vlasniatvom ili kontrolom 25% vlasni kih udjela ili glasa kih prava u pravnoj osobi ili 25% raspodijeljenih sredstava fonda. Isto se tako stvarnim vlasnikom mo~e smatrati osoba koja na drugi na in obavlja kontrolu nad upravom tvrtke ili u ijem je glavnom interesu osnovan fond, odnosno u ijem interesu posluje. Izvrsna primjena Uredbe 1781/2006 proizlazi iz lanka 16. Zakona Danske. Transakcija plaanja obavljena bez osobnog kontakta izmeu poailjatelja i posrednika ili putem posrednika kod kojeg poailjatelj ne posjeduje ra un, u svim e fazama biti popraena podacima o poailjatelju. Pritom je posrednik du~an osigurati da podaci o poailjatelju budu dostatni i suvisli. Poja ana dubinska analiza stranke temelji se na procjeni rizika (sukladno lanku 13. Tree direktive i 6.-8. Preporuke FATF), a zahtjeva dodatno dokazivanje identiteta stranke, dok se lankom 19. stavak 2.-6. Zakona Danske posebno propisuju mjere i radnje sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma u slu aju da stranka nije prisutna, vezano za prekograni ne korespondentne bankovne odnose s bankama i institucijama iz dr~ava izvan EU s kojima Zajednica nema odgovarajue financijske sporazume, a posebno zabranjuje uspostavu odnosno nastavak korespondentnog bankovnog odnosa s fiktivnom bankom. S druge stane, pojednostavljenu dubinsku analizu stranke ( lancima 20. 22.) Zakon Danske najveim djelom ve~e uz ~ivotno i mirovinsko osiguranje te poslovanje elektronskim novcem u odreenim iznosima. Jednako tako u skladu sa lankom 11. Tree direktive, zahtjevi za dokazivanjem identiteta nee se primjenjivati ukoliko obveznik ima registrirani ured u dr~avi unutar EU ili u dr~avi s kojom Zajednica ima dogovor o financijskom suverenitetu (osim odvjetnika, ra unovoa, poreznih savjetnika i posrednika u prometu nekretnina), ako se radi o obvezniku iji su vrijednosni papiri prihvaeni te kojima se trguje na reguliranom tr~iatu, kao i na Dansko javno tijelo. Uz navedene slu ajeve, pojednostavljena dubinska analiza stranke provodit e se u slu aju da krajnji vlasnik posjeduje sredstava na ra unu stranke koji vodi javni bilje~nik ili odvjetnik (ukoliko podlije~u odredbama Zakona Danske), uz uvjet da je podatak o identifikaciji krajnjeg vlasnika dostupan instituciji koja dr~i ra un. Obavjeaivanje nadle~nog tijela Postupak obavjeaivanja propisan lankom 6. nesumnjivi je pokazatelj da Zakon Danske inzistira na prepoznavanju isklju ivo sumnjivih transakcija, odnosno svih slo~enih ili neobi no velikih transakcija, kao i neobi nih modela transakcija, sukladno lanku 20. Tree direktive i 11. Preporukom FATF. U istom cilju, a temeljem lanka 8. Tree direktive, obvezno je utvrivanje njihove svrhe. Zakon Danske je iskoristio mogunost pru~enu lankom 23. Tree direktive te je lankom 7. stavak 2. propisao mogunost dostave obavijesti o sumnjivim transakcijama tajniatvu Danskog odvjetni kog i pravnog druatva. Ono predstavlja samoregulatorno tijelo koje e neodgodivo i u neizmijenjenom obliku informacije uputiti nadle~nom tijelu (Dr~avnom odvjetniku za gospodarski kriminal). lankom 7. stavak 3. i 4. Zakona Danske posebno se razlikuju sumnjive transakcije povezane s pranjem novca, od onih koje se odnose na financiranje terorizma. U tom svjetlu, ukoliko sumnjiva transakcija povezana s pranjem novca joa nije provedena, odgodit e se do trenutka obavjeaivanja nadle~nog tijela. Ukoliko se njezino provoenje ne mo~e izbjei ili bi atetilo istrazi, obavijest se mora uputiti odmah nakon obavljanja transakcije. Meutim, ako je sumnja povezana s financiranjem terorizma, transakcija s ra una odreene osobe mo~e biti provedena jedino uz odobrenje Dr~avnog odvjetnika za gospodarski kriminal, koji e, najkasnije do zavraetka radnog dana banke, odlu iti o zapljeni sredstava. Od propisane su obveze, u skladu sa lankom 23. stavak 2. Tree direktive, izuzeti odvjetnici, ra unovoe, porezni savjetnici, posrednici u prometu nekretnina i revizori prilikom dostavljanja podataka koje dobiju od svojih stranaka, tijekom utvrivanja pravnog polo~aja stranke ili tijekom obrane ili zastupanja stranke u sudskim postupcima, uklju ujui i poslove davanja savjeta o utemeljenosti postupka ili njegovom izbjegavanju. Navedeni se izuzetak ne primjenjuje ukoliko je pru~ena pomo u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, odnosno ako institucija ili osoba znaju da stranka tra~i pomo s ciljem pranja novca ili financiranja terorizma. Voenje evidencija i interne procedure uvanje podataka o identitetu stranke, sukladno lanku 23. Zakona Danske, odreeno je na razdoblje od najmanje pet godina radi dostupnosti u provoenju istrage ili analize mogueg pranja novca, odnosno financiranja terorizma koje provodi nadle~ni FIU ili neko drugo ovlaateno tijelo. Isti se rok uvanja odnosi i na dokumente i evidencije o transakcijama, kao i na podatke o svrsi provoenja transakcija koja se utvruje sukladno lanku 6. stavak 2. Zakona Danske. Vrlo openito, ali u potpunosti u skladu s odredbama poglavlja IV. i V. Tree direktive, lanak 25. Zakona Danske obvezuje pravne i fizi ke osobe na pripremu odgovarajuih pisanih procedura o dubinskoj analizi stranke, izvjeaivanju, voenju evidencija, unutraanjoj kontroli, procjeni rizika, upravljanju rizikom, kontroli pridr~avanja i komunikaciji te obuci i programima edukacije djelatnika, s krajnjim ciljem sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma. Navedena prakti na konstrukcija Zakona Danske potvruje dugogodianju praksu na podru ju suzbijanja i sprje avanja pranja novca te financiranja terorizma. Jasne i jednozna ne odredbe na nedvosmislen na in ureuju materiju, dok s druge strane ostavljaju mjesta detaljnoj razradi podzakonskim aktima. Tajnost podataka Zaatitu tajnosti podataka s jedne strane te zaatitu djelatnika i samog obveznika s druge strane, sveobuhvatno obrauju lanci 26. - 29. Zakona Danske. Sasvim u skladu s odredbama lanka 26. Tree direktive atite se zaposlenici obveznika koji izraze sumnju u pranje novca ili financiranje terorizma unutar tog obveznika ili u nadle~nom tijelu, od izlo~enosti prijetnjama ili neprijateljskim postupcima. U tom se svjetlu, lankom 27. Zakona Danske obveznici, njihovi zaposlenici i uprava zaatiuju od izlaganja opasnosti od odgovornosti zbog dostavljanja podataka, u dobroj vjeri, nadle~nim tijelima. Odavanje informacija o transakcijama kod kojih postoji sumnja na pranje novca i financiranje terorizma nee se smatrati povredom bilo kojeg oblika obveze povjerljivosti. Jednako tako, obveznici, njihovi zaposlenici i uprava ne smiju strankama otkriti injenicu o obavjeaivanju nadle~nih tijela o sumnjivoj transakciji niti da je u tijeku analiti ka obrada, odnosno da se vodi istraga o moguem slu aju pranja novca ili financiranja terorizma. Izuzeci od ope obveze uvanja tajne odnose se najveim djelom na priopenja nadle~nim tijelima i organizacijama koje nadziru poativanje odredbi Zakona Danske, priopenja pravnim osobama iste grupe, kao i u slu aju da osoba koja otkriva tu informaciju i osoba koja prima informaciju provode svoje aktivnosti unutar iste pravne osobe ili mre~e. Registracija i nadzor Zakon Danske je lankom 31. - 34. joa jednom dokazao sustavni pristup slo~enoj materiji sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma te usklaenost s meunarodnim standardima propisivanjem obveze registracije mjenja a i drugim  pru~ateljima usluga tvrtkama . Kako bi se osigurao odgovarajui nadzor i kontrola odreenih obveznika, a samim time i poduzimanje mjera kojima e se sprije iti da inkriminirane osobe i njihovi suradnici posjeduju ili postanu vlasnici zna ajnog ili kontrolnog udjela, odnosno rukovoditelji samog obveznika, lancima 31. i 32. Zakona Danske vrlo su detaljno propisani uvjeti za odbijanje i ukidanje registracije. Sve ovlasti vezane za registraciju i nadzor pripadaju Danskoj agenciji za gospodarstvo i trgova ka druatva. Posebno je zna ajna odredba o dostavljanju povratne informacije obveznicima. Nadle~no je tijelo du~no, sukladno lanku 35. stavak 3. Tree direktive i 25. Preporuci FATF osigurati pravovremenu informaciju o djelotvornosti dojava o sumnjama na pranje novca ili financiranje terorizma. Elasti nost navedene odredbe precrtava lanak 35. Zakona Danske koji istu obvezu pripisuje Dr~avnom odvjetniku za gospodarski kriminal, ali uz ogradu da on to mo~e u initi, ukoliko istra~ne okolnosti istom ne proturje e. Obveza se odnosi na dostavu informacija o statusu predmeta, odnosno da li je optu~ba podignuta, predmet brisan iz registra slu ajeva pranja novca kod Dr~avnog odvjetnika za gospodarski kriminal, kao i na informaciju o kona noj odluci i moguoj presudi. Joa je jedna odredba Zakona Danske vrlo zna ajna, a proizlazi iz usklaenja s Uredbom 1338/2001 i Uredbom 1339/2001 kojima se propisuju mjere za zaatitu Eura od krivotvorenja. Naime, obveznici e, kao dio svojih aktivnosti sudjelovanja u rukovanju i dopremi nov anica i kovanica korisnicima, povui iz opticaja sve nov anice i kovanice za koje znaju ili imaju razloga vjerovati da su krivotvorene. Krivotvorene nov anice i kovanice moraju se odmah dostaviti policiji. Prekraajne odredbe Zaklju no, kaznene su odredbe izlo~ene vrlo kratko i sa~eto u lanku 37. Zakona Danske i predviaju najveim djelom nov ane kazne (bez propisivanja fiksnog iznosa) te kaznu zatvora do 6 mjeseci. Posebno je ka~njivo propuatanje dostave svih podataka potrebnih za nadzor Danskoj agenciji za gospodarstvo i trgova ka druatva, dnevnim ili tjednim nov anim kaznama za fizi ku osobu, pravnu osobu ili odgovorne osobe u pravnoj osobi. Kratki pregled usklaenosti s meunarodnim standardima Temeljem supra navedenog, sasvim je sigurno da Zakon Danske predstavlja odli an primjer usklaivanja s meunarodnim standardima, prvenstveno s Treom direktivom, Preporukama FATF, Uredbom 1781/2006 kao i Uredbama 1338/2001 i 1339/2001. Sadr~ajno je formiran tako da olakaava prakti nu provedbu, jasan je i nedvosmislen u svojim odredbama, a obuhvaa sve elemente sustavnog pristupa suzbijanju i spre avanju pranja novca te financiranja terorizma. Detaljnu razradu pojedinih odredbi ostavlja podzakonskim aktima. Samo je jedna nelogi nost, odnosno ostavljanje javnih bilje~nika i revizora izvan okvira obveznika opisanih lankom 1. Zakona Danske, ato se mo~e protuma iti opisivanjem posebnosti njihovog tretmana. Ostali obveznici istog ranga kao ato su odvjetnici, revizori i ra unovoe ne provode zakonske odredbe prema posebnom tretmanu, s obzirom na osnovnu razliku poslovanja spram drugih obveznika, ve se samo u pojedinim stavcima navode izuzea od provoenja istog. Zaklju no, Zakon Danske predstavlja odli an primjer razrade sustava sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma, dobre meuinstitucionalne suradnje te suradnje s obveznicima jer se temelji isklju ivo na procjeni rizika, a poznaje samo institut sumnjivih transakcija. VELIKA BRITANIJA Velika Britanija je slo~enu materiju suzbijanja i sprje avanja pranja novca te financiranja terorizma regulirala Uredbom o pranju novca 2007 (Uredba VB) koja u prilogu ima 6 dodataka, Zakonom o prihodima ste enim kaznenim djelom 2002 (Proceeds of Crime Act 2002) i Smjernicama za financijski sektor JMLSG (u nastavku teksta: Smjernice JMLSG). U nastavku e biti prikazana Uredba VB kroz ukupno 51 lanak, unutar aest glavnih poglavlja: openito; dubinska analiza stranke; uvanje podataka, procedure i izobrazba; nadzor i registracija; provedba te ostale odredbe. Formalno u potpunosti, a sadr~ajno samo djelomi no Uredba VB prati odredbe Tree direktive te u tom smislu predstavlja djelomi no usklaenje s meunarodnim standardima. U tom je dijelu dopunjuje Zakon o prihodima ste enim kaznenim djelom 2002 i Smjernice JMLSG. Obveznici lankom 3. Uredbe VB ukratko se navodi osam glavnih skupina obveznika: kreditne institucije; financijske institucije; revizori, ste ajni upravitelji, vanjski ra unovoe i porezni savjetnici; nezavisne pravne profesije; davatelji usluga povjereni kim druatvima ili tvrtkama; posrednici pri prometu nekretninama; trgovci robom velike vrijednosti; casina. Uz ope navoenje obveznika, a prema primjeru Tree direktive, u nastavku Uredbe VB detaljno se obrazla~u definicije pojedinih termina, njihov obuhvat i izuzeci za pojedine institucije i osobe kao npr. Glavni revizor `kotske, Glavni revizor Walesa, Engleska sredianja banka, Glavni revizor, Glavni revizor sjeverne Irske, Glavni odvjetnik Vrhovnog suda, Glavni odvjetnik Dr~avne riznice, druge registrirane udruge prema pravnim aktima koji reguliraju njihovo ustrojstvo, kao i obveznici koji financijske poslove obavljaju povremeno ili u ograni enom obujmu. Dubinska analiza stranke Pojam dubinske analize stranke sadr~ajno obuhvaa identifikaciju i verifikaciju stranke i stvarnog vlasnika, a provodi se prilikom  uspostave poslovnog odnosa, povremenih transakcija, sumnje na pranje novca ili financiranje terorizma, kao i sumnje u istinitost ili osnovanost dokumenata, podataka ili informacija prethodno prikupljenih u svrhu identifikacije ili verifikacije . Korak dalje od relevantnih meunarodnih standarda Uredba VB u inila je lankom 7. stavak 2. kojim provoenje dubinske analize propisuje i za postojee stranke na osnovi analize rizika, dok Trea direktiva i Preporuke FATF dubinsku analizu ve~u prvenstveno za nove stranke. U tom svijetlu, za postojee se stranke prikupljaju informacije o svrsi i predvienoj prirodi poslovnog odnosa, odnosno provodi se stalno praenje poslovnog odnosa i transakcija kako bi se osiguralo da transakcije odgovaraju znanju institucije ili osobe o toj stranci, profilu posla i rizika. U svakom slu aju, opseg poduzetih mjera mora biti prikladan u odnosu na rizik od pranja novca i financiranja terorizma. Ukoliko se dubinska analiza ne mo~e provesti, lanak 11. Uredbe VB zahtjeva prekid provoenja transakcije ili uspostave poslovnog odnosa. Postupak i uvjeti provoenja pojednostavljene dubinske analize stranke u potpunosti preslikavaju odredbe Tree direktive uz izvjesnu prilagodbu domaim prilikama, obuhvaajui financijske i kreditne institucije, trgova ka druatva ijim se papirima trguje na zakonski reguliranom tr~iatu, nezavisne pravne profesije, dr~avna tijela Velike Britanije, druatva za osiguranje, mirovinske fondove i poslove koji podrazumijevaju elektroni ki novac. Sadr~aj odredaba Tree direktive i nadalje prati poja ana dubinska analiza stranke iz lanka 14. Uredbe VB, a provodi se prilikom transakcija koje po svojoj prirodi predstavljaju poveani rizik od pranja novca i financiranja terorizma. Uz provoenje poja anih mjera u slu aju kada stranka prilikom identifikacije nije fizi ki prisutna, zatim u slu aju prekograni nih korespondentnih bankovnih odnosa s institucijama iz treih zemalja, kao i prilikom povremenih transakcija s politi ki eksponiranim osobama, lankom 16. Uredbe VB propisana je zabrana poslovanja s fiktivnom bankom, kao i otvaranje anonimnih ra una (za postojee i nove stranke), ato usklaivanje s Treom direktivom ini potpunim. Obavjeaivanje Obavjeaivanje nadle~nih tijela nije obraivano Uredbom VB ve se dijelom mo~e ia itati iz Zakona o prihodima ste enim kaznenim djelom 2002 i Smjernica JMLSG. U tom svijetlu, lanak 330. Zakona o prihodima ste enim kaznenim djelom 2002 propisuje kaznu za prekraaj ukoliko osoba zadovoljava tri postavljena uvjeta: zna ili pretpostavlja, odnosno ukoliko postoje osnove sumnje za znanje ili pretpostavku da je odreena osoba uklju ena u pranje novca te da uz iste uvjete zaprima informaciju u okviru financijskog i nefinancijskog sektora. Trei je uvjet najva~niji jer se odnosi na osobu koja je trebala, a nije dostavila zahtijevano izvjeae, ato je prije mogue, a nakon ato je zaprimila informaciju ili raspolagala nekim drugim relevantnim podatkom. Jednako tako, ali s viae detalja, obavjeaivanje propisuje i lanak 6.1  6.10 Smjernice JMLSG gdje se u lanku 6.9 iznose i mogue definicije i obuhvat pojma  sumnja kao npr.  stupanj udovoljavanja, ali ne nu~no i postizanje uvjerenja, ali svakako viae od nagaanja da se neki dogaaj dogodio ili ne . Bogatstvo detalja Smjernice JMLSG donosi i razlikovanje sumnjivih od nelogi nih transakcija jer svaka nelogi na transakcija ne mora nu~no biti i sumnjivog karaktera. uvanje podataka, procedure i izobrazba Sasvim u skladu s tra~enim standardom iz lanka 30. Tree direktive i 10. Preporukom FATF, Uredba VB lankom 19. propisuje definiciju podataka o identifikaciji stranke koje je obveznik du~an uvati na vrijeme od pet godina. Propisani rok za uvanje i pohranu podataka po inje tei od zavraetka provedene povremene transakcije, odnosno od zavraetka poslovnog odnosa. S obzirom na osnove postavljene Uredbom VB, Smjernica JMLSG ( lancima 8.1  8.31) detaljno obrauje obvezu uvanja podataka i informacija o stranci, transakciji te o unutarnjim i vanjskim izvjeaima. Osim identifikacije stanke i provedene dubinske analize, 15. Preporuka FATF kao bitne mjere cjelovitog sustava sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma isti e razvijanje programa, postupaka i kontrole procedura postupanja, razvoj stalnog programa izobrazbe djelatnika te provoenje interne kontrole i revizije za analizu sustava. Na tom tragu, lankom 20. Uredbe VB joa je jednom naglaaena du~nost obveznika na uspostavu i unapreenje primjerenih smjernica temeljenih na procjeni rizika. Smjernice e se odnositi na: dubinsku analizu stranke i provoenje nadzora, obavjeaivanje, uvanje podataka, unutarnju kontrolu, procjenjivanje i upravljanje te nadzor, upravljanje i internu komunikaciju. Vrlo pronicljivo i u skladu sa sr~i osnovnih elemenata u inkovitog sustava sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma, Uredba VB lankom 21. isti e klju nu du~nost obveznika na poduzimanje mjera izobrazbe djelatnika. Ono ato Uredbu VB ini posebnom i daje na njezinoj prakti noj vrijednosti, odnosi se na sadr~ajnu odreenost izobrazbe koja mora rezultirati novim spoznajama o zakonskoj regulativi sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma. Na istom tragu, u to ci b) istog lanka namee se provoenje redovite izobrazbe prepoznavanja aktivnosti koje bi mogle biti povezane s pranjem nova i financiranjem terorizma te postupanje s takvom sumnjivom transakcijom. Nadzor i registracija Djelotvoran vanjski nadzor i poduzimanje mjera s ciljem osiguranja pridr~avanja odredaba Uredbe VB, propisuje se u etvrtom djelu, odnosno u lanku 23. Uredbe VB. Za svakog od obveznika iz lanka 3. iste Uredbe navodi se nadle~no tijelo za nadzor te njegove du~nosti i ovlaatenja za prikupljanje informacija relevantnih za nadzor. Unutarnji nadzor propisan je isklju ivo odredbama Smjernica JMLSG ( lanak 2.1-2.11.) Zbog specifi nosti poslovanja pojedinih obveznika, a u cilju sprje avanja inkriminiranim osobama i njihovim suradnicima posjedovanje ili stvarno vlasniatvo zna ajnog ili kontrolnog udjela, odnosno rukovodstvo financijske institucije, 23. Preporuka FATF i lanak 36. Tree direktive pru~aju podlogu za registraciju slu~bi za prijenos i doznaku novca, mjenja nica, casina i davatelja usluga povjereni kim druatvima i tvrtkama. U cilju primjene mjera nazora i kontrole sa svrhom sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma, lankom 25. Uredbe VB propisana je obveza registracije trgovaca robom velike vrijednosti, pru~ateljima usluga povjereni kim druatvima i poduzeima, kao i slu~bama za prijenos i doznaku novca. Osim zahtjeva za registraciju, lankom 29. iste Uredbe vrlo su precizno nabrojane sve mogunosti odbijanja zahtjeva za registraciju i poniatenje iste. Prekraajne odredbe Za povredu odredaba koje propisuju provoenje mjera i radnji sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma, Uredba VB predvia ka~njavanje nov anom kaznom i kaznom zatvora. Nov ana je kazna predviena lankom 42. stavak 1. Uredbe VB za osobu koja na propisani na in ne provede: dubinsku analizu stranke, stalno praenje poslovanja stranke, verifikaciju prikupljenih podataka, identifikaciju i verifikaciju od strane casina, zaustavljanje provoenja transakcije, zabranu poslovanja s fiktivnim bankama, uvanje podataka, propisane smjernice i procedure postupanja, izobrazbu djelatnika i registraciju. Izuzetak od obveze izricanja nov ane kazne predvia stavak 2. lanka 42. Uredbe VB ukoliko postoji osnovana sumnja da je predmetna osoba poduzela sve prikladne mjere te provela dubinsku analizu stranke, u cilju ispunjenja zahtjeva iz iste Uredbe. Za iste prekraaje mo~e se izrei i kazna zatvora, uz isti izuzetak provoenja svih mjera dubinske analize stranke i sprje avanja po injenja kaznenog djela pranja novca ili financiranja terorizma. Za takve e se prekraaje suditi u skraenom postupku s kaznom koja ne prelazi zakonski maksimum ili presudom prema optu~nici s kaznom zatvora na vrijeme od najviae dvije godine, nov anom kaznom ili s oboje vrste kazni. Kratki pregled usklaenosti s meunarodnim standardima Kao i Zakon Danske, Uredba VB po iva isklju ivo na sumnjivim transakcijama i sustavu temeljenom na procjeni rizika ime se, u tom dijelu, potpuno uskladila s Treom direktivom i Preporukama FATF. Jednako tako, Zakon o prihodima ste enim kaznenim djelom 2002 definiciju pranja novca uskladio je s Palermo konvencijom i Konvencijom UN. Iako obrauje odredbe Tree direktive na sebi svojstven na in, potaknut domaim prilikama, Uredba VB sadr~ajno ukazuje na preslikavanje lanaka iste direktive, zbog ega se pretvara u jedan vid smjernice. U prilog navedenoj injenici namee se Smjernica JMLSG s potanko razraenim lancima koji se odnose prvenstveno na procjenu rizika, dubinsku analizu stranke, imenovanje ovlaatene osobe, sumnjive transakcije, obavjeaivanje i obvezu uvanja podataka. U pojedinim dijelovima Smjernica JMLSG sustavno razrauje materiju sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma izlo~enu primarno u Uredbi VB, dok dijelom sasvim samostalno regulira predmetnu materiju. Iako je cjelokupno zakonodavstvo Velike Britanije u skladu s meunarodnim standardima, najvei nedostatak u inkovite, brze i jednoobrazne provedbe u praksi evidentan je zbog nesustavno izlo~ene materije u tri nezavisna propisa. PRIMJERI IZ PRAKSE S obzirom na statisti ke podatke iz 2006. koji idu u prilog aktivnom radu i razvoju Ureda, tijekom 2006. otvoren je 281 predmet s ukupnim iznosom sumnjivih transakcija od 1.102.341.316 kuna, dok je na daljnje postupanje i procesuiranje nadle~nim tijelima predan 87 predmet s ukupnim iznosom sumnjivih transakcija od 961.552.928 kuna. Ukupan iznos sredstava u sumnjivim transakcijama ije je obavljanje odgoeno po nalogu Ureda iznosilo je 4.435.042 kune. Iz svega navedenog proizlazi joa jedna potvrda zaklju ka Izvjeaa Posebnog odbora Vijea Europe (MONEYVAL) kojim se Ured po broju otkrivenih i prijavljenih slu ajeva pranja novca i broju prijedloga za blokadu sumnjivih transakcija mo~e mjeriti sa mnogim inozemnim financijsko-obavjeatajnim jedinicama.  Promatrajui znanost kao metodu, a ne kao sakupljanje golih injenica, odreene teorijske postavke ne mogu biti znanost ukoliko nisu testirane u stvarnosti odnosno praksi . S obzirom da  svaki znanstvenik treba zauzeti odreeni stav prema pitanju ili temi koju obrauje, direktan ili indirektan (indirektan pristup je prihvatljiviji) te obraditi temu ili dokazati neku tvrdnju kako bi uspjeano zavraio zapo eti posao , kao dokaz supra navedene tvrdnje da Ured predstavlja primjer dobrog ustroja i kvalitetnog rada financijsko-obavjeatajne jedinice, u nastavku teksta navodim nekoliko karakteristi nih predmeta domae prakse u formi studija slu ajeva. Prvi slu aj: Sumnjive transakcije hrvatskih dr~avljana preko nerezidentnog ra una off shore tvrtke u Sloveniji Inicijalizacija slu aja: Ured je putem meunarodne suradnje zaprimio inicijalne podatke od slovenskog Ureda o moguim nezakonitim aktivnostima hrvatskih dr~avljana  Pere i Ive Peri, te off shore tvrtke, i to u bitnome: predmetne fizi ke osobe su u korist vlastitih ra una i ra una off shore tvrtke (ra uni su otvoreni u slovenskoj banci) uplaivali gotovinska nov ana sredstva u ukupnoj kunskoj protuvrijednosti od cca 10.000.000 kuna, analiti kom obradom sumnjivih transakcija Ured je utvrdio sumnju da su predmetne fizi ke nabavljale robu u Kini odnosno Hong Kongu, te je u daljnjem tijeku vjerojatno prodavale u Bosni i Hercegovini i RH za gotovinu, odnosno  na crno . Gotovinska nov ana sredstva zatim su fizi ki prenosili preko dr~avne granice u Sloveniju, bez prijavljivanja nadle~nim hrvatskim i slovenskim carinskim tijelima. U kona nici, ista nov ana sredstva iz Slovenije (a koja su prethodno bila uplaivana u korist naprijed navedenih bankovnih ra una) transferiraju u Hong Kong najvjerojatnije u svrhu nabave nove robe. Postupanje Ureda: analiti ka obrada sumnjive transakcije Nakon analiti ke obrade sumnjive transakcije Ured je utvrdio slijedee: da postoji sumnja da su predmetne fizi ke osobe obavljale gotovinske uplate sredstava u korist vlastitih bankovnih ra una u RH, fizi ki prijenos gotovine preko dr~avnih granica RH i Slovenije, bez prijavljivanja nadle~nim carinskim tijelima, novac je uplaivan u korist vlastitih bankovnih ra una u Sloveniji, kao i nerezidentnog ra una off shore tvrtke otvorenog u Sloveniji, potom transakcijama transfera u korist vlastitog bankovnog ra una u Hong Kongu, ali i u korist inozemnih tvrtki, prikrivao pravi izvor gotovinskih nov anih sredstava u ukupnoj kunskoj protuvrijednosti od cca 23.000.000 kuna (= 13.000.000 kuna u RH + 10.000.000 kuna u Sloveniji), za koje postoji sumnja da ista proizlaze iz nezakonitih aktivnosti u RH i Bosni i Hercegovini, iz aktivnosti tzv. prodaje robe na crno, za nekretnine i pokretnine u ukupnoj vrijednosti od cca 1.000.000 kuna u vlasniatvu predmetnih fizi kih osoba na podru ju RH, Ured smatra da proizlaze iz nezakonitih aktivnosti predmetnih fizi kih osoba. Ulaganjem navedenih nov anih sredstava u kupnju nekretnina i pokretnina takoer je izvraeno prikrivanje pravog izvora novca. Rezultat aktivnosti Ureda Slijedom svega navedenog Ured je dostavio Obavijest o sumnjivim transakcijama na daljnje postupanje DORH, zbog sumnje na prikrivanje pravog izvora novca, koji proizlazi iz nezakonitih aktivnosti. 13.1. Prvi slu aj: Karta povezanosti   Drugi slu aj: Sumnjive transakcije povezane s transferima u/iz RH preko nerezidentnog ra una off shore tvrtke iz Irske Inicijalizacija slu aja: Slu aj je iniciran podacima iz baza Ureda o sumnjivim transakcijama. Evidentirane su transakcije uplata, doznaka u inozemstvo i doznaka iz inozemstva, vezano za predmetnu fizi ku osobu  Ivo Ivi, off shore tvrtku i hrvatsku tvrtku XY, kao sumnjive transakcije prijavljene Uredu od jedne hrvatske banke. Postupanje Ureda: analiti ka obrada sumnjivih transakcija Ured je u bitnome utvrdio slijedee: predmetna off shore tvrtka registrirana je u Irskoj, a jedan od suvlasnika i direktora je fizi ka osoba  hrvatski dr~avljanin Ivo Ivi. Ista, nedugo nakon ato je registrirana, otvara nerezidentni ra un u RH. U korist nerezidentnog ra una predmetne off shore tvrtke, u vremenu od 2002. do 2004., izvraene su uplate od strane hrvatske tvrtke XY iji je direktor isti Ivo Ivi, u ukupnoj kunskoj protuvrijednosti od 9.000.000 kuna. daljnjim provjerama putem meunarodne suradnje s austrijskim Uredom utvreno je postojanje tvrtke sli nog naziva, koja je predmet kaznenog postupka u Austriji, a povezana je s Ivom Iviem. Temeljem daljnjih provjera Ured utvruje postojanje sumnje da nov ane doznake u ukupnoj kunskoj protuvrijednosti od 9.000.000 kuna izvraene tijekom 2002.  2004. od strane predmetne hrvatske tvrtke, u korist nerezidentnog ra una off shore tvrtke, nisu izvraene temeljem stvarno obavljenog posla od strane iste off shore tvrtke, iz slijedeih razloga: da se imenovanje na direktorsku funkciju Ive Ivia u hrvatskoj tvrtki XY podudara sa zna ajnim poveanjem poslovnih aktivnosti iste hrvatske tvrtke, kao i sa zna ajnim poveanjem priljeva po nerezidentnom ra unu off shore tvrtke, iji je direktor i ovlaatenik takoer Ivo Ivi. U priljevima dominiraju uplate hrvatske tvrtke, povezanost hrvatske i off shore tvrtke putem jedne osobe, za predmetnu off shore tvrtku postoji sumnja da je povezana s tvrtkom koja je predmet kaznenog postupka u Austriji, a u vezi ponovno s Ivom Iviem. Temeljem navedenog evidentno je da je transakcijama  doznakama u inozemstvo u ukupnoj kunskoj protuvrijednosti od 9.000.000 kuna, po nalogu hrvatske tvrtke u korist off shore tvrtke, izvraen neosnovan transfer nov anih sredstava u inozemstvo. Daljnjim je provjerama utvreno utvaranje kod iste hrvatske banke, osim nerezidentnog ra una predmetne off shore tvrtke, i nerezidentnog ra una predstavniatva spomenute austrijske tvrtke, za koje se sumnja da je, s obzirom na gotovo identi an naziv, povezano s predmetnom off shore tvrtkom. Odgovorna osoba u predstavniatvu i ovlaatenik po nerezidentnom ra unu isti je Ivo Ivi. Meutim, osim Ive Ivia, ovlaatenik po istom nerezidentnom ra unu je i Marko Mari, a koji je ujedno i suvlasnik predmetne austrijske tvrtke protiv koje se vodi kazneni postupak. Glede transakcija po nerezidentnom ra unu predstavniatva, utvreno je da su tijekom razdoblja 2002.  2004. u korist istog izvraene uplate od strane predmetne off shore tvrtke, a da bi u kona nici ista nov ana sredstva bila u najveem dijelu isplaena u gotovini i to od strane Ive Ivia u ukupnim iznosima od 130.000 Eura i 140.000 dolara, odnosno u ukupnoj kunskoj protuvrijednosti od cca 2.000.000 kuna. Slijedom svega navedenog postoji utemeljena sumnja da je isplatama u gotovini nov anih sredstava u ukupnoj kunskoj protuvrijednosti od cca 2.000.000 kuna, a na teret nerezidentnih ra una off shore tvrtke i s njom povezanim predstavniatvom te u daljnjem tijeku ulaganjem istih nov anih sredstava u kupnju nekretnina na podru ju Republike Hrvatske od strane istog Ive Ivia (prema raspolo~ivim podacima iz baza Porezne uprave), izvraeno prikrivanje pravog izvora novca. Rezultat aktivnosti Ureda: Slijedom svega navedenog sastavljena je Obavijest o sumnjivim transakcijama te je dostavljena na daljnje postupanje DORH, zbog sumnje u prikrivanje pravog izvora novca proizaalog iz odreenih nezakonitih aktivnosti navedenih fizi kih i pravnih osoba, kako u RH, tako i u Austriji. 13.2. Drugi slu aj: Karta povezanosti  EMBED Word.Picture.8 Trei slu aj: Sumnjive transakcije povezane s prijevarama u Njema koj Inicijalizacija slu aja: Ured je putem meunarodne suradnje zaprimio podatke od njema kog Ureda o kriminalnim aktivnostima hrvatskih dr~avljana Pere Ivia i drugih na podru ju Njema ke i to: Hrvatski dr~avljani koji borave u Njema koj, pod sumnjom su da su po inili kaznena djela  teake prijevare i pranje novca, vezano za njema ko nogometno udru~enje i manipulaciju okladama putem podmiivanja nogometnih sudaca. Postupanje Ureda: analiti ka obrada sumnjivih transakcija Daljnjim provjerama u bankarskom sustavu Republike Hrvatske utvreno je da Pero Ivi raspola~e oro enim nov anim sredstvima kod hrvatske banke u ukupnom iznosu od cca 300.000 Eura. Ured je od Njema kog Ureda pribavio podatke da je od strane njema kih nadle~nih tijela pokrenuta istraga protiv Pere Ivia zbog postojanja sumnje u po injenje predikatnih kaznenih dijela: prijevara i udru~ivanje na kriminalnoj osnovi - po injeni u Njema koj. O tome je sastavljena Obavijesti o sumnjivim transakcijama i dostavljena na daljnje postupanje DORH, radi sumnje na prikrivanje pravog (nezakonitog) izvora novca. Takoer, Ured je sukladno lanka 10. stavak 2. ZSPN izdao nalog hrvatskoj banci za privremenom odgodom obavljanja transakcije na rok od 72 sata po ovom ra unu, a o izdanom nalogu obavijestio DORH. Rezultat aktivnosti Ureda: DORH je podnio }upanijskom sudu u Zagrebu zahtjev za izdavanje naloga za privremenu obustavu izvraenja po ra unu Pere Ivia. Istra~ni sudac }upanijskog suda ovaj zahtjev je u cijelosti prihvatio kao osnovan i donio rjeaenje privremenoj obustavi izvraenja financijskih transakcija po ra unima Pere Ivia, a financijska sredstva s ovih ra una su deponirana na poseban ra un na kojem e se uvati do okon anja postupka. 13.3. Trei slu aj: Karta povezanosti   etvrti slu aj: Sumnjive transakcije povezane sa prijenosom udjela Inicijalizacija slu aja Ured je zaprimio obavijest obveznika - financijske institucije u kojoj je nazna ena sumnjiva transakcija po nalogu fizi ke osobe Ivana V., izvraena u korist trgova kog druatva ABS d.o.o. Zagreb. Transakcija je iznosila 4.000.000 kuna. Svrha transakcije je bezgotovinska uplata - prijenos udjela. Postupanje Ureda: analiti ka obrada sumnjivih transakcija Ured je zatra~io od financijskih institucija dodatne podatke o prometu po njegovom ra unu. U meuvremenu, uvidom u podatke iz sudskog registra i novinske natpise, Ured je doaao do saznanja o povezanosti Ivana V. i tvrtke NIT d.d. iz Splita preko tvrtke ABS d.o.o. Zagreb koja je imala udjele u tvrtki NIT d.d. iz Splita. U novinskim lancima za tvrtku NIT pojavili su se natpisi o ponudi otkupa njenog dugovanja u visini od 30 milijuna kuna od strane danske tvrtke ABS AsP iz Kopenhagena koja u Hrvatskoj ima ker tvrtku ABS d.o.o. Zagreb. Tvrtka NIT d.d. nalazila se u ste aju i posjedovala je atraktivno zemljiate uz morsku obalu pogodnu za gradnju marine. Prema zaprimljenim podacima Ured je utvrdio da je u kratkom vremenu na tekui ra un Ivana V. transferirano sa ra una tvrtke DESIGN d.o.o. Zagreb iznos od 29,7 milijuna kuna na ime prenosa udjela. Ivan V. je dobivena sredstva odmah dalje transferirao na druge ra une i to: na tvrtku ABS d.o.o. Zagreb u iznosu od 18,4 milijuna kuna, na tekui ra un Ivane R. u iznosu od 10,0 milijuna kuna, i u korist prora una RH 0,6 milijuna kuna. Najvei dio primljenih sredstava 13.8 milijuna kuna tvrtka ABS Zagreb dozna ila je u korist dviju hrvatskih banaka na ime plaanja po ugovoru o pristupanju duga. Prema podacima MUP RH Ivan V. evidentiran je kao po initelj etiri kaznena djela u 2005., a Ivana R. kao po initelj tri kaznena dijela u 2004. i dva kaznena djela u 2005. Kaznene prijave odnose se na kaznena djela iz gospodarskog poslovanja i u uskoj su veza sa nezakonitostima u poslovanju trgova kog druatva NIT d.d. iz Splita. Rezultat aktivnosti Ureda: S obzirom na sumnju na po injenje kaznenog djela, kao i na injenicu da je u bazama Ureda evidentiran visok iznos pozajmica vlasnika tvrtke DESIGN d.o.o. Zagreb vlastitoj tvrtki, Ured je dostavio Obavijest o sumnjivim transakcijama DORH na daljnje postupanje zbog postojanja sumnje na prikrivanje pravog izvora novca i druge nezakonite aktivnosti. 13.4. etvrti slu aj: Karta povezanosti   Peti slu aj: Sumnjive transakcije povezane s ulaganjem u tvrtku "Casino" Inicijalizacija slu aja Predmet je iniciran na osnovu obavijesti banke o sumnjivim doznakama iz inozemstva - izvraenih po nalogu stranih pravnih i fizi kih osoba iz Izraela i Velike Britanije u korist nerezidentnih ra una dr~avljana SAD (Mr. FRANK) odnosno Izraela (Mr. MAX), te s njima povezanih transfera u korist domae pravne osobe CASINA (registrirane za organiziranje igara na sreu i trgovinu). Postupanje Ureda: analiti ka obrada sumnjivih transakcija Slijedom analiti ke obrade sumnjivih transakcija i razmijene podataka sa stranim Uredima SAD i Izraela za predmetne fizi ke i pravne osobe ustanovljene su slijedee bitne relacije: Mr. FRANK je prisutan u CASINU od 2002. u svojstvu potpisnika po ~iro-ra unu iste tvrtke - od kada je zabilje~en i kao nalogodavatelj veeg broja pologa u korist ~iro ra una tvrtke - proizaalih iz konverzije strane valute - dolara u kune po vlastitom deviznom ra unu (cca 145.000 dolara u protuvrijednosti cca 940.000,00 kuna). Takoer, od 2003. Mr. FRANK njezin je 25%-tni osniva  (uz 50%-tnog izraelsko-ameri kog osniva a po ijim je ra unima u Izraelu ovlaaten Mr. MAX te uz ranijeg irskog 25%-tnog osniva a - pravne osobe u djelatnosti igara na sreu); u velja i 2003. godine, Mr. MAX otvara vlastiti nerezidentni ra un u hrvatskoj banci u korist kojeg su zabilje~eni visoki ino-transferi, slijedom kojih vei dio zavraava na ra unu predmetnog CASINA (cca 415.000 dolara u protuvrijednosti 2.500.000 kuna). U 2004. Mr. MAX postaje jedini lan uprave CASINA. Uz to, u 2005. u svojstvu jedinog osniva a, odnosno lana uprave, Mr. MAX se pojavljuje u joa dvije novoosnovane tvrtke u RH  registrirane za poslovanje nekretninama; Ulaskom Mr. MAXa u CASINO, ista ostvaruje vrlo visoke gubitke poslovanja - moglo bi se rei ak sumnjivog gubitka s obzirom na opisan, relativno visok udio  Ostalih troakova u strukturi Ukupnih troakova porezne bilance. Naime, krajem 2003. u estale su doznake u inozemstvo Mr. MAXa (u Izrael, Kalifornija) uz napomenu da je u to vrijeme Mr. MAX direktor i jedini potpisnik financijske dokumentacije tvrtke CASINO. Zatim, u rujnu 2004. izvraena je isplata na teret tvrtke CASINO 196.000 dolara u korist deviznog ra una Mr. MAXa i tog istog dana bilje~i se gotovinska isplata s deviznog ra una i gotovo istovremena gotovinska uplata na ra un njegovog brata Mr. JAKYa s adresom u Los Angelesu Takoer, u 2003. razvidna je najintenzivnija i visokovrijedna kupoprodaja nekretnina na podru ju Californije od strane Mr. JAKYa U razdoblju od 2000. do 2001. zabilje~eno je viae kaznenih djela  Zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju za odgovornu osobu tvrtke CASINO. Rjeaenjem Trgova kog suda u Rijeci od 26.6.2000. izvraena je i vrlo zna ajna dokapitalizacija CASINA od stranih talijanskih ulaga a (cca 4 mil. kuna) zbog ega je uklju en i Interpol. Negativni predznaci izvora financijskih sredstava ulo~enih u CASINO od strane predmetnih fizi kih osoba FRANK i MAX proizlaze iz informacija ameri kog Ureda (FINCEN) o njihovoj prisutnosti u nezakonitim aktivnostima u SAD, te podatka Ureda Izraela o odbijanju zahtijeva MAXovog (Jaky) brata za otvaranjem ra una u banci u Izraelu. Glede Mr. FRANKa, ameri ki Ured je zatra~io dozvolu hrvatskog Ureda za upotrebu podataka inicijalnog dopisa u svrhu dostave istih nadle~nim tijelima (International Revenue Service IRS-CID, Immigration and Customs Enforcement - ICE i Securities and Exchange Commission  SEC)  ato je Ured i odobrio. Rezultat aktivnosti Ureda: Radi sumnje u nezakonito porijeklo izvora stranih financijskih sredstava ulo~enih u domau CASINO tvrtku  kako u smislu sumnjivog inozemnog porijekla tako i u smislu nastavka netransparentnog poslovanja tvrtke CASINO i sumnjivog ulaganja Mr. MAXa u novoosnovane tvrtke (u 2005. godini) s obzirom na prijaanje gospodarske prijestupe u poslovanju CASINA  Ured je putem Obavijesti o sumnjivim transakcijama o istom obavijestio DORH, radi sumnje u prikrivanje pravog izvora novca i druge nezakonite aktivnosti navedenih fizi kih i pravnih osoba. 13.5. Peti slu aj: Karta povezanosti  `esti slu aj: Sumnjive transakcije povezane s loro/nostro doznakama preko nerezidentnih ra una off shore tvrtke  LTD Inicijalizacija slu aja Predmet je iniciran temeljem obavijesti o sumnjivim transakcijama koje je dostavila hrvatska banka X za loro i nostro doznake koje su izvraavane preko otvorenog nerezidentnog bankovnog ra una off shore tvrtke LTD u istoj banci u RH. Nakon kraeg vremena off shore tvrtka LTD otvorila je joa jedan nerezidentni ra un kod druge hrvatske banke Y preko kojega, na istovjetan na in, obavlja transakcije loro i nostro doznaka. Postupanje Ureda: analiti ka obrada sumnjivih transakcija Off shore tvrtka LTD na svoj je nerezidentni ra un primala devizne doznake iz inozemstva u ukupnom iznosu od cca 2 milijuna dolara (iz SAD, `vedske, `vicarske, Danske, Norveake, Njema ke, Cipra, Republike Irske, Luksemburga, Velike Britanije, Nizozemske, Sjeverne Irske, Francuske, Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata) od mnogobrojnih fizi kih i pravnih osoba. Zabilje~ene su zna ajne doznake od fizi ke osobe AB ameri kog dr~avljanina. LTD je zatim dozna avala na razli ite fizi ke i pravne osobe u razli ite zemlje (u SAD, Kanadu, `panjolsku, Veliku Britaniju, `vicarsku, Monako, Ju~noafri ku Republiku, Dominikansku Republiku, St. Kitts & Nevis te Bahame ). Utvreno je da je u banci X off shore tvrtka LTD otvorila skrbni ki ra un i povjerila na skrb dionice poznate hrvatske tvrtke (ste ene u inozemstvu). Po nalogu off shore tvrtke LTD, banka X prodaje dionice na domaem tr~iatu vrijednosnih papira i tako ostvarena kunska sredstva odmah konvertira u dolare i odobrava nerezidentni ra un off shore tvrtke LTD. Nakon toga off shore tvrtka LTD daje nalog za transfer tih sredstva u inozemstvo. Suradnjom s inozemnim financijsko obavjeatajnim jedinicama (FIU Austrije, FIU SAD, FIU `vicarske) i Interpolom (Berne, Be , London, Washington, Wiesbaden, Copenhagen) utvreno je da je fizi ka osoba AB osumnji ena za pranje novca i teaku krau u SAD, te da je za njom izdan nalog za uhienje. U Velikoj Britaniji se provodi istra~ni postupak protiv fizi ke osobe AB zbog investicijskih prijevara, dok njema ke i avicarske vlasti istra~uju istu osobu zbog sumnje na pranje novca. Razlozi za sumnju na pranje novca za provoenje ciklusa pranja novca koriste se  prolazni ra uni preko kojih se vrai samo transfer sredstava iz jedne dr~ave u drugu, kako bi se stekao privid legalnosti transakcija; off shore tvrtka LTD prima doznake na nerezidentne ra une u bankama u RH naj eae od pravnih i fizi kih osoba iz SAD, odnosno tako primljena sredstva naj eae dozna uje pravnim i fizi kim osobama u SAD i Kanadu (nelogi ne i ekonomski neopravdane transakcije jer se isto mo~e u initi transferom unutar SAD ili izravnom doznakom u Kanadu); prema podacima inozemnih FIU fizi ka osoba AB (koja je dozna avala vea sredstva na nerezidentni ra un off shore tvrtke LTD) osumnji ena je za pranje novca i financijske prijevare zbog ega je za njom raspisana tjeralica; obavlja se transakcija kupovine/prodaje dionica radi stjecanja dojma da se radi o logi nom i ekonomski opravdanom poslu; tvrtke koje otvaraju nerezidentne ( prolazne ) ra une ili dozna avaju i primaju sredstva preko takvih ra una obi no su osnovane (registrirane) u off shore zonama i nemaju uspostavljene poslovne odnose s gospodarskim tvrtkama dr~ave u kojoj je ra un otvoren; uobi ajeno je da loro doznake (doznake iz inozemstva) na ra un sti~u u usitnjenim doznakama odreenim fizi kih i pravnih osoba, dok se nostro doznakama (doznakama u inozemstvo) okrupnjena sredstva transferiraju drugim fizi kim i pravnim osobama; pranje novca i prijevare uobi ajeno uklju uju viae fizi kih i pravnih osoba te banaka u razli itim dr~avama, a imena fizi kih osoba kojima se koriste u slu aju pranja novca i prijevara esto su izmialjena (obi no sadr~e dva imena i prezime, odnosno viae imena i prezimena) ili se koriste imena ljudi koji su spremni za male provizije ustupiti svoje ra une na koriatenje. Rezultat aktivnosti ureda Ured je u trenutku najviaeg salda na ra unima nalo~io bankama X i Y privremenu odgodu obavljanja transakcija s nerezidentnih ra una off shore tvrtke LTD (na 72 sata). Obavijest o sumnjivim transakcijama dostavljena je DORH na daljnje postupanje, jer su obavljene transakcije upuivale na pranja novca i financijske prijevare. DORH je uputio prijedlog za blokiranjem nov anih sredstava istra~nom sucu koji je rjeaenjem nalo~io banci X i Y obustavu i odgodu izvraenja financijskih transakcija po nerezidentnim ra unima off shore tvrtke LTD u ukupnom iznosu cca. 360.000 dolara. Postupanje banke: Otvaranje nerezidentnog ra una: Banka obavjeatava tvrtku  LTD da joj je otvorila nerezidentan ra un i za stranu valutu i za kune (12/2002) Prilikom otvaranja ra una prila~e se: isprava o upisu strane osobe u registar (od 8/2000) u zemlji u kojoj strana osoba ima registrirano sjediate (isprava starija od 6 mjeseci) nova isprava od 1/2003 (naknadno dostavljena). popis osoba ovlaatenih za raspolaganje po ra unu te financijska izvjeaa za 2001. i financijsko izvjeae za 2002. Banka nije smjela aktivirati ra un do dostavljanja valjane isprave o upisu u registar, a koja nije starija od 6 mjeseci. Prva transakcija (priljev iz inozemstva) u iznosu od 150.000 dolara izvraena je 12/2002, odnosno prije 1/2003 kada je banka prikupila svu potrebnu dokumentaciju. Banka je po inila devizni prekraaj.  SHAPE \* MERGEFORMAT  ZAKLJU AK Iako se nagaa o bilionima i trilionima dolara, zbog same prirode kaznenog djela nema niti se mo~e plasirati pouzdana brojka o tome koliko je novaca oprano, na nacionalnoj ili meunarodnoj razini. Bez obzira na suhoparne statisti ke podatke prioritetno mjesto razmatranja tako slo~ene materije svakako zauzima metodologija i tehnika pranja novca, kao i mjere za njezino suzbijanje. Zakonodavni okvir koji sadr~i brojne mjere preventivne i represivne strategije suzbijanja pranja novca i s njim povezanog financiranja terorizma mora obuhvatiti kako njegovu pravnu tako i ekonomsku bit. Promatrano kroz prizmu ekonomsko-financijskog fenomena taj slo~eni sustav meudjelovanja zahtjeva prisutnost poduzetni kih i ekonomskih struktura u raznim tajnim sporazumima s organiziranim zlo inom ato nastavno ima duboki utjecaj na tr~iane mehanizme, naruaavajui tr~iano natjecanje. Nadalje, financijski fenomen vezan za pranje novca, korupciju, poreznu utaju i tome sli no proizvodi u inke usporavanja gospodarskog rasta, osobito na financijskom podru ju, uniatavajui pojedine vrste poduzetniatva. U posljednjem desetljeu problem pranja novca sve je aktualniji i zbog globalizacije tr~iata i tijekova novca, osobito sve u estalijim koriatenjem novih tehnologija koje omoguavaju novcu da u nekoliko sekundi prijee i viae kontinenata. Subjekti i institucije uklju eni u pranje novca i financiranje terorizma pokuaavaju zloupotrijebiti upravo slobodu kretanja kapitala i pru~anja financijskih usluga, ato predstavlja opasnost za stabilnost financijskog sustava. Realizacija kriminalnih aktivnosti dovodi do daljnjih inicijativa poduzetih u nacionalnim i meunarodnim razmjerima, propisivanjem preventivnih mjera koje obuhvaaju problematiku ne samo rukovanja novcem pribavljenim na nezakonit na in, nego i prikupljanja novca ili imovine u teroristi ke svrhe. Na taj se na in isti e druga, pravna strana predmetne problematike. Dok su kriminalci i kriminalne organizacije ograni eni samo njihovom maatom, institucije za provedbu mjera protiv pranja novca ograni ene su odredbama zakona i zemljopisnim granicama svoje nadle~nosti. Zbog inicijalnih ograni enja i razli itosti pravnih sustava pojedinih dr~ava u podru ju prevencije pranja novca o ekuje se i inzistira primarno na usklaivanju zakonodavstva i umre~avanju institucija. Na nacionalnom nivou nu~nim se isti e koordinacija rada prema istom cilju, dok se na meunarodnoj razini inzistira na transparentnoj razmjeni podataka s drugim dr~avama, naglaaavajui da pranje novca ima atribut prvenstveno meunarodnog zlo ina. Zlo in i zlo ina ke organizacije uvelike prelaze granice nacionalnog i postaju globalni problem. S obzirom da se pranje novca uobi ajeno odvija u meunarodnom kontekstu kao jednom od naju inkovitijih na ina prikrivanja nezakonitog porijekla sredstava, pojavila se potreba za postavljanjem zajedni kih meunarodnih standarda jer bi u suprotnom provoenje mjera isklju ivo na nacionalnoj razini imalo vrlo ograni en u inak. Potvrdu injenice da je pranje novca doista stvarnost i pojavnost koju treba postaviti u pravne okvire donosi Konvencija Ujedinjenih naroda protiv nezakonitog prometa opojnih droga i psihotropnih tvari koja tretira pranje novca kao dodirno u odnosu na nezakonitu prodaju droge. Veliki korak dalje vidljiv je ve nekoliko godina kasnije u Konvenciji Vijea Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda ste enog kaznenim djelom koja pranje novca odvaja kao glavno kazneno djela. Glavni cilj Konvencije Vijea Europe je uklanjanje uzroka, odnosno smanjenje u inkovitosti pranja novca koje odr~ava ekonomsku bazu kriminalnih organizacija. Iz toga proizlazi njeno prirodno usmjerenje na otkrivanje, zamrzavanje i konfiskaciju prihoda ste enog kaznenim djelom. Temelj preventivne borbe protiv pranja novca postavlja 40 FATF Preporuke vezanih za pranje novca i 9 Preporuka koje se odnose na problem financiranja terorizma. Iako predstavljaju osnovne meunarodne standarde za borbu protiv pranja novca Preporuke nisu obvezatne, zbog ega su Direktive Europske unije kao zakonski obvezujue za dr~ave lanice osigurale i osna~ile njihovu primjenu u dr~avama lanicama. Direktiva 91/308/EEC prepoznaje klju nu ulogu financijskih institucija u otkrivanju i sprje avanju pranja novca te zahtjeva od svih financijskih institucija dr~ava lanica da poduzmu odreene mjere suzbijanja kriminala. Prepoznaje atetne posljedice aktivnosti pranja novca, ne samo za uklju ene institucije ve i za financijski sustav u cjelini, ato ima direktnih posljedica na gospodarstvo dr~ave i na Europsku uniju. Sljedei va~an korak u meunarodnoj borbi protiv pranja novca i na in sprje avanja slijevanja prljavog novca u Europsku uniju predstavlja Direktiva 2001/97/EC koja, temeljem procjene novih opasnosti i alternativnih pravaca prljavog novca, proairuje opseg Prve direktive na nefinancijske organizacije. Posljednja Direktiva 2005/60/EC cijeli sustav prevencije pranja novca i financiranja terorizma gradi na sasvim novim temeljima, prikazujui sustav u novom svijetlu pristupa temeljenog na riziku ( risk based approach ), napuatajui dotadaanji sustav temeljen na pravilima ( rule based approach ). Novi sustav Direktive 2005/60/EC potaknut je razvojem metoda i tehnika pranja novca, sofisticiranim metodama primjenjivim u financijskom (posebno u bankarskom) sektoru, a sve viae i u nefinancijskom sektoru, ukazujui na potrebu za uklju ivanjem novih obveznika provoenja sustava sprje avanja pranja novca. Daljnje usavraavanje postupaka prevencije zahtijevalo je i nadogradnju sistemskih pravila vezanih za identifikaciju i verifikaciju stranke te razraene postupke koordinacije i statisti ke analize. Ukratko, direktive Europske unije i konvencije Vijea Europe o iti su dokaz da pranje novca predstavlja samu bit organiziranog kriminala. Zajedni ki im je cilj iskorjenjivanje zlo ina na samim za ecima i propisivanje konkretnih mjera traganja, zamrzavanja, privremenog oduzimanja i oduzimanja prihoda ste enog kaznenim djelom. Ono ato teorija podupire, a praksa neprestano isti e na prvom mjestu, pitanje je provedbe zakona koji reguliraju ovu materiju. I najnovije usklaivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s meunarodnim propisima nee donijeti nove pomake ukoliko se ne omogui u inkovita provedba Zakona o sprje avanju pranja novca i financiranja terorizma te Pravilnika o njegovoj provedbi, kao i Kaznenog zakona koji pranje novca definira kaznenim djelom. Provedba zakona i podzakonskih akata nakon 10 godina meusobne suradnje Ureda i obveznika naala je svoje mjesto u financijskom sektoru, meutim evidentno je da on viae nije jedini ili najjednostavniji na in pranja novca ste enog na nezakoniti na in jer kriminalci neprestano pronalaze alternativne na ine njegovog ozakonjenja. Iz istog su razloga i mjere sprje avanja pranja novca u Republici Hrvatskoj relativno lako i bez velikih problema implementirane u bankarski sustav, dok nefinancijski sustav provoenje mjera sprje avanja pranja novca te~e prihvaa kao nu~nost, ali i kao stvarnost. Legislativa jasno propisuje prava i obveze prilikom njihove primjene, ali praksa potvruje da se obveze primjenjuju minimalno, onoliko koliko je nu~no za zadr~avanje unutar aturih zakonskih odredbi. Dok je na tu pojavnost Europska unija dala odgovor kroz nove obveze rizi nog nefinancijskog sektora, u nacionalnim su okvirima napori rezultirali donoaenjem novih zakona, podzakonskih akata i indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija. Iako indikatori nemaju zakonsku snagu, njihov je zna aj posebno izra~en u cjelovitosti i proairenom opsegu nelogi nog postupanja razli itih profila stranke. U tom smislu praksa jasno ukazuje da je Zakon o sprje avanju pranja novca i financiranja terorizma na elno postavljen na dobrim osnovama, ali je ipak sam po sebi nedovoljan bez u inkovite provedbe. Te~i se razvoju jasne nadzorne strukture u nebankarskom financijskom sektoru kroz to no odreena nadzorna tijela s ovlaatenjem nametanja sankcija, utvrivanje jasne pozicije obveznika i propisivanje obveze dostavljanja povratne informacije. Na meuinstitucionalnoj razini, ali i unutar iste strukture, prepoznat je zna aj voenja sveobuhvatne statistike i nu~nost koordinacije izmeu svih institucija uklju enih u borbu protiv pranja novca, u cilju u inkovite suradnje i razmjene podataka. Iako analiza stanja u Republici Hrvatskoj ukazuje na nedostatak svijesti o veli ini problema pranja novca i financiranja terorizma sve u estaliji dogaaji koji organizirani kriminal povezuju s pranjem novca polako utje u na stvaranje dojma airine problema. U cilju u inkovite borbe protiv organiziranog kriminala, a samim time i pranja novca klju no je podignuti razinu svijesti svih institucija koje su uklju ene u taj proces. Problem je stvaran i zahtjeva ozbiljan pristup u rjeaavanju, ato je kona no i jedan od uvjeta ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. U ulozi koordinatinog tijela preventivnog djelovanja na podru ju sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma na nacionalnoj razini nalazi se Ured za sprje avanje pranja novca. U tom svijetlu, ja anje sustava sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma povezivanjem i koordiniranim radom svih tijela koja u svojoj nadle~nosti postupaju u odreenim segmentima problematike pranja novca, jedan je od prioriteta djelovanja Ureda. Posebno se isti e suradnja s nadle~nim tijelima Ministarstva financija, Ministarstvom unutarnjih poslova, Dr~avnim odvjetniatvom te nadzornim tijelima. Usavraavanjem sustava sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma, edukacijom obveznika i usavraavanjem analiti kog rada Ureda potrebno je u iduoj etapi izmjena ili dopuna zakona rad Ureda za sprje avanje pranja novca podii na viau razinu i temeljiti najveim djelom na filtriranim, utemeljenim te jasnim sumnjivim ili nelogi nim transakcijama. Meutim, to ne bi smjelo bitnije utjecati na zna aj gotovinskih transakcija koje su nezaobilazni element preventivnog sustava i predstavljaju jedan od obveznih uvjeta identifikacije i prijave. U formalnom smislu, ja anje suradnje i zajedni ko djelovanje svih institucija svoj je zna aj dobilo uspostavljanjem zajedni ke meuinstitucionalne platforme, odnosno potpisivanjem brojnih sporazuma o suradnji te uspostavom Meuinstitucionalne radne skupine za sprje avanje pranja novca i financiranja terorizma. Cilj kojim se te~i zapravo je uspostava konzultacijskog mehanizma i zajedni kog djelovanja u nastojanju sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma. U provedbenom smislu, ozbiljni pomaci u praksi moi e se ostvarit prvenstveno poboljaanjem koordinacije, suradnje i razmjene podataka, pojednostavljenjem radnog tijeka i procjene stanja, a osobito podizanjem razine svijesti te izradi smjernica za prepoznavanje sumnjivih transakcija. Zaklju no, kriminalcima je potrebno poslati jasnu poruku: kriminal se ne isplati. Pranje novca je upravo na in osiguranja da se, na kraju, kriminal ipak isplati. Zbog toga ato kriminalci nastoje prikriti nezakoniti izvor novca kako bi izbjegli otkrivanje i kazneni progon, mjere sprje avanja pranja novca i finalno oduzimanje njihove nezakonito ste ene imovine (imovinske koristi) klju ni su dio programa borbe protiv kriminala. Jedinstven i u inkovit sustav sprje avanja pranja novca na nacionalnoj i meunarodnoj razini presudan je instrument koji e onemoguiti taj proces, ali tek u trenutku kada cijeli financijski i nefinancijski sektor trezveno pristupi tom problemu te implementira vrste i jedinstvene mjere sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma. LITERATURA KNJIGE Alexander, R., C., H., (2007),  HYPERLINK "http://www.amazon.com/Insider-Dealing-Money-Laundering-Regulation/dp/0754649261/ref=sr_1_17/102-1227624-8138532?ie=UTF8&s=books&qid=1180715120&sr=8-17" Insider Dealing and Money Laundering in the EU: Law and Regulation, Ashgate Publishing Limited, Hampshire. Adrovi, Z., (at.al.(; u redakciji Jurkovi, P., (at.al.(; (1991), Poslovni rje nik, Zagreb. Beare, M., E., (2003),  HYPERLINK "http://www.amazon.com/Reflections-Transnational-Organized-Laundering-Corruption/dp/0802081908/ref=sr_1_33/102-1227624-8138532?ie=UTF8&s=books&qid=1180715166&sr=8-33" Critical Reflections on Transnational Organized Crime, Money Laundering, and Corruption, University of Toronto Press, Toronto. Beare, M., E., Schneider, S., (2007), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Canada-Chasing-Dangerous/dp/0802091431/ref=sr_1_46/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-46"Money Laundering in Canada: Chasing Dirty and Dangerous Dollars, University of Toronto Press, Toronto. Block, A., A., Weaver, C., A., (2004),  HYPERLINK "http://www.amazon.com/All-Clouded-Desire-International-Comparative/dp/0275983307/ref=sr_1_39/102-1227624-8138532?ie=UTF8&s=books&qid=1180715166&sr=8-39" All Is Clouded by Desire: Global Banking, Money Laundering, and International Organized Crime (International and Comparative Criminology), Praeger Publishers, Westport. Blunden, B., (2001), The Money Launderers: How They Do It, and How to Catch Them at It, Management Books, Chalford. Cindori, S., (2004), Sustav sprje avanja pranja novca, magistarski znanstveni rad, Pravni fakultet, Zagreb. Claessens, R., (2000), Money Laundering, Le Roeulx: Lic.Sc.Com. & Fin. Commonwealth Secretariat, (2006),  HYPERLINK "http://www.amazon.com/Combating-Money-Laundering-Terrorist-Financing/dp/0850928427/ref=sr_1_46/102-1227624-8138532?ie=UTF8&s=books&qid=1180715166&sr=8-46" Combating Money Laundering and Terrorist Financing: A Model of Best Practice for the Financial Sector, the Professions and Other Designated Business, London. Condemi, M., De Pasquale, F., (2005), International profiles of the activity to prevent and combat money laundering, Ufficio Italiano dei Cambi, Roma, Italy. FATF*GAFI  Review of the FATF Forty Recommendations (Consultation Paper). Ga i, M., (2004), Englesko-hrvatski rje nik prava  meunarodnih odnosa, kriminalistike i forenzi nih znanosti, kriminologije i sigurnosti, naklada Ljevak, Zagreb. Galbraith, J., K., (1978), Novac : odakle je doaao, kamo je otiaao, Stvarnost, Zagreb. Gilmore, W., C., (2004),  HYPERLINK "http://www.amazon.com/Dirty-Money-Evolution-International-Laundering/dp/9287154678/ref=sr_1_41/102-1227624-8138532?ie=UTF8&s=books&qid=1180715166&sr=8-41" Dirty Money:The Evolution of International Measures to Counter Money Laundering And the Financing of Terrorism, Council of Europe, Strasbourg. Gleason, P., Gottselig, G., ed., (2004.), International Monetary Fund, Financial Intelligence Units: An Overview, World Bank, Washington. Glinig, M., (2001), Der internationale Finanzbetrug, Meunarodne financijske prijevare, Zagreb. Gough, T., (2005), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Anti-Money-Laundering-Guide-Financial-Services/dp/1904339786/ref=sr_1_20/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700937&sr=8-20"Anti-Money Laundering: A Guide for Financial Services Firms, Risk Books, London. Graham, T., Bell, E., Elliott, N, (2006), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Butterworths-Compliance-Graham/dp/0406932484/ref=pd_bbs_11/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-11"Money Laundering (Butterworth's Compliance Series), Butterworth-Heinemann, London. Gup, B., E., (2006), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Laundering-Financing-Terrorism-Suspicious-Activities/dp/1600213871/ref=sr_1_26/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700937&sr=8-26"Money Laundering, Financing Terrorism And Suspicious Activities, Nova Science Publishers, New York, USA. Hopton, D., (2006), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Concise-Guide-Business/dp/0566086395/ref=pd_bbs_5/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-5"Money Laundering: A Concise Guide for All Business, Gower Publishing Company, Hampshire, England. Horvati, }., (2002), Rje nik kaznenog prava, Masmedia, Zagreb. Howard, S., Flinders, D., J., Mills, G., E., (1993), Theory and Concepts in Qualitative Research: Perspectives from the Field, Teachers College Press, New York. Howell, J., (2006), The prevention of money laundering and terrorist financing, Official Typologies form FATF, ICC Commercial Crime Services, Barking, London. Hubbard, R., W., ODonnell, F., Murphy, D., (2004), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Proceeds-Robert-Hubbard/dp/1552210715/ref=sr_1_13/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-13"Money Laundering and Proceeds of Crime, Irvin Law, Toronto, Ontario. International Monetary Fund (2004), Financial Intelligence Units: An Overview, The World Bank, Washington. Jel i, B., Lon ari-Horvat, O., `imovi, J., Arbutina H., (2002), Financijsko pravo i financijska znanost, Narodne novine, Zagreb. Karchmer, C. L., (1988), Illegal Money Laundering; A Strategy and Resource Guide for Law Enforcement Agencies, Police Executive Research Forum, Washington D.C. Kochan, N., (2005) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Washing-Machine-Laundering-Terrorist-Financing/dp/1587991594/ref=pd_bbs_sr_8/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-8"The Washing Machine: Money, Crime & Teror in the Offshore System, Gerald Duckworth & Co Ltd., London. Konjhod~i, H., (1983), Novac-inflacija-stabilizacija, Veselin Masleaa, Sarajevo. Kopri, I. ur., (2006), Javna uprava: nastavni materijali, Sveu iliana tiskara, Zagreb. Kopri, I., (1999), Struktura i komuniciranje u upravnim organizacijama, Sveu iliana tiskara, Zagreb. Kregar J., (at.al.(, (2003), Sociologija, ud~benik za 3. razred gimnazije, Zagreb. Leko, V., (1998), Rje nik bankarstva, Masmedia, Zagreb. Lilley, P., (2000), Dirty Dealing: The Untold Truth About Global Money Laundering, Kogan Page, London. Madinger, J. (2006), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Criminal-Investigators-Second/dp/0849333954/ref=pd_bbs_sr_1/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-1"Money Laundering: A Guide for Criminal Investigators, CRC Press LLC, Florida.  Madinger, J., Zalopany., S., (1999), Money Laundering : A Guide for Criminal Investigators, CRC. Press L.L.C., Florida. Mathers, C., (2004), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Crime-School-Laundering-Business-Finance/dp/1552979938/ref=pd_bbs_sr_3/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-3"Crime School: Money Laundering, True Crime Meets the World of Business and Finance, Key Porter Books Limited, Toronto, Canada. Mitsilegas, V., (2003), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Counter-Measures-European-Union/dp/9041121315/ref=sr_1_15/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-15"Money Laundering Counter-Measures in the European Union: A New Paradigm of Security Governance Versus Fundamental Legal Principles (European Business Law and Practice), Kluwer Law International, The Hague, Netherlands. Muller, W., H., Kalin, C., H., Goldsworth, J., G., (2007), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Anti-Money-Laundering-International-Law-Practice/dp/0470033193/ref=sr_1_38/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-38"Anti-Money Laundering: International Law and Practice, John Wiley & Sons Ltd, Chichester, England. Pieth, M., Aiolfi, G., (2004),  HYPERLINK "http://www.amazon.com/Comparative-Guide-Anti-Money-Laundering-Switzerland/dp/1843766736/ref=sr_1_20/102-1227624-8138532?ie=UTF8&s=books&qid=1180715120&sr=8-20" A Comparative Guide To Anti-Money Laundering: A Critical Analysis Of Systems In Singapore, Switzerland, The UK And The USA, Edward Elgar Publishing Inc, Northampton, USA.  Pusi, E., (2005), Upravne organizacije: interakcija-struktura-interes, Sveu iliana tiskara, Zagreb. Reuter, P., Truman E. M. (2004), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Chasing-Dirty-Money-Anti-Money-Laundering/dp/0881323705/ref=pd_bbs_sr_6/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-6"Chasing Dirty Money: Progress on Anti-Money Laundering, Peterson Institute, Washington. Richards, J., (1998), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Transnational-Criminal-Organizations-Cybercrime-Laundering/dp/0849328063/ref=pd_bbs_10/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-10"Transnational Criminal Organizations, Cybercrime, and Money Laundering: A Handbook for Law Enforcement Officers, Auditors and Financial Investigators, CRC Press LLC, Florida. Savona, E., (2004), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Responding-Money-Laundering-International-Perspectives/dp/9057021110/ref=sr_1_44/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-44"Responding to Money Laundering: International Perspectives, Harwood Academic Publishers, London. Schott, P., A., (2004), Reference Guide to Anti-Money Laundering and Combating the Financing of Terrorism, The World Bank, Washington. Stessens, G., (2005), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-International-Enforcement-Comparative/dp/0521781043/ref=sr_1_40/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-40"Money Laundering: A New International Law Enforcement Model (Cambridge Studies in International and Comparative Law), Cambridge University Press, Cambridge. Trehan, J., (2004), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Crime-Money-Laundering-Indian-Perspective/dp/904119939X/ref=sr_1_47/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-47"Crime and Money Laundering: The Indian Perspective, Kluwer Law International, The Hague. Unger, B., (2007), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Amounts-Effects-Money-Laundering-Brigitte/dp/1847202233/ref=sr_1_32/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700937&sr=8-32"Amounts and Effects of Money Laundering, Edward Edgar Publishing, Cheltenham. PUBLIKACIJE Balik, S., (2003), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1430611005"Napomene uz raspravu o ograni avanju obveze autnje u svezi s takozvanim pranjem novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1900102802"Odvjetnik 76(2003), 1-2; str.18-20. Barac, I., (2002), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1420711004"Nove pojave u prevenciji pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330801"Ra unovodstvo i financije 48(2002), 7; str. 41-43. Barac, I., (2004), Sprje avanje pranja novca prema novom pravilniku, Ra unovodstvo i financije, Zagreb, str. 132-134. Bejakovi, P., (1997), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1971006909"Pranje novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930708901"Financijska praksa 21(1997), 3; str. 461-466. Ble i Pezer, S., (2007), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1470323041"Nova EU Uredba o kontroli kretanja gotovine preko granice, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330801"Ra unovodstvo i financije 53(2007), 3; str.71-73. Bosanac, N., (2001), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1810219906"Organizirani kriminalitet s posebnim osvrtom na pojmovno odreivanje, pojavnost i normativno reguliranje pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1801120801"Hrvatska pravna revija 1/2001, 2; str.81-98. Boanjak J., (1998), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980714902"Zakonom protiv pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1970624902"Osiguranje 38(1998), 6-7; str. 54-59. Brli, J., (2005),HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1450705001"Obveze, ovlasti i sankcije u propisima o sprje avanju pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330801"Ra unovodstvo i financije 51(2005), 6; str. 31-38. Brli, J., (2007), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1461109003"Obveze ovlaatenih mjenja a prema propisima o deviznom poslovanju i sprje avanju pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930316805"Carinski vjesnik 16(2007), 1; str. 55-66. Cindori, S., (2006), Prakti ni prikaz du~nosti javnog bilje~nika u provoenju mjera i radnji za sprje avanje pranja novca, Javni bilje~nik, br. 22., str. 12-18. Cindori, S., (2006), Revizorske tvrtke, ovlaateni revizori i pravne ili fizi ke osobe koje obavljaju ra unovodstvene poslove ili poslove poreznog savjetovanja kao obveznici provedbe Zakona o sprje avanju pranja novca, Ra unovodstvo i financije, br. 10. Cindori, S., (2007), Sustav sprje avanja pranja novca, Financijska teorija i praksa, (31)1, str. 55-72. Cirkveni, N., (2000), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1800404908"Offshore pere najbjelje, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330802"Banka 10(2000), 3, str. 46-47. Cvr i, R., (2004), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1440525015"Novele Zakona o sprje avanju pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980511805"Pravo i porezi 13(2004), 5; str. 44-47. Cvr i, R., (1997), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1970919910"Pranje novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980511805"Pravo i porezi 6(1997), 9; str. 920-924(50-54). olovi, D., (1997), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980216903"Pranje novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930303812"Policija i sigurnost 6(1997), 5-6; str. 516-526. DeGabrielle, C., (2001), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1811212909"Meunarodni napori Sjedinjenih Ameri kih Dr~ava u borbi protiv pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1941219803"Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 8(2001), 2; str.191-206. Dominis, }., (2001), Novi ustroj Ureda za pranje novca, Ra unovodstvo i financije 9/2001, str. 66-68. Dominis, }., (2001), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1810614904"Spre avanje pranja novca prijenosom novca preko dr~avne granice, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330801"Ra unovodstvo i financije 47(2001), 6; str. 74-79. Erent-Sunko, Z., (2007), Gospodarstvo i poduzetniatvo u anti ko doba - Atena u razdoblju demokracije, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol. 57, br. 6, Pravni fakultet, Zagreb. Flormann, W., (1993), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1931122902"Pranje novca - Ahilova peta organiziranog kriminala, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1900101824"Izbor lanaka iz stranih asopisa 33(1993),1;str.47-61. HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=010000000199990&id=0650025706"Ga i, M., (2003), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1460208013"Minimalni vokabular engleskog jezika podru ja suzbijanja terorizma, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930303812"Policija i sigurnost 12(2003), 4-6; str.181-228. Giunio, M., (1998), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1990211901"Mjere za sprje avanje pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980420801"Slobodno poduzetniatvo, 5(1998), 8; str. 40-48. Giunio, M., (1998), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980720903"Prevencija i sankcija pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930301806"Hrvatska gospodarska revija 47(1998), 6, str. 757-763(85-91). Grabbe, J., O., (1995), The End of Ordinary Money, Part II:Money Laundering, Electronic Cash, and Cryptological Anonymity, http://www.aci.net Heraak G. (1995), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1960322917"Borba protiv organiziranog kriminala i pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930303812"Policija i sigurnost 4(1995), 3; str.168-178. Heraak, G., (1992), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930426901"Pranje novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1900102811"Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 42(1992), 5-6; str. 741-762. Heraak , G., (1993), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1940225905"Pranje novca i policija, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930303812"Policija i sigurnost 2(1993), 3-4; str. 221-228. Horvat, D., (2005), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1451031006"Zakon o spre avanju pranja novca Republike Hrvatske i direktive Europske zajednice, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1900102802"Odvjetnik 78(2005), 7-8; str. 15-16. Horvat, D., (2003), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1430612005"Zakon o sprje avanju pranja novca Republike Hrvatske u svjetlu upute 2001/97/EC Europskog parlamenta i Vijea od 4.12.2001. i odvjetni ka tajna, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1900102802"Odvjetnik 76(2003), 2; str. 21-24. Horvat, D., (2004), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1470510007"Zakon o sprje avanju pranja novca Republike Hrvatske u svjetlu 2001/97/EU Europskog parlamenta i Vijea od 4. 12. 2001. i odvjetni ka tajna, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1810115801"Javni bilje~nik 8(2004), 16-17; str. 35-38. Jakov evi, T., (1999), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1990610903"Provedba Zakona o sprje avanju pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980420801"Slobodno poduzetniatvo 6(1999), 10; str. 66-70. Jurak, Z., (2006), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1460704025"Nova Smjernica o sprje avanju koriatenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma (oznaka 2005/60/EC), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980511805"Pravo i porezi 15(2006), 6; str. 68-71. Jurak, Z., (2003), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1430526011"Sprje avanje pranja novca - uvjet za integracijske procese, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1940425802"Ra unovodstvo, revizija i financije 138 (2003), 5; str. 111-112. Jurak, Z., (2006), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1460711014"Sprje avanje pranja novca i financiranja terorizma prema novoj Smjernici Europske unije, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1421016002"Informator 54(2006), 5441-5442; str.15-16. Kaselj }., Masnjak, B. (1997), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1971009906"Kada nastaje krivi no djelo pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1940425802"Ra unovodstvo, revizija i financije 7(1997),10; str.1862-1864(58-60). Katuai-Jergovi, S., (2007), Pranje novca (pojam, karakteristike, pravna regulativa i prakti ni problemi), Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 14, broj 2. Kova i, M., (1998), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980403902"Stop zlouporabama financijskog sustava, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930316805"Carinski vjesnik 7(1998), 3; str. 30-44. Kova i, M., (1997), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1970716902"Zakonom protiv pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1940425802"Ra unovodstvo, revizija i financije 7(1997), 7; str. 1406-1412(78-84). Kramari, I., (1996), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1960503904"O pravnim aspektima pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1900102802"Odvjetnik 69(1996), 3-4; str.109-120. Leki, Lj., (2006), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1461121033"Pranje novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1940425802"Ra unovodstvo, revizija i financije 16(2006), 11; str. 81-87. Levi, M., (1998), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1981208901"Prljavi novac, Policing today, 2/97, str. 28-31, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1900101824"Izbor lanaka iz stranih asopisa 38(1998), 1; str. 49-53. Maros, I., Barac, I., (2000), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1800607907"Meunarodna suradnja Ureda za sprje avanje pranja novca Republike Hrvatske u otkrivanju meunarodnih slu ajeva pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1941219803"Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 7(2000), 1; str.165-177. Maros, I., (2001), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1810605910"Mjesto i uloga Ureda za sprje avanje pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330801"Ra unovodstvo i financije 47(2001), 5; str.66-68. Maros, I., (1999), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1990608908"Pranje novca - odgovor Republike Hrvatske na tu pojavu, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980511805"Pravo i porezi 8(1999), 5; str. 43-45. Maros, I., (1999), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1800328908"Uloga i ovlasti Ureda za sprje avanje pranja novca u detekciji pojavnog oblika i prikrivanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i suradnja s drugim tijelima dr~avne vlasti kod pokretanja kaznenog progona, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930303812"Policija i sigurnost 8(1999), 3-4 ; str. 240-245. Maruai, B., (2001), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1811017900"Provedba Zakona o sprje avanju pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1970624902"Osiguranje 41(2001), 9; str. 16-26. Masnjak, B., (2000), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1801023900"Metode i tehnike pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330801"Ra unovodstvo i financije 46(2000),10; str. 46-52. Meatrovi, D., (2002), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1430402026"Legalizacija nelegalno ste enog kapitala, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930303812"Policija i sigurnost 11(2002), 1-3; str.145-155. Mijatovi, }., Cindori, S., (2004), Novosti u sustavu prevencije pranja novca, Porezni vjesnik, br. 1. Mijatovi, }., Cindori, S., (2004), O sprje avanju pranja novca, Ra unovodstvo, revizija i financije, br. 5. Mijatovi, }., Cindori, S., (2004), Zakonodavne promjene na podru ju sprje avanja pranja novca Financije i porezi, br. 1. Novoselec, P., (1996), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1961127903"Slabosti novoga rjeaenja, Tvrtka (1996), 9; str. 40-43. Novoselec, P., (2007), Aktualni problemi hrvatskog gospodarskog kaznenog prava, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, vol. 14, br. 2. Novoselec, (1996), Kriminalno-politi ko zna enje i pravno ureenje pranja novca, Tvrtka, Zagreb, br. 9, str. 41. Opati, N., (2006), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1460227004"Novac - pravni aspekt pojavnosti, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1801120801"Hrvatska pravna revija 6(2006), 1; str. 27-41. Pavlovi, `., (1999), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1990426903"Offshore markets, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980511805"Pravo i porezi 8(1999),4;str.12-16. Pavlovi, `., (1998), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1990217902"Pranje novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1941219803"Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 5(1998), 2; str. 787-801. Veselica, V., (1997), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1970917901"Narav i problematika novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930211805"Ekonomski pregled 48(1997), 2; str. 95-119. Vitale, A.,T., (2001), Economic Perspectives, An Electronic Journal of the U.S. Department of State, Vol. 6, No. 2. Vrlji, I., (1995), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1960131903"Nelegalne financijske transakcije - "pranje novca", HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330801"Ra unovodstvo i financije 41(1995), 12; str.55-59. Vrlji, I., (1997), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1970915902"Oblici, otkrivanje i propisi, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930316805"Carinski vjesnik 6(1997), 7; str.25-34. Vukeli, }., (1994), Ima li pranja novca, Banka, Financijsko-poslovni mjese nik Zagreba ke banke, Zagreb, br. 10, str. 29. PROPISI Baselski odbor za nadzor banaka, (2003), Dobre prakse za upravljanje operativnim rizikom i nadzor nad njim, Banka za meunarodne namire. Baselski odbor za nadzor banaka, (2003), Na ela upravljanja rizikom u elektroni kom bankarstvu, Banka za meunarodne namire. Council of Europe, Explanatory Report on the Convention on Laundering, Search, Seizure and Confiscation of the Proceeds from Crime, CoE, Strasbourg, 1990. Direktive Europskog parlamenta i Vijea: Direktiva 2002/87/EC, Direktiva 2005/60/EC o sprje avanju koriatenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, Direktiva 2006/70/EZ koja utvruje provedbene mjere Direktive 2005/60/EZ, Direktiva 2002/92/EZ o posredovanju pri osiguranju Direktiva 2002/83/EZ o ~ivotnim osiguranjima, Direktiva 79/267/EEC o dodatnom nadzoru kreditnih institucija, osiguravajuih druatava i investicijskih druatava u financijskom konglomeratu, Direktiva 91/308/EEC o sprje avanju koriatenja financijskog sustava u svrhu pranja novca, Direktiva 2001/97/EC kojom se mijenja Direktiva 91/308/EEC, Direktiva 92/96/EEC o usklaenju zakona, propisa i upravnih odredbi o neposrednom ~ivotnom osiguranju, FATF-GAFI, Third Mutual Evaluation of anti-Money Laundering and combating the Financing of Terrorism in Singapore (2008), Executive Summary, Paris, France. FATF-GAFI, Third Mutual Evaluation of anti-Money Laundering and combating the Financing of Terrorism in Switzerland (2005), Executive Summary, Paris, France. Financial Action Task Force on Money Laundering (2007), Methodology for Assessing Compliance with the FATF 40 Recommendations and the FATF 9 Special recommendations. Financial Action Task Force on Money Laundering (2004), Report on Money Laundering Typologies 2003-2004, Paris. Godianje izvjeae Ministarstva financija za 2006, Ministarstvo financija, Zagreb. Godianje izvjeae Ureda za sprje avanje pranja novca za 2005, Zagreb. International Monetary Fund (2003), Off shore Financial Centers, The Assessment program, Monetary and Financial Systems Department. Kazneni zakon (NN 28/96, 110/97, 28/98, 129/00, 51/01, 111/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08). Kodeks odvjetni ke etike (donesen na Skupatini Hrvatske odvjetni ke komore 18.2.1995., a izmjene i dopune 12.6.1999.) Konvencija Vijea Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda ste enog kaznenim djelom te o financiranju terorizma - CETS 198. Nacrt srpskog Zakona o sprje avanju pranja novca i financiranja terorizma, objavljen na slu~benoj stranici Uprave za spre avanje pranja novca www. fcpml.org.yu Naputak o koriatenju i obveznim mjerama zaatite inteligentnog informacijskog sustava Ureda za sprje avanje pranja novca (interni dokument Ureda za sprje avanje pranja novca) Naputak o zaatiti tajnosti podataka, postupku s pismenima, mjerama zaatite radnog prostora i dokumenata i odr~avanju reda u Uredu za sprje avanje pranja novca (interni dokument Ureda za sprje avanje pranja novca) Odluke HNB-a Odluka o uvjetima i na inu obavljanja platnog prometa s inozemstvom (NN 88/05, 18/06) Odluka o na inu i uvjetima pod kojima rezidenti u poslovanju s nerezidentima mogu primiti naplatu ili izvraiti plaanje u gotovini u kunama, stranoj gotovini i ekovima (NN 54/06) Odluka o unoaenju i iznoaenju gotovine, ekova i materijaliziranih vrijednosnih papira (111/03) Odluka o uvjetima i na inu otvaranja i voenja ra una nerezidenata u banci (NN 124/06, 131/06 i 74/07) Odluka o obavljanju nadzora nad poslovanjem banaka (NN 17/03 i 115/03). Odluka o postupku otvaranja i voenja deviznih ra una i deviznih atednih uloga rezidenata u banci (NN 111/03, 138/03, 176/04, 122/05). Odluka o uvjetima i na inu na koji ovlaateni mjenja i obavljaju mjenja ke poslove (NN 21/07)  HYPERLINK "http://www.hnb.hr/propisi/devizni-poslovi/h-uputa-za-odluku-mjenjacki-poslovi-2006.pdf?tsfsg=bdccf0ab9b3434d3a35da7e3ede8777d" \t "_blank" Uputa za primjenu Odluke o uvjetima i na inu na koji ovlaateni mjenja i obavljaju mjenja ke poslove (NN 24/2006, 28/2006). Odluka o postupanju sa stranom gotovinom za koju postoji sumnja da je krivotvorena (21/07) Okvirna odluka Vijea Europe 2002/475/PUP od 13. lipnja 2002 (OJ L 164 od 22.6.2002) Operativnog plana provedbe eHrvatska 2007. za 2007. godinu, Sredianji dr~avni ured za eHrvatsku. Pravilnik o kontroli unoaenja i iznoaenja gotovine u domaoj ili stranoj valuti preko dr~avne granice (NN 1/09). Pravilnik o na inu i rokovima obavjeaivanja Ureda za sprje avanje pranja novca o sumnjivim transakcijama i osobama te voenju evidencija od strane odvjetnika, odvjetni kih druatava, javnih bilje~nika, revizorskih druatava i samostalnih revizora te pravnih i fizi kih Pravilnik o obavjeaivanju Ureda za sprje avanje pranja novca o gotovinskoj transakciji u vrijednosti od 200.000 kuna i veoj te o uvjetima pod kojima obveznici za odreene stranke nisu du~ni obavjeaivati Ured o gotovinskoj transakciji (NN 1/09). Pravilnik o obavjeaivanju Ureda za sprje avanje pranja novca o sumnjivim transakcijama i osobama (NN 1/09). osoba koje obavljaju ra unovodstvene poslove i poslove poreznog savjetovanja (NN 1/09). Pravilnik o provoenju Zakona o sprje avanju pranja novca (NN 189/03). Pravilnik o sadr~aju i vrsti podataka o uplatitelju koji prate elektroni ki prijenos nov anih sredstava, o obvezama pru~atelja usluga plaanja i o iznimkama od obveze prikupljanja podataka pri prijenosu nov anih sredstava (NN 1/09). Prekraajni zakon (NN 107/07). Preporuke FATF-a 40+9 (40 preporuka vezanih za pranje novca i 9 specijalnih preporuka koje se odnose na financiranje terorizma) www. fatf-gafi.org Smjernice u podru ju sprje avanja pranja novca i sprje avanja financiranja terorizma za kreditne institucije i kreditne unije, (2008), Hrvatska narodna banka. Smjernice za upravljanje informacijskim sustavom u cilju smanjenja operativnog rizika, (2006), Hrvatska narodna banka. Statut Hrvatske javnobilje~ni ke komore (27/01, 33/01, 9/04). Statut Hrvatske odvjetni ke komore (NN 25/95, 92/99, 8/05). Strategija razvitka elektroni kog poslovanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2010., Ministarstvo rada, gospodarstva i poduzetniatva. The Joint Money Laundering Steering Group (2007), JMLSG, Prevention of money laundering/combating terrorist financing, Guidance for the UK financial sector, Part I and II. Uredba br. 1889/2005 o kontroli ulaska i izlaska gotovine iz Zajednice, Regulation (EC) No. 1889/2005 of The European Parliament and of The Council of 26. October 2005 (OJ L 309/9, 25.11.2005.) Uredba br. 1781/2006 o informacijama koje trebaju pratiti nalogodavatelja prilikom transfera novca, Regulation (EC) No. 1781/2006 of The European Parliament and of The Council of 15. November 2006 (OJ L 345/1, 8.12.2006.) Uredba br. 1339/2001 o mjerama za zaatitu Eura od krivotvorenja za dr~ave koje nisu usvojile Euro kao svoju jedinu valutu (OJ L 181, str. 11) Uredba br. 1338/2001 o mjerama za zaatitu Eura od krivotvorenja (OJ L 181, str. 6). Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija (NN 65/00, 115/00). Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija (NN 70/01). Ustav Republike Hrvatske (NN 41/01) Zakon o potvrivanju Konvencije o kiberneti kom kriminalu (NN -meunarodni ugovori 9/02). Zakon o potvrivanju Meunarodne konvencije o suzbijanju financiranja terorizma (NN-Meunarodni ugovori 16/03). Zakon o potvrivanju Konvencije Ujedinjenih naroda protiv nezakonitog prometa opojnih droga i psihotropnih tvari (NN - Meunarodni ugovori 14/90) Zakon o potvrivanju Konvencije 141. Vijea Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda ste enoga kaznenim djelom (NN  Meunarodni ugovori 14/97). Zakon o potvrivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridru~ivanju izmeu Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih dr~ava lanica (NN-Meunarodni ugovori 14/01). Zakon o bankama (NN 84/02, 141/06). Zakon o deviznom poslovanju (NN 96/03, 140/05, 132/06). Zakon o financijskom inspektoratu Republike Hrvatske (NN 85/08). Zakon o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (NN 140/05). Zakon o javnom bilje~niatvu (NN 78/93, 29/94, 16/07). Zakon o mjerama za sprje avanje pranja novca i financiranje terorizma Danske, Slu~beni glasnik Danske br. 117/06. Zakon o odvjetniatvu (NN 9/94). Zakon o poreznom savjetniatvu (NN 127/00). Zakon o prireivanju igara na sreu i nagradnih igara (NN 83/02 i 149/02). Zakon o sprje avanju pranja novca (NN 69/97, 106/97, 67/01, 114/01, 117/03, 142/03). Zakon o sprje avanju pranja novca i financiranja terorizma (NN 87/08). Zakon o sprje avanju pranja novca i drugih prihoda ste enih kaznenim djelom, Slu~beni vjesnik Republike Makedonije br. 46/2004. Zakon o sprje avanju pranja novca i financiranja terorizma Bosne i Hercegovine, Slu~beni glasnik Bosne i Hercegovine, godina VIII, broj 29. Zakon o sprje avanju pranja novca i financiranja terorizma Crne Gore, Slu~beni list Crne Gore br. 14/07 i 4/08. Zakon o sprje avanju pranja novca i financiranja terorizma Republike Slovenije, Uradni list Republike Slovenije, br. 60/2007. Zakon o sprje avanju pranja novca Rumunjske, Slu~beni glasnik Rumunjske br. 656/02 i 36/06. INTERNET STRANICE http://www.aci.net http://www.coe.int http://www.fatf.org http://www. fcpml.org.yu http:// HYPERLINK "http://www.fina.hr" www.fina.hr http://www.finance.gov.mk http:// HYPERLINK "http://www.gom.cg.yu" www.gom.cg.yu http:// HYPERLINK "http://www.hanfa.hr" www.hanfa.hr http:// HYPERLINK "http://www.hgk.biznet.hr" www.hgk.biznet.hr http:// HYPERLINK "http://www.hnb.hr" www.hnb.hr http:// HYPERLINK "http://www.hpb.hr" www.hpb.hr http:// HYPERLINK "http://www.hpb-invest.hr" www.hpb-invest.hr http://www.imf.org http:// HYPERLINK "http://www.jmlsg.org" www.jmlsg.org http:// HYPERLINK "http://www.mfin.hr" www.mfin.hr http:// HYPERLINK "http://www.mvpei.hr" www.mvpei.hr http:// HYPERLINK "http://www.porezna-uprava.hr" www.porezna-uprava.hr http:// HYPERLINK "http://www.uppd.gov.si" www.uppd.gov.si  Preuzeto iz Madinger, J., Zalopany., S., (1999), Money Laundering: A Guide for Criminal Investigators, CRC. Press L.L.C., Florida, str. 7.  Vidjeti viae u Opati, N., (2006), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1460227004"Novac - pravni aspekt pojavnosti, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1801120801"Hrvatska pravna revija 6(2006), 1;   To ozna uje reprezentativni novac bez unutraanje vrijednosti materije od koje je napravljen. Kao posljedica funkcije novca: da slu~i kao ope sredstvo razmjene dobara i usluga, novac funkcionira kao ope mjerilo objektivne ili tr~iane vrijednosti . Preuzeto iz Veselica, V., (1997), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1970917901"Narav i problematika novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930211805"Ekonomski pregled 48(1997), 2; str. 95.  Preuzeto iz Konjhod~i, H., (1983.) Novac-inflacija-stabilizacija, Veselin Masleaa, Sarajevo, str. 45.  Vidjeti viae u Galbraith, J., K., (1978) Novac : odakle je doaao, kamo je otiaao, Stvarnost, Zagreb str. 18.  Na tim su odrednicama nastale tri teorije o novcu: metalisti ka doktrina, psiholoako-socioloaka koncepcija novca (psiholoaki model) i dr~avna teorija novca (nominalisti ka teorija). Vidjeti viae u Opati, N., (2006), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1460227004"Novac - pravni aspekt pojavnosti, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1801120801"Hrvatska pravna revija 6(2006), 1;  Preuzeto iz Madinger, J., Zalopany., S., (1999), Money Laundering: A Guide for Criminal Investigators, CRC. Press L.L.C., Florida str. 8.  Na taj na in novac u prometu postaje simbol odreene vrijednosti i namijenjen je isklju ivo cirkulacijskoj svrsi. Vidjeti viae u Veselica, V., (1997), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1970917901"Narav i problematika novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930211805"Ekonomski pregled 48(1997), 2;  I u vrijeme kovanog i papirnatog novca duhan je bio tra~eno sredstvo razmjene jer se nije morao kopati iz zemlje i kovati u kovani novac ili atampati u papirni novac, nego se uzgajao. Osim toga, njegova ponuda nije ovisila o srei ili dr~avnoj vlasti ve o volji i trudu pojedinca.  Sol je airoko prihvaen oblik za novac u mnogim dijelovima starog svijeta. ak i naziv za plau u engleskom jeziku ("salary") vu e korijene iz latinskog naziva za sol  "Sal".  Vidjeti viae u Veselica, V., (1997), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1970917901"Narav i problematika novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930211805"Ekonomski pregled 48(1997), 2;  Primjerice, Juda je primio trideset srebrnjaka od ~idovskog Vijea kao nagradu za izdaju Isusa ato dokazuje da je srebro u ono vrijeme predstavljalo sredstvo normalne komercijalne transakcije. Uz osvrt dublje u povijest, joa se Ksenofont (oko 430.-354. p.n.e.) posebno isticao po favoriziranju srebra uz glavni argument rijetkosti tog plemenitog metala, zbog ega mu cijena (vrijednost) nee nikada pasti. Vidjeti viae u Opati, N., (2006), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1460227004"Novac - pravni aspekt pojavnosti, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1801120801"Hrvatska pravna revija 6(2006), 1, a o njegovom ekonomskim rjeaenjima vidjeti u Erent-Sunko, Z., (2007), Gospodarstvo i poduzetniatvo u anti ko doba - Atena u razdoblju demokracije, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol. 57, br. 6, Pravni fakultet, Zagreb.  Veselica, V., (1997), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1970917901"Narav i problematika novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930211805"Ekonomski pregled 48(1997), 2; str. 96.  Ozna avanje novca likom vladara uzrokovalo je propast Luisa XVI u Francuskoj. Dok je zamaskiran bje~ao pred razbuktalom revolucijom, stra~ari su prepoznali kraljevo lice s kovanice. Madinger u nastavku duhovito primjeuje da se takva situacija u danaanje vrijeme ne mo~e ponoviti jer postavljanju lika odreene osobe na ameri ku nov anicu obvezno prethodi njegova smrt. Vidjeti viae u Madinger, J. (2006) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Criminal-Investigators-Second/dp/0849333954/ref=pd_bbs_sr_1/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-1"Money Laundering: A Guide for Criminal Investigators, CRC Press LLC, Florida.   Dijadosi - nasljednici Aleksandra Velikog bili su uglavnom njegovi generali. Uzevai titule kraljeva meusobno su razdijelili njegovo carstvo.  Vidjeti viae na www.hnb.hr  Ibidem  Iako je kraanstvo u to vrijeme ve legitimna vjera, simboli koji je karakteriziraju samostalno su se po eli pojavljivati tek u VI. stoljeu i to najprije na nali ju. U VII. stoljeu Justijan II. prvi put stavlja Isusov lik na lice solida. Nadalje, u vrijeme ikonoklazma, koji je, izmeu ostaloga, branio kovanje novca s religioznim motivima, vladari i njihovi sinovi dominiraju licem i nali jem kovanica. Nakon viae od jednog stoljea zabrane nestaju, atovanje ikona ponovno je dopuateno te se izdaje novac s likom Isusa. Vidjeti viae na www.hnb.hr  Frizatik - srebrni novac iji naziv dolazi od grada Friesach u Koruakoj. Postupno se airi Slovenijom, Hrvatskom, Ugarskom i Koruakom.  Preuzeto iz www.hnb.hr.   Tome su se dosjetili i privatni poduzetnici, ali su oni to radili na druga iji na in: poslije utana enja kakvog posla, ostrugali bi po nekoliko miligrama zlata ili srebra sa svakog zlatnika ili srebrnjaka i poslije nekog vremena oni bi tako, malo-pomalo, poveali svoju dobit . Preuzeto iz Galbraith, J., K., (1978) Novac : odakle je doaao, kamo je otiaao, Stvarnost, Zagreb str. 20.  Vidjeti viae u Veselica, V., (1997), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1970917901"Narav i problematika novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930211805"Ekonomski pregled 48(1997), 2;  Osim toga, joa jedan od velikih problema nastao je upravo airokim prihvaanjem kovanica. Trgovci su sa sobom nosili kovanice kao opeprihvaeno sredstvo plaanja, ato je najviae pogodovalo gusarima i lopovima. Kako su ondaanji veletrgovci imali velikog utjecaja na politiku, uspjeli su ishoditi i potporu vojske u borbi protiv plja kaaa. S obzirom da su sve poduzete mjere zavraile neuspjehom, trgovci su se priklonili ideji izrade papirnatog novca i osnivanju banaka. Detaljnije u Madinger, J. (2006) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Criminal-Investigators-Second/dp/0849333954/ref=pd_bbs_sr_1/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-1"Money Laundering: A Guide for Criminal Investigators, CRC Press LLC, Florida.   Na nov anicama Bank of Augusta, Georgia, pisalo je :"Predsjednik i direktor Bank of Augusta obeavaju da e na zahtjev platiti iznos od pet dolara _____ (ime i prezime osobe) ili donosiocu". Zanimljivo je istaknuti da apsolutne monarhije nisu mogle zlatom pokriti tiskanje sve vee koli ine novca zbog ega su vrlo brzo osjetile inflaciju njihove valute i prepoznali va~nost odr~avanja obeanja koje se nalazilo na nov anicama. Preuzeto iz Madinger, J. (2006) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Criminal-Investigators-Second/dp/0849333954/ref=pd_bbs_sr_1/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-1"Money Laundering: A Guide for Criminal Investigators, CRC Press LLC, Florida. str. 11.  Vladine su nov anice u svojim prvim manifestacijama esto imale i prednost kamata, odnosno obeanja da e njihovom donosiocu biti isplaena skromna premija. Vidjeti viae u Madinger, J. (2006) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Criminal-Investigators-Second/dp/0849333954/ref=pd_bbs_sr_1/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-1"Money Laundering: A Guide for Criminal Investigators, CRC Press LLC, Florida.   Preuzeto iz www.hnb.hr  Preuzeto iz Opati, N., (2006), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1460227004"Novac - pravni aspekt pojavnosti, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1801120801"Hrvatska pravna revija 6(2006), 1; str. 29.  Upravo je to, uz prikrivanje njegovog pravog izvora, glavna odlika procesa pranja novca  mijenjanje oblika novca kroz sve navedene modalitete. Vidjeti viae u Barac, I., (2002), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1420711004"Nove pojave u prevenciji pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330801"Ra unovodstvo i financije 48(2002), 7; str. 42.  Brojne tehnike pranja novca potvruju nepreglednost mogunosti pojave novca u svim oblicima koje moderno tr~iate dozvoljava. Vidjeti viae u Block, A., A., Weaver, C., A., (2004)  HYPERLINK "http://www.amazon.com/All-Clouded-Desire-International-Comparative/dp/0275983307/ref=sr_1_39/102-1227624-8138532?ie=UTF8&s=books&qid=1180715166&sr=8-39" All Is Clouded by Desire: Global Banking, Money Laundering, and International Organized Crime (International and Comparative Criminology), Praeger Publishers, Westport.  Tako i Meatrovi, D., (2002), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1430402026"Legalizacija nelegalno ste enog kapitala, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930303812"Policija i sigurnost - 11(2002), 1-3; str.150  Pogreano je smatrati kako se pod pojmom i definicijom pranja novca zahvaa samo gotov novac, iako je gotovina u najvee broju slu ajeva predmet pranja, nego se zahvaa svaku vrstu imovine, materijalnu ili nematerijalnu, pokretnu ili nepokretnu, opipljivu ili neopipljivu, kao i pravne akte ili dokumente koji dokazuju naslov ili pravo na takvu imovinu .  Pranje novca u engleskom jeziku naziva se money laundering, njema kom Geldwascherei, francuskom blanchiment de capitaux, a u talijanskom jeziku riciclaggio di denaro.  Preuzeto iz Meatrovi, D., (2002), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1430402026"Legalizacija nelegalno ste enog kapitala, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930303812"Policija i sigurnost - 11(2002), 1-3; str.147.  Preuzeto iz Claessens R., Money Laundering, Le Roeulx: Lic.Sc.Com. & Fin., Belgium, 2000, str. 23.  Veina nezakonitih radnji ionako je po injena isklju ivo zbog novca, ato bi nastavno zna ilo da je primarni cilj promaaen, a takav novac neupotrebljiv ukoliko se ne prikrije njegov pravi izvor.  Izvor prljavog novca mo~e biti krijum arenje droge, trgovina oru~jem i ljudima, ucjena, otmica, organizirani gospodarski i financijski kriminal ato se popularno naziva i  kriminal bijelih ovratnika , a takav novac  crni novac . Dok se  sivim novcem koji je jednako tako izvor prljavog novca, naziva novac pribavljen utajom poreza, korupcijom, prijevarom, pronevjerom. Vidjeti viae u Kova i, M., (1997), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1970716902"Zakonom protiv pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1940425802"Ra unovodstvo, revizija i financije 7 (1997), 7; str. 79. i Kaselj }., Masnjak, B. (1997), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1971009906"Kada nastaje krivi no djelo pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1940425802"Ra unovodstvo, revizija i financije 7(1997), 10; str. 59.  Preuzeto iz Gup, B., E., (2006) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Laundering-Financing-Terrorism-Suspicious-Activities/dp/1600213871/ref=sr_1_26/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700937&sr=8-26"Money Laundering, Financing Terrorism And Suspicious Activities, Nova Science Publishers, str. 3.  O Aferi Watergate vidjeti viae u Madinger, J. (2006) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Criminal-Investigators-Second/dp/0849333954/ref=pd_bbs_sr_1/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-1"Money Laundering: A Guide for Criminal Investigators, CRC Press LLC, Florida.   Primarna odrednica procesa pranja novca o ituje se u raskidanju veza izmeu kriminalaca i imovine koja bi ih mogla povezati s kaznenim djelom zbog kojeg se i sami trude izbjei otkrivanje. U tom je smislu pranje novca manjim djelom prikrivanje pravog vlasniatva imovine, a veim djelom pretvaranje i pranje nezakonitih prihoda. Ova tvrdnja ukazuje da, iako u nekim slu ajevima nije o igledan na in na koji je novac primljen ili odaslan dalje, pranje novca svejedno postoji. Vidjeti viae u Hopton, D., (2006) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Concise-Guide-Business/dp/0566086395/ref=pd_bbs_5/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-5"Money Laundering: A Concise Guide for All Business, Gower Publishing Company, Hampshire, England.  Sli no i Kramari, I., (1996), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1960503904"O pravnim aspektima pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1900102802"Odvjetnik 69(1996), 3-4; str. 109-110. Uz Al Caponea po etke pranja novca povezuje i s Bugsy Maloneom.  Vidjeti viae u Mathers, C., (2004) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Crime-School-Laundering-Business-Finance/dp/1552979938/ref=pd_bbs_sr_3/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-3"Crime School: Money Laundering: True Crime Meets the World of Business and Finance, Firefly Books (U.S.) Inc. kao i u Trehan, J., (2004) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Crime-Money-Laundering-Indian-Perspective/dp/904119939X/ref=sr_1_47/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-47"Crime and Money Laundering: The Indian Perspective, Kluwer Law International, The Hague.   Procjenjuje se da je na vrhuncu svoje moi, u svrhu potkupljivanja ili vraanja usluga politi arima i tijelima provedbe zakona, Capone troaio i do 30 miliona dolara na godinu . Preuzeto iz Madinger, J. (2006) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Criminal-Investigators-Second/dp/0849333954/ref=pd_bbs_sr_1/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-1"Money Laundering: A Guide for Criminal Investigators, CRC Press LLC, Florida, str. 118.   Caponeov je kraj motiviran odlukom Vrhovnog suda SAD. U presudi protiv Manley Sullivana prvi se puta razmatralo pitanje oporezivanja  prljavog novca . Vrhovni sud je zauzeo stav kojim nedvojbenom smatra obvezu plaanja poreza na neprijavljeni prihod od nezakonitog poslovanja. Vidjeti viae u Madinger, J. (2006) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Criminal-Investigators-Second/dp/0849333954/ref=pd_bbs_sr_1/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-1"Money Laundering: A Guide for Criminal Investigators, CRC Press LLC, Florida.   Razvojem tehnoloako-informacijskog napretka ekspanzija off shore zona evidentna je od 1970. do 2000. Liberalno postavljena legislativa glede poslovanja i otvaranja banaka i tvrtki, prednosti bankarske tajne i minimum informacija koje su podlo~ne razmjenjivanju s drugim zemljama, off shore zone ine rajevima za pranje novca.  Vidjeti viae u Kochan, N., (2005) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Washing-Machine-Laundering-Terrorist-Financing/dp/1587991594/ref=pd_bbs_sr_8/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-8"The Washing Machine: Money, Crime & Teror in the Offshore System, Gerald Duckworth & Co Ltd., London.  U SAD se 1986. godine "odigrala legislativna premijera", odnosno u dr~avi Washington je donesen Zakon o pranju novca koji je strogo ka~njavao svako neprijavljivanje gotovinskih nov anih transakcija iznad 10.000 dolara. Vidjeti viae u Giunio, M., (1998), Mjere za sprje avanje pranja novca, Slobodno poduzetniatvo, 8, str. 44.  Preuzeto iz Heraak, G., (1992), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930426901"Pranje novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1900102811"Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 42(1992), 5-6; str. 741.  Preuzeto iz Vukeli, }., (1994), Ima li pranja novca, Banka, Financijsko-poslovni mjese nik Zagreba ke banke, Zagreb, br. 10, str. 29.  Preuzeto iz Novoselec, P., (1996), Kriminalno-politi ko zna enje i pravno ureenje pranja novca, Tvrtka, Zagreb, br. 9, str. 41.  Preuzeto iz Giunio, M., (1998), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1990211901"Mjere za sprje avanje pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980420801"Slobodno poduzetniatvo, 5(1998), 8; str.44.  Preuzeto iz Lilley, P., (2000), Dirty Dealing: The Untold Truth About Global Money Laundering,: Kogan Page, London, str. 1.  Preuzeto iz Claessens R., (2000), Money Laundering, Le Roeulx: Lic.Sc.Com. & Fin, str. 22.  Preuzeto iz Blunden, B., (2001), The Money Launderers: How They Do It, and How to Catch Them at It, Management Books, Chalford, str. 23. Preuzeto iz  DeGabrielle, C., (2001), Meunarodni napori Sjedinjenih Ameri kih Dr~ava u borbi protiv pranja novca, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, vol.8, br. 2, str. 192.  Preuzeto iz Unger, B., (2007), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Amounts-Effects-Money-Laundering-Brigitte/dp/1847202233/ref=sr_1_32/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700937&sr=8-32"Amounts and Effects of Money Laundering, Edward Edgar Publishing, Cheltenham, str. 15.  Vidjeti viae u Alexander, R., C., H., (2007)  HYPERLINK "http://www.amazon.com/Insider-Dealing-Money-Laundering-Regulation/dp/0754649261/ref=sr_1_17/102-1227624-8138532?ie=UTF8&s=books&qid=1180715120&sr=8-17" Insider Dealing and Money Laundering in the EU: Law and Regulation, Ashgate Publishing Limited, Hampshire, str. 21-27.  `iroki opseg definicije pranja novca ide tako daleko da se pranjem novca smatra i koriatenje zakonitih sredstava u nezakonite svrhe  kao ato je financiranje terorizma. Vidjeti viae u Gup , B., E., (2006) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Laundering-Financing-Terrorism-Suspicious-Activities/dp/1600213871/ref=sr_1_26/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700937&sr=8-26"Money Laundering, Financing Terrorism And Suspicious Activities, Nova Science Publishers.  Sukladno lanku 1. Konvencije o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda ste enog kaznenim djelom, predikatno ili glavno kazneno djelo ozna ava  svako kazneno djelo kojeg je posljedica nastajanje nezakonitog prihoda , dok ga Direktiva 2005/60/EC definira kao bilo kakvu kaznenu umijeaanost u inidbu teakog kaznenog djela kojeg takoer u nastavku lanka 3. stavak 1. to ka 5. detaljno opisuje.  Objaanjavajui pojmovno odreenje pranja novca Meatrovi navodi mialjenje da bi se pri analiziranju podrijetla nezakonitih prihoda trebala raditi distinkcija izmeu te~ih oblika nezakonite aktivnosti (ilegalna trgovina opojnim drogama i psihotropnim tvarima, trgovinom ljudima i oru~jem) iji nelegalni prihod obuhvaa stjecanje novca, imovine i prava koje imaju podrijetlo u tzv.  crnom novcu , od nezakonitog prihoda koji potje e od drugih protupravnih radnji (utaja poreza, korupcija, prijevara) iji nelegalni prihod obuhvaa novac, imovinu i prava koje imaju podrijetlo u tzv.  sivom novcu . Vidjeti viae u Meatrovi, D., (2002), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1430402026"Legalizacija nelegalno ste enog kapitala, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930303812"Policija i sigurnost - 11(2002), 1-3.  Definicija pranja novca nalazi se u lanku 1. sve tri Direktive Europske unije: 91/308/EEC, 2001/97/EC i 2005/60/EC.  Vidjeti viae u lanku 9. stavak 7. Varaavske konvencije i lanku 1. stavak 3. Tree Direktive.  Vidjeti viae u Meunarodnoj konvenciju o suzbijanju financiranja terorizma (NN-Meunarodni ugovori 12/02) i u Okvirnoj odluci Vijea Europe 2002/475/PUP od 13. lipnja 2002 (OJ L 164 od 22.6.2002).  Zakon o sprje avanju pranja novca (NN 69/97).  Evidentno je da se problem pranja novca u Republici Hrvatskoj pojavio puno prije donoaenja Zakona o sprje avanju pranja novca, u prilog emu joa 1995. Vrlji navodi da se  pitanja o porijeklu novca kod nas ne postavljaju ni u bankama, a ni u drugim institucijama u dr~avi. Meunarodna financijska javnost o ekuje da i Hrvatska u svoj pravni sustav ugradi i inkriminaciju pranja novca i donese zakon o pranju novca . Preuzeto iz Vrlji, I., (1995), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1960131903"Nelegalne financijske transakcije - "pranje novca", HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330801"Ra unovodstvo i financije 41(1995), 12; str.55-59.  Nadalje, lankom 1. stavak 3. protupravno ste eni novac je svaki novac (domaa valuta, devize i druga sredstva plaanja) pribavljen na protupravni na in te druga imovina (prava i stvari) pribavljena protupravno ste enim novcem.  Termin  ZSPN koji e se koristiti u nastavku disertacije obuhvaa sve izmjene i dopune istog Zakona objavljene u NN 69/97, 106/97, 67/01, 114/01, 117/03, 142/03.  lanak 1. izmjena i dopuna ZSPN (NN 117/03).  Ovim je izmjenama i dopunama definicija pranja novca usklaena s Varaavskom konvencijom, Direktivom 2001/97/EC, a slijedi i odredbu lanka 279. KZ koji zauzima stajaliate da se novac mo~e prati i iz svih nezakonitih radnji koje generiraju profit.  Zakon o sprje avanju pranja novca zapravo je usmjeren na mjere za kontrolu nov anih tokova i preventivnog je karaktera, dok Kazneni zakon kriminalizira svjesno prikrivanje pravog izvora novca, odnosno predmeta ili prava priskrbljena novcem za koji zna da je pribavljen kaznenim djelom i odlikuje se prvenstveno represivnim mjerama. Vidjeti viae u Giunio, M., (1998), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1990211901"Mjere za sprje avanje pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980420801"Slobodno poduzetniatvo, 5(1998), 8; str. 44-45.  O zamjerkama odabira naziva kaznenog djela  prikrivanje protuzakonito dobivenog novca umjesto  pranje novca koje je uobi ajeno u suvremenim zakonodavstvima; problemati nom odreivanju obuhvata predikatnih djela (vezano uz pojam  protuzakonite radnje pod kojim osim kaznenih djela podrazumijeva i privredne prijestupe i prekraaje); po injenju predikatnog djela izvan podru ja Republike Hrvatske i uvjetima za njegovo ka~njavanje; kao i o ograni avanju objekta radnje na novac pribavljen odreenom djelatnoau te na predmete i prava priskrbljena tim novcem vidjeti viae u Novoselec, P., (1996), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1961127903"Slabosti novoga rjeaenja, Tvrtka (1996), 9.  Iako tuma enje pojma pranja novca zahtjeva da je odreena radnja poduzeta s krajnjim ciljem prikrivanja, razgrani enje s kaznenim djelom prikrivanja iz lanka 236. KZ ne bi smjelo predstavljati problem zbog toga ato je pravno dobro koje se povreuje prikrivanjem imovina, dok se pranjem novca povreuje gospodarski i financijski sustav zemlje. Vidjeti viae u Novoselec, P., (2007), Aktualni problemi hrvatskog gospodarskog kaznenog prava, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, vol. 14, br. 2.  U prvobitnom opisu kaznenog djela (NN 28/96) novac, predmeti ili prava mogla su biti pribavljena  nekom protuzakonitom radnjom ato je osim kaznenih djela obuhvaalo i  prekraaje i (tada joa postojee) privredne prijestupe, a mo~da i graanske delikte. Prilikom donoaenja KZ 1997. kriminalna je zona osjetno su~ena jer se u lanku 279. stavak 1. tra~ilo da novac koji se pere bude pribavljen kaznenim djelom za koje se mo~e izrei kazna zatvora od pet godina ili kaznenim djelima po injenim u sastavu grupe ili zlo ina ke organizacije. To je ograni enje brisano novelom od 14. prosinca 2000. ato zna i da je, prema tekstu koji je otada na snazi, dovoljno da novac potje e iz bilo kojeg kaznenog djela . Preuzeto iz Novoselec, P., (2007), Aktualni problemi hrvatskog gospodarskog kaznenog prava, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, vol. 14, br. 2., str 427.  Navedenom je izmjenom greakom izbrisana i kazna. Tek je ispravak tajnika Hrvatskog sabora (NN 84/05) izostavljanje kazne proglasio pogreakom, ali je Vrhovni sud Republike Hrvatske odbio njegovu retroaktivnu primjenu, ato zna i da je kazneno djelo pranja novca po injeno od izmjene KZ (NN 129/00) do ispravka (NN 84/05) neka~njivo. Vidjeti viae u Novoselec, P., (2007), Aktualni problemi hrvatskog gospodarskog kaznenog prava, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, vol. 14, br. 2.  Ka~njavanje pranja novca po injenog s nehajem zasigurno je dalo razmialjanja bankarskim slu~benicima i drugim obveznicima provoenja mjera i radnja ZSPN, zbog toga ato ih onemoguava u namjeri pozivanja na neznanje ili nemogunost prepoznavanja pranja novca. Na taj se na in ote~alo pronala~enje potkupljivih suradnika koji su spremni provesti transakciju kroz dobro poznati sustav, dok je s druge strane potaknulo veu pozornost financijskih i nefinancijskih institucija te stalnu izobrazbu njihovih djelatnika. Sli no u Meatrovi, D., (2002), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1430402026"Legalizacija nelegalno ste enog kapitala, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930303812"Policija i sigurnost - 11(2002), br. 1-3.  Pojam  imovinska korist uz novac, predmete i prava sastavni je dio svih stavaka izmijenjenog lanka 279. KZ.  Brisano Zakonom o izmjenama i dopunama KZ (NN 129/00).  Izmjenama i dopunama KZ (NN 71/06) imovinskom koriau se smatra i ona korist koju je ostvarila grupa ljudi ili zlo ina ka organizacija koja je u vremenskoj povezanosti s po injenim kaznenim djelom i za koju se osnovano mo~e smatrati da potje e od tog djela, jer se njezino zakonito podrijetlo ne mo~e utvrditi.  Imovinska koristi se oduzima sudskom odlukom kojom se utvruje da je kazneno djelo po injeno, vidjeti viae u lanku 82. stavak 1. KZ (NN 152708).  U smjeru promijene tereta dokaza ide i postupak dokazivanja pranja novca u SAD.  Ukoliko tu~iteljstvo uspije dokazati da je tok novca imao nelogi an karakter, da su sredstva nekoliko puta mijenjala oblik, te da je kru~ni tok novca neopravdan, sudac mo~e presuditi pranje novca i na temelju ovakvih dokaza i oduzeti sredstva . Preuzeto iz Barac, I., (2002), Nove pojave u prevenciji pranja novca, Ra unovodstvo i financije, 48(2002), br. 7, str. 42.  The Anty Money Laundering Network preporu io je umjesto dosad uvrije~enih naziva faza pranja novca sljedee termine: skrivanje (hide), premjeatanje (move) i ulaganje (invest). Vidjeti viae u Katuai-Jergovi, S., (2007), Pranje novca (pojam, karakteristike, pravna regulativa i prakti ni problemi), Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 14, broj 2.  Za usporedbu, utaja poreza pretpostavlja pretvaranje legalno ste enog novca u ilegalni, na na in da se ti prihodi sakriju, odnosno uope ne prika~u, dok je pranje novca obrnuti proces  prikrivanje pravog izvora novca.   Financial Action Task Force on Money Laundering Typologies 2002-2003, Paris, FATF, str. 3, preuzeto iz Gilmore, W., C., (2004)  HYPERLINK "http://www.amazon.com/Dirty-Money-Evolution-International-Laundering/dp/9287154678/ref=sr_1_41/102-1227624-8138532?ie=UTF8&s=books&qid=1180715166&sr=8-41" Dirty Money: The Evolution of International Measures to Counter Money Laundering And the Financing of Terrorism, Council of Europe, str. 32.  Od alternativnih sustava posebno je zanimljiva Hawalla kao paralelni sustav meunarodnih nov anih doznaka koji djeluje izvan ili usporedno s tradicionalnim bankarskim ili drugim financijskim poslovanjem. Razvio se u Indiji prije uvoenja "zapadnja kog" bankarskog sustava, a primjenjuje se u cijelom svijetu. O tome viae u Cindori, S., (2004), Sustav sprje avanja pranja novca, magistarski znanstveni rad, Pravni fakultet, Zagreb.  Isto tako Bejakovi, P., (1997), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1971006909"Pranje novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930708901"Financijska praksa 21(1997), 3; str. 465.  O ito se najviae u borbi protiv pranja nova mo~e u initi u fazi ulaganja, kada - pogotovo nakon prodaje droge na ulici - prodava ima ostaju sredstava koja su velika i po vrijednosti i po koli ini ( esto i veoj nego ato je iznosila sama droga). Kako se kriminalci moraju rijeaiti gotova novca, tu su posebno ugro~ene ustanove koje zaprimaju nov ane depozite&   Pera e novca je u ovoj fazi najlakae otkriti jer osim ulaganja nezakonitih sredstava u legalni financijski sustav poduzimaju odreene investicije i kupuju robu za poslovne i/ili osobne namjene.  Glavni cilj kriminalaca je ubaciti novac u financijski tijek i po mogunosti ga prebaciti izvan zemlje . Preuzeto iz Maros, I., Uloga i ovlasti Ureda za sprje avanje pranja novca, Policija i sigurnost, Ministarstvo unutarnjih poslova, br. 3-4/1999., str. 241.  Viae o tome u Meatrovi, D., (2002), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1430402026"Legalizacija nelegalno ste enog kapitala, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930303812"Policija i sigurnost - 11(2002), 1-3;  Preuzeto iz Maros, I., Uloga i ovlasti Ureda za sprje avanje pranja novca, Policija i sigurnost, Ministarstvo unutarnjih poslova, br. 3-4/1999., str. 242.  Sli no navodi i Bosanac, N., (2001), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1810219906"Organizirani kriminalitet s posebnim osvrtom na pojmovno odreivanje, pojavnost i normativno reguliranje pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1801120801"Hrvatska pravna revija 1(2001), 2;  Radi boljeg uvida o koli ini novca koje treba prenijeli preko granice i teakoama samog ina prenoaenja ide u prilog injenica da se od prodaje 1 kg istog heroina generira i do 230 kg nov anica, a novac od prodaje droge te~i dvostruko viae od koli ine droge koja je za taj novac prodana. Vidjeti viae u Richards , J., (1998), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Transnational-Criminal-Organizations-Cybercrime-Laundering/dp/0849328063/ref=pd_bbs_10/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-10"Transnational Criminal Organizations, Cybercrime, and Money Laundering: A Handbook for Law Enforcement Officers, Auditors and Financial Investigators, CRC Press LLC, Florida.  Za ilustraciju mo~e poslu~iti primjer iz svjetske prakse: prilikom retroaktivnog utvrivanja podrijetla i zakonitosti kapitala, meunarodnim nadzornim slu~bama je za analizu odreene transakcije trebalo dvije godine, a transakcija je bila provedena u roku od samo dva sata.  O drugim oblicima pranja novca zna ajnim za treu fazu kao npr.  front tvrtke, pozajmice, umijeaanost nekoliko stranih banaka, la~na uvozna i izvozna fakturiranja vidjeti viae u Mitsilegas, V., (2003) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Counter-Measures-European-Union/dp/9041121315/ref=sr_1_15/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-15"Money Laundering Counter-Measures in the European Union: A New Paradigm of Security Governance Versus Fundamental Legal Principles (European Business Law and Practice) , Kluwer Law International, The Hague, Netherlands.  Korespodent je naziv za inozemne banke preko kojih domaa banka obavlja meunarodna plaanja i druge financijske operacije. Korespodentne banke su meusobno razmijenile specimen potpisa ovlaatenih osoba za potpisivanje financijskih dokumenata banke i/ili klju  za deaifriranje teleks i telegrafskih poruka. Time je omogueno da se obveze preuzimaju u izravnoj meusobnoj korespondenciji. Adrovi, Z., (at.al.(; u redakciji Jurkovi, P., (at.al.(; Poslovni rje nik, Zagreb, 1991.  Posebno se isti e uloga  financijskih stru njaka s iskustvom u meunarodnom financijskom poslovanju zbog mogunosti pru~anja cijele prizme usluga poput investicija, meunarodnih transfera novca, elektroni kog poslovanja, izbjegavanja plaanja poreza, konzultantskih usluga i sl. Nerijetko dolaze iz redova bankara, pravnika, ra unovoa i poreznih savjetnika, a nazivaju se joa i  bijelim ovratnicima . Sli no u Meatrovi, D., (2002), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1430402026"Legalizacija nelegalno ste enog kapitala, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930303812"Policija i sigurnost - 11(2002), 1-3; i u Karchmer C. L., (1988), Illegal Money Laundering; A Strategy and Resource Guide for Law Enforcement Agencies, Police Executive Research Forum, Washington D.C.  etiri modela Katarine Oswald preuzeta su iz Mitsilegas, V., (2003) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Counter-Measures-European-Union/dp/9041121315/ref=sr_1_15/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-15"Money Laundering Counter-Measures in the European Union: A New Paradigm of Security Governance Versus Fundamental Legal Principles (European Business Law and Practice), Kluwer Law International, The Hague, Netherlands, str. 25-26.  Zapravo je tek razvojem tehnoloako-informati kog napretka, uz pojavu megabyte novca, doalo do razvoja off shore zona kao jednog od naj eaih na ina pranja novca. U vrijeme kad Kajmansko oto je joa nije bila off shore zona (60-tih godina proalog stoljea), postojale su samo dvije banke, a danas se tamo nalazi 360 podru~nica svjetskih banaka, preko 8000 registriranih tvrtki i viae telefaxa po glavi stanovnika nego u ijednoj drugoj zemlji na svijetu. Vidjeti viae u Glinig, M., Der internationale Finanzbetrug, Meunarodne financijske prijevare, Zagreb, 2001.  Nefinancijski sektor, odnosno slobodne profesije i struke prva je u preventivni sustav suzbijanja pranja novca uvela Direktiva 2001/97/EC, dok Trea Direktiva jasno i detaljno razrauje njihovu definiciju, status te opseg ovlaatenja i du~nosti. Viae o metodologiji nefinancijskog sektora i njegovoj ulozi u sprje avanju pranja novca, a posebice financiranja terorizma vidjeti u Financial Action Task Force on Money Laundering: Report on Money Laundering Typologies 2003-2004, Paris na www. fatf-gafi.org  The Oxford Encyclopedic English Dictionary,(1991), Oxford, str. 1010 preuzeto iz Pavlovi, `., (1998), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1990217902"Pranje novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1941219803"Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 5(1998), 2; str. 799.  Ra uni off shore tvrtki otvaraju se iz bilo kojeg dijela svijeta putem telefona, telefaksa, pisma ili putem interneta. Privatne off shore banke spremne su otvoriti ra un u roku od 24 sata bez dodatnih uvjeta. Stranka je du~na dostaviti nekoliko osnovnih informacija kao npr. kopiju putovnice, kopiju o vlasniatvu tvrtke i zahtjev za otvaranje ra una. Jednako tako, poslovanje vezano za takve ra une mogue je i na daljinu, uz garanciju visokog stupnja zaatite podataka. Poslovanje se ne odvija u domicilnoj off shore zoni ve diljem svijeta.  Kao ograni enje se mo~e postaviti uvjet dostave podataka samo ukoliko postoji dokaz o upletenosti predmetne off shore tvrtke u nezakonite aktivnosti, a naj eae se takvi podaci tra~e upravo da bi se dokazale njene nezakonite aktivnosti!   Transferna cijena je cijena koju trgova ko druatvo naplauje za dobra, usluge ili nematerijalnu imovinu druatvu kerki ili drugom povezanom trgova kom druatvu. Budui da te cijene nisu ugovorene na slobodnom, otvorenom tr~iatu, one mogu odstupati od cijena ato ih ugovore nepovezani trgovinski partneri u usporedivoj transakciji u jednakim okolnostima... Preuzeto iz Jel i, B., Lon ari-Horvat, O., `imovi, J., Arbutina H., (2002), Financijsko pravo i financijska znanost, Narodne novine, Zagreb, str. 333.  Vrlo se esto radi o materijalno teako iskazivim poslovima prilikom kojih off shore tvrtka ispostavlja ra une koje domicilna tvrtka plaa, a izdatke opravdava kroz stavku poveanja troakova poslovanja. Na takav na in se stvarni dobitak, ostvaren u domicilnoj tvrtki, drasti no smanjuje i izbjegava plaanje poreza na dobit. Vidjeti viae u Pavlovi, `., (1999), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1990426903"Offshore markets, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980511805"Pravo i porezi 8(1999),4.  O statusu  Poreznih rajeva u Americi vidjeti viae u Flormann, W., (1993), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1931122902"Pranje novca - Ahilova peta organiziranog kriminala, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1900101824"Izbor lanaka iz stranih asopisa 33(1993),1;str. 47-61.  Provoenje programa u nekoliko modula joa je u tijeku. Vidjeti viae na International Monetary Fund (2003), Off shore Financial Centers, The Assessment program, Monetary and Financial Systems Department na www. imf.org  O usporedbi potrebitosti, zakonitosti i nezakonitosti poslovanja u off shore zonama s pozicije ekonomske situacije u Republici Hrvatskoj vidjeti viae u Cirkveni, N., (2000), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1800404908"Off shore pere najbjelje, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330802"Banka 10(2000), 3, str. 46-47.  Odluka o postupku otvaranja i voenja deviznih ra una i deviznih atednih uloga rezidenata u banci (NN 111/03, 138/03, 176/04, 122/05).  lanak 49. stavak 6. Zakona o deviznom poslovanju (NN 96/03, 140/05, 132/06) u tom smislu propisuje:  Rezidenti koji su obvezni izvjeaivati Hrvatsku narodnu banku o kapitalnim poslovima s nerezidentima du~ni su na zahtjev Ministarstva financija  Deviznog inspektorata dostaviti podatke o stvarnim vlasnicima nerezidenta s kojim sklapaju posao ako je nerezident izvanteritorijalni (offshore) poduzetnik .  Razlike se u tom slu aju transferiraju u inozemstvo koriatenjem na ina obraenih supra u Poglavlju 2.4.1.1 i 2.4.1.2  Sli no Masnjak, B., (2000), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1801023900"Metode i tehnike pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330801"Ra unovodstvo i financije 46(2000),10;  Elektronsko bankarstvo i elektronski prijenos novca openito vrlo su aktualni kao alternativni na ini pranja novca naj eae zbog vee mogunosti prikrivanja pravog identiteta, ote~ane verifikacije dostavljenih podataka, kao i velike brzine prijenosa novca na razli ite ra une u zemlji i inozemstvu.  Definicija  front i  shell tvrtki preuzeta je iz Horvati, }., (2002), Rje nik kaznenog prava, Masmedia, Zagreb. Isto tako i Gup , B., E., (2006) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Laundering-Financing-Terrorism-Suspicious-Activities/dp/1600213871/ref=sr_1_26/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700937&sr=8-26"Money Laundering, Financing Terrorism And Suspicious Activities, Nova Science Publishers, str. 5.  Detaljno objaanjenje metodologije pranja novca putem pojedinih oblika  front ili  shell tvrtki vidjeti u Richards, J., (1998), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Transnational-Criminal-Organizations-Cybercrime-Laundering/dp/0849328063/ref=pd_bbs_10/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-10"Transnational Criminal Organizations, Cybercrime, and Money Laundering: A Handbook for Law Enforcement Officers, Auditors and Financial Investigators, CRC Press LLC, Florida, str. 54.  Iako Masnjak i Gilmore navode casina kao institucije koje se koriste u svrhu pranja novca putem kupnje i naknadnim vraanjem ~etona (na svoje ili ime tree osobe) ime e prljavi novac prikazati kao dobitak, jednako je isplativo osnivanje casina kao  front ili  shell tvrtke putem kojeg e se zasigurno moi provesti pranje puno vee koli ine novca s manjim rizikom detekcije (s obzirom da su casina i sami obveznici provoenja mjera sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma).  Vrlo esto se osniva vei broj tvrtki tog tipa u razli itim dr~avama putem kojih e novac cirkulirati i mijenjati svoj oblik, a ime e finalno ote~ati otkrivanje njegovog pravog izvora. Povratkom u mati nu dr~avu novac ima svoje zakonito, inozemno porijeklo. Viae o tome u Gilmore, W., C., (2004)  HYPERLINK "http://www.amazon.com/Dirty-Money-Evolution-International-Laundering/dp/9287154678/ref=sr_1_41/102-1227624-8138532?ie=UTF8&s=books&qid=1180715166&sr=8-41" Dirty Money: The Evolution of International Measures to Counter Money Laundering And the Financing of Terrorism, Council of Europe.  Sli no Masnjak, B., (2000), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1801023900"Metode i tehnike pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330801"Ra unovodstvo i financije 46(2000),10;  Preuzeto iz International Narcotics Control Strategy Report, Washington, DC, US Department of State, 1988, str. 46 preuzeto iz Gilmore, W., C., (2004)  HYPERLINK "http://www.amazon.com/Dirty-Money-Evolution-International-Laundering/dp/9287154678/ref=sr_1_41/102-1227624-8138532?ie=UTF8&s=books&qid=1180715166&sr=8-41" Dirty Money :The Evolution of International Measures to Counter Money Laundering And the Financing of Terrorism, Council of Europe, str. 32.  Ibidem   DEA (ameri ka policijsko-obavjeatajna agencija za suzbijanje droga) i ameri ka carinska slu~ba procjenjuju da se viae od 50 milijardi dolara prokrijum ari izvan granica, na godianjoj razini . Preuzeto iz Richards , J., (1998), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Transnational-Criminal-Organizations-Cybercrime-Laundering/dp/0849328063/ref=pd_bbs_10/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-10"Transnational Criminal Organizations, Cybercrime, and Money Laundering: A Handbook for Law Enforcement Officers, Auditors and Financial Investigators, CRC Press LLC, Florida, str. 50-51.  Sli no Vrlji, I., (1997), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1970915902"Oblici, otkrivanje i propisi, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930316805"Carinski vjesnik 6(1997), 7; str. 26.  O Treoj Direktivi vidjeti viae infra u Poglavlju 3.7.  Stalno praenje poslovnog odnosa uklju uje pomno praenje transakcija obavljenih tijekom istog odnosa kako bi se osiguralo da transakcije odgovaraju znanju institucije ili osobe o stranci, profilu posla i rizika te promptno a~uriranje dokumenta, podataka ili informacija kojima raspola~u.  Preuzeto iz Heraak , G., (1993), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1940225905"Pranje novca i policija, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930303812"Policija i sigurnost - 2(1993), 3-4; str. 224.  Preuzeto iz Richards, J., (1998), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Transnational-Criminal-Organizations-Cybercrime-Laundering/dp/0849328063/ref=pd_bbs_10/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-10"Transnational Criminal Organizations, Cybercrime, and Money Laundering: A Handbook for Law Enforcement Officers, Auditors and Financial Investigators, CRC Press LLC, Florida, str. 52.  Zbog prirode sumnjivih transakcija i zakonske odredbe ( lanak 8. ZSPN) kojom se propisuje obveza prijave provoenja transakcije za koju se zna ili sumnja da je povezana s pranjem novca ili financiranjem terorizma prije obavljanja transakcije (uz naznaku roka u kojem e se obaviti) primjer deviznih doznaka jedan je od rijetkih u kojima je istu odredbu mogue provesti u cijelosti. Razlog tomu je vremenski period od nekoliko dana, nametnut principima bankarskog poslovanja, koji dozvoljava reakciju ovlaatene osobe i prijavu prije obavljanja transakcije dok je to kod drugih oblika bankarskog poslovanja nemogue.  lankom 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju regulira se postupak i sadr~aj Zahtjeva za izdavanje odobrenja za obavljanje mjenja kih poslova od strane HNB.  Viae o tome vidjeti u  HYPERLINK "http://www.hnb.hr/propisi/devizni-poslovi/h-uputa-za-odluku-mjenjacki-poslovi-2006.pdf?tsfsg=bdccf0ab9b3434d3a35da7e3ede8777d" \t "_blank" Uputi za primjenu Odluke o uvjetima i na inu na koji ovlaateni mjenja i obavljaju mjenja ke poslove (NN br. 24/2006, 28/2006).  Mogua povezanost metodologije pranja novca fizi kih i pravnih osoba mo~e se objasniti sljedeim primjerom: direktor tvrtke sklapa ugovor o kreditu s bankom u ime tvrtke, dajui nekretnine tvrtke kao hipoteku. Nakon toga daje nalog banci da isplati kredit na nerezidentne ra une tvrtke u inozemstvu, osnovom fiktivnih ra una. Naknadno se taj novac transferira na osobni ra un. Direktor ne podmiruje obveze po kreditu, a banka postaje vlasnik nekretnine po osnovi hipoteke.  Statisti ki pregled metodologije pranja novca sukladno pojedinim predikatnim djelima i tehnikama, a temeljem FATF izvjeaa 1998-2004 vidjeti u Reuter, P., Truman E. M. (2004) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Chasing-Dirty-Money-Anti-Money-Laundering/dp/0881323705/ref=pd_bbs_sr_6/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-6"Chasing Dirty Money: Progress on Anti-Money Laundering, Peterson Institute, Washington, str. 33.  Sve je vei broj djece registriran kao nezakoniti potroaa i droge, a koriste se i u svrhe nezakonite proizvodnje, distribucije i trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima, ato povla i neposrednu opasnost i zahtjeva poduzimanje hitnih mjera za sprje avanje i ka~njavanje takvog ponaaanja.  Preuzeto iz Mitsilegas, V., (2003) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Counter-Measures-European-Union/dp/9041121315/ref=sr_1_15/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-15"Money Laundering Counter-Measures in the European Union: A New Paradigm of Security Governance Versus Fundamental Legal Principles (European Business Law and Practice), Kluwer Law International, The Hague, Netherlands, str 42.  Nakon 1945. godine UN nastoji razraditi osnove za strategiju koja se izmeu ostalog odnosi na prevenciju, reduciranje, lije enje i rehabilitaciju ovisnika o drogama kao predmetu razmatranja i dorade, odnosno temelja za izradu Konvencije UN.  Konvencija UN se bavi nezakonitim aktivnostima, za razliku od obje Konvencije iz 1961. i 1971. koje su usredoto ene prvenstveno na dozvoljene aktivnosti u odnosu na tr~iate kontroliranih tvari. Konvencija UN takoer zahvaa u prihode ste ene kaznenim djelom, sadr~i odredbe vezane za uzajamnu pravnu pomo i za brzo izru enje osoba koje se bave nedopuatenom trgovinom droge. Vidjeti viae Trehan, J., (2004) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Crime-Money-Laundering-Indian-Perspective/dp/904119939X/ref=sr_1_47/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-47"Crime and Money Laundering: The Indian Perspective, Kluwer Law International, The Hague, str. 23.  Vidjeti viae u Gilmore, W., C., (2004)  HYPERLINK "http://www.amazon.com/Dirty-Money-Evolution-International-Laundering/dp/9287154678/ref=sr_1_41/102-1227624-8138532?ie=UTF8&s=books&qid=1180715166&sr=8-41" Dirty Money: The Evolution of International Measures to Counter Money Laundering And the Financing of Terrorism, Council of Europe.  Preuzeto iz olovi, D., (1997), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980216903"Pranje novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930303812"Policija i sigurnost, 6 (1997), 5-6; str. 518.  Vidjeti viae u Mitsilegas, V., (2003) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Counter-Measures-European-Union/dp/9041121315/ref=sr_1_15/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-15"Money Laundering Counter-Measures in the European Union: A New Paradigm of Security Governance Versus Fundamental Legal Principles (European Business Law and Practice) , Kluwer Law International, The Hague, Netherlands.  Glavni tajnik UN Javier Perez de Cuelar saziva svjetsku konferenciju koja e se odr~ati u Be u od 17. do 26. lipnja 1987. u svrhu propisivanja novih mjera za rjeaenje sve veeg problema droga jer su postojea sredstva neadekvatna u borbi sa svim aspektima poaasti droge, uzrokovano kontaminacijom, korupcijom i slaboau same strukture druatva. Viae o tome United Nations, Economic and Social Council, Implementation and Development of International Instruments on the Control of Narcotic Drugs and Psyhotropic Substances, Preparation of a draft convention against illicit traffic in narcotic drugs and psychotropic substances, Report of the Secretary-General.   Nacrt predstavlja vrlo ambiciozan dokument koji navodi razli ita nastojanja UN poduzeta radi susprezanja tog svjetskog problema, a u etiri je poglavlja pokrio glavne aspekte suzbijanja zloupotrebe droge i nezakonite trgovine: prevenciju i smanjenje nezakonite potra~nje, kontrolu opskrbe, mjere protiv nezakonite trgovine te lije enje i rehabilitaciju . Preuzeto iz Stessens, G., (2005) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-International-Enforcement-Comparative/dp/0521781043/ref=sr_1_40/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-40"Money Laundering: A New International Law Enforcement Model (Cambridge Studies in International and Comparative Law), Cambridge University Press, Cambridge, str, 22-23.  Na donoaenje Nacrta, a time i na donoaenje Konvencije UN utjecalo je i nekoliko Rezolucija Generalne skupatine UN: Rezolucija 35/195 (1980), Rezolucija 36/168 (1981), Rezolucija 37/168 (1982), Rezolucija 38/93 (1983), Rezolucija 38/122. Viae o tome vidjeti u Mitsilegas, V., (2003) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Counter-Measures-European-Union/dp/9041121315/ref=sr_1_15/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-15"Money Laundering Counter-Measures in the European Union: A New Paradigm of Security Governance Versus Fundamental Legal Principles (European Business Law and Practice), Kluwer Law International, The Hague, Netherlands, str. 40.  U RH je ratificirana tek 1994. Vidjeti Odluku vlade o ratifikaciji Konvencije UN (NN-Meunarodni ugovori br. 4/1994.)  Sli no u Graham, T., Bell, E., Elliott, N, (2006) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Butterworths-Compliance-Graham/dp/0406932484/ref=pd_bbs_11/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-11"Money Laundering (Butterworth's Compliance Series), Butterworth-Heinemann, Wiltshire, str. 29.  Preuzeto iz Condemi, M.; De Pasquale, F., International profiles of the activity to prevent and combat money laundering, Italy, 2005, str. 42.  Preuzeto iz Bosanac (2001), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1810219906"Organizirani kriminalitet s posebnim osvrtom na pojmovno odreivanje, pojavnost i normativno reguliranje pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1801120801"Hrvatska pravna revija 1(2001),2; str. 92.  Preuzeto iz Graham, T., Bell, E., Elliott, N, (2006) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Butterworths-Compliance-Graham/dp/0406932484/ref=pd_bbs_11/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-11"Money Laundering (Butterworth's Compliance Series), Butterworth-Heinemann, Wiltshire, str. 29.  Konvencija UN obvezuje viae od 160 zemalja. S obzirom na zahtjev za kriminalizacijom pranja novca samog po sebi, ona obvezuje svaku dr~avu pristupnicu da zakonom zabrane aktivnosti prodaje droge uklju ujui stjecanje, prodaju, zavjeru, pomaganje i poticanje te omoguavanje po injenja kaznenog djela zlouporabe opojnih droga. Uklju ena je i sveobuhvatna definicija pranja novca kao osnova kasnije legislative.  Preuzeto iz Savona, E., (1997) HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980310107"Responding to money laundering : international perspectives, Harwood Academic Publishers, Amsterdam, str. 122.  U tom e se smislu kao kazneno djelo propisati proizvodnja, prerada, priprema, ponuda, distribucija, prodaja, isporuka, posredovanje, transport, uvoz ili izvoz bilo koje opojne droge te uzgoj, posjedovanje ili kupnja opojnih droga ili psihotropnih tvari. Kaznenim djelo se smatra i proizvodnja, transport ili distribucija opreme, materijala ili Konvencijom UN to no ozna enih tvari, kao i organiziranje ili financiranje radnji koje potpadaju pod bilo koje od navedenih kaznenih djela, te javno poticanje ili navoenje, odnosno sudjelovanje, udru~ivanje ili urota radi po injenja, pokuaaja, pomoi ili davanja savjeta pri po injenju navedenih kaznenih djela. Namjera ovog lanka je obuhvatiti sve sudionike lanca zlouporabe droge, a posebno najviaeg kriminalnog miljea.  Vrlo je zna ajno da pravna regulativa bude ujedna ena kako bi se onemoguilo da kriminalne organizacije koriste pojedine zemlje sa slabijom financijskom disciplinom po pitanju sprje avanja pranja novca. Viae o tome vidjeti u Meatrovi (2002), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1430402026"Legalizacija nelegalno ste enog kapitala HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930303812"Policija i sigurnost - 11(2002), 1-3; str. 147-148.  Preuzeto iz Mitsilegas, V., (2003) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Counter-Measures-European-Union/dp/9041121315/ref=sr_1_15/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-15"Money Laundering Counter-Measures in the European Union: A New Paradigm of Security Governance Versus Fundamental Legal Principles (European Business Law and Practice) , Kluwer Law International, The Hague, Netherlands, str. 43.  Dok su temeljito iscrpljeni prekraaji povezani s nezakonitom prodajom droge, otpadaju i najmanje inicijative koje pokrivaju nasilne zlo ine, teroristi ka djela, organizirani zlo in i druga djela koja nisu povezana s prekraajima vezanim za drogu, a generiraju ogromne profite. Konkretnije, Konvencija UN obvezuje dr~ave da kriminaliziraju skoro svaki mogui aspekt proizvodnje, uzgajanja, raspa avanja prodaje ili posjedovanja nezakonitih droga. Viae o tome vidjeti u Savona, E., (1997) HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980310107"Responding to money laundering: international perspectives, Harwood Academic Publishers, Amsterdam, str 122.  Preuzeto iz Meatrovi (2002), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1430402026"Legalizacija nelegalno ste enog kapitala, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930303812"Policija i sigurnost, 11(2002),1-3; str.147-148.  Prva alineja predstavlja kazneno djelo sakrivanja ili  prekrivanja velom , a druga kazneno djelo stjecanja. Vidjeti viae u Novoselec (1996), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1961127903"Slabosti novoga rjeaenja, Tvrtka (1996), 9; str. 41-42.  Ova je definicija pranja novca postala temelj za definiranje pojma pranja novca u drugim meunarodnim propisima kao ato je npr. Prva, Druga i Trea direktiva, a 1. Preporuka FATF ak decidirano navodi obvezu kriminaliziranja kaznenog djela pranja novca temeljem Konvencije UN.   O postojanju svijesti, namjere ili cilja kao elemenata spomenutih radnji mo~e se zaklju iti temeljem objektivnih injeni nih okolnosti . Preuzeto iz Zakona o potvrivanju Konvencije UN (NN - Meunarodni ugovori 14/90).  Djelo se smatra  posebno ozbiljnim ukoliko je vezano za slijedee okolnosti: pripadnost organiziranoj grupi kriminalaca, umijeaanost u druge meunarodne organizirane kriminalne aktivnosti ili nezakonite radnje, upotreba vatrenog oru~ja, viktimizacija ili koriatenje maloljetnika, po injenje prekraaja u kaznenoj instituciji ili instituciji za preodgoj te injenicu da je osoba prethodno osuivana u zemlji ili inozemstvu.  S obzirom da se radi o problemu droge koji je i medicinske naravi, predvia se mogunost, osim osude ili kazne, da se okrivljenog podvrgne lije enju, edukaciji i njezi nakon lije enja, rehabilitaciji te socijalnoj reintegraciji.  Za razliku od Konvencije VE, Konvencija UN je sveobuhvatan instrument suradnje, uklju ujui sve oblike meunarodne suradnje izmeu sudova u kaznenim predmetima i izru enje koje takoer nije propisano Konvencijom VE.  Vidjeti viae u Savona, E., (2004), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Responding-Money-Laundering-International-Perspectives/dp/9057021110/ref=sr_1_44/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-44"Responding to Money Laundering: International Perspectives, Harwood Academic Publishers, London i Heraak G. (1995), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1960322917"Borba protiv organiziranog kriminala i pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930303812"Policija i sigurnost  4 (1995), 3.  Preporuka R(80)10 od 27. lipnja 1980. upuuje na problematiku iz dviju meunarodnih europskih konvencija 1957. godine: Europske konvencije o izru enju i Europske konvencije o uzajamnoj pravnoj pomoi u kaznenim predmetima. Preporuka predstavlja jedno od najranijih meunarodnih priznanja injenice da se zlo in uvukao u svjetske financijske institucije. Suatina Preporuke su zapravo upozorenja bankara o mogunostima iskoriatavanja banaka u svrhu sakrivanja nezakonitih prihoda, zbog ega ih poziva na provoenje principa  know your customer (KYC).  O samom sadr~aju Preporuke 80(101) vidjeti viae na www.coe.int  Nilsson, H., G., (1991), The Council of Europe Laundering Convention: A Recent Example of a Developing International Criminal Law , Criminal Law Forum, vol. 2, no.3, p. 423. preuzeto iz Mitsilegas, V., (2003) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Counter-Measures-European-Union/dp/9041121315/ref=sr_1_15/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-15"Money Laundering Counter-Measures in the European Union: A New Paradigm of Security Governance Versus Fundamental Legal Principles (European Business Law and Practice) , Kluwer Law International, The Hague, Netherlands, str. 44.  Konvencija VE je od 8. studenoga 1990. otvorena za potpisivanje, uklju ujui i dr~ave koje nisu lanice Vijea Europe, a na snagu stupa 1993. U sastavu ima ukupno 37 europskih dr~ava lanica.  S jedne su strane stru njaci pokuaavali, koliko je god to bilo mogue, koristiti jednaku terminologiju i sustavni pristup, a s druge su strane istra~ivali mogunosti uvoenja veih obveza od onih u Konvenciji UN, pod uvjetom da e nova Konvencija  s obzirom na injenicu da je otvorena i za druge dr~ave koje nisu lanice Vijea Europe  djelovati u sklopu manjih zajednica dr~ava koje imaju sli na stajaliata. Viae o tome vidjeti u Council of Europe, Explanatory Report on the Convention on Laundering, Search, Seizure and Confiscation of the Proceeds from Crime, CoE, Strasbourg, 1990. i Mitsilegas, V., (2003) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Counter-Measures-European-Union/dp/9041121315/ref=sr_1_15/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-15"Money Laundering Counter-Measures in the European Union: A New Paradigm of Security Governance Versus Fundamental Legal Principles (European Business Law and Practice), Kluwer Law International, The Hague, Netherlands, str. 45.  Preuzeto iz Savona, E., (2000), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Responding-Money-Laundering-International-Perspectives/dp/9057021110/ref=sr_1_44/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-44"Responding to Money Laundering: International Perspectives, Harwood Academic Publishers, Amsterdam, str. 129.  Preuzeto iz u Muller , W., H., Kalin , C., H., Goldsworth, J., G., (2007), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Anti-Money-Laundering-International-Law-Practice/dp/0470033193/ref=sr_1_38/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-38"Anti-Money Laundering: International Law and Practice, John Wiley & Sons, Chichester, str. 63.  Na taj na in Vijee isti e svoju namjeru da Konvencija VE slu~i suzbijanju svih oblika te~ih kaznenih djela, osobito onih koji se odnose na drogu, trgovinu oru~jem, terorizam ili onih koji donose velike profite.  Vidjeti viae u DeGabrielle, C., (2001), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1811212909"Meunarodni napori Sjedinjenih Ameri kih Dr~ava u borbi protiv pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1941219803"Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 8(2001), 2; str. 202.  Zapravo je jedan od glavnih ciljeva Konvencije VE upravo uspostavljanje meunarodne suradnje u podru ju pomoi pri istrazi, privremenom oduzimanju i konfiskaciji prihoda od svih te~ih kaznenih djela, s naglaskom na prodaju oru~ja i droge, terorizam, prodaju ljudi te drugih kaznenih djela koja rezultiraju velikom zaradom.  lanak 6. stavak 4. Konvencije VE glasi:  Svaka stranka mo~e, u vrijeme potpisivanja ili polaganja svoje isprave o ratifikaciji, prihvatu, odobrenju ili pristupanju, izjavom upuenom glavnom tajniku Vijea Europe, izjaviti da se stavak 1. ovog lanka odnosi samo na utvrena kaznena djela ili kategorije takvih djela navedenih u izjavi .  Slijedom toga, Council Join Act 98/699/JHA i Council Framework (2001/500/JHA) ograni avaju takvo ograivanje lanicama Europske Unije na podru ju primjene pranja novca u najmanju ruku na teaka kaznena djela (npr. kaznena djela ka~njiva zatvorom od najviae jedne godine odnosno najmanje iznad 6 mjeseci). Vidjeti viae Unger, B., (2007), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Amounts-Effects-Money-Laundering-Brigitte/dp/1847202233/ref=sr_1_32/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700937&sr=8-32"Amounts and Effects of Money Laundering, Edward Edgar Publishing, Cheltenham, str. 23.  Gilmore W.C., (1999), Dirty Money: The Evolution of Money Laundering Counter-Measures (2nd edition), Council of Europe Publishing, Strasbourg, str. 127, preuzeto iz Mitsilegas, V., (2003) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Counter-Measures-European-Union/dp/9041121315/ref=sr_1_15/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-15"Money Laundering Counter-Measures in the European Union: A New Paradigm of Security Governance Versus Fundamental Legal Principles (European Business Law and Practice), Kluwer Law International, The Hague, Netherlands, str. 46.  Preuzeto iz Savona, E., (2000), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Responding-Money-Laundering-International-Perspectives/dp/9057021110/ref=sr_1_44/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-44"Responding to Money Laundering: International Perspectives, Harwood Academic Publishers, Amsterdam, str. 129.  Preuzeto iz Zakona o potvrivanju Konvencije o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda ste enog kaznenim djelom (NN 14/97).  Kao osnovnu zamisao svog pravnog sustava svaka stranka mora kriminalizirati 1) stjecanje, posjedovanje ili uporabu imovine za koju se zna da je u vrijeme primanja predstavljala nezakoniti prihod, i 2) sudjelovanje u izvraenju, udru~ivanje ili zavjeru radi izvraenja, pokuaaj izvraenja i pomaganje, poticanje, olakaavanje i davanje savjeta u izvraenju bilo kojeg od gore navedenih kaznenih djela. Vidjeti viae u Savona, E., (2000), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Responding-Money-Laundering-International-Perspectives/dp/9057021110/ref=sr_1_44/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-44"Responding to Money Laundering: International Perspectives, Harwood Academic Publishers, Amsterdam, str. 130-131.  Zakonom o izmjenama i dopunama KZ (NN 129/00) proairena je lista predikatnih kaznenih djela koja su osnova za procesuiranje kaznenog djela iz lanak 279. KZ, stoga i prema hrvatskom zakonodavstvu sva kaznena djela koja generiraju profit mogu biti predikatna djela za pranje novca ("all crimes approach").  Konvencija VE a~urirana je 2001. usvajanjem Okvirne odluke Official Journal L 182, 5.7.2001.  Varaavska konvencija je donesena 19. travnja 2005.  26. Preporuka FATF glasi:  Dr~ave trebaju osnovati financijsko-obavjeatajnu jedinicu koja e djelovati kao dr~avno srediate za primanje (i, ako je dopuateno, zahtijevanje), analizu i prosljeivanje obavijesti o sumnjivim transakcijama i ostalih podataka o moguem pranju novca ili financiranju terorizma. FIU treba imati redovit pristup, izravan ili neizravan, financijskim administrativnim i sigurnosnim podacima tijela za provoenje zakona koji su joj potrebni za uredno izvraavanje zadataka, uklju ujui analizu sumnjivih transakcija .  Zahtjev za dostavom podataka mo~e se i odbiti, ali samo u slu aju: ako bi predmetna informacija mogla dovesti do ometanja kaznene istrage koja se provodi u zemlji kojoj je zahtjev upuen; kada bi otkrivanje informacije nedvojbeno bilo u nesrazmjeru s legitimnim interesima neke fizi ke ili pravne osobe u zemlji kojoj je zahtjev upuen ili ako bi se po kojoj drugoj osnovi kosilo s temeljnim na elima domaeg prava u zemlji kojoj je zahtjev upuen. U svakom od ovih slu ajeva odbijanje mora biti primjereno obrazlo~eno.  Svaka stranka mo~e ograni iti takvu mjeru na slu ajeve u kojima je podnesena prijava o sumnjivoj transakciji, a najdu~e trajanje obustave ili uskrate pristanka za transakciju podlije~e mjerodavnim odredbama nacionalnog zakona. Ova je odredba temelj zakonske regulative sumnjivih transakcija u lancima 67-72. Zakona o sprje avanju pranja novca i financiranja terorizma (NN 87/08).  Temeljem lanka 46. Varaavske konvencije svaki zahtjev mora biti popraen sa~etim prikazom injenica koje bi mogle biti od va~nosti za obradu ili analizu informacija, odnosno za istragu koju provode FIU glede financijskih transakcija pranja novca te uklju enih fizi kih i pravnih osoba.  Zanimljivo je istaknuti injenicu da KZ lankom 279. propisuje kazneno djelo pranja novca pod nazivom  prikrivanje protuzakonito dobivenog novca .  Lista predikatnih kaznenih djela: sudjelovanje u grupi koja se bavi organiziranim kriminalom i reketarenjem; terorizam (uklju ujui i financiranje terorizma); trgovina ljudima i krijum arenje ljudi; seksualno iskoriatavanje (uklju ujui seksualno iskoriatavanje djece); nezakonita trgovina drogama i psihotropnim tvarima; nezakonita trgovina oru~jem; nedopuatena trgovina ukradenom i drugom robom; korupcija i mito; prijevara; krivotvorenje novca; zlo in protiv prirode; ubojstvo, nanoaenje teakih tjelesnih ozljeda; otmica; nezakonito zadr~avanje te uzimanje talaca; plja ka ili kraa; krijum arenje; iznuivanje; krivotvorenje; piratstvo i upueni ko trgovanje (op. a. protuzakonite transakcije vrijednosnim papirima na osnovu povjerljivih internih informacija dostupnih lanu burze).  Preuzeto iz lanka 9. stavak 4. Varaavske konvencije.  Prema tome, dozvoljen je odreeni stupanj oscilacije zemlje potpisnice s obzirom na suatinu onog ato predstavlja predikatno djelo i slijedom toga zna aja pranja novca. Meutim, kao glavna zna ajka Konvencije VE ipak ostaje  aira definicija pranja novca kroz 20 kategorija predikatnih djela zajedni kih dr~avama potpisnicama koja se trebaju smatrati predikatnim djelima u svrhu pranja novca, zbog ega ne mogu biti isklju ena od podru ja primjene kaznenog djela pranja novca . Preuzeto iz Unger, B., (2007), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Amounts-Effects-Money-Laundering-Brigitte/dp/1847202233/ref=sr_1_32/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700937&sr=8-32"Amounts and Effects of Money Laundering, Edward Edgar Publishing, United Kingdom, str. 23-24.  Za primjer se mo~e uzeti porezna utaja. Iako ona ne potpada pod 20 kategorija predikatnih djela navedenih u popisu dodatka Varaavske Konvencije, kazneno gonjenje e i dalje ovisiti o pristupu svake pojedine dr~ave. S obzirom da porezna utaja nije kazneno djelu u svim dr~avama, u praksi se mo~e dogoditi da, na primjer, ukoliko je pranje novca izvraeno u Francuskoj sa sredstvima koja proizlaze iz porezne utaje u `vicarskoj, Francuska nee moi pokrenuti kazneni postupak zbog pranja novca, osim ako `vicarska odlu i navesti utaju poreza kao predikatno djelo. Vrlo je malo vjerojatno da e se to i dogoditi jer je prema zakonu `vicarske porezna utaja prekraaj, a ne kazneno djelo.Vidjeti viae u Unger, B., (2007), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Amounts-Effects-Money-Laundering-Brigitte/dp/1847202233/ref=sr_1_32/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700937&sr=8-32"Amounts and Effects of Money Laundering, Edward Edgar Publishing, United Kingdom, str. 25.  lanak 9. stavak 2. Varaavske konvencije, odnosno lanak 6. stavak 2. Konvencije VE.  Vidjeti viae u Unger, B., (2007), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Amounts-Effects-Money-Laundering-Brigitte/dp/1847202233/ref=sr_1_32/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700937&sr=8-32"Amounts and Effects of Money Laundering, Edward Edgar Publishing, United Kingdom, str. 25.  Vidjeti viae u lanku 13. Varaavske konvencije.  Drugi naziv za FATF je GAFI (Le Groupe d'Action financire)  Vidjeti viae na www.fatf.hr  Preuzeto iz Graham, T., Bell, E., Elliott, N, (2006) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Butterworths-Compliance-Graham/dp/0406932484/ref=pd_bbs_11/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-11"Money Laundering (Butterworth's Compliance Series), Butterworth-Heinemann, London, str. 30.  Prije tog izvjeaa FATF je izradio tzv. Prvo izvjeae o pranju novca (Strasbourg, 7. velja e 1990.) opisano kao  jednostavno najiscrpnije, zna ajno i sna~no meunarodno o itovanje o pranju novca do sada . Preuzeto iz Savona, E., (2000), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Responding-Money-Laundering-International-Perspectives/dp/9057021110/ref=sr_1_44/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-44"Responding to Money Laundering: International Perspectives, Harwood Academic Publishers, Amsterdam, str. 132. FATF je u to vrijeme imao 28 lanica, dr~ava koje su predstavljale 80% od 500 najveih svjetskih banaka. U vrijeme izrade izvijeaa samo je nekoliko dr~ava kriminaliziralo pranje novca.  Ibidem str. 133.  Ibidem  4. Preporuka FATF nudi alternativni pristup kriminalizaciji pranja novca baziran na svim teakim kaznenim djelima i/ili svim kaznenim djelima koja stvaraju zna ajne nezakonite prihode, odnosno samo na nekim kaznenim djelima. U svakom slu aju Preporuka ostavlja mnogo prostora za tuma enje, elasti na je u svojoj primjeni, a ne navodi detalje. Takav stav nije teako shvatiti uzimajui u obzir da u to vrijeme joa uvijek nije stupila na snagu Konvencija VE koja je ve sama po sebi nudila preciznija rjeaenja i odgovore na ovaj problem.  Prepoznajui vitalnu va~nost poduzimanja mjera i u suzbijanju financiranja terorizma, FATF 2001. razvija standarde suzbijanja financiranja terorizma. Odobreno je joa 9 Preporuka sprje avanja financiranja terorizma koje, povezane s 40 Preporuka u vezi pranja novca, ine temeljni okvir za otkrivanje, sprje avanje i zaustavljanje financiranja terorizma i teroristi kih djela.  Vidjeti viae u Hubbard, R., W., ODonnell, F., Murphy, D., (2004), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Proceeds-Robert-Hubbard/dp/1552210715/ref=sr_1_13/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-13"Money Laundering and Proceeds of Crime, Irvin Law, Toronto, Ontario.  FATF je od samog trenutka osnivanja predstavljao nastojanje da se usvoje i implementiraju mjere osmialjene protiv prodiranja nezakonito ste enih sredstava u financijski i nefinancijski sustav. Kako bi se osiguralo da Preporuke prate trendove i evoluciju pranja novca, a kasnije i financiranja terorizma, inicijalnih 40 Preporuka revidirano je 1996. i 2003., ime su udareni temelji sustava sprje avanja pranja novca i namjena njihove univerzalne primjene.   Preinaka Preporuka FATF poprimila je svoj kona an oblik na XIV Planetarnom sastanku (u Berlinu, lipanj 2003.) gdje su usvojeni novi standardi prevencije i suzbijanja pranja sredstava pribavljenih na nezakoniti na in i financiranja meunarodnog terorizma . Preuzeto iz Condemi, M., De Pasquale, F., (2005), International profiles of the activity to prevent and combat money laundering, Ufficio Italiano dei Cambi, Roma, Italy, str. 401.  S obzirom da je jedan od ciljeva provoenja navedenih mjera zaatita javnog morala i osiguravanje stabilnosti i integriteta financijskog sustava, takve mjere ne smiju nametati neopravdana ograni enja upravo radi o uvanja spomenutih ciljeva.  1-2. Preporuka. Posebno je va~an tretman predikatnih kaznenih djela, opisan u 1. Preporuci  3. Preporuka  13-16. Preporuka. Zaatita rukovoditelja i djelatnika financijskih institucija predviena je 14. Preporukom, dok se 16. Preporukom zahtjeva primjena 13.-15. i 21. Preporuke na nefinancijski sektor i struke.  17-20. Preporuka. 17. se Preporukom zahtjeva primjena razmjernih i dovoljno visokih kazni, 18. Preporukom zabranjuje odnos sa shell bankama, a 19. Preporukom predvia centralizacija prikupljenih podataka uz informati ku podraku.  21-22. Preporuka.  23-25. Preporuka.  26-32. Preporuka. 26. Preporuka se posebno isti e zbog zahtjeva za uspostavljanjem FIU u svim zemljama.  33-34. Preporuka  36-39. Preporuke naglaaavaju nu~nost u inkovite, opse~ne i brze meunarodne suradnje.  40. Preporuka.  Pritom treba uzeti u obzir da 9. Preporuka jasno govori da se sve obveze vezane za financijski sektor trebaju primijeniti i na nefinancijski sektor.  Usklaenje s Preporukama FATF veim se djelom odnosilo na poja ani oprez prilikom otvaranja viae ra una jednog korisnika, kod polaganja gotovine ili transfera sredstava iz zemalja poznatih po trgovini drogom, kod sumnjivog mijenjanja apoena ili estog konvertiranja valute i sl.  Problem definiranja sumnjivih transakcija mo~e se jednim djelom poistovjetiti s problemom definiranja povezanih transakcija jer ih je po samoj prirodi vrlo teako smjestiti u odreene kalupe i zadati im definicijom nu~na ograni enja. U tom e smislu Preporuke i zakoni kojima se regulira materija sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma na elasti an na in pribli~iti strukturu predmetnih transakcija, ali e ostaviti podzakonskim aktima obveznika, procedurama postupanja i metodologijama pojedinih segmenata djelovanja da svaki u svojem podru ju definiraju mogunost sumnje i na in postupanja u zakonom zadanim rokovima.  Razlike i demonstraciju izmjena Preporuka, kao odgovor na evoluciju meunarodnih standarda, opisuje Tabela 1-4 Hubbard , R., W., Odonnell , F., Murphy, D., (2004) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Proceeds-Robert-Hubbard/dp/1552210715/ref=sr_1_13/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-13"Money Laundering and Proceeds of Crime, Irvin Law, str. 44-45.  Vidjeti viae u Hubbard , R., W., Odonnell , F., Murphy, D., (2004) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Proceeds-Robert-Hubbard/dp/1552210715/ref=sr_1_13/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-13"Money Laundering and Proceeds of Crime, Irvin Law, str. 31-43.  Npr. revidirana 12. Preporuka dodaje agencije za nekretnine, trgovce plemenitim metalima, odvjetnike, javne bilje~nike i ra unovoe. Okvirnu obvezu primjene preporuka na financijski i nefinancijski sektor navode 9., 10. i 11. Preporuka iz 1990., odnosno preporu uju njihovu primjenu ato je mogue aire. Mogua pomo pri tome bila bi izrada liste nebankarskih financijskih institucija i drugih profesija koje su u funkciji financijskih posrednika. Preporuke iz 1996. pru~aju viae informacija o prirodi nefinancijskih institucija, dok su Preporuke iz 2003. pru~ile detaljan opis i sadr~aj djelatnosti svake od tih nefinancijskih institucija koje bi trebale podlijegati obvezi prijavljivanja gotovinskih i sumnjivih transakcija nadle~nom tijelu.  Direktivom 2006/70/EZ utvrene su provedbene mjere za Treu direktivu u vezi definicije  politi ki izlo~ene osobe i tehni kim kriterijima za pojednostavljene postupke uvida u poslovanje stranke i za osloboenje na temelju financijske aktivnosti koja se provodila na povremenoj ili vrlo ograni enoj osnovi.  Preuzeto iz Hubbard , R., W., ODonnell , F., Murphy, D., (2004) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Proceeds-Robert-Hubbard/dp/1552210715/ref=sr_1_13/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-13"Money Laundering and Proceeds of Crime, Irvin Law, Toronto, Ontario 39. - 41.  Preuzeto iz Schott, P., A., (2004), Reference Guide to Anti-Money Laundering and Combating the Financing of Terrorism, The World Bank, Washington, str. III-9.  Preuzeto iz Hubbard , R., W., ODonnell , F., Murphy, D., (2004) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Proceeds-Robert-Hubbard/dp/1552210715/ref=sr_1_13/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-13"Money Laundering and Proceeds of Crime, Irvin Law, Toronto, str. 37.  Navedene metode prijenosa novca obraene su Specijalnim preporukama VI, VII i VIII. Viae o tome vidjeti u Muller, W., H., Kalin, C., H., Goldsworth, J., G., (2007) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Anti-Money-Laundering-International-Law-Practice/dp/0470033193/ref=sr_1_38/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-38"Anti-Money Laundering: International Law and Practice, John Wiley & Sons, Chichester, str. 75.  Implementacija u ovom kontekstu obuhvaa donoaenje mjera radi provoenja zahtjeva nazna enih u UN-ovoj konvenciji i Rezoluciji Vijea sigurnosti UN. Mjere mogu biti utemeljene na zakonu, propisu, uredbi ili bilo kojem odgovarajuem aktu sukladno domaem zakonodavstvu.  Radi se o pet Rezolucija Vijea sigurnosti UN-a: (S/RES/1267(1999), S/RES/1269 (1999), S/RES1333 (2000), S/RES1373 (2001) i S/RES1390 (2001).  II Specijalna preporuka nadograuje se na IV Specijalnu preporuku sa zahtjevom da se kaznena djela financiranja terorizma definiraju kao kaznena djela za pranje novca, na taj im na in dajui veu te~inu.  III Specijalna preporuka naglaaava da bi svaka dr~ava trebala imati ovlaatenje zamrzavanja sredstva ili imovine terorista i teroristi kih organizacija te onih koji ih financiraju, ovlaatenje privremenog oduzimanja profita i imovine namijenjene za teroristi ke aktivnosti, odnosno ovlaatenje trajnog oduzimanja (konfiskacije) imovine namijenjene za terorizam ili financiranje terorizma, financiranje teroristi kih aktivnosti ili za teroristi ke organizacije. Vidjeti viae http:// www.fatf.hr.  `to se ti e izraza sumnja i osnovana sumnja, razlika je u stupnju mentalne sigurnosti koja bi mogla oblikovati temelj za prijavu transakcije. Prvi izraz sumnja odnosi se na prijavu nadle~nim organima u situaciji u kojoj financijska institucija sumnja da sredstva potje u ili su namijenjena za teroristi ke aktivnosti  to je subjektivni standard. Zahtjev za prijavom transakcije u trenutku postojanja osnovane sumnje da sredstva potje u ili su namijenjena za teroristi ke aktivnosti je objektivan standard i u skladu je s ciljem 15. Preporuke. Vidjeti viae http:// www.fatf.hr.  U smislu V Specijalne preporuke dr~ave trebaju omoguiti razmjenu informacija koje se ti u financiranja terorizma s drugim dr~avama kroz mehanizme meunarodne kaznenopravne pomoi (ili drugim mehanizmima), posebnim mjerama uskratiti  sigurne luke pojedincima uklju enim u financiranje terorizma, razraditi postupak dozvole za njihovo izru enje te osigurati da se tvrdnja o politi koj motivaciji ne priznaje kao razlog odbijanja zahtjeva za izru enjem osoba navodno uklju enih u financiranje terorizma. Vidjeti viae http:// www.fatf.hr.  Svrha VI Specijalne preporuke o ituje se u nametanju mjera sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma u svim oblicima transfera novca i vrijednosti. Fizi ke i pravne osobe koje nude usluge prijenosa novca/vrijednosti uklju ujui i neformalne sustave i mre~e potrebno je registrirati i licencirati, ali i osigurati mogunost nametanja sankcija i sprje avanje ishoenja dozvole ili registracije u slu aju nezadovoljavanja propisanih uvjeta. Predmetni subjekti du~ni su zadovoljiti uvjete propisane 10.-12. i 15. Preporukom. Vidjeti viae http:// www.fatf.hr.  U ovom kontekstu fizi ke i pravne osobe uklju uju agente koji pru~aju uslugu prijenosa novca ili vrijednosti obuhvaajui i prijenos kroz neslu~beni sustav ili mre~u.  Preporuke koje se odnose na bankarske i nebankarske financijske institucije uklju uju kao minimum 10.,11.,12. i 15. Preporuku. Druge primjenjive Preporuke uklju uju 13., 14.,16.-21. te 26.-29.Preporuku.  U svrhu VII Specijalne preporuke, financijske institucije uklju uju posebice banke, mjenja nice i institucije koje se bave doznakama novca, iako takvim zahtjevima u odreenim jurisdikcijama mogu podlijegati i druge financijske institucije (npr. burze, osiguravajue kue itd.).  Izraz poveana kontrola u VII Specijalnoj preporuci ozna ava detaljno preispitivanje transakcije kako bi se odredilo da li odreeni kriteriji koji se odnose na tu transakciju ine transakciju sumnjivom (porijeklo u zemlji poznatoj po pru~anju  sigurnih luka teroristima i teroristi kim organizacijama) i tako jam iti eventualnu prijavu nadle~nim organima. Vidjeti viae http:// www.fatf.hr.  Za primjenu VII Specijalne preporuke donesena je Uredba 1781/2006 kojom se propisuje obveza da informacije o nalogodavatelju prate transfer novca, u cilju sprje avanja, istra~ivanja i otkrivanja pranja novca te financiranja terorizma (1. sije nja 2007.). Uredba 1781/2006 propisuje obvezu prikupljanja potpunih informacija o osobi koja je dala nalog da se transakcija izvrai te verifikaciju istih. Nadalje, navodi obvezu uvanja podataka i svih informacija dobivenih o nalogodavatelju, suradnju s tijelima koja sudjeluju u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma te propisivanje preventivnih i djelotvornih kazni, kao i provoenje u inkovitog nadzora.  Kako bi se sprije ilo iskoriatavanja pravnih osoba, a naro ito neprofitnih organizacija kao pokria ili sredstva putem kojeg e se lakae financirati teroristi ke aktivnosti, potrebno je osigurati preispitivanje zakonskog okvira predmetnih institucija, posebno neprofitnih organizacija, kako ne bi bile zloupotrebljavane za financiranje terorizma. Na taj bi se na in izbjeglo i zamrzavanje imovine ili prikrivanje transfera zakonitih sredstava teroristi kim organizacijama.  Osam Specijalnih preporuka o financiranju terorizma je prihvaeno od strane FATF u studenom 2001, a posljednja IX Specijalna preporuka usvojena je tek na plenarnom sastanku odr~anom 22. listopada 2004.  Detaljne odredbe o kontroli ulaska i izlaska gotovine iz EU donosi Uredba 1889/2005. Vidjeti viae supra u Poglavlju 3.9.  U cilju prevencije pranja novca u bankarskom i openito financijskom sektoru Bazelska na ela (1988.) razrauju pitanje identifikacije klijenta, uvanja podataka, tehnoloake podrake i izobrazbe djelatnika te usklaivanje sa zakonodavstvom i osnovnim odrednicama tijela provedbe zakona. Vidjeti viae u Commonwealth Secretariat, (2006)  HYPERLINK "http://www.amazon.com/Combating-Money-Laundering-Terrorist-Financing/dp/0850928427/ref=sr_1_46/102-1227624-8138532?ie=UTF8&s=books&qid=1180715166&sr=8-46" Combating Money Laundering and Terrorist Financing: A Model of Best Practice for the Financial Sector, the Professions and Other Designated Business, London, str. 23.  Za razliku od Konvencije UN i Konvencije VE, Prva direktiva predstavlja prvi sveobuhvatni preventivni pristup problemu pranja novca. U tom svijetlu, Prva direktiva zavraava tamo gdje Konvencija VE po inje, odnosno s kriminalisti kom istragom. Vidjeti viae u Gilmore, W., C., (2004)  HYPERLINK "http://www.amazon.com/Dirty-Money-Evolution-International-Laundering/dp/9287154678/ref=sr_1_41/102-1227624-8138532?ie=UTF8&s=books&qid=1180715166&sr=8-41" Dirty Money: The Evolution of International Measures to Counter Money Laundering And the Financing of Terrorism, Council of Europe, Strasbourg.  Izrada Prve Direktive (1991.) ukazuje i na njenu kontroverznost, ato potvruje i injenica da do 1996. nije usvojena od svih zemalja lanica EU. Do tada su Preporuke FATF ve bile a~urirane, a proalo je i vrijeme za prijedlog druge Direktive pred Vijeem Europske Unije.  Stoga ne iznenauje ato je proalo deset godina izmeu usvajanja Prve i Druge Direktive. Upravo je zbog toga Trea Direktiva izraena tek 2004., do kada se pretpostavilo da e veina glavnih kontroverznih pitanja biti ve rijeaena Preporukama FATF, ije su lanice takoer lanice EU . Preuzeto iz Graham, T., Bell, E., Elliott, N, (2006) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Butterworths-Compliance-Graham/dp/0406932484/ref=pd_bbs_11/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-11"Money Laundering (Butterworth's Compliance Series), Butterworth-Heinemann, Wiltshire, str. 31.  Preuzeto iz Savona, E., (2000), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Responding-Money-Laundering-International-Perspectives/dp/9057021110/ref=sr_1_44/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-44"Responding to Money Laundering: International Perspectives, Harwood Academic Publishers, Amsterdam, str. 42.  Ibidem  Nedugo zatim, ve 1996. FATF je revidirao svoje Preporuke kojima promovira stav o tome da bi svaka zemlja trebala proairiti kazneno djelo pranja novca s predikatnog djela prodaje droge na predikatna djela koja obuhvaaju teaka kaznena djela.  Takav stav odgovara sve veem utjecaju pranja novca na organizirani kriminal openito (a posebno na raspa avanje droge) kao i shvaanju da bi airok raspon predikatnih djela unaprijedio prijavljivanje sumnjivih transakcija te omoguio meunarodnu suradnju izmeu sudskih i policijskih tijela u razli itim zemljama.  lanak 12. Prve direktive doduae samo okvirno navodi obvezu da se njene odredbe proairuju u potpunosti ili djelomi no na zvanja i vrste poslova u koje nisu uklju ene samo kreditne ili financijske institucije i one koje se bave djelatnostima posebno pogodnim za pranje novca, ato predstavlja vrlo elasti nu odredbu bez konkretnog usmjerenja na odreena zvanja i vrste poslova. U duhu Druge direktive sasvim je jasan cilj ove odredbe, ali u vrijeme stupanja na snagu Prve direktive niti Preporuke FATF nisu stigle puno dalje u definiranju nefinancijskih institucija. U 9., 10. i 11. Preporuci iz 1990. spominje se obveza primjene Preporuka na sve nefinancijske institucije (openito), primjena Preporuka u ato veem obujmu te izrada liste nebankarskih financijskih institucija i drugih profesija koje posluju s gotovim novcem. Dakle, evidentna je neodreenost i elasti nost Prve direktive kao i detaljna razrada obveza pojedinih profesija koje donose Druga, a posebno Trea direktiva.  S jedne strane postoji mialjenje da Druga direktiva predstavlja usavraavanje odredaba Prve direktive i popunjavanje uo enih praznina proizaalih iz njene u inkovite provedbe (Muller , W., H., Kalin , C., H., Goldsworth, J., G., (2007) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Anti-Money-Laundering-International-Law-Practice/dp/0470033193/ref=sr_1_38/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-38"Anti-Money Laundering: International Law and Practice, John Wiley & Sons, Chichester, str. 61), a suprotni je stav da Druga direktiva dopunjuje Prvu koja je sadr~ajno zahtijevala brojne izmjene kako bi se popravili nedostaci, manjkavosti i viaezna nosti otkrivene u praksi (Gilmore, W., C., (2004)  HYPERLINK "http://www.amazon.com/Dirty-Money-Evolution-International-Laundering/dp/9287154678/ref=sr_1_41/102-1227624-8138532?ie=UTF8&s=books&qid=1180715166&sr=8-41" Dirty Money: The Evolution of International Measures to Counter Money Laundering And the Financing of Terrorism, Council of Europe, str. 201)  Zbog toga ato nije bila zamialjena kao instrument uspostavljanja sustava cjelokupne usklaenosti, nego smjernica koja dopuata dr~avama lanicama da izaberu vlastito ureenje i doseg navedenog cilja, najslabija to ka Prve direktive o ituje se u tome ato ne omoguava harmonizaciju pravnog sustava u cijelosti, ato je u vremenu globalizacije kriminala, a vezano uz to i pranja novca, nu~no.  Prva direktiva je obvezivala dr~ave lanice jedino na suzbijanje pranja prihoda ste enih od kaznenih djela vezanih uz droge. U razdoblju do donoaenja Druge direktive ve postoji trend koriatenja mnogo aire definicije pranja novca na temelju veeg raspona predikatnih kaznenih djela koja u sebi uklju uju i pranje novca, ato je vidljivo i iz revidiranih 40 Preporuka FATF (1996.). Upravo airi raspon takvih predikatnih djela olakaava izvjeatavanje o sumnjivim transakcijama kao i meunarodnu suradnju.  Vijee Europske unije usvojilo je 21. prosinca 1998. dokument o zajedni kom djelovanju 98/733/JHA kojim se sudjelovanje u kriminalnoj organizaciji u dr~avama lanicama Europske unije proglaaava kaznenim djelom. Aktivnosti kriminalnih organizacija navedene su lankom 1. navedenog dokumenta.  Misli se na teaku prijevaru prema definiciji iz lanka 1. stavak 1. i lanka 2. Konvencije o zaatiti financijskih interesa Europskih zajednica.  Dr~ave lanice imaju obvezu do 15. prosinca 2004. dopuniti definiciju kriminalne aktivnosti kako bi bila u skladu s definicijom teakog kaznenog djela iz dokumenta o zajedni kom djelovanju 98/699/JHA, odnosno do istog je datuma potrebno dostaviti prijedlog koji u ovom smislu dopunjuje Drugu direktivu.  Nefinancijske djelatnosti, odnosno profesije uklju uju prvenstveno revizore, ra unovoe i porezne savjetnike; agente za promet nekretninama; javne bilje~nike i druge samostalne pravne stru njake koji pru~aju pravne savjete kada sudjeluju u bilo kojoj financijskoj transakciji ili transakciji s imovinom (bilo da se radi o pomaganju u planiranju ili izvraavanju djela odnosno kupnji ili prodaji kao i djelovanju u ime i korist stranke).  Druga direktiva zauzima stav da postoje odreene nefinancijske aktivnosti koje su posebno ranjive po pitanju pranja novca, ato ih ini metom raznih zloupotreba.  Sli no Graham, T., Bell, E., Elliott, N, (2006) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Butterworths-Compliance-Graham/dp/0406932484/ref=pd_bbs_11/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-11"Money Laundering (Butterworth's Compliance Series), Butterworth-Heinemann, Wiltshire, str. 31-32.  Trea direktiva je usvojena 26.10.2005., objavljena 25.11.2005, a stupila je na snagu 15.12.2005. Prve mjere implementacije, sukladno lanku 40. stavak 2. Tree direktive Komisija je usvojila 15.6.2006., a dr~ave lanice EU bile su du~ne, sukladno lanku 45. iste, donijeti zakone, uredbe i administrativne odredbe potrebne za njezino provoenje najkasnije do 15.12.2007.  Prve dvije direktive opozvane su usvajanjem Tree direktive koja je mnogo opse~nija i predstavlja zna ajan korak prema sveobuhvatnijem pristupu, a uklju uje i 40 Preporuka FATF ime uspostavlja odreeni stupanj usklaenosti izmeu meunarodnih i europskih mjera u suzbijanju pranja novca. Viae o tome vidjeti u Unger, B., (2007), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Amounts-Effects-Money-Laundering-Brigitte/dp/1847202233/ref=sr_1_32/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700937&sr=8-32"Amounts and Effects of Money Laundering, Edward Edgar Publishing, United Kingdom, str. 22.  Ujedna eno zakonodavstvo ima veliku prednost pred usvajanjem pojedina nih i neusklaenih mjera dr~ava lanica EU, u cilju zaatite domaeg zakonodavstva, nespojive s funkcioniranjem unutraanjeg tr~iata i odredbama o vladavini zakona te opem interesu. Viae o tome u uvodu Tree direktive to ke 1-49.  Izmeu Druge i Tree direktive proteklo je samo etiri godine, dok je izmeu prve dvije direktive razlika punih deset godina.  Odredbe Tree direktive obuhvaaju pristup temeljen na riziku i zahtijevaju posebne postupke vezane za situacije visokog odnosno niskog rizika. Drugim rije ima, okolnosti slu aja utjecati e na poduzimanje posebnih postupaka prilagoenih riziku pranja novca ili financiranja terorizma, a u svojoj biti predstavljaju elasti nost implementacije ove Direktive. Viae o tome vidjeti u Muller, W., H., Kalin , C., H., Goldsworth, J., G., (2007) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Anti-Money-Laundering-International-Law-Practice/dp/0470033193/ref=sr_1_38/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-38"Anti-Money Laundering: International Law and Practice, John Wiley & Sons, Chichester, str. 62.  Posljednja Specijalna preporuka, deveta po redu, navodi opasnosti fizi kog prijenosa gotovine i vrijednosnih papira na donosioca preko dr~avne granice, a donesena je tek 22.10.2004.  Va~no je naglasiti da Druga direktiva zapravo predstavlja izmjene i dopune Prve direktive koja se donoaenjem Tree direktive, lankom 44., opoziva.  Ve i samim fizi kim poveanjem broja lanaka sa 18 na 47 vidna je razlika u razraenosti i novitetima materije, ato pridonosi i sadr~ajnim novinama.   Jedna od temeljnih zadaa civilnog druatva je poduzimanje aktivnosti na sprje avanju kriminalnih aktivnosti, osobito onih koje se provode organizirano. S obzirom na to da organizirane kriminalne aktivnosti rezultiraju prikupljanjem velikih iznosa nov anih sredstava, svako druatvo s pretenzijom za meunarodna udru~ivanja, prepoznaje zna enja poatovanja i kvalitetne primjene pravila za sprje avanje pranja novca . Preuzeto iz Jurak, Z., (2006), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1460711014"Sprje avanje pranja novca i financiranja terorizma prema novoj Smjernici Europske unije, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1421016002"Informator 54(2006), 5441-5442; str.15-16.  Trea direktiva se primjenjuje na kreditne i financijske institucije, pravne i fizi ke osobe koje djeluju u okviru svojih profesionalnih djelatnosti (revizori, ra unovoe, porezni savjetnici, javni bilje~nici i ostali neovisni pravni stru njaci, davatelji usluga povjereni kim druatvima ili poduzeima, zastupnici za nekretnine, druge fizi ke i pravne osobe koje trguju robom i kockarnice).  U svrhu provoenja Tree direktive, 1.8.2006. donesena je Direktiva 2006/70/EU vezano za definiciju  politi ki eksponirane osobe i tehni ke kriterije za pojednostavljene postupke uvida u poslovanje stranke i oslobaanje na temelju aktivnosti koja se provodila na povremenoj ili vrlo ograni enoj osnovi.  Odredbe Tree direktive o pravnim i fizi kim osobama koje trguju robom otvorile su vrata airokoj skupini iji e se tretman, sukladno svojim specifi nostima, prilagoditi odredbama Direktive. Kako bi u inkovito pratile djeluje li ta potencijalno velika skupina institucija i osoba u skladu s Treom direktivom, dr~ave mogu postupak praenja usmjeriti posebno na one fizi ke i pravne osobe koje trguju robom podlo~nom relativno visokom stupnju rizika od pranja novca ili financiranja terorima, u skladu s na elom nadzora temeljenog na stupnju rizika. S obzirom da su zakonodavstva dr~ava joa uvijek neusklaena, pojedina dr~ava mo~e usvojiti stro~e odredbe od onih iz Direktive kako bi se na odgovarajui na in nosila s opasnostima koje donose velika gotovinska plaanja.  Prelazak s  rule-based sustava koji je bio zastupan u prve dvije direktive na  risk-based sustav.  Odredbe o identifikaciji i verifikaciji stvarnog vlasnika nalaze se u lanku 3. i 36. te Poglavlju II. Tree direktive koje se odnosi na pitanje dubinske analiza stranke, kao i u uvodnom djelu to ke 9-13, 23 i 39.  lankom 3. Tree direktive propisuju se joa i definicije davatelja usluga povjereni kim druatvima i tvrtkama, politi ki eksponiranih osoba, poslovnog odnosa i fiktivne banke.  Teaka kaznena djela vezana za terorizam definirana su lancima 1-4. Okvirne odluke od 13. lipnja 2002. o suzbijanju terorizma (2002/475/JHA). S obzirom da zloupotreba financijskog sustava za usmjeravanje protupravnog ili ak istog novca u teroristi ke svrhe predstavlja jasnu opasnost za nepovredivost, ispravno djelovanje, ugled i stabilnost financijskog sustava, preventivne mjere Tree direktive trebaju obuhvaati ne samo rukovanje novcem pribavljenim na nezakonit na in, nego i prikupljanje novca ili imovine u teroristi ke svrhe.  Pojam droge definiran je lankom 3. Konvencije UN. Iako je pojam pranja novca u po etku obuhvaao samo kaznena djela vezana za droge, posljednjih je godina vidljiv trend proairenja njegove definicije na airi raspon glavnih (predikatnih) kaznenih djela. Takvim se definiranjem olakaava mogunost prijavljivanja sumnjivih transakcija i meunarodna suradnja na istom podru ju. Stoga bi definiciju teakog kaznenog djela trebalo uskladiti s definicijom iz Okvirne odluke Vijea 2001/500/PUP od 26. lipnja 2001. o pranju novca, prepoznavanju, pronala~enju, zaustavljanju, oduzimanju i zapljeni protupravno ste enih sredstava i novca.  Mo~e se rei da postoje tri vrste dubinske analize: redovna dubinska analiza koja propisuje primjenu mjera i njihov sadr~aj, te pojednostavljena i poja ana koje nameu ili izuzimaju od tog postupka odreene mjere ili institucije te se primjenjuju ovisno o stupnju rizika.  Provjera identiteta stranke i stvarnog vlasnika izvraava se prije uspostavljanja poslovnog odnosa ili provoenja transakcije, a samo izuzetno, kako se ne bi prekinulo normalno obavljanje posla, a postoji niski rizik od pranja novca i financiranja terorizma, tijekom uspostavljanja poslovnog odnosa. Viae o tome vidjeti u lanku 9. Tree direktive.  Podrobna definicija stvarnog vlasnika nalazi se u lanku 3. to ka 6. Tree direktive  Ukoliko nije mogue utvrdili i provjeriti identitet stranke ili stvarnog vlasnika, odnosno prikupiti podatke o svrsi i predvienoj prirodi poslovnog odnosa, nee se provesti transakcija preko bankovnog ra una, uspostaviti poslovni odnos ili provesti transakcija, ili e se prekinuti poslovni odnos i razmotriti mogunost prijavljivanja odreene institucije ili osobe FIU.  Sukladno lanku 8. stavak 1. to ka d. Tree direktive stalno praenje poslovnog odnosa uklju uje pomno praenje transakcija obavljenih tijekom poslovnog odnosa kako bi se osiguralo da transakcije odgovaraju znanju institucije ili osobe o toj stranci, profilu posla i rizika, uklju ujui, prema potrebi, izvor sredstava te a~uriranje dokumenata, podataka ili informacija kojima raspola~u.  Pojam  trea strana odnosi se na institucije i osobe iz lanka 2. Tree direktive ili ekvivalentne institucije i osobe smjeatene u treoj dr~avi. Podlije~u upisivanju u obvezatan zakonski priznat stru ni registar, pridr~avaju se uvjeta dubinske analize i voenja evidencije, ato se propisano i nadzire u skladu sa lankom 16. Tree direktive.  U slu aju da se radi o izvraiteljskim ili vanjsko-suradni kim odnosima na temelju ugovora izmeu institucija ili osoba obuhvaenih Treom direktivom te vanjskim fizi kim i pravnim osobama koje njome nisu obuhvaene, sve obveze u suzbijanju pranja novca i financiranja terorizma kojima podlije~u spomenuti izvraitelji i vanjski suradnici (kao dio tih institucija ili osoba) mogu proizlaziti samo iz njihovog ugovora, a ne iz Direktive. Odgovornost za djelovanje u skladu s Treom direktivom treba snositi institucija ili osoba koja je njome obuhvaena.  Uvjet za provoenje pojednostavljene analize stvarnih vlasnika udru~enih ra una je podlijeganje uvjetima suzbijanja pranja novca i financiranja terorizma sukladno meunarodnim normama te da se pridr~avanje tih uvjeta nadzire. Viae o tome u lanku 11. stavak 2. to ka b. Tree direktive.  Bez obzira na navedeno izuzee od provoenje dubinske analize stranke, u svakom je slu aju u to kama od a) do d) obavezo prikupljanje dostatnih informacija kako bi se utvrdilo da li uope stranka zadovoljava uvjete za oslobaanje.  Pojam elektroni kog novca definiran je lankom 1. stavkom 3. to kom b. Direktive 2000/46/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 18.9.2000. o poduzimanju i obavljanju bonitetnog nadzora poslovanja institucija za elektroni ki novac.  Odredbe lanka 32. Tree direktive koje se odnose na obavjeaivanje nadle~ne FIU donose joa jednu novinu. Od kreditnih i financijskih institucija jasno zahtijevaju razraivanje sustava brzih i potpunih odgovora na upite FIU ili drugog ovlaatenog tijela o tome odr~avaju li ili su odr~avale tijekom proteklih pet godina poslovni odnos s odreenim fizi kim ili pravnim osobama te o prirodi tog odnosa.  Radi se o lanku 20. Tree direktive. Propisuje se obveza posveivanja posebne pozornosti na aktivnosti koje indiciraju na sumnju, kao i obveza obavjeaivanja nadle~nog tijela sa svim utvrenim detaljima.  U slu aju da stranka nije fizi ki prisutna za potrebe utvrivanja identiteta, zahtijeva se poduzimanje posebnih i prikladnih mjera, u skladu sa lankom 13. stavak 2. Tree direktive, kako bi se ubla~io poveani rizik: utvrivanje identiteta stranke dodatnim dokumentima, podacima ili informacijama; provoenje dodatnih mjera za provjeru ili potvrdu predo enih dokumenata ili ovjera od strane kreditne ili financijske institucije u svrhu potvrivanja identiteta; provoenje prvog plaanja u poslovnoj aktivnosti putem ra una otvorenog na ime stranke kod kreditne institucije i dr.  Vezano za prekograni ne korespondentne bankovne odnose s institucijama iz treih zemalja, kreditne institucije trebaju prikupiti dovoljno informacija kako bi u potpunosti shvatile prirodu poslovanja, reputaciju i kakvou nadzora odreene institucije; ocijenile njihove kontrolne mehanizme za sprje avanje pranja novca i financiranje terorizma; dobivanje dopuatenja viaeg rukovodstva prije uspostave korespondentnih bankovnih odnosa; evidenciju du~nosti svake od institucija; i poseban status transfernih ra una. Viae o tome vidjet u lanku 13. stavak 3. to ka e. Tree direktive.  Osobito strogi i detaljni postupci identifikacije i provjere stranke trebaju se primjenjivati u vezi poslovnih odnosa u kojima pojedinci obnaaaju ili su obnaaali istaknute javne du~nosti, pogotovo u dr~avama u kojima je raairena korupcija. Takvi odnosi mogu biti riskantni za ugled i zakonitost posebno financijskog sektora. Meunarodni napori u borbi protiv korupcije takoer zahtijevaju da se takvim slu ajevima posveti posebna pa~nja te da se kod istaknutih osoba na domaoj politi koj sceni primijeni potpuna redovna dubinska analiza stranke, a kod istaknutih osoba s domae politi ke scene, s prebivaliatem u nekoj drugoj dr~avi, poja ane mjere dubinske analize stranke. S obzirom na transakcije ili poslovne odnose s politi ki eksponiranim osobama s prebivaliatem u nekoj drugoj dr~avi lanici ili treoj dr~avi, institucije ili osobe koje obuhvaa Trea direktiva zahtijevaju prikladne procedure temeljene na riziku kojima se utvruje da li je stranka politi ki eksponirana osoba; dobivanje dopuatenja viaeg rukovodstva za uspostavljanje poslovnih odnosa s tim strankama; poduzimanje odgovarajuih mjera za utvrivanje izvora bogatstva i sredstava uklju enih u poslovni odnos ili transakciju te provoenje poja anog stalnog nadzora poslovnog odnosa. Viae o tome vidjeti u Direktivi 2006/70/EU vezano za definiciju  politi ki eksponirane osobe .  FIU se naj eae pojavljuje kao nadle~no tijelo za prijavu sumnjivih transakcija, s tim da je sumnjivu transakciju mogue prijaviti i odgovarajuem samoregulatornom tijelu koje e neodgodivo i u neizmijenjenom obliku iste transakcije proslijediti FIU. Viae o tome vidjeti u lanku 22. i 23. Tree direktive. Trea direktiva je, s obzirom na prve dvije direktive, lankom 21. prvi puta propisala obvezu uspostave FIU, uklju ujui djelokrug rada i propisane ovlasti. Ova odredba ne bi trebala utjecati na dr~ave lanice u smjeru izmjena postojeih sustava obavjeaivanja u kojima obavijesti o sumnjivim transakcijama prosljeuje javni tu~itelj ili neko drugo tijelo za provedbu zakona, ukoliko se podaci FIU prosljeuju pravovremeno i u nepro iaenom obliku. Prioritet je pravilno obavljanje zadataka, uklju ujui meunarodnu suradnju s drugim FIU.  Ovdje je va~no istaknuti da je otkrivanje injenice koja bi mogla biti povezana s pranjem novca ili financiranjem terorizma tijekom provjera koje vrae institucije, osobe ili nadzorna tijela (tijekom nadzora tr~iata dionica, deviza i financijskih proizvoda) takoer podlo~no neodgodivoj prijavi FIU.  Objava informacija u dobroj vjeri nema obilje~ja povrede bilo kojeg ograni enja objavljivanja informacija odreenog ugovorom ili drugom zakonodavnom, regulatornom ili administrativnom odredbom i ne izla~e instituciju ili osobu, odnosno njezine ravnatelje ili djelatnike bilo kakvoj odgovornosti.  Openito o zabrani objavljivanja informacija vidjeti viae u lanku 28. i 29. Tree direktive.  Kako bi se tra~eni podaci mogli dostaviti ato br~e, kreditne i financijske institucije bi trebale imati u inkovite sustave razmjerne veli ini i prirodi njihovog poslovanja, ato se prvenstveno odnosi na elektroni ke sustave. Ova je odredba posebno va~na zbog postupaka koji dovode do mjera poput zaustavljanja transakcija ili zapljene imovine, uklju ujui i imovinu terorista.  Pojam nadle~nih tijela u ovom se kontekstu odnosi i na FIU, ali i druga ovlaatena tijela kojima su kreditne i financijske institucije du~ne dostavljati podatke o tome odr~avaju li ili su u proteklih pet godina odr~avale poslovni odnos s odreenim fizi kim ili pravnim osobama te o prirodi tog odnosa.  Kao minimum za ispunjenje tra~enog uvjeta trebao bi se postaviti zahtjev zaatite spomenutih subjekata od situacija u kojima bi ih njihovi rukovodioci ili stvarni vlasnici koristili u protuzakonite svrhe (tzv.  fit and proper re~im).  U skladu sa lankom 37. stavak 3. Tree direktive, u slu aju kreditnih i financijskih institucija i kockarnica ovlaatena tijela imaju poveana ovlaatenja za nadzor, posebno za provoenje provjera na mjestu dogaaja.  Kako bi se izbjeglo ponavljanje postupaka identifikacije (ato bi usporavalo i ote~avalo poslovanje), pod uvjetom da postoje primjereni zaatitni mehanizmi institucijama ili osobama obuhvaenih Treom direktivom dopuateno je oslanjanje na treu stranu, uz uvjet da kona na odgovornost za postupak dubinske analize stranke le~i na instituciji ili osobi koja se na treu stranu oslanja. Trea strana takoer zadr~ava odgovornost za sve svoje obveze iz Tree direktive, uklju ujui obvezu obavjeaivanja o sumnjivim transakcijama i zadr~avanje podataka, ukoliko je sa strankom u odnosu obuhvaenim lankom 15. Tree direktive.  O izvraavanju obveza tree strane vidjeti viae u lancima 14-19. Tree direktive.  Pomo stranci u planiranju i izvraavanju transakcija vezano je za: kupnju ili prodaju nekretnina ili poslovnih subjekata; upravljanje strankinim novcem, vrijednosnim papirima ili drugom imovinom; otvaranje ili upravljanje bankovnim, atednim ra unima ili ra unima vrijednosnih papira; organiziranje potrebnih doprinosa za osnivanje, poslovanje ili upravljanje poduzeima; te osnivanje, poslovanje ili upravljanje povjereni kim druatvima, poduzeima ili sli nim strukturama.  Izravno usporedive usluge treba tretirati na jednak na in i kad ih pru~aju bilo koje druge profesije obuhvaene Treom direktivom. Kako bi se osiguralo poativanje prava propisanih Europskom konvencijom za zaatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (NN MU 18/97, 6/99, 8/99,14/02) i Ugovorom o Europskoj uniji (Ugovor o Europskoj uniji poznat i kao Ugovor iz Maastrichta potpisan je  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/1992" \o "1992" 1992., a stupio je na snagu  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/1._sije%C4%8Dnja" \o "1. sije nja" 1. sije nja  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/1993" \o "1993" 1993.) u slu aju revizora, vanjskih ra unovodstvenih stru njaka i pravnih savjetnika, koji u nekim dr~avama lanicama mogu braniti ili predstavljati stranke u sudskom postupku ili utvrivati pravni polo~aj stranke, podaci koje oni prikupe u izvraavanju svojih zadataka takoer ne podlije~u obvezi obavjeaivanja u skladu s odredbama Tree Direktive. Viae o tome u uvodu Tree direktive to ke 19-23.  Objaanjenje posebnog statusa javnih bilje~nika i samostalnih profesija navedeno je u to ki 20. uvoda Tree direktive.  Samoregulatorno tijelo e iste informacije neodgodivo i u neizmijenjenom obliku proslijediti FIU. Viae o tome vidjeti u lanku 23. Tree direktive.  lanak 2. Provedbene direktive izri ito navodi da pod pojmom politi ki izlo~enih osoba smatra: aefove dr~ava, aefove vlada, ministre te zamjenike i pomonike ministara; lanove parlamenata; lanove vrhovnih sudova, ustavnih sudova ili drugih pravosudnih tijela na visokoj razini ije odluke ne podlije~u daljnjim ~albama (osim u iznimnim okolnostima); lanove revizorskih sudova ili vijea sredianjih banaka; veleposlanike, aefove diplomatskih misija i visoke du~nosnike u oru~anim snagama; i lanove upravnih, upravlja kih ili nadzornih tijela poduzea u dr~avnom vlasniatvu.  U svrhu lanka 3. stavka 8. Tree direktive pojam  lanovi u~e obitelji uklju uju sljedee osobe: supru~nika, svakog partnera koji se prema nacionalnom zakonu smatra jednakim supru~niku, djecu i njihove supru~nike ili partnere te roditelje.  Temeljem lanka 2. Provedbene direktive pojam  osobe poznate kao bliski suradnici uklju uju: svaku fizi ku osobu za koju je poznato da ima zajedni ko vlasniatvo pravnih subjekata ili pravnih poslova, ili bilo kakve druge bliske poslovne odnose s politi ki izlo~enom osobom, kao i svaku fizi ku osobu koja ima isklju ivo vlasniatvo nad pravnim subjektom ili pravnim poslom koji ide de facto u korist politi ki izlo~ene osobe.  Jedino u slu aju gdje je politi ka izlo~enost usporediva s izlo~enoau na sli nim pozicijama nacionalne razine, u skladu s pristupom temeljenom na riziku i osobe s javnim funkcijama smatrat e se politi ki izlo~enim osobama.  Protekom razdoblja od najmanje godinu dana od prestanka obnaaanja istaknute javne funkcije osoba se viae nee smatrati politi ki izlo~enom osobom. Sama injenica prestanka njenog javnog nastupa nikako ne povla i za sobom direktnu isklju ivost od du~nosti primjene odredaba Tree direktive o dubinskoj analizi stranke ukoliko je to, na osnovi osjetljivosti na rizik, potrebno provesti iz nekih drugih razloga.  Radi se o stranci koja, temeljem lanka 3. Provedbene direktive, ispunjava uvijete kako slijedi: povjerene su mu javne funkcije temeljem Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o Zajednicama ili sekundarnog zakonodavstva Zajednice; identitet stranke je raspolo~iv javnosti, transparentan i pouzdan; aktivnosti stranke i ra unovodstvene prakse su transparentne; stranka je odgovorna instituciji Zajednice ili vlastima dr~ave lanice, odnosno ukoliko postoje odgovarajui postupci za koordinaciju ovlasti i ispreplitanje i suzbijanje moi koji osiguravaju kontrolu aktivnosti stranke.  Obi no se domae javne vlasti smatraju strankama niskog rizika u vlastitoj dr~avi lanici temeljem ega podlije~u pojednostavljenim postupcima uvida u poslovanje stranke, dok institucije, tijela uredi ili agencije Europske zajednice po samoj prirodi stvari imaju specifi ni tretman.  Osobito, svaki se pokuaaj stranke u vezi s proizvodima niskog rizika koji su po svojoj prirodi podlo~ni i omoguavaju npr. prikrivanje identiteta stranke, treba smatrati imbenikom rizika i mogue sumnjivim.  Institucija ili osoba uklju ena u financijsku aktivnost na povremenoj ili vrlo ograni enoj osnovi ne bi trebala pru~ati puni raspon financijskih usluga javnosti nego samo usluge potrebne za poboljaanje uspjeanosti glavnog poslovanja. Kad se glavno poslovanje institucije ili osobe odnosi na aktivnost pokrivenu Treom Direktivom nee se priznati osloboenje za povremene ili ograni ene financijske aktivnosti, osim u vezi s trgovcima robom (izuzetak iz lanka 4. stavak 1. to ka e iste Direktive).  Primjena odredbi Provedbene direktivne svakako ne dovodi u pitanje primjenu Uredbe Vijea (EZ) br. 2580/2001 od 27. prosinca 2001. o posebnim restriktivnim mjerama usmjerenima protiv odreenih osoba i subjekata s ciljem suzbijanja terorizma i Uredbe Vijea (EZ) br. 881/2002 od 27. svibnja 2002. koja namee posebne restriktivne mjere usmjerene protiv osoba i subjekata povezanih s Osama bin Ladenom, mre~om Al-Qaide i Talibanima.  Kriterij za odreivanje povremene ili ograni ene osnove odnosi se na promet doti ne financijske aktivnosti koji ne smije premaaivati 5% ukupnog prometa obuhvaene pravne ili fizi ke osobe.  Obveznici primjene Tree direktive iz njezinog lanka 2. stavak 1. su: kreditne i financijske institucije te pravne ili fizi ke osobe koje djeluju u okviru svojih profesionalnih djelatnosti (revizori, vanjski ra unovoe, porezni savjetnici, javni bilje~nici i ostali neovisni pravni stru njaci, davatelji usluga povjereni kim druatvima ili poduzeima, zastupnici za nekretnine, druge fizi ke ili pravne osobe koje trguju robom, samo ukoliko su plaanja izvraena u gotovini u iznosu od 15.000 Eura ili veem i kockarnice).  U ovom slu aju prag po pojedinoj stranci ili transakciji ne smije premaaiti 1.000 Eura.  Fizi ki prijenos gotovine predstavlja poseban oblik kretanja kapitala koji Direktivom 88/361/EU obuhvaa prekograni ni unos i iznos financijskih sredstava, odnosno vrijednosnih papira i svih vrsta sredstava plaanja. Unutar EU nema ograni enja u kretanju kapitala i pru~anju financijskih usluga, u skladu s ime unutarnje tr~iate predstavlja podru je bez unutarnjih granica, u kojem je osiguran neometan protok roba, ljudi, usluga i kapitala. Sva ograni enja prekograni nog kretanja gotovine u nacionalnim zakonodavstvima smatraju se kapitalnim restrikcijama koje su protivne EU pravnom okviru, stoga ih je potrebno ukloniti. Viae o tome vidjeti u Ble i Pezer, S., (2007), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1470323041"Nova EU Uredba o kontroli kretanja gotovine preko granice, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330801"Ra unovodstvo i financije 53(2007), 3; str.71-73.  Uredba 1889/2005 o kontroli ulaska i izlaska gotovine iz Zajednice donesena je dana 26. listopada 2005., a stupila na snagu 15. srpnja 2007.  Vidjeti viae u lanku 1. Uredbe 1889/2005.  U slu ajevima kada su gotovina i prenosivi vrijednosni papiri na donosioca povezani s financiranjem terorizma dr~ave trebaju usvojiti i mjere, uklju ujui zakonske, u skladu s 3. Preporukom i III. Specijalnom preporukom FATF. Mjere e biti usmjerene prvenstveno oduzimanju takve gotovine ili papira.  lanak 3. stavak 1. Uredbe 1889/2005 propisuje limit od 10.000 Eura za prijavu nadle~nim tijelima prilikom ulaska ili izlaska iz Zajednice, dok je Zakon o sprje avanju panja novca u tom dijelu stro~i. Zakon o sprje avanju pranja novca u lanku 9. stavak 1. propisuje obvezu Carinske uprave Republike Hrvatske da Uredu za sprje avanje pranja novca uputi obavijest o zakonitom prenoaenju ili pokuaaju nezakonitog prenoaenja preko dr~avne granice gotovine ili ekova u domaoj ili stranoj valuti, u vrijednosti od 40.000 kuna ili veoj, najkasnije u roku od tri dana od trenutka saznanja o prijenosu ili pokuaaju nezakonitog prijenosa. Novi Zakon o sprje avanju pranja novca i financiranja terorizma lankom 74. uskladio se s Uredbom 1889/2005. u pogledu propisanog iznosa od 10.000 Eura.  Preuzeto iz Ble i Pezer, S., (2007), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1470323041"Nova EU Uredba o kontroli kretanja gotovine preko granice, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330801"Ra unovodstvo i financije 53(2007), 3; str.71.  Kao osnovni elementi prijave navode se podaci o: osobi koja prijavljuje (deklarant) uklju ujui puno ime, datum i mjesto roenja te nacionalnost; vlasniku gotovine; primatelju gotovine; iznosu i vrsti gotovine; porijeklu i svrsi za koju e se gotovina koristiti; prijevoznom putu i prijevoznom sredstvu.  Preuzeto iz Ble i Pezer, S., (2007), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1470323041"Nova EU Uredba o kontroli kretanja gotovine preko granice, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330801"Ra unovodstvo i financije 53(2007), 3; str.71.  U tom smislu ZSPN u lanku 9. stavak 2. propisuje da obavijest mora sadr~avati podatke o osobi koja za sebe ili drugoga prenosi ili namjerava protuzakonito prenijeti gotovinu ili ekove preko dr~avne granice, mjesto i vrijeme prelaska dr~avne granice i podatke o namjeni gotovine ili ekova. Usporedbom s odredbama lanka 3. Uredbe 1889/2005 evidentno je da u Zakonu o sprje avanju pranja novca ne postoji zahtjev za upisom primatelja gotovine (u Uredbi pod c), porijekla i svrhe za koju e se gotovina koristiti (u Uredbi pod e) te prijevoznog puta i prijevoznog sredstva (u Uredbi pod f i g). U tom je djelu Zakon samo djelomi no usklaen s navedenom Uredbom. Novi Zakon o sprje avanju pranja novca i financiranja terorizma o podacima u prijavi se ne izjaanjava ve u lanku 74. stavak 4. ovlaauje ministra financija na donoaenje pravilnika kojim e navesti tra~ene podatke i rok njihove dostave.  Prijenos gotovine i ekova preko dr~avne granice propisuje se na posebnom mjestu u ZSPN ( lanak 9.), s odredbama o obvezniku, vrsti transakcije, iznosu, roku prijave i sadr~ajem obavijesti. Odredba o obvezi identifikacije svih drugih gotovinskih ili negotovinskih transakcija u slu aju sumnje na pranje novca nalazi se u lanku 4. stavak 5. ZSPN i ve~e se za identifikaciju stranke prilikom obavljanja bankarskih transakcija (ali se isto tako mo~e primijeniti na odredbe o prijenosu gotovine i ekova preko dr~avne granice). Sasvim suprotno propisuje Zakon o sprje avanju pranja novca i financiranja terorizma gdje su zadae Carinske uprave (vezano za gotovinske i sumnjive transakcije) navedene zasebno u lanku 74.  ZSPN propisuje meunarodnu suradnju, odnosno sukladno lanku 14. Ured za sprje avanje pranja novca mo~e podatke dobivene na temelju istog Zakona dostavljati odgovarajuim tijelima i organizacijama pojedinih dr~ava te meunarodnim organizacijama koje se bave sprje avanjem pranja novca, i to na njihov zahtjev pod uvjetom uzajamnosti.  Sukladno lanku 17. ZSPN, Ured za sprje avanje pranja novca i obveznik ne obavjeauju osobu o prikupljenim podacima koji se na nju odnose niti o postupanju na temelju istog Zakona. Takve podatke Ured za sprje avanje pranja novca daje samo na zahtjev suda, a osobi na koju se oni odnose daje na uvid samo na njen zahtjev i to deset godina nakon njihova prikupljanja. O tome joa opairnije u lanku 75. Zakona o sprje avanju pranja novca i financiranja terorizma.  Svako otkrivanje ili prijenos podataka mora biti u potpunosti u skladu s prihvaenim odredbama o zaatiti podataka, posebno Direktivnom 95/46/EC o zaatiti osoba u smislu objave osobnih podataka i slobodnog protoka takvih podataka i Uredbom 45/2001/EC o zaatiti osoba u smislu objavljivanja osobnih podataka od strane institucija i tijela EU te slobodnom protoku tih podataka.  Odredbe o sankcijama vezane za povredu propisa o prikupljanju podataka i njihovoj dostavi Uredu za sprje avanje pranja novca obavljanja transakcije protivno nalogu te za povredu propisa o na inu voenja popisa o podacima i o na inu koriatenja podataka, propisane su lankom 18. ZSPN, odnosno lancima 90.-100. Zakona o sprje avanju pranja novca i financiranja terorizma.  S obzirom na samu prirodu, pranje novca i financiranje terorizma sadr~e odreeni stupanj tajnovitosti i ne dozvoljavaju puno statisti kih analiza. Pera i obi no ne dokumentiraju opseg svojih akcija i djelovanja openito, odnosno obznanjuju iznose svoje zarade. Viae o tome Schott, P., A., (2004), Reference Guide to Anti-Money Laundering and Combating the Financing of Terrorism, The World Bank, Washington, str. I-6.  Preuzeto iz Savona, E., (2004), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Responding-Money-Laundering-International-Perspectives/dp/9057021110/ref=sr_1_44/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-44"Responding to Money Laundering: International Perspectives, Harwood Academic Publishers, London, str. 108.  Viae o tome u Savona, E., (2004), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Responding-Money-Laundering-International-Perspectives/dp/9057021110/ref=sr_1_44/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-44"Responding to Money Laundering: International Perspectives, Harwood Academic Publishers, London.  Neka razmialjanja o obuhvatu i smjerovima mjera preventivne akcije vidjeti u Giunio, M., (1998), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980720903"Prevencija i sankcija pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930301806"Hrvatska gospodarska revija 47(1998), 6, str. 758(86).  U to se vrijeme hrvatsko gospodarstvo najveim dijelom temeljilo na gotovini, ato je zajedno s postojanjem velikog broja bankovnih i drugih financijskih institucija doprinijelo njihovoj ranjivosti u prvoj fazi pranja novca-fazi polaganja.  lanak 78. Zakona o potvrivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridru~ivanju izmeu Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih dr~ava lanica (NN-Meunarodni ugovori 14/01) pod naslovom  Suradnja u vezi s pranjem novca i nedopuatenim drogama glasi:  Stranke su suglasne da je prijeko potrebno ulagati napore i suraivati kako bi sprije ile uporabu svojih financijskih sustava za pranje prihoda ste enih od kaznenih djela openito, a posebice od kaznenih djela vezanih uz drogu. Suradnja na tom podru ju mo~e uklju ivati upravnu i tehni ku pomo radi razvoja provedbe propisa i omoguavanja u inkovitog funkcioniranja odgovarajuih standarda i mehanizama za sprje avanje pranja novca istovjetnim onima koje je usvojila zajednica i meunarodni forumi na ovome podru ju .  U nastavku teksta e se pojam  izmjene i dopune ZSPN odnositi na Zakon o izmjenama i dopunama ZSPN (NN 117/03) jer se NN 106/97 i 142/03 odnose na ispravak lingvisti kih pogreaaka, dok se NN 67/01 odnosi na ukidanje Financijske policije, a NN 114/01 na odgodu obavljanja transakcije na 72 sata.  Pravilnik je objavljen 1. prosinca 2003. (NN 189/03), stupio na snagu 9. prosinca 2003., a primjenjuje se od 1. sije nja 2004.  Osam Specijalnih preporuka o financiranju terorizma je prihvaeno od strane FATF u studenom 2001, a posljednja IX Preporuka usvojena je tek na plenarnom sastanku odr~anom 22. listopada 2004.  Zbog specifi nosti odvjetni kog posla u odnosu prema strankama, omoguene su neke iznimke koje odvjetnike izuzimaju u specifi nim situacijama provoenja propisanih mjera na podru ju sprje avanja i otkrivanja pranja novca.  RH je 11. studenoga 2001. potpisala, a 2002. ratificirala Meunarodnu konvenciju o suzbijanju financiranja terorizma. Vidjeti viae u Zakonu o potvrivanju Meunarodne konvencije o suzbijanju financiranja terorizma (NN-Meunarodni ugovori 12/02).  Provoenje dotadaanjih zakonskih mjera dovelo je do sofisticiranih oblika pranja novca i sukladno tome otvaranju alternativnih putova prikrivanja nezakonitih prihoda.  lanak 1. ZSPN glasi:  Ovim se Zakonom propisuju: mjere i radnje u bankarskom, nov arskom i drugom poslovanju koje se poduzimaju radi otkrivanja i sprje avanja pranja novca i sprje avanja financiranja terorizma, obveznici provedbe mjera i radnji koji su du~ni postupati prema ovom Zakonu, djelovanje i postupci Ureda za sprje avanje pranja novca u otkrivanju sumnjivih transakcija kojima se prikriva pravi izvor novca i imovine ili prava za koje postoji sumnja da su pribavljena na nezakonit na in u zemlji ili inozemstvu (u daljnjem tekstu: pranje novca), te ureuju i druga pitanja od zna aja za razvoj preventivnog sustava u sprje avanju pranja novca .  Osim toga, inicijalni je ZSPN u stavku 3. lanka 1. dao i definiciju  protupravno ste enog novca kao  svaki novac (domae valuta, devize i druga sredstva plaanja) pribavljen na protupravni na in te druga imovina (prava i stvari) pribavljena protupravno ste enim novcem . Izmjenama i dopunama ZSPN (NN 117/03) navedena je definicija izbrisana.  Postojanje dvostrukog zakonskog tretmana pranja novca objaanjavalo se potrebom da, ukoliko se elementi iz lanka 279. KZ ne bi mogli dokazati, joa bi uvijek bilo mogue nametnuti administrativnu kaznu obveznicima provoenja ZSPN ( lanak 2. stavak 1). Iz supra navedenih izmjena i dopuna ZSPN evidentno je da se zakonodavac ipak odlu io na dokazivanje kaznenog djela pranja novca u okviru lanka 279. KZ, a ne na administrativne sankcije unutar ZSPN o kojima ionako nije bilo detaljnijih odredbi.  O obvezama mjenja nica vidjeti viae u Brli, J., (2007), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1461109003"Obveze ovlaatenih mjenja a prema propisima o deviznom poslovanju i sprje avanju pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930316805"Carinski vjesnik 16(2007), 1; str. 55-66.  Financijska agencija (FINA) pod ovim imenom djeluje od sije nja 2002. godine, ali je zapravo nasljednica Zavoda za platni promet (ZAP), odnosno joa starije Slu~be druatvenog knjigovodstva (SDK). Iako je FINA naslijedila prava, obveze i imovinu bivaeg ZAP, na tr~iatu djeluje bez monopolne pozicije. Vidjeti viae na www.fina.hr  Nazivi obveznika promijenjeni su temeljim lanka 3. Zakona o prireivanju igara na sreu i nagradnih igara (NN 83/02 i 149/02).  Organizatori izvoenja dra~bi dodani su izmjenama i dopunama (NN 117/03) inicijalnog teksta ZSPN ato je u skladu sa lankom 2.a Druge direktive.  Uzimajui u obzir specifi nost njihovog poslovanja i specifi an odnos prema stranci (npr. profesionalna tajna odvjetnika prilikom zastupanja stranke u sudskom i upravnom postupku) te imajui u vidu da nisu du~ni izvjeaivati o gotovinskim transakcijama vezanim za odreeni cenzus, ve samo u slu aju sumnje na pranje novca ili ukoliko stranka zatra~i savjet vezan za pranje novca, ove su profesije izdvojene od ostalih obveznika i ine posebnu cjelinu.  Preuzeto iz Lilley, P., (2000), Dirty Dealing: The Untold Truth About Global Money Laundering, Kogan Page, London, str. 176.  Zabrana otvaranja deviznih atednih uloga i atednih uloga nerezidenta, na donosioca ili na donosioca uz zaporku, regulirani su Odlukom o postupku otvaranja i voenja deviznih ra una i deviznih atednih uloga rezidenata u banci (NN 111/03, 138/03, 176/04, 122/05) i Odlukom o uvjetima i na inu otvaranja i voenja ra una nerezidenata u banci (NN 124/06, 131/06 i 74/07).  Povezane transakcije su one transakcije koje ukupno dose~u vrijednost od 105.000 kuna (200.000 kuna) i veu. U praksi je potrebno procijeniti da li se radi o uobi ajenom poslovanju stranke ili je to iznimka koja zahtjeva prijavu. Svaki slu aj treba procijeniti posebno, primjenjujui na elo "know your customer" (povezane transakcije vidi infra pod Poglavljem 4.3.11.2.).  Razradu mjera utvrivanja identiteta stranke i specificiranje osobe koja e se podvrgnuti identifikaciji, s obzirom na specifi nost druatva za osiguranje kao obveznika, vidjeti viae u Boanjak J., (1998), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980714902"Zakonom protiv pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1970624902"Osiguranje 38(1998), 6-7; str. 57.  S obzirom na posebni status obveznika, Carinska uprava RH du~na je evidentirati svaki zakoniti prijenos ili pokuaaj nezakonitog prijenosa preko dr~avne granice gotovine ili ekova, u vrijednosti od 40.000 kuna ili veoj.  Identifikacija se kod fizi ke osobe vrai uvidom u osobne isprave utvrujui pri tome: ime i prezime, adresu prebivaliata ili boraviata, identifikacijski broj ili datum roenja te podatke o ispravi na temelju koje je utvren identitet stranke. Kod pravnih se osoba zahtijeva joa i naziv, sjediate i mati ni broj. Prilikom provjere osobe koja nastupa u ime pravne osobe, obveznici provode identifikaciju te provjeravaju da li je opunomoena. Jednaka se procedura primjenjuje prilikom zastupanja fizi ke osobe.  Podaci obuhvaaju naziv, sjediate i mati ni broj pravne osobe, odnosno ime i prezime, adresu i identifikacijski broj ili datum roenja fizi ke osobe.  Ope odredbe o obvezi identifikacije stvarnog vlasnika propisane su lankom 5. stavak 3. ZSPN, dok su detaljnije odredbe propisane lankom 3. Pravilnika.  S obzirom da utvrivanje i provjeru identifikacije u nemalom broju slu ajeva nemogue provesti, Barac isti e fleksibilnost lanka 3. Pravilnika s obzirom na  otvaranje ra una i uspostavljanje drugog poslovnog odnosa s obveznikom . U tom svijetlu upozorava da je u slu aju druatva s ograni enom odgovornoau potrebno identificirati barem tri vlasnika, a ako se radi o dioni kom druatvu barem tri glavna dioni ara. Ukoliko je vlasnik dioni kog druatva drugo dioni ko druatvo ili druatvo s ograni enom odgovornoau potrebno ih je navesti kao stvarne vlasnike  uz uvjet njihove registracije u RH ili drugim transparentno ureenim jurisdikcijama . Preuzeto iz Barac, I., (2004), Sprje avanje pranja novca prema novom pravilniku, Ra unovodstvo i financije, Zagreb, str. 133.  Podizanje limita za prijavu gotovinskih transakcija sa 105.000 na 200.000 kuna, osim ato predstavlja usklaivanje s meunarodnim standardima, proizlazi i iz strateakih analiza zaprimljenih transakcija. Poveanje iznosa za prijavu gotovinskih transakcija imalo je za cilj upravo smanjenje fizi kog opsega broja zaprimljenih gotovinskih transakcija (koje u velikom postotku ukazuju na zakonitost poslovanja), na koji se na in u inkovitost analiti kog rada Ureda znatno poveala.  Vidjeti viae u lanku 2. Pravilnika.  Temeljem direktive 92/96/EEC od 10. studenoga 1992. o usklaenju zakona, propisa i upravnih odredbi o neposrednom ~ivotnom osiguranju, prilikom obavljanja aktivnosti kod kojih iznos periodi nih premija plaenih tijekom bilo koje godine ne prelaze 1.000 Eura ili kad se plaa samo jedna premija u iznosu od 2.500 Eura identifikacija nije potrebna.  Posebno je zanimljiva 11. Preporuka FATF jer prilikom propisivanja obveze na prijavu sumnjivih transakcija isti e nu~nost posveivanja posebne pozornosti na sve  slo~ene, neobi no velike transakcije i sve neuobi ajene uzorke transakcija koje nemaju o iglednu ekonomsku ili vidljivu pravnu svrhu .  Iako ZSPN decidirano navodi samo postojanje  razloga za sumnju da se radi o pranju novca , povezujui sa lankom 1. ZSPN koji navodi da ZSPN  propisuje mjere i radnje u bankarskom, nov arskom i drugom poslovanju koje se poduzimanju radi otkrivanja i sprje avanja pranja novca i sprje avanja financiranja terorizma , mo~e se zaklju iti da odredbe lanka 24. i 25. Pravilnika obuhvaaju i financiranje terorizma.  Ako takvu obavijest obveznik nije mogao poslati u pisanom obliku, u init e to naknadno, a najkasnije u roku od tri dana. Obveznik i Ured e o tome izraditi zabiljeaku. Vidjeti viae u lanku 8. ZSPN.  Obveznici e se suzdr~ati od obavljanja transakcije tako dugo dok o tome ne obavijeste nadle~ni FIU koji mo~e, ukoliko mu to zakonodavstvo vlastite dr~ave dopuata, dati upute da se doti na transakcija ne izvede. Ukoliko postoji vjerojatnost da e suzdr~avanje osujetiti nastojanje progona osoba uklju enih u proces pranja novca, odmah e nakon njezinog provoenja o tome obavijestiti nadle~na dr~avna tijela.  Obavijest o prijavljenim transakcijama predstavlja dokaz da je Ured doista i zaprimio transakciju koju mu je obveznik poslao u elektroni kom ili pisanom obliku. Ukoliko obveznik takvu obavijest ne zaprimi, jasno je da mora ponoviti postupak ili kontaktirati ovlaatene osobe u FIU.  Sastavni dijelovi obrasca i upute za njegovo ispunjavanje propisani su lankom 5. Pravilnika, dok je uputa za ispunjavanje elektroni kog obrasca sastavni dio aplikativnog softvera.  Temeljem lanka 6. Pravilnika i drugim je obveznicima pru~ena mogunost dostave podataka na elektronskom obrascu, ali se ona joa uvijek obavlja putem propisanog obrasca u fizi koj formi.  lanak 9. stavak 2. ZSPN propisuje da obavijest mora sadr~avati podatke o osobi koja za sebe ili drugoga prenosi ili namjerava protuzakonito prenijeti gotovinu ili ekove preko dr~avne granice, mjesto i vrijeme prelaska dr~avne granice i podatke o namjeni gotovine ili ekova.  U cilju uspostave mjera za otkrivanje fizi kih prijenosa gotovine preko dr~avne granice donesena je Uredba 1889/2005 o kontroli ulaska i izlaska gotovine iz Zajednice. O usporedbi Uredbe 1889/2005 i odredaba ZSPN vidjeti viae u Poglavlju 3.9.  Inicijalni ZSPN za odgodu je obavijesti predviao samo dva sata. S obzirom da u tako kratkom roku naj eae nije mogue provjeriti predmetne podatke, izmjenama i dopunama NN 114/01 taj je rok produ~en na 72 sata.  Temeljem lanka 11. stavak 2. ZSPN protiv takvog zahtjeva obveznik ima, u roku od tri dana, pravo prigovora ministru financija ili osobi koju on ovlasti. Rok za odlu ivanju o prigovoru takoer iznosi tri dana i o njemu odlu uje ministar financija ili osoba koju on ovlasti.  Vidjeti viae u Cindori, S., (2007), Sustav sprje avanja pranja novca, Financijska teorija i praksa, br. 1., Zagreb.  Pojam  gotovinske transakcije odnose se kako onih od 105.000 do 200.000 kuna prilikom kojih je obveznik du~an samo identificirati stranku, tako i za transakcije vee od 200.000 kuna o kojima je du~an i obavijestiti Ured.  Ukoliko se radi o povezanim transakcijama rok od pet godina ra una se od posljednje transakcije u nizu transakcija koje ine cjelinu, ako ZSPN nije odreeno druga ije. Vidjeti viae u lanku 16. stavak 1. ZSPN.  S iznimkom Ureda, sva ostala nadzorna tijela ovlaatena su samo za nadzor nad obveznicima koje i ina e nadziru iz djelokruga svoje nadle~nosti, sukladno njihovim mati nim zakonima (npr. Zakon o bankama, Zakon o investicijskim fondovima, Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Zakon o osiguranju, Zakon o tr~iatu vrijednosnih papira, Zakon o prireivanju igara na sreu i nagradnih igara, Zakon o deviznom poslovanju i sl).  Tek je od 1. sije nja 2006. HANFA postala pravni slijednik Komisije za vrijednosne papire, Agencije za nadzor mirovinskih fondova i Direkcije za nadzor druatava za osiguranje. Vidjeti viae u Zakonu o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (NN 140/05).  Administrativni (off site) nadzor obuhvaa nadzor opeg akta obveznika, odreivanje ovlaatene osobe, nadzor rokova dostave i kvalitete podataka u obrascima i provoenje unutarnjeg nadzora, a izravni nadzor (on site) odnosi se na redoviti nadzor koji obuhvaa formalne i suatinske kontrole, a posebno ciljani nadzor obveznika.  Izravan nadzor provode i druga nadzorna tijela sukladno lanku 9.a ZSPN, a to je HNB i sadaanja Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.  Vidjeti viae u Brli, J., (2005), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1450705001"Obveze, ovlasti i sankcije u propisima o sprje avanju pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330801"Ra unovodstvo i financije 51(2005), 6; str. 31-38.  lanak 2.a Druge direktive navodi da obveze nametnute istom Direktivom izmeu ostalih institucija trebaju zahvatiti i bilje~nike te druge samostalne profesije i struke, kada: 1. poma~u strankama u planiranju ili izvraavanju transakcija vezanih uz: kupnju i prodaju nekretnina ili poslovnih subjekata; upravljanje novcem, vrijednosnim papirima i drugim sredstvima stranke; otvaranje ili upravljanje bankovnim ra unima ili ra unima vrijednosnih papira; organizaciju priloga potrebnih za osnivanje, rad ili upravljanje poduzeima; osnivanje, rad ili upravljanje trustovima, poduzeima ili sli nim strukturama; ili 2. kad nastupaju u ime i za stranku u bilo kojoj financijskoj transakciji ili transakciji vezanoj uz promet nekretninama.  U nastavku e se teksta terminom  slobodne profesije i struke opisno obuhvatiti odvjetnici, odvjetni ka druatva, javni bilje~nici, ovlaateni revizori, revizorske tvrtke i pravne ili fizi ke osobe koje obavljaju ra unovodstvene poslove i poslove poreznog savjetovanja, isklju ivo u cjelini, kada to sadr~aj disertacije dopuata.  Isti su obveznici uklju eni u propise kojima se ureuje sustav sprje avanja pranja novca u zakonodavstvu Belgije, `vicarske, Bugarske, Slovenije, Njema ke i Danske, uz napomenu da su do 15. lipnja 2003. godine sve lanice Europske unije bile du~ne uskladiti svoje zakonodavstvo s Drugom direktivom.  Cjelokupni pregled obveza javnog bilje~nika sukladno ZSPN vidjeti viae u Cindori, S., (2006), Prakti ni prikaz du~nosti javnog bilje~nika u provoenju mjera i radnji za sprje avanje pranja novca, Javni bilje~nik, br. 22., str. 12-18.  Vidjeti viae u Cindori, S., (2006), Revizorske tvrtke, ovlaateni revizori i pravne ili fizi ke osobe koje obavljaju ra unovodstvene poslove ili poslove poreznog savjetovanja kao obveznici provedbe Zakona o sprje avanju pranja novca, Ra unovodstvo i financije, br. 10. str. 48.  Temeljem lanka 26. Pravilnika, samostalne profesije i struke utvruju identitet fizi ke osobe koja zahtjeva transakciju uvidom u osobne isprave, a ako obavlja transakciju za pravnu osobu, utvruje identitet fizi ke osobe koja za pravnu osobu zahtjeva transakciju te naziv, sjediate i mati ni broj pravne osobe. Ukoliko stranka zahtjeva transakciju u svojstvu punomonika, du~ni su zatra~iti punomo. Nakon utvrivanja identiteta stranke, a u slu aju sumnje na pranje novca, prikupit e podatke o transakciji, odnosno o nalogodavatelju i osobi kojoj je namijenjena transakcija, svrsi transakcije, valuti i iznosu transakcije, nadnevku i vremenu te na inu provedbe transakcije (navedeni podaci su obvezni dio pisanog obrasca za prijavu transakcije Uredu). U slu aju da osoba tra~i savjet za pranje novca, nastojat e prikupiti ato je mogue viae osobnih podataka o stranci i informacija o moguoj transakciji.  Ukoliko to zahtjeva specifi nost slu aja, preporuka je da javni bilje~nik o takvim osobama ili transakcijama telefonom obavijesti Ured (a kasnije i na pisanom obrascu).  Radi se o podacima iz lanka 8. koji se odnose na inicijalnu dostavu podataka o transakciji te na podatke iz lanka 11. ZSPN ato obuhvaaju naknadni zahtjev za dostavom podataka od strane Ureda, u slu aju sumnje na pranje novca.  Ova se odredba odnosi na lanak 10. stavak 2. ZSPN kojim Ured ima mogunosti obvezniku nalo~iti odgodu obavljanja transakcije.  Najmanje jednom godianje obveznik je du~an obaviti unutarnji nadzor provedbe ZSPN i o tome pismeno obavijestiti ovlaatenu osobu i Ured. Svrha nadzora je uo avanje i sprje avanje nepravilnosti u provedbi ZSPN i poboljaanje unutarnjeg sustava otkrivanja sumnjivih transakcija. Preuzeto iz lanka 19. ZSPN.  Obveznik e, razradom navedenih odredbi, propisati cjelokupni postupak prevencije pranja novca u svom djelokrugu, od detektiranja sumnjive transakcije (bila ona gotovinskog ili negotovinskog karaktera), postupaka ovlaatene osobe u cilju pravodobnog prikupljanja svih relevantnih informacija i njihove dostave Uredu, procedure obavljanja unutarnjeg nadzora te propisivanja na ina voenja popisa o prikupljenim podacima gotovinskih, a posebno sumnjivih transakcija koje je obvezan voditi odvojeno.  Naravno, osim Pravilnikom propisanih uvjeta, obveznik mo~e u svom opem aktu propisati i druge uvjete za obavljanje poslova ovlaatene osobe, njezinih zamjenika, kao i broj zamjenika openito ili u okviru organizacijskih jedinica.  Nove informacije sa stru nih seminara ovlaatena e osoba prenositi u okviru daljnjeg stru nog usavraavanja djelatnika, a sve u cilju upoznavanja s na inima prepoznavanja sumnjivih transakcija, novim tehnikama provoenja transakcija te na inima obavjeaivanja Ureda. Vidjeti viae u lanku 18. Pravilnika.  U nastavku teksta 5. Preporuka FATF odnosi se na sumnjive transakcije obraene infra u Poglavlju 4.3.11.3.  lanak 3. stavak. 1. Druge direktive zahtjeva identifikaciju pri stupanju u poslovne odnose, a posebno u slu aju otvaranja ra una, atednog ra una ili koriatenja sefova.   Prema tuma enjima Ureda, pod pojmom povezanih transakcija razumijevaju se transakcije stranaka koje po svojoj dinamici i visini odstupaju od uobi ajene dinamike priljeva i odljeva s ra una stranke. Radi se o slu ajevima kad je npr. na jednom ili viae ra una eai priljev sredstava u svotama manjim od 105.000 kuna, s tim da takve transakcije u zbroju dose~u vrijednost od 105.000 kuna i veu. Isto se mo~e odnositi na este transakcije otkupa ili prodaje strane valute i sl . Preuzeto iz Leki, Lj., (2006), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1461121033"Pranje novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1940425802"Ra unovodstvo, revizija i financije 16(2006), 11; str. 83.   Iako predmeti plaanja i postupanja po ZSPN trebaju biti isklju ivo gotovinske transakcije, u zemlji ili iz inozemstva, predmet postupanja mo~e biti i bezgotovinski novac (koji se ve nalazi u financijskom sustavu), ako postoji sumnja u pranje novca. Zapravo, primarno se mo~e raditi o ulazu gotovine u financijski sustav bez odgovarajue kontrole, dok se u drugom koraku obavlja negotovinska transakcija. Ovo se posebno odnosi na zemlje koje nemaju zakonsko ureenje pranja novca, pa kontrola nije mogla biti obavljena, te na tzv. off shore podru ja . Preuzeto iz Cvr i, R., (2004), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1440525015"Novele Zakona o sprje avanju pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980511805"Pravo i porezi 13(2004), 5; str. 46.  Priliko razmatranja samog pojma transakcije mora se uzeti u obzir stavak 6. lanka 4. ZSPN koje transakcijom ne smatra podizanje gotova novca s tekuih ra una i ~iro-ra una graana te atednih knji~ica i ra una graana.   Iako sprje avanje pranja novca podrazumijeva i zakonodavnu infrastrukturu i institucionalni nadzor financijskog sustava, svaka financijska institucija, nezavisno od toga, mora samostalno voditi ra una o svojem ugledu primjenjujui zakonska rjeaenja te profesionalne i eti ke standarde, kako bi se zaatitila od moguih problema izazvanih aktivnoau pera a novca . Preuzeto iz Jurak, Z., (2003), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1430526011"Sprje avanje pranja novca - uvjet za integracijske procese, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1940425802"Ra unovodstvo, revizija i financije 138 (2003), 5; str. 112.  Posebno kada se govori o viae u estalih negotovinskih transakcija ovlaatena bi osoba trebala utvrditi sve elemente poslovnog odnosa, put novca do predmetnog ra una s kojeg se novac dozna uje i utvrditi sve ostale injenice temeljem informacija s kojima raspola~e. Opisana dubinska analiza stranke trebala bi uokviriti cjelokupnu sliku o stranci i prirodi njezinog poslovanja. Utvreni hodogram djelovanja predstavlja temelj za donoaenje odluke o tome jesu li transakcije podlo~ne prijavi Uredu odmah ili ih je potrebno prvo pratiti, a tek kasnije prijaviti na temelju u estalosti, nelogi nosti ili nekog drugog kriterija. ak i ako se radi o  poznatoj stranci koja provodi odreenu negotovinsku transakciju potencijalno sumnjivog karaktera, odluci o prijavi transakcije Uredu trebala bi prethoditi inicijalno obavljena dubinska analiza stranke, odnosno poduzimanje odreenih mjera u odnosu na rizik i vrstu stranke, poslovnog odnosa, proizvoda ili transakcije.  O pojedinim pokazateljima koji prema svjetskim iskustvima ukazuju na sumnju pranja novca vidjeti viae u Jakov evi, T., (1999), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1990610903"Provedba Zakona o sprje avanju pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980420801"Slobodno poduzetniatvo 6(1999), 10; str. 70.  Ukoliko utvrdi da se radi o sumnjivim transakcijama, posebno slo~enim, neobi no velikim ili drugim neobi nim transakcijama koje nemaju o itu gospodarsku ili vidljivu zakonitu svrhu, obveznik je du~an suzdr~ati se od obavljanja takve transakcije i o njoj obavijestiti Ured.   Kada su prilikom plja ke uhvatili Willie Suttona i pitali ga zaato je oplja kao banku, on je hladno odgovorio  zato ato je to mjesto gdje ima novca . Bez obzira ato je uvanje novca samo jedna od osnovnih funkcija banke, injenica da je novac srce bankarskog poslovanja toliko je fundamentalna da niti Willie Sutton nije nu~an kako bi nam to potvrdio . Preuzeto iz Madinger, J. (2006) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Criminal-Investigators-Second/dp/0849333954/ref=pd_bbs_sr_1/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-1"Money Laundering: A Guide for Criminal Investigators, CRC Press LLC, Florida, str. 173.   Iako se odnosi prvenstveno na financijski sektor, sukladno lanku 12. Prve direktive proairuje se obuhvat preventivnih mjera i na  zvanja i odreene vrste poslova u koje nisu uklju ene samo kreditne ili financijske institucije, a posebno su pogodne za pranje novca.  Vidjeti viae u Lilley, P., (2000), Dirty Dealing: The Untold Truth About Global Money Laundering, Kogan Page, London.  Bazelski odbor za nadzor banaka izdao je 1988. izjavu o na elima  Prevencije nezakonitog koriatenja bankarskog sustava u svrhu pranja novca . Na ela predstavljaju vodi  najbolje bankarske prakse koji poti e na oprez zbog nezakonitog koriatenja bankarskog sustava na na in da propisuje obvezu banaka na: uspostavljanje u inkovitih procedura za prikupljanje podataka od novih stranaka, voenje bankarskog poslovanja sukladno visokim eti kim standardima i u skladu sa mjerodavnim pravnim propisima, suradnju s nadle~nim tijelima i poduzimanje potrebnih radnji kako bi se osujetilo pranje novca ukoliko postoji sumnja da je banka umijeaana u neke nezakonite radnje, usvajanje postavljenih na ela i izobrazbu djelatnika banke, kao i obvezu neizbje~ne evidencije prikupljenih podataka. Vidjeti viae u Lilley, P., (2000), Dirty Dealing: The Untold Truth About Global Money Laundering,: Kogan Page, London.  Izraz "Due Diligence" zna i zakonom propisan vei stupanj pa~nje i primjenjuje se najviae u bankarskom poslovanju. On bi trebao rezultirati odbijanjem poslova s kriminalcima, sumnjivim osobama i osobama upitna kredibiliteta kako bi se sprije ili nepotrebni gubitci kao ato je npr. nemogunost povrata kredita. Vidjeti viae u Glinig, M., Der internationale Finanzbetrug, Meunarodne financijske prijevare, Zagreb, 2001.  Preuzeto iz Lilley, P., (2000), Dirty Dealing: The Untold Truth About Global Money Laundering, Kogan Page, London, str. 61.  Osim KYC u literaturi je zastupljen i KYA (Know Your Administration), KYB (Know Your Business) i KYE (Know Your Employee) na elo. Vidjeti viae u Howell, J., (2006), The prevention of money laundering and terrorist financing, Official Typologies form FATF, ICC Commercial Crime Services, Barking, str. 81-85.  Vrijedi istaknuti da su stranke pri otvaranju ra una najspremnije dati sve tra~ene informacije ato bankovni slu~benik treba iskoristiti postavljanjem unaprijed pripremljenih i za tu svrhu osmialjenih pitanja. Upravo se identifikacija stvarnog vlasnika provodi pri otvaranja ra una ili drugih oblika uspostavljanja trajnije poslovne suradnje. Vidjeti viae u lanku 5. ZSPN i lanku 3. Pravilnika i lanka 23. i 24. ZSPNFT.  Vidjeti viae u Gilmore, W. Dirty money, The evolution of money laundering countermeasures, Council of Europe, May 1999.  Pojednostavljena dubinska analiza izuzima od primjene mjera dubinske analize stranke institucije, proizvode ili transakcije i bilo koju drugu stranku za koju postoji slab rizik od pranja novca ili financiranja terorizma, dok se provoenje mjera poja ane dubinske analize stranke ili poslovnih odnosa odnose na odreene situacije koje su riskantnije u smislu pranja novca i financiranja terorizma.  Vidjeti detaljnije na www.fatf-gafi.org (5.-12. Preporuka FATF).  Zbog upotrebe sveobuhvatnog pojma  bankarski sektor bitno je spomenuti postojanje  fiktivnih banka koje su kriminalci krajem 80-tih godina proalog stoljea osnivali najveim djelom u Nauru, Samoa i Vanatu. Iako za osnivanje banaka u tim zemljama postoje formalni uvjeti, praksa pokazuje nedostatak jamstvenog kapitala u dovoljnoj mjeri, stru nog vodstva te ozbiljnog nadzora jer one u stvarnosti djeluju iz hotelskih soba ili privatnih stanova. Ameri ka slu~ba za nadzor banaka (Comptroller of the Currency, Washington) povremeno objavljuje liste upozorenja koje obuhvaaju nazive fiktivnih banaka diljem svijeta zbog njihove upletenosti u financijski kriminal i pranje novca. Vidjeti viae u Glinig, M., Der internationale Finanzbetrug, Meunarodne financijske prijevare, Zagreb, 2001.  Reputacijski rizik definira se kao rizik od gubitka povjerenja u integritet kreditnih institucija nastao zbog nepovoljnog javnog mnijenja o poslovnoj praksi i vezama kreditne institucije, neovisno o tome postoji li osnova za takvo javno mnijenje ili ne. Pravni rizik se odnosi na mogunost da sudske tu~be pokrenute protiv kreditnih institucija i sklopljeni ugovori, odnosno donesene poslovne odluke za koje se ustanovi da su neprovedive, negativno utje u na poslovanje ili financijski polo~aj institucije. Operativni rizik se mo~e definirati kao rizik od gubitka koji je posljedica neadekvatnih internih procesa, ljudskih resursa, sustava ili vanjskih imbenika. Ovaj rizik uklju uje pravni rizik. Preuzeto iz uvodnih odredaba Smjernica.  Obveza donoaenja opeg akta propisana je lankom 14. Pravilnika.  Nadalje, navodi se i na in identifikacije stranke, nadzor nad ra unima i transakcijama stranke te program izobrazbe djelatnika koji se takoer navode u lanku 14. Pravilnika.  Pod pojmom  faktori rizika podrazumijevaju se sve okolnosti i svojstva stranke, proizvoda, usluga ili transakcije koji upuuju na postojanje rizika u vezi s odreenom strankom ili transakcijom, u smislu sumnje na pranje novca i/ili financiranje terorizma.  Pozivanje na propise kojima se ureuje sprje avanje pranja novca odnosi se na ZSPN i Pravilnik, a kao primjer drugih mjerodavnih propisa mo~e se smatrati Zakon o deviznom poslovanju.  Sukladno Uredbi 1781/2006 kojom se namee obveza da informacije o nalogodavatelju prate transfer novca, propisuju se specifi ne mjere sprje avanja, istra~ivanja i otkrivanja pranja novca te financiranja terorizma u sferi elektronskog prijenosa novca. Institucije koje provode transakciju moraju osigurati da svaki elektronski prijenos novca sadr~i potpune informacije o osobi koja je dala nalog da se transakcija izvrai i provoditi verifikaciju svih prikupljenih podataka.  Nerealno je zakonom, pravilnikom ili smjernicama koje se odnose na problematiku pranja novca i financiranja terorizma zahtijevati uspostavu cijele organizacijske jedinice koja e pratiti provoenje propisanih mjera jer u RH postoje banke s tako malim brojem djelatnika da je i funkcija ovlaatene osobe koja bi trebala biti zasebna i neovisna postala upitna.  Nezavisnost odjela je vrlo va~na iako praksa dokazuje da ponekad organizacijski potpadaju pod Odjel za reviziju, nadzor ili pravnu slu~bu. Vidjeti viae u Vitale, A.,T., (2001), Economic Perspectives, An Electronic Journal of the U.S. Department of State, Vol. 6, No. 2.  S obzirom da niti jedan program sprje avanja pranja novca nije u potpunosti uspjeaan jer pera i novca koriste sofisticirane metode njegovog izbjegavanja, bitno je pokuaati obuhvatiti sve  ulaze u bankarski sustav i na vrijeme spoznati mogue propuste.  Poatanske atedionice su u RH osnovane 1883.  Danas je HPB najvea banka u domaem vlasniatvu te po svojim rezultatima poslovanja i aktivom veom od 11,3 milijardi kuna zauzima 7. mjesto na ljestvici banaka u RH. Vidjeti viae na www.hpb.hr  HPB-Invest d.o.o. je druatvo za osnivanje i upravljanje investicijskim fondovima osnovano 22. srpnja 2005. Druatvo upravlja investicijskim fondovima u skladu sa Zakonom o investicijskim fondovima, Prospektom i Statutom te propisima koje donosi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga koja ujedno i nadzire poslovanje fondova. Vidjeti viae na www.hpb-invest.hr.  Ured glavnog financijskog direktora, Ured za strategiju, Ured uprave, Ured za upravljanje projektima, Ured za korporativne komunikacije, Ured za regulatorne pravne poslove i Ured za upravljanje ljudskim resursima.  Sektor upravljanja rizicima, Sektor ra unovodstva i financijske kontrole, Sektor marketinga i prodaje, Sektor upravljanja poslovnom mre~om, Sektor poslovanja s graanstvom, Sektor poslovanja s gospodarstvom, Sektor investicijskog bankarstva, Sektor riznice, Sektor operativnih poslova, Sektor informatike, Sektor pravnih poslova te Sektor nabave i opih poslova.  Direkcija za ekonomsku analizu i istra~ivanje, Direkcija za sprje avanje pranja novca i Direkcija za koordinaciju Grupom banke.  Takoer, nadle~nom se lanu Uprave dostavljaju tromjese na izvjeaa o radu Direkcije koja sadr~e: pregled statistike transakcija prijavljenih Uredu, pregled i izvjeae o prijavljenim sumnjivima transakcijama, pregled i sa~etak izvjeaa u upitima iz lanka 11. stavak 1. ZSPN, pregled aktivnosti na implementaciji ZSPN i podzakonskih propisa, odr~ane edukacije te pregled ostalih aktivnosti.  Zbog prirode bankarskog poslovanja sumnjive transakcije se, izravnim tuma enjem lanka 8. stavak 3. ZSPN, naj eae javljaju pri deviznom poslovanju jer element prijave  i prije nego ato se transakcija dogodila ne podnosi druge oblike poslovanja. Naravno, sumnjive se transakcije po svojoj prirodi mogu javiti u svim vrstama bankarskog poslovanja, uz elasti no tuma enje odredaba ZSPN.  Inicijalne indikatore za prepoznavanje sumnjivih transakcija, temeljem lanka 12. Pravilnika, obveznicima dostavlja Ured. Dok indikatori predstavljaju orijentir za utvrivanje sumnje u legalnost nov anih sredstava, odluka o kona noj prijavi transakcije biti e rezultat primjene  KYC principa i  due diligence koji pretpostavljaju provoenje identifikacije i verifikacije stranke, a samim time i konkretne razloge sumnje na pranje novca ili financiranje terorizma.  Sukladno lanku 4., 5. i 6. ZSPN te 2. i 3. Pravilnika identifikacija obuhvaa prikupljanje podataka o: nalogodavatelju (ime prezime/naziv, adresa prebivaliata ili boraviata/sjediata, identifikacijski broj ili datum roenja/MB, podaci o identifikacijskoj ispravi, naziv i broj isprave te tijelo koje ju je izdalo), primatelju (ime i prezime/naziv pravne osobe, adresu prebivaliata/sjediata, identifikacijski broj: datum roenja/JMBG/MB) i podatke o transakciji (svrha transakcije, datum i vrijeme, iznos, na in obavljanja i valuta u kojoj se transakcija obavlja).  Temeljem lanka 5. Pravilnika, obveznici obavjeauju Ured o transakcijama na obrascu koji je sastavni dio Pravilnika, pri emu se pridr~avaju uputa za ispunjavanje navedenih na poleini obrasca. Svim obveznicima-bankama dostupan je elektroni ki obrazac koji ispunjavaju koristei se posebnim aplikativnim softverom licenciranim od Ministarstva financija. A o dotadaanjem obavjeaivanju Ureda na Obrascima O1 i O2 s obzirom na razli itost obveznika (temeljem starog Pravilnika o na inu i rokovima obavjeaivanja Ureda za sprje avanje pranja novca te na inu voenja popisa prikupljenih podataka) vidjeti viae u Dominis, }., (2001), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1810614904"Spre avanje pranja novca prijenosom novca preko dr~avne granice, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330801"Ra unovodstvo i financije 47(2001), 6; str. 76-77., Maruai, B., (2001), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1811017900"Provedba Zakona o sprje avanju pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1970624902"Osiguranje 41(2001), 9; str. 21-22. i Kova i, M., (1998), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980403902"Stop zlouporabama financijskog sustava, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930316805"Carinski vjesnik 7(1998), 3; str. 30-44.  Prema subjektivnim indikatorima sumnjivom transakcijom se smatra i prijevremena otplata kredita u iznosu 105.000 kuna i viae ili neka druga transakcija koja je u okvirima ZSPN propisanog limita prijave ili nelogi nosti financijskog poslovanja.  Unutarnja revizija dio je kontinuiranog praenja sustava unutarnjih kontrola banke jer osigurava neovisnu procjenu adekvatnosti i poativanja utvrenih postupaka banke. Funkcija unutarnje revizije poma~e upravi i nadzornom odboru banke u efikasnom i djelotvornom obavljanju njihovih poslova. Vidjeti viae u Baselski odbor za nadzor banaka (2001), Unutarnja revizija u bankama i odnos supervizora i revizora na www.hnb.hr.  Propisano lankom 19. Pravilnika.  Rokove i na in provoenja unutarnjeg nadzora odreuje banka opim aktom donesenim temeljem Pravilnika.  Sve odredbe o nadzoru banaka na odgovarajui se na in primjenjuju na nadzor podru~nica i predstavniatava stranih banaka.  Nadzor nad poslovanjem banke je postupak kojim HNB utvruje zakonitost i pravilnost primjene svih propisa i meudr~avnih sporazuma koji reguliraju pru~anje bankovnih usluga, ostalih financijskih usluga i pomonih bankovnih usluga. Vidjeti viae u Odluci o obavljanju nadzora nad poslovanjem banaka (NN 17/03 i 115/03).   Pod elektroni ki poslovanjem se podrazumijevaju sve aktivnosti koje poduzimaju pravne ili fizi ke osobe radi razmjene dobara ili usluga, koristei pritom ra unala i suvremene komunikacijske tehnologije. Primjena elektroni kog poslovanja podrazumijeva takav preustroj i unapreenje poslovnih procesa koji e omoguiti najbolje koriatenje suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija . Preuzeto iz Strategije razvitka elektroni kog poslovanja u RH za razdoblje 2007.-2010., Ministarstvo rada, gospodarstva i poduzetniatva, str. 6.  Elektroni ko bankarstvo (engl. electronic banking, njem. elektronische Abwicklung von Bankgeschften) predstavlja uporabu bankarskih usluga i izvoenje bankarskih transakcija koje obavlja sama stranka, vlasnik ra una i komitent banke, posredstvom osobnih ra unala ili terminala s lokacija s kojih je mogu pristup telekomunikacijskoj mre~i za prijenos podataka. Preuzeto iz Leko, V., (1998), Rje nik bankarstva, Masmedia, Zagreb.  Vidjeti viae u Richards, J., (1998), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Transnational-Criminal-Organizations-Cybercrime-Laundering/dp/0849328063/ref=pd_bbs_10/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-10"Transnational Criminal Organizations, Cybercrime, and Money Laundering: A Handbook for Law Enforcement Officers, Auditors and Financial Investigators, CRC Press LLC, Florida.  Statisti ke podatke elektronskih prijevara vidjeti u Unger , B., (2007), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Amounts-Effects-Money-Laundering-Brigitte/dp/1847202233/ref=sr_1_32/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700937&sr=8-32"Amounts and Effects of Money Laundering, Edward Edgar Publishing, Cheltenham.  Zakon o potvrivanju Konvencije o kiberneti kom kriminalu (NN-Meunarodni ugovori 9/02).  Sveobuhvatna definicija elektroni kog bankarstva izlo~ena je i u Smjernicama (o smjernicama vidjeti supra u Poglavlju 5.3.1).  Talijanska policija je otkrila vrlo airoke mogunosti Interneta u svrhu pranja novca koje su lanovi sicilijanske mafije provodili od 1998 do 1999. Viae od 330 miliona dolara prebacivano je izmeu ameri kih tvrtki osnovanih na Novom Zelandu i banaka na Kajmanskim otocima, `panjolskoj i u Izraelu. Novac je nakon toga polo~en u `vicarsku banku i prokrijum aren u Rumunjsku, RH, Kinu, Rusiju i Liberiju. Velikim iznosima  prljavog novca poslovalo se na Internetu u nov anom obliku, dionicama, vrijednosnim papirima te drugom robom i proizvodima koje podr~ava Internet poslovanje. Preuzeto iz Kochan, N., (2006) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Washing-Machine-Laundering-Terrorist-Financing/dp/1587991594/ref=pd_bbs_sr_8/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-8"The Washing Machine: Money, Crime & Teror in the Offshore System, Gerald Duckworth & Co Ltd., London, str 277.  Uzimajui u obzir da se od prodaje 1 kg istog heroina generira i do 230 kg nov anica ili podatak da 20 dolara te~i 1 gram, odnosno transakcija od 1.000.000 dolara (50.000 nov anica) otprilike 50 kg, jasno je da e dilerima droge elektroni ko poslovanje predstavljati manji rizik prebacivanja novaca iz jedne u drugu zemlju nego fizi ki prijenos novca preko granice. Vidjeti viae Grabbe, J., O., (1995), The End of Ordinary Money, Part II: Money Laundering, Electronic Cash, and Cryptological Anonymity,  HYPERLINK "http://www.aci.net/kalliste/homepage.html" http://www.aci.net/kalliste/homepage.html.  Vidjeti viae u Smjernicama za upravljanje informacijskim sustavom u cilju smanjenja operativnog rizika, (2006), HNB.  Preuzeto iz Operativnog plana provedbe eHrvatska 2007. za 2007. godinu, Sredianji dr~avni ured za eHrvatsku.  Pri tome je elektroni ko plaanje u estvovalo s 40,6% u ukupnom broju platnih transakcija graana, a internetsko plaanje s 7,6%. Za poslovne subjekte elektroni ko plaanje u estvovalo je s 46,3% u ukupnom broju transakcija, a internetsko s 18,1 %. Preuzeto iz Strategije razvitka elektroni kog poslovanja u RH za razdoblje 2007.-2010., Ministarstvo rada, gospodarstva i poduzetniatva, str. 6.  Ibidem   Internetska ekonomija omoguuje izvanredno brz rast. Tako je porast godianjih prihoda temeljenih na Internetu za ameri ke tvrtke u razdoblju od 1998. do 1999. godine bio ak 62%, pri emu je elektroni ko poslovanje imalo porast od 72%. U istom je razdoblju porast broja zaposlenih u tim tvrtkama bio 36%, a rast temeljen na Internetu bio je ak 15 puta vei nego u ameri koj ekonomiji kao cjelini. U industrijama temeljenim na Internetu u SAD-u radi ve viae ljudi nego, primjerice, u osiguravateljskoj djelatnosti, dok je samo prihod od elektroni kog poslovanja vei od prihoda u bankarstvu ili zrakoplovnoj industriji . Preuzeto iz Strategija  informacijska i komunikacijska tehnologija  hrvatska u 21. stoljeu (NN109/02), str. 41.  Na osnovi obavljene procjene rizika banka e, izmeu ostalog, odrediti adekvatne kriptografske metode ija e primjena smanjiti rizik od naruaavanja temeljnih na ela informacijskog sustava. Kriptografske metode predstavljaju jednu vrstu logi kih kontrola kojima se dodatno osigurava zaatita informacija i smanjuje rizik od naruaavanja temeljnih na ela informacijskog stava. Kriptografija se naj eae upotrebljava za enkripciju (aifriranje podataka), elektroni ko potpisivanje, o uvanje integriteta podataka i utvrivanje autenti nosti korisnika (verifikacija stranke). Vidjeti viae u Smjernicama za upravljanje informacijskim sustavom u cilju smanjenja operativnog rizika, (2006), Hrvatska narodna banka.  Baselski odbor za nadzor banaka definirao je operativni rizik kao  rizik od gubitaka koji nastaje zbog neprimjerenih ili neuspjeanih unutarnjih procesa, ljudi ili sustava ili zbog vanjskih dogaaja . Vidjeti viae u Baselski odbor za nadzor banaka, (2003), Dobre prakse za upravljanje operativnim rizikom i nadzor nad njim, Banka za meunarodne namire.  O na elima kontrole sigurnosti podataka vidjeti viae u Baselski odbor za nadzor banaka, (2003), Na ela upravljanja rizikom u elektroni kom bankarstvu, Banka za meunarodne namire.  Preuzeto iz Zagaris, B., MacDonald, S., B., (1992),  Money Laundering, Financial Fraud and Technology: the Perils of an Instantaneous Economy preuzeto iz Savona, E., (2004), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Responding-Money-Laundering-International-Perspectives/dp/9057021110/ref=sr_1_44/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-44"Responding to Money Laundering: International Perspectives, Harwood Academic Publishers, London, str. 153-154.  To ka 14. uvoda Tree direktive njezin obuhvat proairuje na sve radnje koje institucije i osobe obuhvaene direktivom obavljaju na Internetu.  Obavezno prikupljanje, uvanje i verifikacija podataka, sukladno VII Specijalnoj Preporuci FATF, odnose se na: ime i prezime, podatke o ra unu (ili jedinstveni poslovni broj ako podaci o ra unu ne postoje) i adresu (ili ukoliko je dozvoljen jedinstveni mati ni broj osobe, broj osobne iskaznice ili datum i mjesto roenja).  Vidjeti viae u Financial Action Task Force on Money Laundering (2007), Methodology for Assessing Compliance with the FATF 40 Recommendations and the FATF 9 Special recommendations.  Zna aj nadzora elektroni kih transfera posebno je uo en nakon teroristi kih napada na SAD 11. rujna 2001. i postavljanja bombi u Madridu 11. o~ujka 2004., zbog ega je Vijee Europe odobrilo plan koji se odnosi na unapreenje sudske i policijske suradnje, unapreenje meunarodnih pravnih instrumenata suzbijanja terorizma, sprje avanje financiranja terorizma, poveanje sigurnosti zra nog prometa i veu konzistenciju svih relevantnih politika postupanja. Vidjeti viae u uvodu Uredbe 1781/2006.  Opseg informacija koje je institucija du~na prikupiti jednak je onom iz VII Specijalne Preporuke FATF., osim identifikacije tra~i se i verifikacija prikupljenih podataka o nalogodavatelju temeljem dokumenata, podataka ili informacija dostupnih iz pouzdanih i nezavisnih izvora.  Iz izvjeaa o korespondentnom bankarstvu  Ulaz za pranje novca (2001) proizlazi da ameri ke banke, putem korespondentnih ra una stranih banaka, predstavljaju ulaz prljavog novca u financijski sustav poma~ui pri finaliziranju trgovanja drogom i financijskim prevarama. Vidjeti viae u Report on Correspondent Banking: A Gateway for Money Laundering, (2001), Minority Staff of the Permanent Subcommittee on Investigations, U. S. senate Committee on Governmental Affairs, preuzeto iz: Gup , B., E., (2006) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Laundering-Financing-Terrorism-Suspicious-Activities/dp/1600213871/ref=sr_1_26/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700937&sr=8-26"Money Laundering, Financing Terrorism And Suspicious Activities, Nova Science Publishers, str. 92.  Shell banke (fiktivne banke) se lankom 3. stavak 1. to ka 10. Tree direktive definiraju kao kreditne institucije ili institucije za obavljanje istovjetnih poslova, inkorporirane u nadle~nost dr~ave u kojoj nisu fizi ki prisutne (uklju ujui autenti nost i management), a nisu povezane niti sa zakonski reguliranom financijskom grupom.  Off shore zone su podru ja, dr~ave, protektorati s vrlo liberalno postavljenom legislativom glede poslovanja i otvaranja banaka i tvrtki, s vrlo malim postotkom poreznih obveza, a vrlo jakom bankarskom tajnom.  Vidjeti viae u Gup , B., E., (2006) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Laundering-Financing-Terrorism-Suspicious-Activities/dp/1600213871/ref=sr_1_26/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700937&sr=8-26"Money Laundering, Financing Terrorism And Suspicious Activities, Nova Science Publishers, i u Gustitus, L., Bean, E., Roach, R., (2001), Economic Perspectives, An Electronic Journal of the U.S. Department of State, Vol. 6, No. 2.  U duhu engleskog jezika nazivaju se  Gatekeeperi ato slikovito opisuje njihov polo~aj i ulogu u sustavu sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma.  Jasno je da pojedinci pru~aju svoje usluge isklju ivo u svrhu pranja novca, nevezano o kojoj se profesiji radi, ato uklju uje pretvaranje gotovine u manje sumnjivi oblik npr. dionice, prikrivanje stvarnog vlasnika imovine, izradu ili krivotvorenje financijskih i drugih pravnih dokumenata i prebacivanje novca izmeu veeg broja banaka ili ra una tvrtki koje su osnovane samo kao paravan daljnjih nezakonitih aktivnosti. Vidjeti viae u Beare, M., E., Schneider, S., (2007) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Canada-Chasing-Dangerous/dp/0802091431/ref=sr_1_46/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-46"Money Laundering in Canada: Chasing Dirty and Dangerous Dollars, University of Toronto Press, Toronto.  Uzimajui u obzir da je ja anje kontrole financijskog sektora natjeralo pera e novca da tra~e alternativne metode prikrivanja izvora prihoda od kriminala, izmjenama i dopunama ZSPN (NN 117/03) prvenstveno se proairio krug obveznika. Zbog usklaivanja hrvatskoga zakonodavstva s odredbama Druge direktive, obveza prijavljivanja sumnjivih transakcija proairila se na samostalne profesije i struke.  Druga direktiva mijenja i dopunjuje Prvu direktivu, a posebno u odnosu na praznine koje se velikim djelom odnose na uklju ivanje nefinancijskih sektora i struka.  Bilje~nici i samostalni pravi stru njaci mogu odrediti i odgovarajue samoregulatorno tijelo nadle~no za zaprimanje obavijesti o sumnjivim transakcija, kao koordinativno tijelo suradnje s drugim tijelima nadle~nim za suzbijanja pranja novca. Vidjeti viae u lanku 23. Tree direktive.  Stavak 2. istog lanka poatuje izuzetke kada odvjetnik i odvjetni ko druatvo zastupa stranku u sudskim i upravnim postupcima, odnosno propisuje da u tom slu aju nisu obvezni postupiti u skladu s odredbom o prijavljivanju sumnjivih transakcija.  ZSPN ne predvia posebni obrazac za prijavu sumnjivih transakcija ovih obveznika, iako bi to bilo vrlo u inkovito s obzirom na prirodu prijavljenih transakcija. Obrazac je jednak kao i za sve druge obveznike, a predaje se u roku tri dana od utvrivanja razloga za sumnju na pranje novca ili od zatra~enog savjeta o pranju novca.  Druga direktiva je postavila osnove ove odredbe okvirnim propisivanjem izuzetaka od obveze provoenja propisanih mjera za samostalne profesije i struke: u vezi s podacima koje prime od ili o svojoj stranci; za vrijeme dok ga pravno zastupaju, brane ili predstavljaju u ili u vezi sa sudskim postupkom; uklju ujui i savjetovanje o pokretanju ili izbjegavanju postupka, bez obzira na to jesu li podaci primljeni prije, tijekom ili poslije tog postupka.  Vidjeti viae u to ki 20. uvoda Tree direktive.  Imenovano samoregulatorno tijelo du~no je zaprimljene podatke o sumnjivim transakcijama proslijediti FIU neodgodivo i u neizmijenjenom obliku.  Vidjeti viae u Statutu Hrvatske odvjetni ke komore (NN 25/95, 92/99, 8/05)  U vezi provedbe Druge direktive Savjet odvjetni kih komora Europske unije (Council of the Bars and Law Societies of the European Union  CCBE) iji je Odvjetni ka komora promatra , donio je polaziane osnove za odvjetni ke komore i odvjetni ke udruge Europske unije o provedbi Upute o pranju novca, na kojima Odvjetni ka komora temelji svoje stavove. Vidjeti viae u Horvat, D., (2004), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1470510007"Zakon o sprje avanju pranja novca Republike Hrvatske u svjetlu 2001/97/EU Europskog parlamenta i Vijea od 4. 12. 2001. i odvjetni ka tajna, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1810115801"Javni bilje~nik 8(2004), 16-17.  Kako zastupanje u sudskim i upravnim postupcima zapo inje tek kada takvi postupci budu pokrenuti, proizlazi da se davanje savjeta u vezi s istim postupcima odnosi samo na one savjete koje je odvjetnik dao nakon pokretanja postupka. Preuzeto iz Horvat, D., (2005), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1451031006"Zakon o spre avanju pranja novca Republike Hrvatske i direktive Europske zajednice, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1900102802"Odvjetnik 78(2005), 7-8 i Horvat, D., (2003), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1430612005"Zakon o sprje avanju pranja novca Republike Hrvatske u svjetlu upute 2001/97/EC Europskog parlamenta i Vijea od 4.12.2001. i odvjetni ka tajna, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1900102802"Odvjetnik 76(2003), 2.  Meutim, i sama odredba Tree direktive da pravni savjet ostaje podlo~an obvezi profesionalne diskrecije osim ako pravni savjetnik sudjeluje u aktivnostima pranja novca suviana je i nelogi na jer se svakako ne mo~e o ekivati od odvjetnika koji pru~a savjet o pranju novca da e to i prijaviti nadle~nim tijelima.  Kodeks odvjetni ke etike donesen je na Skupatini Hrvatske odvjetni ke komore 18. velja e 1995., a Izmjene i dopune donesene su na istoj Skupatini 12. lipnja 1999.  Zakon o odvjetniatvu (NN 9/94), stupio je na snagu 18. velja e 1994.  Negativan stav Hrvatske odvjetni ke komore ne bi trebao previae iznenaditi uzevai u obzir izjavu Stanislava Balika, predsjednika eake Odvjetni ke komore, koji se s rezervom postavlja ak i na sam pojam pranja novca:  & nedavno mi je postavljeno pitanje zbog ega odvjetnici iz dr~ava s posttotalitarnim zaostacima po pitanju ograni avanja opsega obveze autnje s nepovjerenjem i odreenom zebnjom prate razvojne tijekove u polici kaznenog prva u EU na podru ju takozvanog pranja novca&  . Preuzeto iz Balik, S., (2003), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1430611005"Napomene uz raspravu o ograni avanju obveze autnje u svezi s takozvanim pranjem novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1900102802"Odvjetnik 76(2003), 1-2; str.18.  Vidjeti viae u lanku 33. i 34. Zakona o javnom bilje~niatvu (NN 78/93, 29/94, 16/07).  Vidjeti viae u lanku 4. i 16. Zakona o poreznom savjetniatvu (NN 127/00).  Preuzeto iz Brli, J., (2005), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1450705001"Obveze, ovlasti i sankcije u propisima o sprje avanju pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330801"Ra unovodstvo i financije 51(2005), 6; str. 31-32.  MONEYVAL je osnovan u rujnu 1997. pod nazivom PC-R-EV, radi procjenjivanja provoenja mjera protiv pranja novca unutar zemalja lanica Europske unije koje nisu lanice FATF. Glavna svrha MONEYVAL-a je poticanje dr~ava ka ustrojavanju u inkovitog sustava za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma te njegovim usklaivanjem s odgovarajuim meunarodnim standardima. lanice MONEYVAL-a su: Albanija, Andora, Armenija, Azerbejan, Bosna i Hercegovina, Bugarska, RH, Cipar, Crna Gora, eaka, Estonija, Francuska, Gruzija, Maarska, Latvija, Liechtenstein, Litva, Malta, Molavija, Monako, Nizozemska, Poljska, Rumunjska, Rusija, San Marino, Srbija, Slova ka, Slovenija, Makedonija i Ukrajina.  Iz razloga neusklaenosti sa meunarodnim standardima, a u toku pregovora za pridru~ivanje RH Europskoj Uniji, na podru ju sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma postavljeno je mjerilo (tzv. benchmark) koje se treba ispuniti za otvaranje Poglavlja 4. -  Sloboda kretanja kapitala (uz navedeno uvjet otvaranja Poglavlja 4. je i odobrenje stjecanja nekretnina dr~avljanima EU u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridru~ivanju). Mjerilo glasi:  Hrvatska treba donijeti akcijski plan koji sadr~i aktivnosti i rokove s postavljenim posebnim mjerama u svrhu usklaivanja zakonodavstva Hrvatske u podru ju sprje avana pranja novca s pravnom ste evinom, i ja anja provedbe, izmeu ostalog, poveanjem svijesti izvjeatajnih tijela, ja anjem nadzora nad izvjeatajnim tijelima, policije, Dr~avnog odvjetniatva, sudstva i djelotvorne suradnje izmeu tijela u lancu provedbe . Preuzeto iz Godianjeg izvjeaa Ministarstva financija za 2006. www.mfin.hr  Usklaivanje s Uredbom 1889/2005 odnosi se na prilagodbu ZSPN i Obrasca o prenoaenju gotovine i ekova preko dr~avne granice (u domaoj ili stranoj valuti, u vrijednosti 40.000 kuna ili veoj) koji koristi Carinska uprava RH prilikom prijave transakcija Uredu, zatim na prilagodbu u pogledu limita za prijavu nadle~nim tijelima, obveznih elemenata prijave, prosljeivanja podataka nadle~nim tijelima drugih dr~ava te obveze evidentiranja i obrade podataka.  Ve samom injenicom ato terorizam, a time i njegovo financiranje, sve viae plijeni pa~nju i osnova je svih meunarodnih propisa na ovom podru ju, primarna je promjena naziva osnovnog Zakona. Novi ZSPNFT donesen je 15. srpnja 2008., objavljen u Narodnim novinama br. 87/08., a stupa na snagu 1. sije nja 2009.  U uvodnom djelu ZSPNFT definira pojam pranja novca (usklaen sa lankom 6. Konvencije VE, lanak 1. stavak 2. Tree direktive i lankom 279. KZ te Varaavskom konvencijom) i financiranja terorizma (usklaen sa definicijom FATF, Meunarodne konvencije o sprje avanju financiranja terorizma, Varaavskom konvencijom, lankom 2. stavak 4. Tree direktive i lankom 187.a KZ )  Termin  obveznik obuhvaa pravne osobe i fizi ke osobe koje su obvezne poduzimati mjere i radnje radi otkrivanja i sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma u skladu s ZSPNFT.  Uzimajui u obzir da je ja anje kontrole financijskog sektora natjeralo pera e novca da tra~e alternativne metode prikrivanja izvora nezakonitih prihoda na ato upozorava i lanak 2.a Druge direktive te lanak 12. FATF, izmjenama i dopunama ZSPN (NN 117/03) proairio se krug obveznika na odvjetnike, odvjetni ka druatva, javne bilje~nike, revizorske tvrtke, ovlaatene revizore i na pravne ili fizi ke osobe koje obavljaju ra unovodstvene poslove ili poslove poreznog savjetovanja. Odvjetnici i javni bilje~nici mogu biti zlorabljeni za pranje novca kada u svom radu obavljaju financijsku i drugu transakciju s imovinom, odnosno revizori, ra unovoe i porezni savjetnici s obzirom da imaju uvid u poslovanje obveznika iz lanka 2. ZSPN i njihovih stranaka, te time i uvid u odreene transakcije vezano uz koje mogu postojati razlozi za sumnje na pranje novca.  Odvajanjem navedenih profesija i struka jasna je intencija zakonodavca da istakne njihov specifi an odnos spram drugih obveznika. Prvenstveno, na njih se nije odnosila obveza identifikacije i obavjeatavanja o provedenim gotovinskim i gotovinskim povezanim transakcija u propisanim iznosima, ve samo ukoliko postoji sumnja da se radi o pranju novca, kao i u svim slu ajevima kada od njih stranka zatra~i savjet vezan za pranje novca. Suprotno mialjenje o obvezi odvjetnika na obavjeaivanje FIU o zatra~enom savjetu za pranje novca vidjeti u Horvat, D., (2003), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1430612005"Zakon o sprje avanju pranja novca Republike Hrvatske u svjetlu upute 2001/97/EC Europskog parlamenta i Vijea od 4.12.2001. i odvjetni ka tajna, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1900102802"Odvjetnik br.1-2., Zagreb.  Financijsko poslovanje obuhvaeno lankom 4. stavak 15. ZSPNFT obuhvaa: davanje kredita odnosno zajmova koji uklju uju takoer potroaa ke kredite, hipotekarne kredite, factoring i financiranje komercijalnih poslova, uklju ujui forfaiting, leasing, izdavanja i upravljanja instrumentima plaanja (npr. kreditnih kartica i putni kih ekova), izdavanja garancija i jamstava, upravljanja ulaganjima za tree osobe i savjetovanja u vezi s tim, iznajmljivanja sefova, posredovanja u sklapanju kreditnih poslova, zastupanja i posredovanja u osiguranju pri sklapanju ugovora o ~ivotnom osiguranju, poduzetni kih ili fiducijarnih usluga, prometa plemenitih metala i dragog kamenja te njihovim proizvodima, trgovine umjetni kim predmetima i antikvitetima, organiziranja ili provoenja dra~bi, posredovanja u prometu nekretninama.  Posebnu ulogu koju samostalne profesije i struke imaju u procesu suzbijanja i spre avanja pranja novca te financiranja terorizma posebno isti u izvjeaa FATF. Posebno je naglaaena uloga odvjetnika kao vratara ( gatekeepers ) u procesu dostizanja kona nog cilja pera a novaca. Prema procjenama FATF, samostalne profesije i struke mogu (svjesno ili nesvjesno) poduzeti odreene radnje koje e omoguiti prijenos ili prikrivanje nezakonitih prihoda, a time i realizacije pojedinih faza pranja novca izvan dosega financijskog sektora. Vidjeti viae u Beare, M., E., Schneider, S., (2007) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Canada-Chasing-Dangerous/dp/0802091431/ref=sr_1_46/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-46"Money Laundering in Canada: Chasing Dirty and Dangerous Dollars, University of Toronto Press, Toronto.   Revizorsko druatvo i samostalni revizor, pri uspostavljanju poslovnog odnosa sa strankom koja podlije~e obveznoj reviziji godianjih ra unovodstvenih izvjeaa propisanoj zakonom kojim je ureeno njezino djelovanje, mo~e izvraiti pojednostavljenu dubinsku analizu stranke, osim ako u vezi sa strankom ili okolnostima revizije postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma . Preuzeto iz lanka 53. stavak 8. ZSPNFT.  Izuzetak se obi no ne primjenjuje ako u vezi sa transakcijom i strankom postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.   Sustav temeljem na stupnju rizika kao jedan od na ina ubla~avanja rizika pranja novca ne predstavlja stvar. To nije opipljiv, unaprijed odreen plan rada koji sadr~i sve odgovore u vezi sa suzbijanjem i sprje avanjem pranja novca. Prije bi se moglo govoriti o stanju uma. Radi se o pristupu ubla~avanja rizika koji ovisi o odreenim okolnostima i prilagoava se promjenama istih okolnosti tijekom vremena . Preuzeto iz Gough, T., (2005), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Anti-Money-Laundering-Guide-Financial-Services/dp/1904339786/ref=sr_1_20/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700937&sr=8-20"Anti-Money Laundering: A Guide for Financial Services Firms, Risk Books, London, str. 47.  Vidjeti viae u lanku 8. Tree direktive i 5. Preporuci FATF.  lankom 10. ZSPNFT propisuje se obvezno provoenje dubinske analize stranke prije uspostavljanja poslovnog odnosa ili provoenja transakcije, odnosno tijekom njegovog uspostavljanja, ako je to neophodno i postoji neznatan rizik od pranja novca ili financiranja terorizma. Iako navedeno aludira na provoenje dubinske analize samo novih stranaka, lanak 102. istog Zakona propisuje provoenje dubinske analize svih postojeih stranaka za koje se utvrdi da postoji li bi mogao postojati rizik od pranja novca ili financiranja terorizma.  Izraena analiza rizika koristiti e i nadzornim tijelima prilikom usklaivanja specifi nosti obveznika i njegovog poslovanja (uzimajui u obzir veli inu i ustrojstvo obveznika, opseg i vrstu poslovanja, vrstu stranaka s kojima posluje i proizvoda koje nudi) sa smjernicama za prepoznavanje sumnjivih transakcija.  Detaljnije o osnovnim postavkama provoenja verifikacije vidjeti u Commonwealth Secretariat, (2006)  HYPERLINK "http://www.amazon.com/Combating-Money-Laundering-Terrorist-Financing/dp/0850928427/ref=sr_1_46/102-1227624-8138532?ie=UTF8&s=books&qid=1180715166&sr=8-46" Combating Money Laundering and Terrorist Financing: A Model of Best Practice for the Financial Sector, the Professions and Other Designated Business, London, str. 121-124.  Pru~atelji usluga plaanja (posrednici ili primatelji nov anih sredstava) odbit e prijenos nov anih sredstava bez potpunih podataka o uplatitelju ili e zatra~iti da se u odreenom roku isti podaci dopune. Jednako tako, prekinuti e poslovni odnos s onim pru~ateljima usluga plaanja koji u estalo ne ispunjavaju uvjete propisane ZSPNFT. Vidjeti viae u lanku 15. ZSPNFT.  Bez obzira na dislociranost mjera i radnji provoenja pojednostavljene dubinske analize stranke, sadr~ajno su zadovoljeni svi kriteriji postavljeni Treom direktivom i Preporukama FATF.  lanak 6. stavak 1. Tree direktive u istom tonu propisuje zabranu voenja anonimnih ra una ili anonimnih atednih knji~ica kod kreditnih i financijskih institucija. Vlasnici i korisnici postojeih anonimnih ra una ili anonimnih atednih knji~ica podvrgnut e se mjerama dubinske analize stranke ato je prije mogue i u svakom slu aju prije nego ato se ti ra uni ili knji~ice na bilo koji na in upotrijebe. Isto tako i 5. Preporuka FATF.  Vidjeti Preporuku 18. FATF i lanak 13. stavak 5. Tree direktive.  Kako gotovina, s obzirom na svoj oblik i mogunost prijenosa, joa uvijek predstavlja jedan od glavnih generatora prljavog novca, uvodna to ka 18. Tree direktive izri ito navodi da pri plaanju u gotovini vei iznosi predstavljaju velike rizike za pranje novca i financiranje terorizma. U tom smislu, lanak 39. ZSPNFT zabranjuje obavljanje naplate u gotovini u iznosu koji prelazi 105.000 kuna, odnosno u poslovima s nerezidentima u vrijednosti veoj od 15.000 Eura prilikom prodaje robe i pru~anja usluga, prodaje nekretnina, primanja zajmova i prodaje prenosivih vrijednosnih papira ili udjela. Ista obveza propisana je lankom 37. slovenskog Zakona, lankom 36. Nacrta srpskog Zakona i lankom 13. makedonskog Zakona.  Joa uvijek postoji razlika izmeu iznosa postavljenog za identifikaciju stranke (105.000 kuna i viae) i obavjeaivanja (200.000 kuna i viae). Tretman meuiznosa od 105.000 do 200.000 kuna nije propisan ZSPNFT, ve e biti predmet obrade podzakonskih akata.  Obveznik e dostaviti obavijest o sumnjivoj transakciji bez odgode, prije izvraenja transakcije, u kojoj e navesti razloge za sumnju na pranje novca i financiranje terorizma te rok u kojem se transakcija treba izvraiti. O namjeri ili planiranju obavljanja sumnjive transakcije obveznik e obavijestiti Ured bez obzira na to je li transakcija poslije izvraena ili nije. Vidjeti viae u lanku 42. ZSPNFT.  Zanimljivo je spomenuti da su Gold i Levi postavili distinkciju izmeu dva pojma koji ozna avaju  sumnju (vezno za pojam sumnjive transakcije) u engleskom jeziku, odnosno zagovornici su upotrebe pojma  suspected umjesto  suspicious . Pojam  suspicious je podvrgnut kritici upravo zbog toga ato predstavlja objektivne karakteristike same transakcije koja mo~da nikada nee biti otkrivena ili dokazano nelogi na, dok je pojam  suspected viae usmjeren na  stanje uma koji procjenjuje zapa~eno . Viae o tome Mitsilegas, V., (2003) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Counter-Measures-European-Union/dp/9041121315/ref=sr_1_15/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-15"Money Laundering Counter-Measures in the European Union: A New Paradigm of Security Governance Versus Fundamental Legal Principles (European Business Law and Practice), Kluwer Law International, The Hague, Netherlands.  Sukladno lanku 4. stavak 5. ZSPN sumnjive transakcije su sve gotovinske ili negotovinske transakcije kod kojih postoji sumnja da se radi o pranju novca.  U tom se smislu sumnjivim transakcijama smatraju gotovinske i negotovinske transakcije, bez obzira na iznos, kod kojih postoji sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma. Razlozi za sumnju postoje posebno kod sljedeih transakcija: transakcije koje nisu u skladu sa zakonskim okvirom djelatnosti kojom se stranka bavi, nisu u skladu s djelatnoau za koju je stranka izjavila da se bavi, odnosno nisu u skladu s dotadaanjim uobi ajenim na inom poslovanja stranke, kao i transakcija koja nije pravno ili ekonomski opravdana i logi na.   Uzimajui u obzir navedene kriterije nedvojbeno proizlazi da veina prijavljenih sumnjivih transakcija u svojoj biti predstavlja neobi ne ili nelogi ne transakcije . Preuzeto iz Savona, E., (2004), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Responding-Money-Laundering-International-Perspectives/dp/9057021110/ref=sr_1_44/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-44"Responding to Money Laundering: International Perspectives, Harwood Academic Publishers, London, str. 268-269.  S obzirom na specifi nost poslovanja pojedinih grupa obveznika, temeljem lanka 12. Pravilnika, Ured za sprje avanje pranja novca je, u suradnji s obveznicima i nadzornim tijelima, bio du~an sastaviti listu indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija. Obveznici su du~ni primjenjivati listu kao osnovne smjernice za prepoznavanje transakcija i osoba u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca. Lista indikatora je sastavni dio opeg akta obveznika, a dopunjava se i prilagoava prema novim tipologijama pranja novca. ZSPNFT lankom 41. istu zadau namee obveznicima.  Radi potpunog i cjelovitog pregleda, nadzorna tijela (Ured, Financijski inspektorat, Porezna uprava, HNB, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Hrvatska javnobilje~ni ka komora, Hrvatska odvjetni ka komora, Hrvatska komora poreznih savjetnika te udru~enja i druatva iji su lanovi obvezni postupati prema ZSPNFT) surauju s obveznicima prilikom izrade liste indikatora. Jednako tako i ministar financija mo~e posebnim pravilnikom propisati obvezno uklju ivanje pojedinih indikatora na listu indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija i osoba u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.Vidjeti viae u lanku 41. stavak 5. i 6. ZSPNFT.  Temeljem zaprimljene obavijesti o sumnjivoj transakciji, Uredu je olakaano provoenje analiti ke obrade jer na taj na in raspola~e cjelovitim podacima o stranci i transakcijama koje treba potvrditi podacima druge vrste, prikupljenim u okvirima svoje nadle~nosti, a putem analiti ko-obavjeatajnog rada.  Zadae ovlaatene osobe i njezinih zamjenika nije ureivao ZSPN ve samo lanci 14.  20. Pravilnika.  Preuzeto iz lanka 46. stavak 1. ZSPNFT.  Du~nosti obveznika su znatno proairene spram sadr~aja lanka 17. ZSPN, ato ukazuje na zakonsku zaatitu ovlaatene osobe i njezinog zamjenika. Posebno se isti e stavak 2. lanka 47. ZSPNFT kojim se tra~i osiguranje pomoi i potpore od stane uprave ili drugog poslovodnog tijela obveznika, odnosno osiguranje obavljanja propisanih zadaa kao isklju ivu radnu obvezu s punim radnim vremenom, ako je zbog velikog broja zaposlenih, prirode ili opsega poslovanja obveznika, odnosno iz drugih opravdanih razloga trajno povean opseg zadaa na podru ju sprje avanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma (propisano stavkom 3. istog lanka).  Vidjeti viae u lanku 57. ZSPNFT  lankom 58. ZSPNFT posebno se isti e zna aj meuinstitucionalne suradnje Ureda i Dr~avnog odvjetniatva Republike Hrvatske, Ministarstvom unutarnjih poslova-Ravnateljstvom policije, nadzornim slu~bama Ministarstva financija (Financijskim inspektoratom, Carinskom upravom RH, Poreznom upravom, Financijskom policijom), Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga, Hrvatskom narodnom bankom, Sigurnosno-obavjeatajnom agencijom, Ministarstvom vanjskih poslova i europskih integracija te Ministarstvom pravosua kao i drugim dr~avnim tijelima. O glavnim elementima suradnje i uspostave meuinstitucionalne radne skupine za sprje avanje pranja novca i financiranja terorizma, nadle~na tijela sklapaju sporazum pod nazivom  Protokol o suradnji .  Samo iznimno, temeljem lanka 64. ZSPNFT, Ured mo~e zapo eti analiti ku obradu sumnjivih transakcija na obrazlo~eni pisani prijedlog DORH, Ministarstva unutarnjih poslova  Ravnateljstva policije, nadzornih slu~bi Ministarstva financija, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, HNB, Sigurnosno-obavjeatajne agencije, Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, Ministarstva pravosua, sudova, pravnih osoba s javnim ovlastima i drugih subjekata, ako su u prijedlogu navedeni razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma. Takoer, istu e obavijest o sumnjivim aktivnostima Uredu dostaviti i burza, Sredianja depozitarna agencija i Hrvatski fond za privatizaciju, ukoliko bi takve aktivnosti mogle biti povezane s pranjem novca ili financiranjem terorizma.  Posebno je zna ajan lanak 7. Varaavske konvencije koja na temu istra~nih ovlasti i tehnika zahtijeva usvajanje zakonodavnih i drugih mjera nu~nih za omoguavanje nadzora bankarskih transakcija provedenih preko jednog ili viae otvorenih ra una.  Zbog zna aja takvih transakcija, obveznik je du~an tra~ene podatke dostaviti Uredu prije izvraenja transakcije ili sklapanja posla, a u izvjeau navesti rok u kojem e se transakcija ili posao izvraiti. Vidjeti viae u lanku 62. stavci 2.  6. ZSPNFT.  Takav zahtjev takoer sadr~e i lanci 21. i 25. Tree direktive, lanak 12. Varaavske konvencije te 26. Preporuka FATF.  Ako zbog prirode ili na ina izvraenja transakcije, odnosno neke druge okolnosti koje transakciju prate, nije mogue izdati pisani nalog obvezniku, Ured mo~e iznimno izdati usmeni nalog za privremeno zaustavljanje izvraenja sumnjive transakcije. O izdanom nalogu Ured je du~an, u skladu sa lankom 60. stavak 5. ZSPNFT, bez odgode obavijestiti DORH i/ili nadle~no dr~avno odvjetniatvo.  Preuzeto iz lanka 61. ZSPNFT, a u skladu sa lankom 14. Varaavske konvencije i lankom 24. Tree direktive.  Temeljem lanka 66. ZSPNFT povratna informacija vrlo je elasti no opisana i sadr~i nekoliko razli itih vrsta podataka. Prva vrsta podataka predstavlja potvrdu o zaprimanju obavijesti o transakciji, dotada propisanu lankom 10. stavak 1. ZSPN kao redovito poslovanje i meuodnos Ureda i obveznika. Po samoj definiciji pojam  povratna informacija ne bi trebao sadr~avati ovu kategoriju. Nadalje, druga vrsta podataka propisana je to kom 2. i 3. lanka 66. ZSPNFT, a govori o dostavi podataka o odluci ili rezultatu odreenog slu aja, ako je slu aj po obavijesti o transakciji zatvoren ili dovraen, a podatak o tome dostupan. Jednako tako, navodi i obvezu dostave ili objave, najmanje jednom godianje, statisti kih podataka o zaprimljenim obavijestima o transakcijama i rezultatima postupanja. Uzimajui u obzir stavak 3. lanka 35. Tree direktive koji je okarakterizirao bit pravovremene povratne informacije  o djelotvornosti dojava o sumnjama na pranje novca i financiranje terorizma te daljnjim aktivnostima koje su poduzete nakon te dojave , jasno je da tek ova druga vrsta podataka odgovara spomenutom pojmu. Zaklju no, trea se vrsta podataka odnosi na dostavu ili objavu informacija o trenuta nim tehnikama, metodama, trendovima, tipologijama te konkretnim slu ajevima pranja novca i financiranja terorizma ime predstavlja povremene postupke Ureda prvenstveno u cilju edukacije i razvoja svijesti o veli ini problema, kao i rjeaavanju istog. Niti ovu vrstu aktivnosti Ureda ne bi trebalo podvoditi pod pojam povratne informacije jer to ona nije, niti prema svojoj strukturi mo~e biti.  Navedeni oblici meunarodne suradnje Ureda i stranih FIU detaljnije su propisani lancima 68.  72. ZSPNFT., u skladu sa lancima 46. i 47. Varaavske konvencije.  O potpisanim meunarodnim sporazumima od osnutaka Ureda 1998. do 2006. vidjeti viae u Poglavlju 7.4.7  Obavijest o svakom unoaenju ili iznoaenju gotovine preko dr~avne granice potrebno je dostaviti Uredu odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana prijenosa. Istu je obavijest potrebno poslati ukoliko unoaenje ili iznoaenje nije bilo prijavljeno carinskom tijelu, kao i prijenos preko dr~avne granice u iznosu manjem od kunske protuvrijednosti od 10.000 Eura, ako u vezi s osobom koja gotovinu prenosi, na inom prijenosa ili drugim okolnostima prijenosa postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.  lanak 74. ZSPNFT u skladu je sa lankom 5. stavak 2. predmetne Uredbe. O Uredbi 1889/2005 vidjeti viae u Poglavlju 3.9.  Primjer razraene prijave prijenosa preko dr~avne granice pru~a kanadsko zakonodavstvo. Vidjeti u Hubbard, R., W., ODonnell, F., Murphy, D., (2004), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Proceeds-Robert-Hubbard/dp/1552210715/ref=sr_1_13/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-13"Money Laundering and Proceeds of Crime, Irvin Law, str. 344.  Pojam obveznika u ovom se kontekstu mora promatrati vrlo elasti no, jer je sama bit odredbe usmjerena na njihove djelatnike, uklju ujui lanove upravnih i nadzornih odbora ili drugih poslovodnih tijela te na druge osobe kojima su na bilo koji na in bili dostupni podaci prikupljeni sukladno ZSPNFT.  Za razliku od lanka 17. ZSPN koji zaatitu i tajnost podataka ve~e samo za osobe na koju se podaci odnose, lanak 75. stavak 2. ZSPNFT navedenu obvezu proairuje i na dostavu podataka treim osobama.  Isti je tretman podataka koje, temeljem lanka 75. stavak 5. to ka 1. ZSPNFT od obveznika pismeno zatra~i ili nalo~i nadle~ni sud.  Obveznici i njihovi zaposlenici nee kazneno niti stegovno odgovarati za kraenje obveze uvanja tajnosti podataka, odnosno podataka veznih za poslovne, bankovne, profesionalne, javnobilje~ni ke, odvjetni ke ili druge tajne ukoliko, sukladno lanku 76. stavak 2. ZSPNFT: Uredu dostave podatke o strankama, prikupljaju i obrauju informacije o istima, provedu nalog Ureda o privremenom zaustavljanju transakcije i upute u vezi s tim nalogom te provedu nalog Ureda o stalnom praenju financijskog poslovanja stranke.  Odredbe lanaka 81. i 82. ZSPNFT predstavljaju potpuno usklaenje sa lankom 32. i 33. Tree direktive i 32. Preporukom FATF.  Pored ope obveze iz stavka 1. lanka 81. ZSPNFT koja obuhvaa sve obveznike, stavkom 2. istog lanka posebno se propisuje voenje evidencije za odvjetnike, odvjetni ka druatva, javne bilje~nike, revizorsko druatvo i samostalne revizore, pravne i fizi ke osobe koje obavljaju ra unovodstvene poslove i poslove poreznog savjetovanja, uva~avajui specifi nost njihovog poslovanja.  Dostavljanje podataka Uredu o obavljenom nadzoru, odnosno podataka o utvrenim nepravilnostima i poduzetim mjerama, kao i o sumnji na pranje novca ili financiranje terorizma, detaljno je propisano lankom 86. i 87. ZSPNFT, s posebnim naglaskom na utvrene nepravilnosti rada neprofitnih organizacija, njenih lanova ili s njima povezanih osoba, ato indicira na sumnju pranja novca ili financiranja terorizma.  Dosadaanje poslove Deviznog inspektorata preuzeto je Financijski inspektorat s ovlastima primjene propisa u podru ju sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma te na podru ju deviznog poslovanja i pru~anja usluga platnog prometa i prijenosa novca. Vidjeti viae u Zakonu o financijskom inspektoratu Republike Hrvatske (NN 85/08).  Preuzeto iz lanka 82. ZSPNFT, ato je u potpunosti usklaeno sa lankom 33. stavak 2. Tree direktive koji odreuje sadr~aj statisti kih podataka: broj dojava FIU o sumnjivim transakcijama, aktivnosti koje su uslijedile nakon tih dojava, broj istra~enih slu ajeva u razdoblju od godine dana, tu~enih osoba, osoba osuenih za kaznena djela pranja novca ili financiranja terorizma te podatke o koli ini zamrznute, zaplijenjene i konfiscirane imovine.  Sve podzakonske akte, odnosno propise koji proizlaze iz odredaba ZSPNFT, donijet e ministar financija najkasnije u roku od aest mjeseci od dana stupanja na snagu ZSPNFT (do 1. srpnja 2009.). Vidjeti viae u lanku 101. ZSPNFT.  Osim ato Ured ima izravne ovlasti zatra~iti podatke potrebne za provoenje neizravnog nadzora, nadzorna tijela su takoer ovlaatena, lankom 85. stavkom 5. ZSPNFT, razmjenjivati podatke i informacije potrebne u postupku nadzora te se meusobno obavjeatavati o utvrenim nepravilnostima. Jednako tako, temeljem lanka 86. istog Zakona, nadzorno tijelo koje je ustanovilo prekraaj obavjeauje o rezultatima svog nadzora i ostala nadzorna tijela, ukoliko su oni zna ajni za njihov rad, sukladno potpisanim Sporazumima o razumijevanju.  Za svaki od navedenih prekraaja iz lanka 90. - 92. ZSPNFT, posebno su predviene kazne za lana uprave ili drugu odgovornu osobu u pravnoj osobi (u skladu sa lankom 39. stavak 3. Tree direktive), kao i za fizi ku osobu obrtnika i fizi ku osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.  Postojei ZSPN nije propisivao zastaru ve su se koristili opi zastarni rokovi starog Zakona o prekraajima: godina dana za relativnu, odnosno dvije godine za apsolutnu zastaru. Iako je novi Prekraajni zakon (NN 107/07) zastaru produljio na dvije, odnosno etiri godine, zakonodavac je iskoristio mogunost iz lanka 13. stavak 2. Prekraajnog zakona prema kojoj se u posebnim zakonima mogu odrediti dulji rokovi zastare.  Zabrana otvaranja deviznih atednih uloga i atednih uloga nerezidenta, na donosioca ili na donosioca uz zaporku, ve je otprije propisana Odlukom o postupku otvaranja i voenja deviznih ra una i deviznih atednih uloga rezidenata u banci (NN 111/03, 138/03, 176/04, 122/05) i Odlukom o uvjetima i na inu otvaranja i voenja ra una nerezidenata u banci (NN 124/06, 131/06 i 74/07).  Pravilnici su vrlo kratki, odnosno sadr~e od aest do devet lanaka. U nastavku svakog pravilnika nalazi se specifi an obrazac za prijavu transakcija s pripadajuim uputama za popunjavanje.  Danom stupanja na snagu Pravilnika o sadr~aju i vrsti podataka o uplatitelju koji prate elektroni ki prijenos nov anih sredstava, o obvezama pru~atelja usluga plaanja i o iznimkama od obveze prikupljanja podataka pri prijenosu nov anih sredstava ne mogu, kao u slu aju ostalih pravilnika, u tom dijelu prestati va~iti odredbe dotad va~eeg Pravilnika iz razloga ato iste nisu niti bile navedene u njemu, odnosno nisu bile njegov sastavni dio ve predstavljaju najnovije usklaenje s meunarodnim standardima.  Obrazac za prijavu gotovinskih transakcija naziva se UZSPN-O-40. Uz popratne upute izlo~en je u nastavku Pravilnika o prijavi gotovinskih transakcija.  Posebno se isti e poslovanje kreditnih unija, Hrvatske poate i mjenja a Vidjeti viae u lanku 7. stavak 3. Pravilnika  U skladu sa osnovnim odrednicama ZSPNFT navedena se izuzea ne primjenjuju u slu aju postojanja razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.  Obrazac za prijavu sumnjivih transakcija naziva se UZSPN-O-42. Uz popratne upute izlo~en je u nastavku Pravilnika o prijavi sumnjivih transakcija.  Pojam  instrumenti plaanja podrazumijeva sve  instrumente plaanja na donositelja kao ato su putni ki ekovi, prenosivi vrijednosni papiri (uklju ujui ekove, mjenice, bjanko zadu~nice i nov ane uputnice i drugo) koji su izdani ili na donositelja, prenosivi bez ograni enja, ispostavljeni na fiktivnog primatelja ili u takvom obliku da vlasniatvo nad njima prelazi na drugoga prilikom predaje te nepotpune instrumente (uklju ujui ekove, mjenice i nov ane uputnice i drugo) koji su potpisani, ali je izostavljeno ime primatelja . Preuzeto iz lanka 2. stavak 2. Pravilnika o prijenosu gotovine preko dr~avne granice.  Obrazac za prijavu gotovinskih transakcija Carinske uprave RH naziva se UZSPN-O-74. Uz popratne upute izlo~en je u nastavku Pravilnika o prijenosu gotovine preko dr~avne granice.  Isti termin odnosno mogunost pojave sumnjivih transakcija koristi i lanak 81. stavak 4. to ka 2. ZSPNFT po pitanju obveznog voenja evidencija od strane Carinske uprave RH.  Iznimka od prijavljivanja transakcija prije njihova izvraenja dopuatena je samo u slu aju da to priroda transakcije ne dozvoljava ili iz nekih drugih opravdanih razloga (ato je postavljeno vrlo airoko!). Vidjeti viae u lanku 2. stavak 2. Pravilnika o prijavi transakcija samostalnih profesija i struka.  Obrazac za prijavu sumnjivih transakcija samostalnih profesija i struka naziva se UZSPN-O-54. Uz popratne upute izlo~en je u nastavku Pravilnika o prijavi transakcija samostalnih profesija i struka.  Ovlaatenje financijskog inspektorata neposredno proizlazi iz lanka 85. ZSPNFT koji propisuje da  Financijski inspektorat obavlja nadzor provedbe ovoga Zakona kod svih obveznika iz lanka 4. stavka 2. ovoga Zakona. Nadzor obveznika Financijski inspektorat provodit e na temelju procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma .  Obvezni podaci su ime, prezime i adresa, kao i broj ra una uplatitelja ili jedinstvena identifikacijska oznaka odnosno identifikator.  Vidjeti viae u lanku 2. Uredbe 1781/2006.  Iznimke pri koriatenju kreditnih i debitnih kartica mogue su samo ako primatelj ima ugovor s pru~ateljem usluga plaanja kojim se omoguuje plaanje za nabavljena dobra i pru~ene usluge te da se takvi prijenosi nov anih sredstava provode uz jedinstvenu identifikacijsku oznaku ili identifikator.  Usluge se odnose na elektroni ke nositelje podataka koji se ne mogu ponovno puniti na ukupni iznos izvraenih uplata u kunskoj protuvrijednosti do 150 Eura i one koji se mogu ponovno puniti uz ograni enje kunske protuvrijednosti od 2.500 Eura u jednoj kalendarskoj godini, osim ako imatelj elektroni kog novca u istoj kalendarskoj godini unov i iznos u kunskoj protuvrijednosti od 1.000 Eura i viae.  Uvjeti su vezani uz osnove identifikacije, odnosno prijenos se mora provoditi uz jedinstvenu identifikacijsku oznaku ili identifikator, primatelj mora imati ugovor s pru~ateljem usluge plaanja, a pru~atelj usluga je obveznik iz lanka 4. stavak 2. ZSPNFT.  Iako samo ime govori da se radi o radnoj grupi (Financial Action Task Force), FATF je zapravo meudr~avno tijelo s osnovnom svrhom razvoja i unapreenja strategije suzbijanja pranja novca na nacionalnoj i meunarodnoj razini. Vidjeti viae supra u Poglavlju 3.4.  Vidjeti viae na www. fatf-gafi.org (Methodology for Assessing Compliance with the FATF 40 Recommendations and the FATF 9 Special Recommendations).  Prva i Druga direktiva lankom 6. propisuju:  dr~ave lanice e osigurati da institucije i osobe koje podlije~u ovoj Direktivi i njihovi direktori i zaposlenici u cijelosti surauju s tijelima odgovornim za borbu protiv pranja novca&  na koji su na in ostavili diskrecijskoj odluci svake dr~ave vrstu unutarnjeg ustrojstva te na in prikupljanja i razmjene podataka o sumnjivim transakcijama (vezanim za pranje novca) unutar zemlje i meunarodno.  Ovi se pojmovi u literaturi nalaze pod engleskim nazivima  competent authorities i  authorities responsible for combating money laundering . Viae o objaanjenju pojmova vidjeti u Muller, W., H., Kalin , C., H., Goldsworth, J., G., (2007) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Anti-Money-Laundering-International-Law-Practice/dp/0470033193/ref=sr_1_38/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-38"Anti-Money Laundering: International Law and Practice, John Wiley & Sons, Chichester .  lanak 21. Tree direktive glasi: "Svaka dr~ava lanica uspostavlja financijsko-obavjeatajnu jedinicu kako bi se djelotvorno borila protiv pranja novca i financiranja terorizma. Financijsko-obavjeatajna jedinica je sredianja nacionalna jedinica. Odgovorna je za primanje (i u dopuatenom okviru tra~enje), analizu i dostavljanje ovlaatenim tijelima informacija vezanih uz mogue pranje novca, mogue financiranje terorizma ili informacije koje nala~e nacionalno zakonodavstvo ili regulativa."  O osnovnim postavkama Konvencija UN o transnacionalnom organiziranom kriminalitetu vidjeti viae u Beare M., E., (2003)  HYPERLINK "http://www.amazon.com/Reflections-Transnational-Organized-Laundering-Corruption/dp/0802081908/ref=sr_1_33/102-1227624-8138532?ie=UTF8&s=books&qid=1180715166&sr=8-33" Critical Reflections on Transnational Organized Crime, Money Laundering, and Corruption, University of Toronto Press, Toronto, str. 55-144.  Temeljem lanka 3. stavka 1. ZSPN osnovna je zadaa Ureda prikupljati, obraivati, raa lanjivati i pohranjivati podatke dobivene od obveznika, pru~ati obavijesti nadle~nim dr~avnim tijelima te zajedno s njima poduzimati mjere za sprje avanje pranja novca, dok su zadae i nadle~nosti Ureda bitno proairene i vrlo detaljno navedene u Glavi IV. ZSPNFT.  Prema autorima Schott (2004), Condemi, De Pasquale (2005), Stessens (2005) uloga zaprimanja informacija naziva se joa i  uloga skladiata .  Preuzeto iz Schott, P., A., Reference Guide to Anti-Money Laundering and Combating the Financing of Terrorism, The World Bank, Washington, str. VII-4.  Autori Schott (2004), Condemi i De Pasquale (2005), Stessens (2005), treu ulogu FIU pod kojom se podrazumijeva dostava podataka nadle~nim tijelima na daljnje postupanje nazivaju i  ulogom iaenja kue .  Preuzeto iz Muller , W., H., Kalin , C., H., Goldsworth, J., G., (2007) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Anti-Money-Laundering-International-Law-Practice/dp/0470033193/ref=sr_1_38/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-38"Anti-Money Laundering: International Law and Practice, John Wiley & Sons, Chichester, str. 7  Preuzeto iz Gleason, P., Gottselig, G., ed., (2004.), International Monetary Fund, Financial Intelligence Units: An Overview, World Bank, Washington, str. 6.  Ponekad konstituira odvojen ured smjeatenu pod nezavisan nadzor nekog ministarstva ili uprave (autonomni model) ili ured koja nema takvu vrstu nadzora (nezavisni model). Vidjeti viae u Gleason, P., Gottselig, G., ed., (2004.), International Monetary Fund, Financial Intelligence Units: An Overview, World Bank, Washington.  Preuzeto iz Gleason, P., Gottselig, G., ed., (2004.), International Monetary Fund, Financial Intelligence Units: An Overview, World Bank, Washington, str. 11.  Primjer sveobuhvatnog pristupa obradi podataka upravo je ameri ki FIU (FinCEN) koji prilikom obrade podataka ostvaruje pristup brojnim slu~benim (dr~avnim) bazama podataka, ali i bazama privatnog sektora. Vidjeti viae u Stessens, G., (2005) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-International-Enforcement-Comparative/dp/0521781043/ref=sr_1_40/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-40"Money Laundering: A New International Law Enforcement Model (Cambridge Studies in International and Comparative Law), Cambridge University Press, Cambridge.  Preuzeto iz Condemi, M., De Pasquale, F., (2005) International profiles of the activity to prevent and combat money laundering, Ufficio Italiano dei Cambi, Roma, Italy, str. 172.  ZSPNFT je ispravio propust iz ZSPN i lankom 75. stavkom 1. obveznicima (uklju ujui djelatnike i druge osobe kojima su na bilo koji na in bili dostupni podaci) propisao airi opseg zabrane dostavljanja podataka stranci ili treoj osobi - tzv. tipping off. Podaci obuhvaaju informaciju da Ured raspola~e odreenim podacima o stranci i transakciji, privremenom zaustavljanju izvraenja sumnjive transakcije, kontinuiranom praenju financijskog poslovanja stranke te da je protiv stranke ili tree osobe zapo et ili bi mogao biti zapo et predistra~ni postupak.  Vidjeti viae Gleason, P., Gottselig, G., ed., (2004.), International Monetary Fund, Financial Intelligence Units: An Overview, World Bank, Washington.  Vidjeti viae u Mitsilegas, V., (2003) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Counter-Measures-European-Union/dp/9041121315/ref=sr_1_15/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-15"Money Laundering Counter-Measures in the European Union: A New Paradigm of Security Governance Versus Fundamental Legal Principles (European Business Law and Practice) , Kluwer Law International, The Hague, Netherlands.  Viae o organizacijskoj strukturi TRACFIN-a vidjeti na www.tracfin.minefi.gouv.fr  Vidjeti viae u Stessens., G., (2005) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-International-Enforcement-Comparative/dp/0521781043/ref=sr_1_40/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-40"Money Laundering: A New International Law Enforcement Model (Cambridge Studies in International and Comparative Law), Cambridge University Press, Cambridge.  O organizacijskoj strukturi FinCEN-a vidjeti viae na http://www.fincen.gov/af_organization.html  Preuzeto iz Gleason, P., Gottselig, G., ed., (2004.), International Monetary Fund, Financial Intelligence Units: An Overview, World Bank, Washington, str. 12-13.  Vidjeti viae u Zakonu o sprje avanju pranja denarja in financiranja terorizma (Uradni list Republike Slovenije, br. 60/2007) od 6. srpnja 2007.  Preuzeto iz Gleason, P., Gottselig, G., ed., (2004.), International Monetary Fund, Financial Intelligence Units: An Overview, World Bank, Washington, str. 14.  Preuzeto iz Condemi, M., De Pasquale, F., (2005) International profiles of the activity to prevent and combat money laundering, Ufficio Italiano dei Cambi, Roma, Italy, 173.  Postoje odreena ograni enja u meunarodnoj razmjeni podataka jer policijski model FIU mo~e razmjenjivati samo podatke policijskog karaktera, dok se bankovni podaci mogu pribaviti isklju ivo putem sudske meunarodne kazneno-pravne pomoi.  Preuzeto iz Condemi, M., De Pasquale, F., (2005) International profiles of the activity to prevent and combat money laundering, Ufficio Italiano dei Cambi, Roma, Italy, stavak 173.  Vidjeti viae u Stessens, G., (2005) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-International-Enforcement-Comparative/dp/0521781043/ref=sr_1_40/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-40"Money Laundering: A New International Law Enforcement Model (Cambridge Studies in International and Comparative Law), Cambridge University Press, Cambridge, str. 185-186.  Vidjeti viae u Gleason, P., Gottselig, G., ed., (2004.), International Monetary Fund, Financial Intelligence Units: An Overview, World Bank, Washington, str.   Prora un za 2004. iznosio je oko 4 milijuna funti, od ega se viae od 88% odnosi na troakove djelatnika . Preuzeto iz Gleason, P., Gottselig, G., ed., (2004.), International Monetary Fund, Financial Intelligence Units: An Overview, World Bank, Washington, str. 15.  Vidjeti viae u Graham, T., Bell, E., Elliott, N, (2006) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Butterworths-Compliance-Graham/dp/0406932484/ref=pd_bbs_11/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-11"Money Laundering (Butterworth's Compliance Series), Butterworth-Heinemann, London.  O bazi podataka detaljnije vidjeti u Mitsilegas, V., (2003) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Counter-Measures-European-Union/dp/9041121315/ref=sr_1_15/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-15"Money Laundering Counter-Measures in the European Union: A New Paradigm of Security Governance Versus Fundamental Legal Principles (European Business Law and Practice) , Kluwer Law International, The Hague, Netherlands, str. 165.  Vidjeti viae u Graham, T., Bell, E., Elliott, N, (2006) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Butterworths-Compliance-Graham/dp/0406932484/ref=pd_bbs_11/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-11"Money Laundering (Butterworth's Compliance Series), Butterworth-Heinemann, London.  U nekim je zemljama npr. Portugalu, osnovna funkcija sudskog modela FIU svedena samo na pitanje forme jer je kroz jednu od osnovnih funkcija zaprimanja podataka zapravo ograni ena na ulogu poatanskog sandu ia putem kojeg se informacije prosljeuju policiji. Vidjeti viae u Stessens, G., (2005), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-International-Enforcement-Comparative/dp/0521781043/ref=sr_1_40/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-40"Money Laundering: A New International Law Enforcement Model (Cambridge Studies in International and Comparative Law), Cambridge University Press, Cambridge, str. 186.  Preuzeto iz Condemi, M., De Pasquale, F., (2005) International profiles of the activity to prevent and combat money laundering, Ufficio Italiano dei Cambi, Roma, Italy, str. 171.  Vidjeti viae u Mitsilegas, V., (2003) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Counter-Measures-European-Union/dp/9041121315/ref=sr_1_15/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-15"Money Laundering Counter-Measures in the European Union: A New Paradigm of Security Governance Versus Fundamental Legal Principles (European Business Law and Practice) , Kluwer Law International, The Hague, Netherlands.  Preuzeto iz Gleason, P., Gottselig, G., ed., (2004.), International Monetary Fund, Financial Intelligence Units: An Overview, World Bank, Washington, str. 17.  Vidjeti viae u Mitsilegas, V., (2003) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Counter-Measures-European-Union/dp/9041121315/ref=sr_1_15/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-15"Money Laundering Counter-Measures in the European Union: A New Paradigm of Security Governance Versus Fundamental Legal Principles (European Business Law and Practice) , Kluwer Law International, The Hague, Netherlands.  Ibidem  Struktura Ureda ureena je Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija (NN 70/01).  Ured ima ulogu posrednika izmeu obveznika iz financijskog i nefinancijskog sektora te tijela progona koja po primitku obavijesti o sumnjivim transakcijama odreuju pravac i dinamiku postupanja u istra~ivanju i dokazivanju kaznenog djela pranja novca.  Preuzeto iz Condemi, M., De Pasquale, F., (2005) International profiles of the activity to prevent and combat money laundering, Ufficio Italiano dei Cambi, Roma, Italy, str. 169.  Analiti ka obrada predmeta temelji se na specifi noj ekspertizi (grupno-obavjeatajnoj analitici) koju je razvio Ured uz potporu vlastitog informacijskog sustava, tzv. Inteligentni informacijski sustav Ureda (IISU-Inteligentni informati ki sustav uz visok stupanj koriatenja suvremene kompjutorske tehnologije slu~i za prikupljanje, prijenos, pohranu, obradu i analizu podataka i informacija namijenjenih potrebama konkretnih aktivnosti Ureda).  U tim se obavijestima navode odreeni razlozi za sumnju na prikrivanje izvora protuzakonito ste enog novca te koriatenje takvog (prljavog) novca za obavljanje dopuatene djelatnosti i/ili stjecanje imovine na zakonit na in.  Sukladno lanku 17. ZSPN, Ured i obveznik ne obavjeauju osobu o prikupljenim podacima koji se na nju odnose niti o postupanju na temelju istog Zakona. Takve podatke Ured daje samo na zahtjev suda. Podatke mo~e dati na uvid i osobi na koju se odnose, samo na njezin zahtjev, i to deset godina nakon njihova prikupljanja.  Vidjeti viae u D. Bolta (2007), Uloga Ureda za sprje avanje pranja novca u sustavu sprje avanja pranja novca, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 14, broj 2.  Podaci preuzeti iz Godianjeg izvjeaa Ministarstva financija za 2006., str. 256-257.   Ured je tijekom 2006. zaprimio 13 lista s imenima fizi kih osoba i entiteta osumnji enih za terorizam koje je dostavilo Ministarstvo vanjskih poslova. Slijedom tih lista Ured je izvraio provjere u svojim bazama podataka i putem bankarskog sustava Republike Hrvatske za ukupno 168 fizi kih osoba i 61 entitet. Ured je u razdoblju od 2001. do 2006. izvraio pretra~ivanje svojih baza podataka i provjerio bankarski sustav Republike Hrvatske za 1778 fizi kih i 941 pravnu osobu osumnji enu za povezanost s terorizmom, i o rezultatima provjera fizi kih i pravnih osoba obavjeatavao je nadle~na dr~avna tijela . Preuzeto iz Godianjeg izvjeaa Ministarstva financija za 2006., str. 258.  Vidjeti viae u Maros, I., (2001), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1810605910"Mjesto i uloga Ureda za sprje avanje pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330801"Ra unovodstvo i financije 47(2001), 5; str.67.  O strukturi FIU vidjeti viae u Gleason, P., Gottselig, G., ed., (2004.), International Monetary Fund, Financial Intelligence Units: An Overview, World Bank, Washington, str. 28.  Preuzeto iz Pusi, E., (2005), Upravne organizacije: interakcija-struktura-interes, Sveu iliana tiskara, Zagreb, str. 280.  Klasifikacija radnih mjesta u Uredu uklju uje: stru ne suradnike, informati ke savjetnike, inspektore, viae inspektore, na elnike, pomonika predstojnika i predstojnika, a administrativne poslove obavljaju administrativni referenti, informati ki referenti i tajnica.  Preuzeto iz Kopri, I. ur., (2006), Javna uprava: nastavni materijali, Sveu iliana tiskara, Zagreb, str. 371.  Ljuski element je zapravo suatina samog djelovanja jedne upravne organizacije, u ovom slu aju Ureda, jer se sama institucija u kona nici svodi na  specifi ni instrument kojim ovjek u druatvu nadilazi ograni enost svoje pojedina ne snage i svojih pojedina nih kapaciteta suradnjom s drugim ljudima . Preuzeto iz Kopri, I., (1999), Struktura i komuniciranje u upravnim organizacijama, Sveu iliana tiskara, Zagreb, str. 65.  Sukladno Uredbi o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija (NN 65/00, 115/00) u Uredu su prvotno bile ustrojene dvije jedinice: Odjel za informatiku, analitiku i nadzor te Odjel za sumnjive transakcije i meunarodnu suradnju.  FIU iz okolnih zemalja ustrojili su odjele prema procjeni najbolje u inkovitosti. Hrvatska i Albanija su ustrojile Ured sa dvije organizacijske jedinice (Albanija-Zakonodavna i organizacijska potpora, Analitika), Makedonija i Bugarska s tri organizacijske jedinice (Makedonija-Sumnjive transakcije, Razvoj sustava za sprje avanje pranja novca i razvoj meunarodne suradnje, Analitika; Bugarska-Izvjeaa o pranju novca i financiranju terorizma, Inspektorat, Upravna i financijska potpora), Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora s etiri organizacijske jedinice (BiH-Analitika, Istrage, Odjel za pravne poslove i meunarodnu suradnju, Uprava, Crna Gora i Srbija-Analitika, Sumnjive transakcije, Meunarodna i nacionalna suradnja, Upravna i financijska potpora) te Rumunjska i Slovenija s pet organizacijskih jedinica (Rumunjska-Analitika, Informacijska tehnologija, Meunarodna suradnja, Upravna i financijska potpora, Uprava za pravne poslove, Metodologija i nadzor; Slovenija-Sumnjive transakcije, Suzbijanje i nadzor, Meunarodna suradnja, Analitika, Ra unalna tehnologija).  Preuzeto iz Gleason, P., Gottselig, G., ed., (2004.), International Monetary Fund, Financial Intelligence Units: An Overview, World Bank, Washington, str. 28.  Ibidem  Termin  nadle~na tijela podrazumijeva: Devizni inspektorat, Poreznu upravu, Financijsku policiju, Carinsku upravu RH, Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga, HNB, MUP  Ravnateljstvo policije, DORH, Ministarstvo pravosua, Sigurnosno obavjeatajnu agenciju, te inozemne FIU, kao i druge relevantne domae i meunarodne organizacije.  Analiti ka obrada predmeta sastoji se od prikupljanja podataka, sastavljanja izvjeaa s zaklju cima i daljnjim prijedlozima, izdavanja naloga obvezniku za odgodu obavljanja sumnjivih transakcija najviae za 72 sata, sastavljanja obavijesti o sumnjivim transakcijama i dostavljanja istih nadle~nim dr~avnim tijelima RH te inozemnim tijelima na daljnje postupanje i procesuiranje.  Podraku drugim Odjelima unutar Ureda iskazuje izradom pisanih materijala za potrebe analiti kog i preventivnog rada, razradom metodologije i realizacijom odreenih projekata za analiti ka istra~ivanja ato doprinosi unapreenju operativnog i analiti kog rada Ureda.  Postoji nekoliko vrsta baza podataka: baze gotovinskih i gotovinskih povezanih transakcija (po godinama), baze sumnjivih transakcija, baze podataka o prijenosu gotovine i ekova preko dr~avne granice, baze nekretnina i motornih vozila, baze predmeta i baze urud~benog zapisnika.  Informacijski sustav Ureda koristi se u cilju ustrojavanja baza podataka, statisti kih analiza podatka o gotovinskim i sumnjivim transakcijama, administrativnog nadzora obveznika u vezi prijava gotovinskih i sumnjivih transakcija te statisti ke analize rada Ureda.  Preuzeto iz Maros, I., Barac, I., (2000), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1800607907"Meunarodna suradnja Ureda za sprje avanje pranja novca Republike Hrvatske u otkrivanju meunarodnih slu ajeva pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1941219803"Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 7(2000), 1; str. 171.  Preuzeto iz Maros, I. (1999), Pranje novca  odgovor Republike Hrvatske na tu pojavu, Pravo i porezi, br. 5, str. 68.  Cilj ove smjernice je omoguavanje procjene u inkovitosti sustava za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma.  Generalno uzevai, podizanje stupnja javne svijesti mo~e se ozna iti va~nim imbenikom u naporima na suzbijanju takvih pojava u RH, a njegovo e zna enje s vremenom joa viae rasti.  Preuzeto iz Maros, I. (1999), Pranje novca  odgovor Republike Hrvatske na tu pojavu, Pravo i porezi, br. 5, str. 57-58.  Preuzeto iz Gleason, P., Gottselig, G., ed., (2004.), International Monetary Fund, Financial Intelligence Units: An Overview, World Bank, Washington, str. 29.  Ibidem  Preuzeto iz Schott, P., A., Reference Guide to Anti-Money Laundering and Combating the Financing of Terrorism, The World Bank, Washington, str. 30.  Stupio je na snagu 18. prosinca 1998., a primjenjuje se od 1. sije nja 1999.  Naputak je donesen temeljem lanka 13. i 34. Zakona o zaatiti tajnosti podataka (NN 108/96), lanka 15. ZSPN (NN 69/97) i sukladno odredbi lanka 22. Naputka o zaatiti tajnosti podataka i dostavljanju tajnih i ostalih poailjki u rad (donesen 15. prosinca 1998. od strane glavnog inspektora Financijske policije).  Stupio je na snagu 19. sije nja 2001., a primjenjuje se od 5. velja e 2001.  Naputak je donesen temeljem lanka 24. to ke V. podto ke 67. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva financija od 27. sije nja 2000., lanka 15. ZSPN (NN 69/97) i sukladno odredbi lanka 2. stavka 4. Naputka o zaatiti tajnosti podataka.  Koriatenje Inteligentnog informacijskog sustava Ureda obuhvaa strategijsku i operativnu analitiku te vizualizaciju. Krajnji mu je cilj detektiranje sumnjivih transakcija putem odreenih indikatora i dostavljanja obavijesti o sumnjivim transakcijama nadle~nim dr~avnim tijelima na daljnje postupanje, povezujui sumnjive transakcije s kriminalnim aktivnostima pojedinca, grupe ili organizacije. Uklju uje i poznate tipologije pranja novca.  Sukladno lanku 5. stavak 2. Pravilnika, obveznik ispunjava elektroni ki obrazac koristei se posebnim aplikativnim softverom licenciranim od Ministarstva financija. Elektroni ki obrazac pritom je zaatien enkripcijom i digitalnim potpisom uz koriatenje smart-kartice.  Preuzeto iz Gleason, P., Gottselig, G., ed., (2004.), International Monetary Fund, Financial Intelligence Units: An Overview, World Bank, Washington, str. 30.  Komunikacija s EGMONT security web-om i e-mail obavlja se na posebno izdvojenom ra unalu koji nije sastavni dio ra unalne mre~e Ureda. Ra unalo za e-mail i web Ureda takoer je odvojeno od ra unalne mre~e Ureda.  U nastavku 40. Preporuke:  Razmjena se treba dozvoliti bez prekomjerno sputavajuih uvjeta. Nadle~na tijela ne bi trebala odbiti zahtjev za pomo isklju ivo zbog toga ato zahtjev sadr~i i porezni aspekt, dr~ave se ne bi trebale pozivati na zakone koji od financijskih institucija zahtijevaju uvanje tajne i povjerljivost podataka kao osnovu za odbijanje pru~anja suradnje, nadle~na tijela trebaju biti sposobna u ime inozemnog srodnog tijela provoditi predistra~ne postupke, a kada je mogue i istrage& Dr~ave trebaju uspostaviti nadzor i kontrolu kako bi se osiguralo da e podaci koje razmijene nadle~na tijela biti upotrijebljeni samo na dopuaten na in, u skladu s njihovim obvezama u pogledu privatnosti i zaatite podataka .  Preuzeto iz Condemi, M., De Pasquale, F., (2005) International profiles of the activity to prevent and combat money laundering, Ufficio Italiano dei Cambi, Roma, Italy, str. 363.  Preuzeto iz Godianjeg izvjeaa Ureda za sprje avanje pranja novca za 2005., str. 27.  U lipnju 1995. godine okupili su se vladini uredi i meunarodne organizacije u pala i Egmont-Arenberg u Bruxellesu kako bi raspravljali o pranju novca i na inu suprotstavljanja tom globalnom problemu. Sastanak je rezultirao nastankom Egmont grupe kao neformalnog tijela za razmjenu podataka o sumnjivim transakcijama izmeu FIU kako bi se postigao zajedni ki cilj - osnivanje foruma za unapreenje zajedni ke suradnje i razmjene informacija korisnih u otkrivanju i suzbijanju pranja novca te financiranja terorizma. Vidjeti viae u Muller, Kalin, Goldsworth, (2007), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Anti-Money-Laundering-International-Law-Practice/dp/0470033193/ref=sr_1_38/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-38"Anti-Money Laundering: International Law and Practice, John Wiley & Sons, Chichester.  Vidjeti viae u Muller, Kalin, Goldsworth, (2007), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Anti-Money-Laundering-International-Law-Practice/dp/0470033193/ref=sr_1_38/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-38"Anti-Money Laundering: International Law and Practice, John Wiley & Sons, Chichester.  Preuzeto iz V. Schmoll,  Information Paper on Financial Intelligence Units , unpublished manuscript, 10.7.1997, preuzeto iz Mitsilegas, V., (2003) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Money-Laundering-Counter-Measures-European-Union/dp/9041121315/ref=sr_1_15/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-15"Money Laundering Counter-Measures in the European Union: A New Paradigm of Security Governance Versus Fundamental Legal Principles (European Business Law and Practice) , Kluwer Law International, The Hague, Netherlands, str. 171.  Iako Internet komunikacija ne predstavlja zamjenu tradicionalnim kanalima prikupljanja dokaza za sudski postupak, tijelima provoenja zakona mo~e osigurati korisna saznanja u istrazi. Vidjeti viae u DeGabrielle, C., (2001), HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1811212909"Meunarodni napori Sjedinjenih Ameri kih Dr~ava u borbi protiv pranja novca, HYPERLINK "http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1941219803"Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 8(2001), 2.  Vidjeti viae Richards, J., (1998), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Transnational-Criminal-Organizations-Cybercrime-Laundering/dp/0849328063/ref=pd_bbs_10/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-10"Transnational Criminal Organizations, Cybercrime, and Money Laundering: A Handbook for Law Enforcement Officers, Auditors and Financial Investigators, CRC Press LLC, Florida.  Uredu je omoguena razmjena podataka putem pristupa kompjutorskom sustavu  Egmont Secure Web u cilju br~e i jednostavnije meunarodne razmjene podataka koja slu~i u otkrivanju pranja novca.  O Egmont grupi vidjeti viae na http://www.egmontgroup.org/  Sukladno Preporukama FATF i Egmont Grupe, kao i nastojanju za ato veim protokom informacija koje doprinose otkrivanju pranja novca, Ured je potpisao Sporazume o suradnji i razmjeni podataka s Uredima iz Slovenije, Belgije, Italije, eake, Paname, Latvije, Makedonije, Libanona, Izraela, Bugarske, Rumunjske, Australije Liechtensteina, Albanije, BiH, Crne Gore, Poljske, Srbije, Gruzije i Ukrajine.  Objavljen u Slu~benom glasniku Bosne i Hercegovine, godina VIII, broj 29, dana 28. lipnja 2004., a stupio na snagu 28. prosinca 2004.  Na elno, obraene su Preporuke koje se odnose na pranje novca, a manjim dijelom one koje se odnose na financiranje terorizma.  U  klasi ne obveznike mo~emo ubrojiti: banke, podru~nice banaka, atedne banke, stambene atedionice, kreditne unije, druatva koja obavljaju odreene usluge platnog prometa, poata, druatva za upravljanje investicijskim fondovima, mirovinska druatva, druatva za osiguranje, ovlaateni mjenja i, prireiva i igara na sreu te zalagaonice.  Zakona BIH ne definira izraz  sumnjive transakcije ve samo u uvodnom djelu, to kom 4. opisuje pojam transakcije openito i povezanu transakciju.  Ni~i nov ani iznos prijave transakcija vezanih za poslove osiguranja odstupa od ope odredbe o prijavi gotovinskih transakcija u iznosu od 15.000 Eura, a nepromijenjen je joa od usklaenja s Prvom direktivom. Vidjeti viae lanak 3. stavak 3. Prve direktive, a u vezi s Direktivom 79/267/EEC, odnosno Direktivom 92/96/EEC.  lanak 7. stavak 8. Zakona BIH propisuje iznimke od identifikacije za tijela kako slijedi: tijela BIH, Federacije, RS ili distrikta, ili organizacije s javnim ovlastima; banku, osiguravajue druatvo i drugu pravnu i fizi ku osobu koja obavlja djelatnost posredovanja pri prodaji polica osiguranja, te investicijska i mirovinska druatva i fondove (neovisno o pravnom obliku) sa sjediatem u zemljama lanicama EU ili zemljama koje ispunjavaju meunarodno prihvaene standarde u podru ju sprje avanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma, odreenim od strane ministra.  Podaci koje zahtjeva Zakon BIH: ime, prezime, prebivaliate, nadnevak i mjesto roenja fizi ke osobe koja prenosi gotovinu ili vrijednosne papire preko dr~avne granice; naziv i sjediate pravne osobe ili ime, prezime i prebivaliate fizi ke osobe za koju se obavlja prijenos gotovine ili vrijednosnih papira preko dr~avne granice; iznos, valutu, vrstu i svrhu transakcije i mjesto, nadnevak i vrijeme prelaska dr~avne granice te podatke o tome je li transakcija bila prijavljena tijelima carinske slu~be.  Odredba o stvarnom vlasniku Zakona BIH koja ga definira kroz vlasniatvo nad 20% dionica dijelom je proizvoljna jer lanak 3. stavak 7. Druge direktive samo na elno propisuje obvezu utvrivanja  stvarnog identiteta osoba u ije ime postupaju njihove stranke , dok lankom 3. stavak 2. to ka b (i) definira stvarne vlasnike s 25% vlasniatva imovine pravnih poslova ili pravne osobe. Slovenski Zakon o sprje avanju pranja novca i financiranja terorizma (objavljen u Uradnom listu RS, br. 60/2007 dana 6.7.2007.) i srpski Nacrt istog zakona nude dvije mogunosti definiranja stvarnog vlasnika. Prva mogunost koja proizlazi iz Nacrta srpskog zakona u lanku 3. stavak 1. to ka 12. definira pojam stvarnog vlasnika-fizi ku ili pravnu osobu (takoer s udjelom od 25% u vlasni koj strukturi), dok u nastavku Nacrta lankom 20. navodi obvezu identifikacije i konkretnu provedbu u praksi. S druge strane, slovenski je Zakon u uvodnim odredbama openito definirao pojam stvarnog vlasnika kao fizi ke osobe koja je o igledno stvarni vlasnik, odnosno koja vrai nadzor ili na bilo koji na in kontrolira pravu osobu. Jednako tako, definicija stvarnog vlasnika obuhvaa i fizi ku osobu u ije se ime provodi transakcija ili obavlja neka druga djelatnost. Tek u nastavku, lankom 19. istog Zakona pojavljuje se konkretan opis stvarnog vlasnika kroz 25% udjela u vlasniatvu stranke, a sukladno odredbama Tree direktive i 5. Preporuke FATF.  U isto vrijeme RH se odlu ila za dvojaki kriterij: limit za identifikaciju stranke iznosi 105.000 kuna ( lanak 4. ZSPN), a za obavjeaivanje 200.000 kuna ( lanak 8. ZSPN). Vidjeti viae supra u Poglavlju 4.3.4.  Iz lanka 15. stavak 2. Zakona BIH nije razvidno da li je zakonodavac doista zadu~io obveznika da samostalno izradi listu indikatora ili je rije   pripremiti trebala ostaviti dojam preliminarnih radnji za izradu kona ne liste. Rjeaenje problema naizgled donosi lanak 23. kojim se jasno vidi sudjelovanje FOO u izradi iste, ali lanak 40. stavak 1. to ka 4. Zakona BIH, propisuje nov anu kaznu od 10.000 KM do 100.000 KM za prekraaj ukoliko pravna osoba, ovlaatena osoba u pravnoj osobi ili fizi ka osoba koja obavlja samostalnu djelatnost  ne sastavi listu indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija u propisanom roku ili na propisani na in&  . Isto tako i u lanku 41. Zakona BIH gdje u prijelaznim i zavranim odredbama propisuje da su  obveznici du~ni sastaviti listu indikatora&  .  Postavljeni rok od pet dana du~i je od uobi ajenog roka od 72 sata propisanog slovenskim Zakonom ( lanak 57.), Nacrtom srpskog zakona ( lanak 56. stavak 3.) i lankom 10. stavak 2. ZSPN.  Radi se od  tipping off na elu, sukladno lanku 28. Tree direktive i 14. Preporuke FATF. U tom smislu, posebno se isti e odredba lanka 73. Nacrta srpskog zakona koja vrlo detaljno propisuje zabranu dostavljanja informacija i o izdanom nalogu za nadgledavanje financijskog poslovanja stranaka ili transakcija, odnosno o tome da je u tijeku ili bi mogao biti pokrenut postupak protiv stranke ili treih osoba, a vezano uz pranje novca ili financiranje terorizma. Isto tako i u lanku 76. slovenskog Zakona.  Vidjeti viae u lanku 31., 32. i 33. Zakona BIH.  Zakon RM objavljen je u Slu~benom vjesniku Republike Makedonije br. 46/2004.  U skladu sa lankom 2. stavak 1. to ka 3(b) Tree direktive.  Zbog vjerodostojnosti prijevoda navodim izvornu re enicu na engleskom jeziku:  ... activities related to trading with excise commodities...  Druatva za osiguranje i posrednici u osiguranju definirani su kao obveznici temeljem Direktive 2002/83/EZ o ~ivotnim osiguranjima i Direktive 2002/92/EZ o posredovanju pri osiguranju.  Npr. druatva za osiguranje se navode u lanku 7. stavak 3. Zakona RM.  Carinska uprava obavijestiti e Direkciju o mjestu i vremenu prelaska carinske crte, o emu vidjeti viae u lanku 16. Zakona RM.  Iako casina i slu~be za prijenos i doznaku novca nisu navedeni u lanku 2. Zakona RM kao obveznici, propisivanje njihove obveze u lancima 17. i 18. istog Zakona u potpunosti je u skladu s 12. i 23. Preporuke FATF.  Viae o nadle~nosti Direkcije vidjeti u lanku 4. Zakona RM.  Uzimajui u obzir injenicu da je Zakon RM (o tako va~noj stavci!) samo kratko u uvodnom djelu nabrojao neke od obveznika i vrlo ih elasti no smjestio pod naziv  financijske institucije , sasvim je neprimjereno detaljno pripisivanje uvjeta i obveza Direktora direkcije, emu je mjesto u Zakonu o dr~avnim slu~benicima i namjeatenicima ili u nekom drugom propisu sli nog sadr~aja.  Pojednostavljena dubinska analiza stranke provodi se u vezi s policama ~ivotnog osiguranja, ako godianja premija ne prelazi 1.000 Eura ili ako jednokratna premija ne prelazi 2.500 Eura.  Mjere dubinske analize koje se odnose na obvezu identifikacije stranke kada ona nije fizi ki prisutna propisuje i 8. Preporuka FATF.  Osim identifikacije i verifikacije stranke bez njene fizi ke prisutnosti propisane lankom 31. Nacrta srpskog zakona, posebno je zna ajno istaknuti i lanak 14. istog Nacrta koji predvia mogunost identifikacije i verifikacije stranke putem  kvalificiranog elektronskog certifikata . U tom slu aju postoji i zahtjev da stranka svoju prvu transakciju izvraiti preko ra una koji je u svoje ime otvorila kod banke, uz osobnu prisutnost. Vrlo detaljno propisivanje identifikacije bez fizi ke prisutnosti stranke u potpunosti je u skladu sa lankom 8. i 13. Tree direktive, kao i 8. Preporukom FATF.  Ista je obveza propisana i lankom 36. Nacrta srpskog Zakona, dok je lankom 37. slovenskog Zakona i lankom 39. ZSPNFT, uz isto ograni enje, vrlo detaljno opisana vrsta poslovanja koja se ograni ava gotovinskim plaanjem u iznosu od 15.000 Eura.  Obvezom nadzora odreenih transakcija prvi je puta u Zakonu RM izravno spomenuto financiranje terorizma i teroristi kih djelovanja, odnosno obveza njihovog praenja i prijavljivanja Direkciji.  injenica da uvanje profesionalne ili poslovne tajne ne mo~e biti temelj za odbijanje dostave podataka propisanih Zakonom RM, joa je jednom istaknuto u lanku 36. istog Zakona.  Takvi se podaci mogu dostaviti samo u slu aju kada postoji sumnja da su djelatnik ili obveznik predmet sumnje na pranje novca, odnosno ako je to potrebno temeljem pismenog zahtjeva suda za utvrivanje injenica u kaznenom postupku. Vidjeti viae u lanku 24. stavak 4. Zakona RM.  Unato  inicijalnom odvajanju Carinske uprave, mjenja a, casina te druatva za prijenos i doznaku novca od ostalih obveznika, vrlo je nejasno zaato se i u lanku 20. stavak 4. decidirano navodi i izdvaja Carinska uprava, dok se u stavku 5. istog lanka mjenja i, casina i druatva za prijenos i doznaku novca ne navode, ve se obveza ve~e uz lanke Zakona RM u kojima se njihova obveza spominje samo openito.  Veina zakona naj eae propisuje rok dostave od 3 dana, uklju ujui i neradne dane ili praznike, dok je ovakva zakonska odredba vrlo zna ajna te predstavlja veliko olakaanje za provoenje Zakona RM u praksi.  lanak 23. Zakona RM jasno navodi mogunost dostave pismenog izvjeaa, osim Direkciji, i Ministarstvu unutarnjih poslova, Financijskoj policiji, dr~avnom odvjetniku, Narodnoj banci RM, Dr~avnoj komisiji za sprje avanje korupcije, nadzornim i revizorskim tijelima unutar Ministarstva financija, kao i svim drugim tijelima dr~avne administracije.  Ukoliko dr~avni odvjetnik smatra da je zahtjev za provoenje privremenih mjera zakonit, bez ikakve e odgode, a najkasnije u roku od 24 sata od zaprimanja takvog zahtjeva, o tome obavijestiti istra~nog suca nadle~nog prvostupanjskog suda. Istra~ni e sudac u roku od 24 sata od zaprimanja zahtjeva dr~avnog odvjetnika svoju odluku priopiti nadle~nom dr~avnom odvjetniku, obvezniku i stranci.  Osnivanje povjerenstva za obavljanje nadzora unutar odvjetni ke, javnobilje~ni ke i komore ra unovoa, revizora i drugih osoba koje obavljaju nezavisnu profesionalnu pravnu i financijsku djelatnost u skladu je s lankom 23. Tree direktive i 24. (b) Preporukom FATF.  Viae nov ane kazne propisane su za prekraaje vezane uz identifikaciju stranke i transakcije, sumnjive transakcije koje se odnose na pranje novca i financiranje terorizma, uvanje podataka i dokumenta na rok od deset godina, a sve to nov anom kaznom od 250.000 do 300.000 dinara, odnosno 150.000 do 250.000 dinara. Ni~i iznos nov anih kazni od 40.000 do 50.000 dinara pripisuju se zbog manjih povreda Zakona RM.  Zakon je objavljen u Slu~benom listu Crne Gore br. 14/07 i 4/08, a stupio na snagu 29. prosinca 2007.  Vidi fusnotu 654.  lanci 2., 9. i 23. Zakona CG govore o obuhvatu poslovanja pojedinih obveznika te iznimkama od identifikacije stranke i obavjeaivanja nadle~nih tijela.  22. Preporuka FATF obvezuje financijske institucija na primjenu svih na ela FATF na ogranke i podru~nice u inozemstvu, posebno u dr~avama koje ne primjenjuju ili nedovoljno primjenjuju FATF Preporuke, u opsegu koji provedbeni zakoni i odredbe te dr~ave dozvoljavaju. Kada njihovi zakoni i odredbe zabranjuju takvu primjenu, financijska institucija mora izvijestiti nadle~na tijela mati ne dr~ave o razlogu nemogunosti primjene FATF Preporuka.  Detaljnom razradom zakonskih odredaba koje se odnose na identifikaciju i verifikaciju stranke u potpunosti je postignuta usklaenost s Treom direktivom ( lanak 8.), odnosno 5. Preporukom FATF.  A~uriranje podataka i isprava prikupljenim od stranke obavlja se jednom godianje kako prilikom pojednostavljene tako i kod poja ane dubinske analize stranke. Detaljno propisivanje obveze provoenja godianje provjere strane pravne osobe propisano je lankom 23. Zakona CG.  Ako se navedene transakcije zasnivaju na ve uspostavljenom poslovnom odnosu, obveznik je du~an provjeriti identitet stranke koja provodi transakciju i prikupiti dodatne podatke.  Vidjeti viae u lanku 13. stavak 2. to ke 1. i 2. Zakona CG.  lankom 27. Zakona CG detaljno je propisan postupak dubinske analize politi ki eksponiranih osoba i lanova njihovih obitelji te bli~ih suradnika, a sve u skladu s Provedbenom direktivom.  Isto je tako i u slovenskom Zakonu od lanka 29. do 37. posebno obraena poja ana i pojednostavljena dubinska analiza stranke. Zasebno je regulirana zabrana poslovanja s odreenim proizvodima ili provoenje transakcija koje omoguuju anonimnost te poslovanje sa  shell bankama .  Vidjeti viae u lanku 11. Tree direktive.  Definicija i detaljan opis poslovanja kojeg pro~ima pojednostavljena dubinska analiza stranke vidljivi su u lanku 11. Tree direktive.  Vidjeti viae u lanku 13. Zakona CG po naslovom  Transakcije kod kojih se ne moraju primjenjivati mjere pregleda i praenja stranke .  Iznos od 15.000 Eura propisan je lankom 9. stavak 1. to ka 2. Zakona CG i predstavlja jednu od mjera identifikacije i praenja poslovanja stanke.  U propisivanju uvjeta koje ovlaatena osoba treba zadovoljiti slovenski Zakon ( lankom 41.) ide joa i dalje: osoba ne smije biti pravomono osuena niti u kaznenom postupku zbog kaznenog djela po injenog s namjerom koje se progoni po slu~benoj du~nosti ili zbog jednog od sljedeih djela po injenih iz nemara: uzrokovanje smrti iz nemara, teake tjelesne povrede, posebno teake tjelesne povrede, ugro~avanja sigurnosti na radu, prikrivanja, odavanja ili uvida u poslovnu tajnu, pranja novca, odavanja slu~bene tajne, izazivanja ope opasnosti ili odavanja dr~avne tajne, a kazna joa nije izbrisana.  O uvjetima za rad ovlaatene osobe vidjeti viae u lanku 38. Zakona CG.  Zakon je vrlo nejasno propisao obvezu Uprave za sprje avanje pranja novca i financiranja terorizma da o obraenom predmetu iz kojeg proizlazi osnovana sumnja na pranje novca ili financiranje terorizma, obavijesti policiju, dr~avno odvjetniatvo ili drugo tijelo nadle~no za daljnje postupanje.  Dostava podataka, odnosno povratne informacije obvezniku (tzv. feedback) u skladu je sa lankom 35. stavak 3. Tree direktive i 25. Preporukom FATF kako bi pomogle financijskim institucijama i nefinancijskom sektoru pri primjeni mjera i radnji sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma, a posebno pri otkrivanju sumnjivih transakcija.  Primjenom osnovnih na ela meunarodne suradnje i propisivanjem temelja za pru~anje pomoi nadle~nim tijelima drugih zemalja u istrazi vezanoj za pranje novca i financiranje terorizma ( lanci 59.-64. Zakona CG) Zakon CG se u potpunosti uskladio s kriterijima koje namee Varaavska konvencija ( lanci 15. i 26. Varaavske konvencije).  Za razliku od limita za prijavu i obavjeaivanje gotovinskih i povezanih transakcija koji iznosi 15.000 Eura, tijelo nadle~no za carinske poslove nadle~nom je tijelu du~no dostaviti podatke ili omoguiti elektronski pristup o svakom prenoaenju preko dr~avne granice novca, ekova vrijednosnica, dragulja i plemenitih metala, ija je vrijednost ili iznos 10.000 Eura.  Ovim se odredbama Zakon CG uskladio i sa lankom 12. Varaavske konvencije koji propisuje du~nost osiguravanja FIU izravnog ili neizravnog pristupa financijskim, upravnim i drugim informacijama u vezi s provoenjem Zakona, a koje su joj potrebne za valjano obavljanje zadaa, uklju ujui i analizu izvjeaa o sumnjivim transakcijama.  Unutar lanka 81. Zakona CG kojim se propisuju iznimke za sve obveznike, posebno su navedene iznimke koje se odnose samo na odvjetnike i javne bilje~nike, a vezano za podatke i dokumentaciju koju dostave nadle~nom tijelu ili analiziraju zbog utvrivanja razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.  Propisanom se odredbom atiti financijska i nefinancijska institucija, ali i njezini djelatnici i ravnatelji od bilo kakve odgovornosti temeljem ograni enja objavljivanja informacija odreenog  ugovorom ili bilo kojom zakonodavnom, regulatornom ili administrativnom odredbom . Preuzeto iz lanka 26. Tree direktive. Isto tako i u 14 (a) Preporuci FATF.  Dok Zakon CG i Nacrt srpskog zakona ( lanak 77. stavak 2.) propisuju rok uvanja podataka i dokumentacije o ovlaatenoj osobi i njezinom zamjeniku na rok od etiri godine od dana razrjeaenja, slovenski Zakon ( lanak 79. stavak 2) i ZSPNFT ( lanak 78. stavak 2) propisuju isti rok, ali od dana njegovog imenovanja.  Zakon je donesen 7. prosinca 2002., objavljen u Slu~benom glasniku broj 656, s izmjenama i dopunama od 3. o~ujka 2006., Slu~beni glasnik broj 200 (36/2006).  Vrlo je zanimljivo pratiti zakonsku strukturu i nastojanja Rumunjske u otkrivanju i sprje avanju pranja novca te financiranja terorizma, s obzirom da zauzima visoko 6. mjesto ljestvice ukupnog svjetskog pranja novca po dr~avama (odrediatima). U tom svjetlu, Rumunjska sudjeluje s udjelom od 3.1% u ukupnom svjetskom pranju novca, odnosno s iznosom od 89.595 milijuna dolara prema Walkeru ili 46.500 milijuna dolara prema procjenama IMF. Preuzeto iz Unger, B., (2007), HYPERLINK "http://www.amazon.com/Amounts-Effects-Money-Laundering-Brigitte/dp/1847202233/ref=sr_1_32/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700937&sr=8-32"Amounts and Effects of Money Laundering, Edward Edgar Publishing, Cheltenham, str. 80.  Izmjenama i dopunama Zakona Rum, u lanku 8.(e) decidirano su navedene sve djelatnosti koje potpadaju pod pojam  neovisni pravni stru njaci .  Dopunjavanje lanka 9. Zakona Rum zapravo i nije uvoenje neke novine, ve je obveza identifikacije stvarnog vlasnika, navedena u prijaanjem lanku 11., izmjenama i dopunama postala sastavni dio lanka 9.  Pojam sumnjivih transakcija Zakon Rum ve~e kako za pranje novca, tako i za financiranje terorizma, bez obzira ato su mjere i radnje protiv financiranja terorizma zasebno propisane za to posebno predvienim zakonom.  Vidjeti viae u lanku 9 stavak 4. - 7. Zakona Rum. U tom je smislu izmjenama i dopunama Zakona Rum obveznicima nametnuta izrada standarda za provoenje na ela  KYC  .  Primjer dobre zakonske regulative u odnosu na poja anu dubinsku analizu stranke, a vezano za navedene situacije propisuje lanak 30. i 31. slovenskog Zakona.  U okviru odredaba o postupku obavjeaivanja Ureda Rum, izmjenama i dopunama Zakona Rum u lanku 3. stavak 1. posebno je propisana obveza Narodne banke Rumunjske, Komisije za vrijednosne papire i Komisije za nadzor druatva za osiguranje na promptno obavjeaivanje Ureda Rum o svim dopuatenjima ili uskrati transakcija, a vezano za sprje avanje i suzbijanje terorizma (uz navoenje razloga takvog postupanja).  Zapravo, u lanku 3. stavak 1. Zakona Rum zakonodavac propisuje obvezu obavjeaivanja Ureda Rum samo o sumnjivim transakcijama, odnosno onim  koje su u tijeku izvraenja, a postoji sumnja na pranje novca i financiranje terorizma . Tek kasnije, u stavku 6. istog lanka obvezu proairuje i na gotovinske i gotovinske povezane transakcije.  Prije izmjena i dopuna Zakona Rum, Ured Rum je imao ovlasti, temeljem lanka 3. stavak 2. Zakona Rum obustaviti transakciju na rok od 48 sati, uz mogunost produ~enja tog roka od strane Glavnog dr~avnog odvjetnika za najviae 3 radna dana. Vidjeti viae u lanku 3. stavci 2.-5. Zakona Rum.  Voenje sveobuhvatne statistike ( lanak 33. Tree direktive) tra~i se zbog mogunosti revidiranja djelotvornosti sustava za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma. Statistika obuhvaa broj dojava FIU o sumnjivim transakcijama, aktivnosti koje su uslijedile nakon tih dojava te broj istra~enih slu ajeva u razdoblju od godine dana, kao i broj tu~enih osoba, broj osoba osuenih za kaznena djela pranja novca ili financiranja terorizma te podatke o koli ini zamrznute, zaplijenjene i konfiscirane imovine. Primjer vrlo detaljnog i sveobuhvatnog propisivanja obveze voenja evidencije predstavlja slovenski Zakon koji lancima 82.-84. navodi elemente upravljanja evidencijama, njihov sadr~aj, kao i sadr~aj evidencija o pristupu nadzornih organa podacima, informacijama i dokumentaciji.  Viae o tome u lanku 18. Zakona Rum uz napomenu da je provedba zabrane  tipping off na ela u skladu s 14. (b) Preporukom FATF, kao i lankom 28. Tree direktive.  Odredbe lanka 14. stavak 1. Zakona Rum odnose se na: banke i druge kreditne institucije, organizatore igara na sreu, fizi ke i pravne osobe koje obavljaju poslove prodaje umjetni kih predmeta i dragog kamenja, druatva za prijenos i doznaku novca, osobe koje imaju odreenu ulogu u provoenju postupka privatizacije, kao i na Dr~avnu riznice te Carinsku upravu. U skladu s navedenim ipak nije jasan razlog izuzea ostalih obveznika iz lanka 8. Zakona Rum.  Propisivanje unutarnjeg nadzora i izobrazbe djelatnika u skladu je s 15. Preporukom FATF koja poziva na razvijanje programa za sprje avanje pranja novca i financiranje terorizma, uklju ujui stalni razvoj unutarnjih postupka i nadzora postupanja, izobrazbu djelatnika te internu kontrolu i reviziju sustava.  O detaljnom provoenju nadzora vidjeti viae u lanku 37. Tree direktive i 23.-25. Preporuke FATF.  O ustrojstvu i nadle~nosti Uprave Ureda Rum, na inu donoaenja odluka, odabiru lanova, uvjeta za prestanak obavljanja du~nosti i ostalim ovlaatenjima vidjeti viae u lanku 19. Zakona Rum.  Izmjenama i dopunama Zakona Rum kazna za po injene prekraaje je poveana s 20.000.000 do 200.000.000 na 100.000.000 do 500.000.000 ROL-a.  Dodatne mjere, osim propisane kazne, uvedene su tek izmjenama i dopunama Zakona Rum, a u cilju usklaenja s meunarodnim standardima. Vidjeti viae u lanku 22. Zakona Rum.  Unato  tome, Rumunjska je 2007. godine postala punopravnom lanicom Europske unije, dok je, za usporedbu, RH zbog istog neusklaenja u okviru Poglavlja 4. Sloboda kretanja kapitala dobila  benchmark , odnosno mjerilo.  Zakon o mjerama za sprje avanje pranja novca i financiranje terorizma Danske donesen je 27. velja e 2006, s datumom stupanja na snagu 1. o~ujka 2006., a objavljen pod brojem 117.  Osim usklaenja s Treom direktivom i Uredbom 1781/2006, Zakon Danske sadr~i odredbe koje primjenjuju dijelove Uredbe 1338/2001 (propisuje mjere potrebne za zaatitu Eura od krivotvorenja) i Uredbe 1339/2001 (obuhvaa Uredbu 1338/2001, a propisuje mjere potrebne za zaatitu Eura od krivotvorenja na one Dr~ave lanice koje nisu usvojile Euro kao svoju jedinu valutu).  Iako se kao obveznici ne spominju, revizori su, u slu aju kada zastupaju stranku pred Danskim nacionalnim poreznim sudom, temeljem lanka 8. stavak 3. Zakona Danske izuzeti od obveze davanja informacija. Jednako tako, uz openito navoenje svih  pravnih i fizi kih osoba obuhvaenih ovim Zakonom posebno se isti u revizori i  druge osobe koje obavljaju ili su obavljale posebne zadae za pravnu ili fizi ku osobu u obvezi uvanja povjerljivosti informacija o provedenom obavjeaivanju nadle~nih tijela, a sukladno lanku 27. stavak 1. istog Zakona.  Definicija pru~atelja usluga tvrtkama govori da je to bilo koja, pravna ili fizi ka osoba, koja nije  obuhvaena lankom 1. stavkom 13.-15. Zakona Danske, kada obavlja sljedee aktivnosti na komercijalnoj osnovi: osnivanje trgova kih druatava; upravljanje ili organizaciju obavljanja du~nosti kao lana uprave za trgova ko druatvo ili tvrtku, ili kao partner u partnerstvu, odnosno sli ne du~nosti u odnosu na druga trgova ka druatva; pribavljanje adrese sjediata ili druge adrese koja je prikladna kao kontakt adresa za neku tvrtku i ostale povezane usluge; obavljanje povjereni kih ili administrativnih poslova ili organizacija vraenja du~nosti povjerenika ili administratora fonda ili drugog sli nog pravnog dogovora te obavljanje ili organizacija vraenja funkcije nominalnog dioni ara za treu osobu, osim ako to nije u interesu vlasni ke strukture tvrtke itd. kojim se trguje na regulirano tr~iatu . Preuzeto iz lanka 3. stavak 5. Zakona Danske.  Osim ato cijeli Zakon Danske predstavlja preuzimanje odrednica Tree direktive u potpunosti, najva~nija odrednica sustava temeljenog na riziku decidirano se navodi u lanku 12. stavak 7. istog Zakona. Postupak identifikacije temelji se na procjeni rizika, ovisno o riziku vezanom uz pojedinu stranku, poslovni odnos, proizvod ili transakciju. Meutim, pravne i fizi ke osobe mogu tijelu koje provodi nadzor dokazati svoju usklaenost sa Zakonom Danske te da opseg mjera odgovara riziku od pranja novca i financiranja terorizma.  Zanimljivo je istaknuti zahtjev za provoenjem identifikacije prije, a ne nakon provoenja transakcije, ato je u skladu s 5. Preporukom FATF. Viae o izuzeima za osiguravajua druatva, mirovinske fondove i odvjetnike vidjeti u anku 13. Zakona Danske.  lankom 24. stavak 1. Zakona Danske djelomi no se dislocirano propisuje ista obveza i za ogranke i podru~nicu ustrojene u dr~avama izvan EU s kojima Zajednica nema dogovor o financijskom podru ju, u mjeri u kojoj to dopuata zakonodavstvo navedenih dr~ava.  Sasvim suprotno vidjeti u lanku 19. i 20. slovenskog Zakona.  Odredba je usklaena i s 8. Preporukom FATF i lankom 13. stavak 2. Tree direktive. Ukoliko stranka nije fizi ki prisutna u svrhu identifikacije, pravna ili fizi ka osoba e poduzeti daljnje mjere provjere identiteta stranke, odnosno:  utvrditi identitet stranke dodatnim dokumentima; provesti kontrolu i provjeru predo enih dokumenata ili zahtijevati potvrdu predo enih dokumenata te tra~iti da se prvo plaanje vezano uz transakciju izvrai putem ra una otvorenog na ime stranke . Preuzeto iz lanka 19. stavak 2. Zakona Danske.   Usprkos zabrani uspostavljanja ili provoenja korespondentih bankovnih odnosa s fiktivnom bankom, kao i s bankama koje dopuataju fiktivnim bankama da imaju ra une u njihovoj banci, vrlo je hrabro stajaliate zakonodavstva Singapura kojim se ukazuje na oprez financijskim institucijama prilikom prikupljanja zadovoljavajuih dokaza o identitetu stvarnog vlasnika, u tijeku provoenja transakcija s fiktivnim bankama . Preuzeto iz Muller, W., H., Kalin, C., H., Goldsworth, J., G., (2007) HYPERLINK "http://www.amazon.com/Anti-Money-Laundering-International-Law-Practice/dp/0470033193/ref=sr_1_38/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-38"Anti-Money Laundering: International Law and Practice, John Wiley & Sons, Chichester, str. 672.  Vidjeti viae u lanku 20. stavak 5. Zakona Danske.  Dostavom informacija Dr~avnom odvjetniku za gospodarski kriminal evidentan je ustroj FIU Danske kao  hibridnog modela . Vidjeti viae u Schott, P., A., Reference Guide to Anti-Money Laundering and Combating the Financing of Terrorism, The World Bank, Washington.  Od obveze obavjeaivanja izuzeti su prvenstveno odvjetnici, dok su ra unovoe, porezni savjetnici i posrednici u prometu nekretnina osloboeni tek kada poma~u odvjetniku prije, za vrijeme ili nakon sudskog postupka ili u vrijeme ustanovljavanja pravnog polo~aja stranke. Revizori su stavkom 3. lanka 8. Zakona Danske od te obveze izuzeti zasebno, u slu ajevima koji se vode pred Danskim nacionalnim poreznim sudom, dok se za ostale navedene obveznike izuzee odnosi i na one slu ajeve koji se vode arbitra~om.  Odredba je u skladu s uvodnom to kom 20. Tree direktive.  uvanje podataka o stranci i transakcijama u razdoblju od najmanje pet godina u skladu je sa 10. Preporukom FATF i lankom 30. Tree direktive, a u cilju omoguavanja rekonstrukcije pojedinih transakcija. Kako se na taj na in osiguravaju dokazi za daljnje analiti ke aktivnosti nadle~nog tijela, Zakon Danske je otiaao korak dalje i u lanku 23. stavak 3. propisao primjenu iste odredbe ukoliko pravna osoba prestane s djelatnoau, u kojem e se slu aju osigurati da podaci o identitetu i dalje budu pohranjeni na rok od najmanje pet godina. Nadalje, ukoliko je pravna osoba razvrgnuta intervencijom suda o bankrotu, navedeni sud mo~e odlu iti da druge osobe koje nisu lanovi posljednje djelatne uprave moraju pohraniti podatke o identitetu stranke i provedenoj transakciji.  Kako je cijeli Zakon Danske sadr~ajno strukturiran na na in da uvelike olakaava njegovu provedbu u praksi, ne udi i ovako elasti no navoenje osnovnih obveza pravnih i fizi kih osoba - obveznika provoenja mjera i radnji sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma. Daljnje detaljno navoenje pojedinih odredbi Zakona, kao i izrada internih procedura, razraeno je podzakonskim aktima.  Uz obveznike, kao opi pojam obraen u lanku 1. Zakona Danske, zabrana otkrivanja informacija (tzv. tipping off) u lanku 27. stavak 1. istog Zakona odnosi se i na revizore te druge osobe koje obavljaju ili su obavljale posebne zadae za pravnu ili fizi ku sobu.  Vidjeti viae u lanku 2(12) Direktive 2002/87/EC.  Vidjeti viae u lanku 27. stavak 6. Zakona Danske.  lanak 36. Tree direktive i 23. Preporuka FATF.  Vidi fusnotu 733.  Dok 25. Preporuka FATF nadle~nim tijelima namee obvezu osiguranja povratne informacije, Trea je direktiva pritom bla~a jer uz istu obvezu dozvoljava ogradu u smislu dostave tra~enih informacija  kada god je to mogue . Vidjeti viae u lanku 35. stavak 3. Tree direktive.  Uz obveznike, posebno se isti u i fizi ke osobe ija se aktivnost sastoji u mjenja kim poslovima.  Kazna zatvora je predviena lankom 37. stavak 2. Zakona Danske zbog namjernog kraenja ili kraenja zbog teakog nemara vezano za odredbe o zabrani provoenja gotovinskih transakcija u iznosu veem od 100.000 DKK, ako se radi o sumnjivim transakcijama povezanim s kaznenim djelima za koje je predviena kazna liaavanja slobode du~a od godine dana, odgode obavljanja sumnjivih transakcija i sumnjivih transakcija povezanih s financiranjem terorizma, zatim odredaba vezanim za obveznu identifikaciju i verifikaciju stalne i povremene stranke te stvarnih vlasnika, kao i usluge slanja novca te obveze voenja evidencija na rok od najmanje 5 godina.  Obveza dostave svih podataka potrebnih za provoenje nadzora od strane Danske agencije za gospodarstvo i trgova ka druatva propisana je lankom 32. stavak 3. i lankom 34. stavak 3. Zakona Danske.  Uredba o pranju novca 2007, broj 2157, stupila je na snagu 15. prosinca 2007. ime se Uredba o pranju novca 2003 ukida. Uredba o pranju novca 2003 predstavljala je usklaenje s Prvom i Drugom direktivom.  Vezano za postojanje brojnih dodataka Uredbi 2007 koji zasebno razrauju njezine najva~nije dijelove, u drugu je krajnost otialo zakonodavstvo Singapura koje sustav sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma gradi na pojedina nim  obavijestima . Mjere provoenja dubinske analize stranke koje uklju uju identifikaciju i verifikaciju stranke i stvarnog vlasnika, mjere za politi ki eksponirane osobe, korespondentno bankarstvo te nove tehnologije identifikacije stranke bez njezine fizi ke prisutnosti, nisu uokvirene zakonom ili Uredbom ve obavijestima koje mogu imati zakonsku te~inu. Vidjeti viae u FATF-GAFI, Third Mutual Evaluation of anti-Money Laundering and combating the Financing of Terrorism in Singapore (2008), Executive Summary, Paris, France, www. fatf.org.  Zakonom o prihodima ste enim kaznenim djelom 2002 (stupio na snagu 23. velja e 2003.) propisuje se zabrana dostave informacija (strankama) o provoenju mjera i radnji sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma, postupanje prilikom greake pri izvjeaivanju o sumnjivim transakcijama, kao i prikrivanje, sudjelovanje, nabava, posjedovanje i upotreba imovine za koju se zna da je proizaala iz kaznenog djela.  Vidjeti viae u The Joint Money Laundering Steering Group (2007), JMLSG, Prevention of money laundering/combating terrorist financing, Guidance for the UK financial sector, Part I and II.  Ukratko o osnovnim smjernicama Zakona o prihodima ste enim kaznenim djelom 2002 vidjeti u Pieth, M., Aiolfi, G., (2004)  HYPERLINK "http://www.amazon.com/Comparative-Guide-Anti-Money-Laundering-Switzerland/dp/1843766736/ref=sr_1_20/102-1227624-8138532?ie=UTF8&s=books&qid=1180715120&sr=8-20" A Comparative Guide To Anti-Money Laundering: A Critical Analysis Of Systems In Singapore, Switzerland, The UK And The USA Edward Elgar Publishing, str. 269.   Uz airoki obuhvat i vrlo detaljan opis nebankarskih institucija i profesija koje donosi Uredba 2007, vrlo je zna ajno istaknuti da je `vicarska u svoje zakonodavstvo uvrstila nebankarski sektor puno prije nego ato su to zahtijevale ak i Preporuke FATF. Vidjeti viae u FATF-GAFI, Third Mutual Evaluation of anti-Money Laundering and combating the Financing of Terrorism in Switzerland (2005), Executive Summary, Paris, France, www.fatf.hr.  Postupak identifikacije i verifikacije stranke te stvarnog vlasnika casina zbog svoje je va~nosti posebno propisan lankom 10. stavak 1. i 2. Uredbe 2007.  Zbog vjerodostojnosti prijevoda navodim izvorne nazive na engleskom jeziku: the Auditor General for Scotland, the Auditor General for Wales, the Bank of England, the Comptroller and Auditor General, the Comptroller and Auditor General for Northern Ireland, the Official Solicitor to the Supreme Court, the Treasury Solicitor.  Industrial and Provident Societies Act 1965. i Financial Services and Markets Act 2000. Vidjeti viae u lanku 4. Uredbe VB.  Pojednostavljena i poja ana dubinska analiza stranke dodatno je propisana Dodatkom 2. Uredbe 2007. i lancima 5.1.1.  5.7.21 Smjernica JMLSG  Vrijeme, na in i uvjeti provoenja verifikacije stranke i stvarnog vlasnika propisani su lankom 9. Uredbe 2007.  Detaljnu razradu pojma stvarnog vlasnika vidjeti viae u 8. stavku lanka 6. Uredbe VB.  Preuzeto iz lanka 5. i 7. Uredbe VB.  Ope odrednice provoenja dubinske analize stranke propisane su 5. Preporukom FATF i lancima 7. i 8. Tree direktive.  Analiza rizika je vrlo detaljno obraena u lanku 4.1  4.34 Smjernica JMLSG.  Procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma, odnosno primjena  risk based approach na ela razlikuje se ovisno o vrsti stranke, poslovnog odnosa, proizvoda ili transakcije.  Jednako tako i u lanku 21A Zakona o terorizmu 2000 (Terrorism Act 2000).  Nelogi na transakcija je u~i pojam od sumnjive transakcije i tijekom praenja poslovnog odnosa ili provoenja transakcija mo~e ostati kao takva, ali mo~e pokazati i svoj sumnjivi karakter. Brojne e stranke, sa sasvim opravdanim razlogom, periodi no imati nekoliko nelogi nih transakcija koje odudaraju od uvrije~ene matrice poslovanja, ato odmah nu~no ne povla i obavjeaivanje o sumnjivoj transakciji. Meutim, podrazumijeva se svakako vei oprez i daljnje praenje poslovne aktivnosti doti ne stranke.  Po istom pitanju lanak 34. Tree direktive joa detaljnije zahtjeva propisivanje pravila i procedura dubinske analize stranke, obavjeaivanja, voenja evidencije, unutarnje kontrole, procjene rizika, smanjenja rizika, kontrole pridr~avanja i komunikacije, kako bi se preduhitrile i sprije ile aktivnosti vezane za pranje novca i financiranje terorizma.  U nastavku lanka 20. stavak 2. Uredbe VB potanko se opisuje sadr~aj smjernica za prepoznavanje sumnjivih i nelogi nih transakcija, poduzimanje dodatnih mjera sprje avanja pranja novca i financiranja terorizma te postupak s politi ki eksponiranim osobama.  Viae o tome vidjeti u lanku 24. Uredbe VB. Isto tako i u slovenskom Zakonu vidjeti lan 85.  89.  Jednako tako, imenovanje ovlaatene osobe propisano je isklju ivo lancima 3.1  3.36. Smjernica JMLSG u okviru ega i podnoaenje izvjeaa (unutar institucije i izvan nje), prikupljanje i upotreba nacionalnih i meunarodnih informacija o pranju novca i financiranju terorizma, nadzor u inkovitosti mjera sprje avanja pranja novca te izvjeaivanje viaeg rukovodstva.  lankom 27. Uredbe VB vrlo je detaljno izlo~en sadr~aj zahtjeva za registraciju, odnosno u lanku 28. iste Uredbe bit provjere  fit and proper elementa pojedinog obveznika.  Svako odbijanje zahtjeva za registraciju ili njezino poniatenje mora se uz obrazlo~enje dostaviti stranci, sukladno lanku 29. stavak 2. i lanku 30. stavak 3. Uredbe VB.  O uvjetima i obvezama nadle~nog tijela prilikom izricanja nov ane kazne vidjeti viae u lanku 42. stavak 3.  8. Uredbe VB.  Izvjeae Ministarstva financija za 2006. www.mfin.hr  Preuzeto iz Wallin, J., (1994), George Mason University, Introduction to the scientific method, experimentation, statistics, pseudo-sciences, USA, str. 24-32.  Preuzeto iz Howard S., Flinders, D., J., Mills, G., E., (1993), Theory and Concepts in Qualitative Research: Perspectives from the Field, Teachers College Press, New York, str. 218-229.   Studije koje su tematski fokusirane, ali koje se koriste raznim izvorima informacija, obi no zovemo i studijama slu ajeva. U takvim se studijama kombinira aira druatvena pozornica dogaaja s osobnim refleksijama. Takva kombinacija izvora informacija esto daje puniju teksturu dogaaja, vrijednosti i socijalnih zbivanja od tehni ki i metodoloaki savraenih na ina socioloakog ispitivanja . Preuzeto iz Kregar, J., (at.al.(, 2003, Sociologija, ud~benik za 3. razred gimnazije, Zagreb.     PAGE  PAGE 501 PAGE  PAGE 509 >:~:;<==>>@@@@zAAB BVBZBNCPCVCXC~C`FF֬֗ւ֗gQ@ hw3hSCJOJQJ^JaJ+hw3hS5CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hS0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hO,CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hOCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hSCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h*CJOJQJ^JaJmHsHFFFIIJL^LNNOOTTTUU~WWWWWXYYZ^Z[X[뗆q\GG(hw3hbCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h3CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH hw3hSCJOJQJ^JaJ(hw3h- |CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h*CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hOCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hSCJOJQJ^JaJmHsHHIIbKdKJL"MM\NzO*PPRRTT$dh]a$gd  $ & F4 dh]^`a$gd $ dh]a$gd  $ & F3 dh]^`a$gd TTYY^^bbbeeXffg8hzzzzz!$ & F5 hdh]^`a$gd $ dh]a$gd $ dh]^a$gd m$dh^`gdO,$dh]a$gd dh]gd X[\ \J\L\^^^__d`f`bbbcRcdcccccclddeeXflf|f~ffffgűoZ֖(hw3h\CJOJQJ^JaJmHsH hw3hSCJOJQJ^JaJ+hw3hS5CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hS0JCJOJQJU^JaJmHsH&hw3hS6CJOJQJ]^JaJ hw3hO,CJOJQJ^JaJ(hw3hbCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hSCJOJQJ^JaJmHsH"g2h4hiikkkkkk l"l$llmmmjnnnnлu_uJ(hw3hO,CJOJQJ^JaJmHsH+hw3hO,5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hbCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hS0JCJOJQJU^JaJmHsH+hw3hS5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hSCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3he0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3heCJOJQJ^JaJmHsH8hh iJiii l"l$llnnnpp,qFtvvvRzTz}~dh]gd $ dh]a$gd !$ & F5 hdh]^`a$gd nnVoXopppp,qrss>t@tvvvvv"xDxLxNxzzzz}}}Z}~~~~ֻֻֻ֥֥jjXjֻ֥"hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hrCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h\CJOJQJ^JaJmHsH hw3hSCJOJQJ^JaJ+hw3hS5CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hS0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hSCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hK<CJOJQJ^JaJmHsH!~~~(؈ڈFL^02›dh]gd dh]gd $ dh]a$gd ~~&(؂ڄ܄VXvƈ҈ԈڈF 68BDFLNL̍΍ڎ޼ޡޡ޼ތތތ{޼޼޼޼ތތޡތ{޼޼޼ hw3hSCJOJQJ^JaJ(hw3hrCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hS0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hK<CJOJQJ^JaJmHsHhw3hcCJ^JaJ(hw3hSCJOJQJ^JaJmHsHhw3hSCJ^JaJ0ڎ܎ &0Vԑ֑J ^ʓ֫֐{{{{֫jU(hw3h`%CJOJQJ^JaJmHsH hw3hSCJOJQJ^JaJ(hw3hrCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hS0JCJOJQJU^JaJmHsH+hw3hS5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hGCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hSCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hK<CJOJQJ^JaJmHsH24 җ(*\nֻֻ֦֑|gR|gg(hw3h5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h,CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h*CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h3CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h`%CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hS0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hSCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsHΚ›ʜ̜ʟ̟֟>ġء̢~iiiS֏iiii+hw3hS6CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH hw3hSCJOJQJ^JaJ5jhw3hS0JCJOJQJU^JaJmHsH,hw3h*0JCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h*CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hSCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hK<CJOJQJ^JaJmHsH ž dxz:<Jdh^`gdO,dh]gd $ dh]a$gd dHb0VD\ªƪެ`t>@Ұ԰HJ<땪kkk(hw3h2 CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hr=CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h*CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH hw3hSCJOJQJ^JaJ5jhw3hS0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hSCJOJQJ^JaJmHsH)^`ȵ2DVXnĶ(<dV&֬֬֬֬֬֬֬֬֬֗֗ւq]&hw3hS6CJOJQJ]^JaJ hw3hO,CJOJQJ^JaJ(hw3hO,CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hy[CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h(DCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hSCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH"&(|\PdHJL`FH*68:xϺϥϺϔϺ~hϺϺϺϥϥW hw3h#~CJOJQJ^JaJ+hw3h- |5CJOJQJ^JaJmHsH+hw3hS5CJOJQJ^JaJmHsH hw3hSCJOJQJ^JaJ(hw3h(DCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h#~CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hSCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hS0JCJOJQJU^JaJmHsHJL``bZ\^`b dh]gd dh]gd $ dh]a$gd &<>Vjl`bLN\^ڰڰڰڰڕڀjYڰڕ hw3hSCJOJQJ^JaJ+hw3hS5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hS0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h#~CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h(DCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hSCJOJQJ^JaJmHsH hw3h(DCJOJQJ^JaJ!(6vBPRZ\`bٯٯٯقmXCCٔ(hw3h(DCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h#CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH"hSCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hS0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hcCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h#~CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hSCJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH@~메q\F+hw3h- |5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h#CJOJQJ^JaJmHsH+hw3hS6CJOJQJ^JaJmHsHhw3hSCJ^JaJ(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH"hSCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hS0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h(DCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hSCJOJQJ^JaJmHsHpXZ`bd !$ & F6 hdh]^`a$gd gddh]gd dh]gd $ dh]a$gd .0njlRTXZ6@XZ^ιtt^^t+hw3hS5CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hS0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h#CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h(DCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hSCJOJQJ^JaJmHsH$hhCJ aJ mHnHsHtHhSCJOJQJ^JaJ hw3hSCJOJQJ^JaJ^d0Pjl|LVRT  JLٮ٘}}hhhR+hw3h- |5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hcCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hS0JCJOJQJU^JaJmHsH+hw3hS6CJOJQJ^JaJmHsH+hw3hS5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h#CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hSCJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH | 2JL^      dh]gd $ dh]a$gd !$ & F7 dh]^`a$gd L0B^      LNڪڔڂڪmXڪ(hw3htCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hO,CJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH+hw3hX5CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hS0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h#CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hSCJOJQJ^JaJmHsH hw3hSCJOJQJ^JaJ^b>^djlJ L ԿԿԙԙԿԇu`ԿEE5jhw3hS0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH"hSCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h9CJOJQJ^JaJmHsH hw3hSCJOJQJ^JaJ(hw3htCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hSCJOJQJ^JaJmHsH+hw3hS5CJOJQJ^JaJmHsH>`bL N P >#@#\%^%%((+$ dh]a$gd1dh]gd $ dh]a$gd L N P !!!!"" "&">#@#$$^%% &L&(())+|g|gQ@|| hw3hSCJOJQJ^JaJ+hw3hS5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3htCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hS0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h!?CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hSCJOJQJ^JaJmHsH+hw3h5CJOJQJ^JaJmHsH%hS5CJOJQJ^JaJmHsH++--0022062646888< <===X>Z> dh]gd dh]gd $ dh]a$gd9$ dh]a$gd ++++----@.T.////~0001133X4f44555*6,60626֦֑֦֑|g|֦U"hSCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hcCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3ha-CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hS0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hSCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h9CJOJQJ^JaJmHsH2646:6z627<728>8888V99===X>Z>H?P?֖֬֬p]G2(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH+hw3h15CJOJQJ^JaJmHsH%hS5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH hw3hSCJOJQJ^JaJ+hw3hS5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3ha-CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hSCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h1CJOJQJ^JaJmHsHP?8@:@BBDDEE*E,E.EVEZEEEEEELFXFfFpFFFFFGGHH,I.I@I발qqVqq5jhw3hX0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hXCJOJQJ^JaJmHsH+hw3hX5CJOJQJ^JaJmHsH&hw3hX6CJOJQJ]^JaJ hw3h9CJOJQJ^JaJ(hw3ha-CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hSCJOJQJ^JaJmHsH!Z>DDFFFKKTOQQSSSWW W"WYYRZ\ dh]gd dh]gd $dh]a$gd gd9$ dh]a$gd @IDIFIdIJJ*L0LNNOOQQQQQQLRRRSл|gRg=gRgg(hw3h9CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hRCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h|jCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h!?CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hZCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hXCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hX0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hB#CJOJQJ^JaJmHsHSSSTUVW"WX XXXXX,YBYLYPYYRZ[[\\\\]]]]]___ڰڛڀkڛڛڛڀUڛڀڀ+hw3hX5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hloCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hX0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h|jCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h9CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hRCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hXCJOJQJ^JaJmHsH hw3hXCJOJQJ^JaJ!\\__8c:cfff6gjjDnFnqqtt2uvvyy}}}dh]gd $dh]a$gd ___ `<`>`aadeFfHffff6ghh8h:h|hhjjk kk lDnFnBoLooԿԿԿԪԿԏ~ԏԏԿԿiS+hw3hX6CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h`CJOJQJ^JaJmHsH hw3hXCJOJQJ^JaJ5jhw3hX0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hloCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h|jCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hXCJOJQJ^JaJmHsH+hw3hX5CJOJQJ^JaJmHsH oooo r2rBrDrZr\r^rrRsTstt2uvvwwFwJwZw\wԹԤԤԤԤԏziWBBB(hw3h|jCJOJQJ^JaJmHsH"h1CJOJQJ^JaJmHsH hw3hXCJOJQJ^JaJ(hw3h- |CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hQ/jCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h`CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hX0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hXCJOJQJ^JaJmHsH+hw3hX6CJOJQJ^JaJmHsH\wwwwJzRzzz{{&{.{L{N{{{||}}}֬֗ւ֗gUC"h1CJOJQJ^JaJmHsH"hXCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hX0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hQ/jCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h`%CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h`CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hXCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hXBCJOJQJ^JaJmHsH}}~~$   "(*Њčƍ0242dh]gd $dh]a$gd }}*}v}}}}b~d~~~~~~~$BD  > n\n"h1CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h)CJOJQJ^JaJmHsH"hXCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hX0JCJOJQJU^JaJmHsH hw3hXCJOJQJ^JaJ(hw3hXCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hXBCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h1CJOJQJ^JaJmHsH "F "$(*",.&2:Њ0|ԿԪԪԏziTԏ?TTԿ(hw3h3CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hMCJOJQJ^JaJmHsH hw3hXCJOJQJ^JaJ(hw3h9CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hX0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h)CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h:CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hXCJOJQJ^JaJmHsH+hw3hX5CJOJQJ^JaJmHsHj|~čƍҍ؍ʏ̏܏$&RTfl*,0pppU@@U(hw3h:CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hX0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hMCJOJQJ^JaJmHsH+hw3hX5CJOJQJ^JaJmHsH hw3hXCJOJQJ^JaJ(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h+'CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h`%CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hXCJOJQJ^JaJmHsH024<t|ȓړޓtvȗƙdv<NܜįįĚĚĚĚĚąąs^Ią(hw3h3CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hcCJOJQJ^JaJmHsH"h1CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h:CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hMCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hXCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h1CJOJQJ^JaJmHsH"hXCJOJQJ^JaJmHsH2z$`b™ęƙ\РҠԠΤФdh]gd $dh]a$gd  dh]gd $ & F8dh]^`a$gd (jv\ȠʠРԿԿԿnԿY>5jhw3hX0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH hw3hXCJOJQJ^JaJ+hw3hX5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hMCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h`!CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hXCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h:CJOJQJ^JaJmHsH+hw3h:6CJOJQJ^JaJmHsHРҠԠ H dΤФ֤ޤ8:Z^`hjRfįįĚĄĚĚĚĚĚĚoĚ^ĚĄĄ hw3hXCJOJQJ^JaJ(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH+hw3hX5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h:CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h`ZCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hXCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h1CJOJQJ^JaJmHsH"hXCJOJQJ^JaJmHsH$LNbjlB$ dh]a$gd9dh]gd $ dh]a$gd gd9$dh]a$gd HJҪЬFHLNb ",ŰoYoD/(hw3h`ZCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hQ/jCJOJQJ^JaJmHsH+hw3h- |5CJOJQJ^JaJmHsH hw3hXCJOJQJ^JaJ(hw3h*fCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hX0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hXCJOJQJ^JaJmHsH+hw3hX5CJOJQJ^JaJmHsH&hw3hX6CJOJQJ]^JaJ hw3h9CJOJQJ^JaJ,8:DFHJ̱αбhе$HB||ggggggV hw3hXCJOJQJ^JaJ(hw3hTDCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hX0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h*fCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hloCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h9CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h`ZCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hXCJOJQJ^JaJmHsH!Bfr Nj68VnR֦̾֔mXX֦֦XX(hw3h)JGCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h1CJOJQJ^JaJmHsH"h1CJOJQJ^JaJmHsH"hXCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hX0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hXCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h&CJOJQJ^JaJmHsH"J|~V^``dh]gd $ dh]a$gd  dh]gd BĿ24PzBDFH|\z|ֻ֦֦֦֦֦֦֔j(hw3h+'CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h1CJOJQJ^JaJmHsH"hXCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h&CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hX0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hXCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h)JGCJOJQJ^JaJmHsH!|(*8:DF \`xz,0$N  ֦֑֦||֦g||֑U"hXCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hQ/jCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h)JGCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hB#CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hX0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h&CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hXCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH!V\`XZ`b:Hȳs^Cs^^5jhw3hX0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h;CJOJQJ^JaJmHsH+hw3hX5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h&CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hXCJOJQJ^JaJmHsH hw3hXCJOJQJ^JaJ(hw3h1CJOJQJ^JaJmHsH"h1CJOJQJ^JaJmHsH`bR&>@B$ dh]a$gd1dh]gd $ dh]a$gd *>JN"$rt02֖֫{f{S%hX5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h[CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hX0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hQ/jCJOJQJ^JaJmHsH+hw3h;5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h;CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hXCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hvCJOJQJ^JaJmHsHR.DF>@BHvzîÓ~iS>îîîîî(hw3hM8CJOJQJ^JaJmHsH+hw3hX5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h!?CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hvCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hX0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h;CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hXCJOJQJ^JaJmHsH hw3hXCJOJQJ^JaJ+hw3h15CJOJQJ^JaJmHsH 02XZ|~  *BX֬{j hw3hXCJOJQJ^JaJ+hw3hX5CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hX0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h3CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hM8CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h;CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hXCJOJQJ^JaJmHsH#X@.NRX&68<>@BFֻֻֻֻֻ֥mX(hw3h1CJOJQJ^JaJmHsH"h9CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h9CJOJQJ^JaJmHsH hw3hXCJOJQJ^JaJ+hw3hX5CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hX0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hXCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hvCJOJQJ^JaJmHsHFR^fNR  Z \ ֑֬{{֑eT?֑(hw3hVCJOJQJ^JaJmHsH hw3hXCJOJQJ^JaJ+hw3hX5CJOJQJ^JaJmHsH+hw3hX6CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hX0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h9CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hXCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hM8CJOJQJ^JaJmHsHPR6 8  @BfDFH$dh]a$gd gd9$ dh]a$gd1dh]gd $ dh]a$gd \   8    4 D  dfhiXD&hw3hEU6CJOJQJ]^JaJ hw3h9CJOJQJ^JaJ+hw3hX5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hVCJOJQJ^JaJmHsH+hw3hX6CJOJQJ^JaJmHsH hw3hXCJOJQJ^JaJ5jhw3hX0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hXCJOJQJ^JaJmHsHf<>BLbjxԹԹԣԹԹyddOO(hw3hVCJOJQJ^JaJmHsH(hw3haCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h9CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hM8CJOJQJ^JaJmHsH+hw3hEU6CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hEU0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hEUCJOJQJ^JaJmHsH+hw3hEU5CJOJQJ^JaJmHsHHJL*NR$T$V$$ & F9dh]^`gd  dh]gd dh]gd $dh]a$gd $dh]a$gd *dd!t!!!""##T$V$$$$$ %&%(%*%b%d%ϹϓxxϓcxxNxccxx(hw3h9CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hVCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hEU0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3haCJOJQJ^JaJmHsH hw3hEUCJOJQJ^JaJ+hw3hEU5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hEUCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h0JCJOJQJU^JaJmHsHd%%%`&b&|'~''''((((((((>)F))),,2-p-v1x1 2h2`3344556788*=,=h==@@@@xA֦ hw3hEUCJOJQJ^JaJ(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hEU0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hVCJOJQJ^JaJmHsH(hw3haCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hEUCJOJQJ^JaJmHsH0$''-.t1v167<<@@@ZE\EH HJJ6P8P:PPhP֦֐}jTC hw3hEUCJOJQJ^JaJ+hw3h15CJOJQJ^JaJmHsH%h15CJOJQJ^JaJmHsH%hEU5CJOJQJ^JaJmHsH+hw3hEU5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3haCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hEU0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hEUCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsHPjPlPSSWW W WZZZv_x_fahaddegggg$dh]a$gd gd1dh]gd $dh]a$gd hPjPlPRSSSSSSSTTTTUjUUUUUWW WWʯʚʚʚʚʚʚo\I%h15CJOJQJ^JaJmHsH%hEU5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH+hw3hEU5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hEU0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hEUCJOJQJ^JaJmHsH$h1h1CJ aJ mHnHsHtHhEUCJOJQJ^JaJWWXYVYXYYZZZZZ [[(\.\\\D^^l_n_v_x_`,` aa0a2afahaccddef֦֦֐֦֐֐j֐(hw3h/sCJOJQJ^JaJmHsH hw3hEUCJOJQJ^JaJ+hw3hEU5CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3hEU0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hEUCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h$ WCJOJQJ^JaJmHsH%ffggggHkLkzkknnn4oIJֈsbI3+hw3h@CJOJQJ]^JaJmHsH0hw3hOCJOJQJ^JaJmHnHsHtH hw3h@CJOJQJ^JaJ(hw3h/sCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h9CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h1CJOJQJ^JaJmHsH"h1CJOJQJ^JaJmHsH"h9CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hEUCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h` CJOJQJ^JaJmHsH gJkLkllnnntrvrtttttttyzz$ !]a$gdO$ !dh]a$gd gdOdh]gd $dh]a$gd 4o6orrvrtt8v:v&x(x@xJx2yyyyyzͷ͡qq[Cq-+hw3hjCJOJQJ]^JaJmHsH.hw3h@6CJOJQJ]^JaJmHsH+hw3h@6CJOJQJ^JaJmHsH5jhw3h@0JCJOJQJU^JaJmHsH(hw3h@CJOJQJ^JaJmHsH+hw3hOCJOJQJ]^JaJmHsH+hw3h9CJOJQJ]^JaJmHsH+hw3h@CJOJQJ]^JaJmHsH8jhw3h@0JCJOJQJU]^JaJmHsHzzzzz{{||~R~T~V~tv`J`J`J`J2.hw3h@5CJOJQJ\^JaJmHsH+hw3h@CJOJQJ]^JaJmHsH+hw3hjCJOJQJ]^JaJmHsH.hw3h@CJOJQJ\]^JaJmHsH1h1hO5CJ OJQJ\]^JaJ mHsH1hw3hO5CJOJQJ\]^JaJmHsH1hw3h@5CJOJQJ\]^JaJmHsH&hw3h@6CJOJQJ]^JaJ#hw3hOCJOJQJ]^JaJzzz{{|T~ty#$ & FGdh1$7$8$H$]a$gd #$dh]a$gd  dhgd !$ & FA dh1$7$8$H$]^a$gd !$$dh1$7$8$H$]a$gd $dh1$7$8$H$]a$gd  thl$6,0ʌiL8jhw3h@CJOJQJU^JaJmHnHsHu1hw3h@5CJOJQJ\]^JaJmHsH#hw3h@CJOJQJ]^JaJ+hw3hOCJOJQJ]^JaJmHsH+hw3hjCJOJQJ]^JaJmHsH+hw3h@CJOJQJ]^JaJmHsH(hw3hjCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h@CJOJQJ^JaJmHsH8ʌ|iii$dh1$7$8$H$a$gd $dh1$7$8$H$]a$gd $dh1$7$8$H$]a$gd 0$dh]a$gd !$ & FB 8dh1$7$8$H$]^a$gdO!$ & FB 8dh1$7$8$H$]^a$gd  ؏ pr24̔Дѿv`J4`4`+hw3h`%CJOJQJ]^JaJmHsH+hw3h@5CJOJQJ^JaJmHsH+hw3h@CJOJQJ]^JaJmHsH.hw3h@CJOJQJ\]^JaJmHsH.h1hO5CJ OJQJ\^JaJ mHsH1hw3h@5CJOJQJ\]^JaJmHsH#hw3h@6CJOJQJ^JaJ(hw3h@CJOJQJ^JaJmHsH1jhw3h@CJOJQJU^JaJmHsH؏ڏ pr2 dh]gd  dhgd !$dh1$7$8$H$]a$gd $dh1$7$8$H$]a$gd $dha$gd $dh1$7$8$H$a$gd $dh1$7$8$H$a$gd  2  ʚXΝ^^%$ & FF dh1$7$8$H$]^`a$gd '$ & FF dh1$7$8$H$]^`a$gd $Bdh1$7$8$H$]^Ba$gdO$dh1$7$8$H$]a$gdO!$ & FC dh1$7$8$H$]^a$gd    z~,bdӽ齧齕kR5R8jhw3h@CJOJQJU^JaJmHnHsHu1hw3h@5CJOJQJ\]^JaJmHsH(hw3h@CJOJQJ^JaJmHsH(h1hOCJ OJQJ^JaJ mHsH#hw3h@CJOJQJ]^JaJ+hw3hCJOJQJ]^JaJmHsH+hw3h@CJOJQJ]^JaJmHsH+hw3h`%CJOJQJ]^JaJmHsH+hw3hOCJOJQJ]^JaJmHsHޣxz|~*___"$ & F7dh1$7$8$H$]^7`a$gd $ & Fdh1$7$8$H$]a$gd $Bdh1$7$8$H$]^Ba$gd $dh1$7$8$H$]`a$gd $dh1$7$8$H$]a$gd $dh1$7$8$H$]a$gdO *,bd(*m dh1$7$8$H$gd $ dh1$7$8$H$a$gdq_$dh1$7$8$H$a$gd $ dh1$7$8$H$a$gd #$dh]a$gd 0$dh]a$gd $ dh1$7$8$H$]a$gd   "$&*8:ѵqY@*+hw3h@CJOJQJ]^JaJmHsH1h1h@5CJ OJQJ\]^JaJ mHsH.hw3h@5CJOJQJ\^JaJmHsH#hw3h@6CJOJQJ^JaJ1hw3h@5CJOJQJ\]^JaJmHsH1jqhw3h@CJOJQJU^JaJmHsH7j{K hw3h@CJOJQJUV^JaJmHsH(hw3h@CJOJQJ^JaJmHsH1jhw3h@CJOJQJU^JaJmHsH *8:rt޴,$dh1$7$8$H$]a$gdO%$ & FD 7dh1$7$8$H$]^7`a$gd #$dh]a$gd $dh1$7$8$H$]a$gd $dha$gd "prt2϶xcF(:jNhw3h@5CJOJQJU\]^JaJmHsH8jhw3h@CJOJQJU^JaJmHnHsHu(hw3h@CJOJQJ^JaJmHsH#hw3h@CJOJQJ]^JaJ+hw3hOCJOJQJ]^JaJmHsH+hw3h@CJOJQJ]^JaJmHsH1h1h@5CJ OJQJ\]^JaJ mHsH1hw3h@5CJOJQJ\]^JaJmHsH.hw3h@5CJOJQJ]^JaJmHsH46l$ dh1$7$8$H$a$gd  dh1$7$8$H$gd $dh1$7$8$H$a$gd $ dh1$7$8$H$]a$gd #$dh]a$gd  dh1$7$8$H$]gd 0$dh]a$gd   PRDrrr%$ & FE Vdh1$7$8$H$]^`Va$gd "$ dh1$7$8$H$]^`a$gd $dh1$7$8$H$]a$gd  dhgd dh1$7$8$H$]gd $dha$gd   PRԾ}eL6+hw3hmCJOJQJ]^JaJmHsH1h1hO5CJ OJQJ\]^JaJ mHsH.hw3h@5CJOJQJ]^JaJmHsH(hw3h@CJOJQJ^JaJmHsH+hw3h@CJOJQJ]^JaJmHsH+h1hO5CJ OJQJ^JaJ mHsH+hw3h@5CJOJQJ^JaJmHsH1hw3h@5CJOJQJ\]^JaJmHsH#hw3h@6CJOJQJ^JaJ |~dh1$7$8$H$gd $dh1$7$8$H$a$gd $dh1$7$8$H$]a$gd %$ & FE Vdh1$7$8$H$]^`Va$gd $Vdh1$7$8$H$]^`Va$gd ~tPӺӺӝo]G1ӈ+hw3hjCJOJQJ]^JaJmHsH+h1h@CJ OJQJ]^JaJ mHsH#hw3h@6CJOJQJ^JaJ1jhw3h@CJOJQJU^JaJmHsH(hw3h@CJOJQJ^JaJmHsH8jhw3h@CJOJQJU^JaJmHnHsHu1hw3h@5CJOJQJ\]^JaJmHsH+hw3h@CJOJQJ]^JaJmHsH+hw3hOCJOJQJ]^JaJmHsHtv~!$ & FD Vdh1$7$8$H$^`Va$gd  #$dha$gd $dh1$7$8$H$a$gd $dha$gd dh1$7$8$H$gd dh1$7$8$H$gdO~ >@BRϷwawKwKwKw5wKw5+hw3hOCJOJQJ]^JaJmHsH+hw3hjCJOJQJ]^JaJmHsH+hw3hmCJOJQJ]^JaJmHsH+hw3h@CJOJQJ]^JaJmHsH(hw3hmCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h@CJOJQJ^JaJmHsH.h1h@5CJ OJQJ\^JaJ mHsH1hw3h@5CJOJQJ\]^JaJmHsH.hw3h@5CJOJQJ]^JaJmHsH2 ww$ & FD dh1$7$8$H$^a$gd !$ & FD Vdh1$7$8$H$^`Va$gd$dh1$7$8$H$a$gd !$ & FD Vdh1$7$8$H$^`Va$gd $dh1$7$8$H$a$gdO :>RhtJV02`J`b|f|P+h@5CJOJQJ\]^JaJmHsH+h1h@CJ OJQJ]^JaJ mHsH1hw3h@5CJOJQJ\]^JaJmHsH#hw3h@CJOJQJ]^JaJ+hw3hjCJOJQJ]^JaJmHsH+hw3hCJOJQJ]^JaJmHsH+hw3hmCJOJQJ]^JaJmHsH+hw3h@CJOJQJ]^JaJmHsH  bdjXZ`bRT $dha$gd $dha$gd $ dh1$7$8$H$a$gdq_$dh1$7$8$H$a$gdEk$ dh1$7$8$H$a$gd $dh1$7$8$H$a$gd bdfhjXTɰt\G2G(h1h@CJ OJQJ^JaJ mHsH(hw3h@CJOJQJ^JaJmHsH.hw3h@5CJOJQJ\^JaJmHsH#hw3h@6CJOJQJ^JaJ&hw3h@6CJOJQJ]^JaJ+hw3h@CJOJQJ]^JaJmHsH1j8hw3hEkCJOJQJU^JaJmHsH8jhw3h@CJOJQJU^JaJmHnHsHu1hEkhEk5CJOJQJ\]^JaJmHsH TV08X\:>RTv|LX8HԿԧ}hRRRR+hw3hfCJOJQJ\^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hjCJOJQJ^JaJmHsH(h1h@CJ OJQJ^JaJ mHsH.hw3h@5CJOJQJ\^JaJmHsH(hw3hfCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h@CJOJQJ^JaJmHsH+hw3h@CJOJQJ\^JaJmHsH T,pr    $ & FIdha$gd $hdh^ha$gd`],$ & FKdha$gd  $dha$gd  LXln rprӻӦӦӦӦӦӻ{e{O{+hw3hCJOJQJ]^JaJmHsH+hw3hmCJOJQJ]^JaJmHsH+hw3h@CJOJQJ]^JaJmHsH(h1h@CJ OJQJ^JaJ mHsH(hw3h@CJOJQJ^JaJmHsH.hw3h@5CJOJQJ\^JaJmHsH+hw3h@CJOJQJ\^JaJmHsH+hw3hfCJOJQJ\^JaJmHsHnr     " Ҽv`J4+hw3hmCJOJQJ]^JaJmHsH+hw3hCJOJQJ\^JaJmHsH+hw3h@CJOJQJ\^JaJmHsH+hw3hCJOJQJ]^JaJmHsH.hw3hCJOJQJ\]^JaJmHsH.hw3hfCJOJQJ\]^JaJmHsH+hw3hfCJOJQJ]^JaJmHsH+hw3h@CJOJQJ]^JaJmHsH.hw3h@CJOJQJ\]^JaJmHsH" $      Zj &(BӻӻӍӻxcNx9x9x(hw3hfCJOJQJ^JaJmHsH(h1h@CJ OJQJ^JaJ mHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h@CJOJQJ^JaJmHsH+hw3hfCJOJQJ]^JaJmHsH.hw3h5CJOJQJ\^JaJmHsH.hw3h@5CJOJQJ\^JaJmHsH+hw3h@CJOJQJ]^JaJmHsH+hw3hmCJOJQJ]^JaJmHsH   46tvjlnprtvxz $dha$gd $hdh^ha$gd`],$ & FJdha$gd B0246JLRVhjlzx^Pԧzza1hw3h@B*CJOJQJ^JaJmHphsH(hw3hfCJOJQJ^JaJmHsH.h1h5CJ OJQJ\^JaJ mHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH.hw3h@5CJOJQJ\^JaJmHsH(hw3h@CJOJQJ^JaJmHsH+hw3h@CJOJQJ\^JaJmHsHzx\^2424 dhgd  dhgd  $dha$gd$ & FHdha$gd $ & FLdha$gd  $dha$gd 024#⨊q`O6!(hw3h3CJOJQJ^JaJmHsH0hw3h3CJOJQJ^JaJmHnHsHtH hw3hXCJOJQJ^JaJ hw3h?CJOJQJ^JaJ1hw3h?B*CJOJQJ^JaJmHphsH:jhw3h@B*CJOJQJU^JaJmHphsHAjhw3h@B*CJOJQJU^JaJmHnHphsHu1hw3h@B*CJOJQJ^JaJmHphsH:jhw3h@B*CJOJQJU^JaJmHphsH #$H$$$$$$$$&&.(Z(-4.f.l. //>/X/p////l11R2h2228*8;;;;<<==@4@@8ARATAdAٲٲ٠ََ٠٠||ََ|"hCJOJQJ^JaJmHsH"htGCJOJQJ^JaJmHsH"hg-CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH"h VCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h3CJOJQJ^JaJmHsH"hGCJOJQJ^JaJmHsH04$$$$`(b(>+@+h.j.l.11339<<<@>@DD $dha$gd$DJ $dha$gdtG $dha$gdG $dha$gd  $dha$gd VdAzAABBBBBBBBBTCVCCCC DFDDDDEEEE,E>EDEFEPETEEDzǝNjzzNjhShShNj(hw3hICJOJQJ^JaJmHsH"hICJOJQJ^JaJmHsH h Vh3CJOJQJ^JaJ"h$DJCJOJQJ^JaJmHsH(h$DJh$DJCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3h3CJOJQJ^JaJmHsH"hGCJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH EEXFFGGGGbHlHHHHHIIJ*J@JPJNNrOOOO(Pٵ٠|gUUCU"h8CJOJQJ^JaJmHsH"h'CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH"h VCJOJQJ^JaJmHsH"hAWCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hp:CJOJQJ^JaJmHsH"htGCJOJQJ^JaJmHsH"hICJOJQJ^JaJmHsH(hw3h3CJOJQJ^JaJmHsH"h$DJCJOJQJ^JaJmHsHDHHpKrKNNNtQvQUU:XX@X]]__b $dha$gdY4 $dha$gdg- $dha$gd8 $dha$gdAW $dha$gd  $dha$gdI(P4P>PLPPrQtQvQQQ"RUU,UVVV&V8VX@XYYYYZ []]뎠yyyyyygU"h3CJOJQJ^JaJmHsH"hAWCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hg-CJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH"hg-CJOJQJ^JaJmHsH"h-(CJOJQJ^JaJmHsH"h'CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hY4CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h3CJOJQJ^JaJmHsH!]]_ _"_0_2___aabbbbb*c8c>cffvg֚֯֯ֈsaaaO:(hw3hAWCJOJQJ^JaJmHsH"h3CJOJQJ^JaJmHsH"h-(CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hg-CJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH"hY4CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hY4CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h3CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h-(CJOJQJ^JaJmHsHbbbffkkvmppqqHtJtvwww$0dh^`0a$gd dh]gd  $dha$gd8 $dha$gdY4 $dha$gdAW $dha$gd-( $dha$gd vgzg~hhhi jjkkkktmvmnn oo4onptp2rPrrsssPssssٲsaaaǝǝǝOO"hY4CJOJQJ^JaJmHsH"h-(CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hY4CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h3CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h-(CJOJQJ^JaJmHsH"h8CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hAWCJOJQJ^JaJmHsH"hAWCJOJQJ^JaJmHsHssstuvvwwLwXwZw\w^wxxǵǤ}jZjB.B&hcha[6CJOJQJ]^JaJ/jhcha[6CJOJQJU]^JaJh=x0JCJOJQJ^JaJ$hw3ha[0JCJOJQJ^JaJ+hw3ha[5CJOJQJ^JaJmHsH hw3ha[CJOJQJ^JaJ hw3h3CJOJQJ^JaJ"h)]CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h3CJOJQJ^JaJmHsH"hY4CJOJQJ^JaJmHsH"h8CJOJQJ^JaJmHsHx,y.yyyyyyyyyyz(z6z8zFzHzPzRzZzfzjzlzпrdddQAhc0JCJOJQJ^JaJ$hw3ha[0JCJOJQJ^JaJh=xCJOJQJ^JaJ&hw3ha[6CJOJQJ]^JaJ hw3hi CJOJQJ^JaJ& j]hw3ha[CJOJQJ^JaJ& j[hw3ha[CJOJQJ^JaJ hw3ha[CJOJQJ^JaJ/jhcha[6CJOJQJU]^JaJ-hcha[0J56CJOJQJ]^JaJwyLЂ 4v024rԼԫԖ~lԫYF$hw3hi 0JCJOJQJ^JaJ$hw3ha[0JCJOJQJ^JaJ"h=xCJOJQJ^JaJmH sH .hcha[6CJOJQJ]^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH hw3ha[CJOJQJ^JaJ.hcha[6CJOJQJ]^JaJmH sH (hw3ha[CJOJQJ^JaJmH sH +hw3ha[6CJOJQJ^JaJmH sH 02DFTXZ`dfvz|ćƇ̇·އ  ,0竖iiiiiiiiiiӖ.hcha[6CJOJQJ]^JaJmHsH(hw3hi CJOJQJ^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH hw3ha[CJOJQJ^JaJ-hcha[0J56CJOJQJ]^JaJ&hcha[6CJOJQJ]^JaJ/jhcha[6CJOJQJU]^JaJ)0>@PRXZdhpt~>.b$4@BDڰښq^J'hw3ha[0J5CJOJQJ^JaJ$hw3hi 0JCJOJQJ^JaJ$hw3ha[0JCJOJQJ^JaJ+hw3hi CJOJQJ]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH.hcha[6CJOJQJ]^JaJmHsH#hcha[6CJOJQJ^JaJ(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH hw3ha[CJOJQJ^JaJDFrt ʎ֎ڎ܎0竓xccR:.hcha[6CJOJQJ]^JaJmHsH hw3hi CJOJQJ^JaJ(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH5hcha[6CJOJQJ]^JaJmHnHsHu/hw3ha[CJOJQJ^JaJmHnHsHu hw3ha[CJOJQJ^JaJ-hcha[0J56CJOJQJ]^JaJ&hcha[6CJOJQJ]^JaJ/jhcha[6CJOJQJU]^JaJ0vtvzHJƸƥzfzOzAzfzfzhcCJOJQJ^JaJ-hcha[0J56CJOJQJ]^JaJ&hcha[6CJOJQJ]^JaJ/jhcha[6CJOJQJU]^JaJ$hw3hi 0JCJOJQJ^JaJ$hw3ha[0JCJOJQJ^JaJh=xCJOJQJ^JaJ hw3ha[CJOJQJ^JaJ hw3hi CJOJQJ^JaJ.hcha[6CJOJQJ]^JaJmHsH tvHJnp˸ˠu_L;* hw3hi CJOJQJ^JaJ hw3ha[CJOJQJ^JaJ$h>&zhmg0JCJOJQJ^JaJ*h>&zha[0J6CJOJQJ]^JaJ-h>&zha[0J56CJOJQJ]^JaJ&h>&zha[6CJOJQJ]^JaJ/jh>&zha[6CJOJQJU]^JaJ$h>&zhc0JCJOJQJ^JaJ$h>&zha[0JCJOJQJ^JaJ h>&zh=xCJOJQJ^JaJ h>&zha[CJOJQJ^JaJprtxИb8:b&ﮖucR>R&hmgha[6CJOJQJ]^JaJ hmgha[CJOJQJ^JaJ#h=xha[6CJOJQJ^JaJh=xCJOJQJ]^JaJ#hw3ha[CJOJQJ]^JaJ.h=xha[6CJOJQJ]^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH&h=xha[6CJOJQJ]^JaJ/jh=xha[6CJOJQJU]^JaJ hw3ha[CJOJQJ^JaJ&vxڛܛޛ lnpHXdBDlͼͤͼ͐{c{͐NN)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ.h=xha[6CJOJQJ]^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH&h=xha[6CJOJQJ]^JaJ/jh=xha[6CJOJQJU]^JaJ hw3hi CJOJQJ^JaJ hw3ha[CJOJQJ^JaJ hmgha[CJOJQJ^JaJ hmghmgCJOJQJ^JaJ:xʠh4ڥJ6&֯fZ$bXv$ & FMhdxx^ha$gd=x$ & FMhdxx^ha$gdlnĢƢȢ>@B~*4BDzǝs[@[@[-$hw3ha[0JCJOJQJ^JaJ5h=xha[6CJOJQJ]^JaJmHnHsHu/hw3ha[CJOJQJ^JaJmHnHsHu.h=xha[6CJOJQJ]^JaJmHsH"h=xCJOJQJ^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ hw3ha[CJOJQJ^JaJ&h=xha[6CJOJQJ]^JaJ&h=xhi 6CJOJQJ]^JaJBJLXZ^`hjnإڥ"JrhNh= hmgha[CJOJQJ^JaJ2h=xha[0J6CJOJQJ]^JaJmHsH,hw3ha[0JCJOJQJ^JaJmHsH$hw3ha[0JCJOJQJ^JaJ-h=xha[0J26CJOJQJ\]^JaJ'hw3hi 0J2CJOJQJ\^JaJ- j]hw3ha[0J2CJOJQJ\^JaJ- j[hw3ha[0J2CJOJQJ\^JaJ'hw3ha[0J2CJOJQJ\^JaJr>@BD24&LPRʹʤʤʤʐnVBV&hLcha[6CJOJQJ]^JaJ/jhLcha[6CJOJQJU]^JaJ hLchi CJOJQJ^JaJ hLcha[CJOJQJ^JaJ&h=xha[6CJOJQJ]^JaJ)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ hw3hi CJOJQJ^JaJ hw3ha[CJOJQJ^JaJ hmgha[CJOJQJ^JaJ&hmgha[6CJOJQJ]^JaJ֫<>@ƬȬʬ̬jl֯HJL۲gSgSgB hLchi CJOJQJ^JaJ&h=xha[6CJOJQJ]^JaJ/jh=xha[6CJOJQJU]^JaJ hw3hi CJOJQJ^JaJ hw3ha[CJOJQJ^JaJ hLcha[CJOJQJ^JaJ hLchLcCJOJQJ^JaJ/jhLcha[6CJOJQJU]^JaJ&hLcha[6CJOJQJ]^JaJ hLc6CJOJQJ]^JaJLN 08Pdfٶٶ٥jjS?'hmgh=x0J5CJOJQJ^JaJ-hmgha[0J56CJOJQJ]^JaJ)jhmgha[CJOJQJU^JaJ$hmghi 0JCJOJQJ^JaJ$hmgha[0JCJOJQJ^JaJ hmgha[CJOJQJ^JaJ hLchLcCJOJQJ^JaJ#hLcha[CJOJQJ\^JaJ hLcha[CJOJQJ^JaJ)jhLcha[CJOJQJU^JaJTVXZ$bdfh hð}l[lC/C/C/l&h=xha[6CJOJQJ]^JaJ/jh=xha[6CJOJQJU]^JaJ hw3hi CJOJQJ^JaJ hw3ha[CJOJQJ^JaJ5h=xha[6CJOJQJ]^JaJmHnHsHu/hw3ha[CJOJQJ^JaJmHnHsHu$hmgha[0JCJOJQJ^JaJ)jhmgha[CJOJQJU^JaJ$hmgha[0JCJOJQJ^JaJ'hmghmg0J5CJOJQJ^JaJhrغ"$Xp~ܼ޼RTV½ҽ̸{{f{Q@ hw3hi CJOJQJ^JaJ(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH)h=xha[6CJOJQJ\]^JaJ/jh=xha[6CJOJQJU]^JaJ#hw3ha[CJOJQJ]^JaJ$hw3ha[CJOJPJQJ^JaJ&h=xha[6CJOJQJ]^JaJ)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ hw3ha[CJOJQJ^JaJh=xCJOJQJ^JaJҽtؾھܾ޾8:"$&FHîÝÅԅpÝÅԅpbOԅ$hw3ha[0JCJOJQJ^JaJh=xCJOJQJ^JaJ)h=xha[6CJOJQJ\]^JaJ/jh=xha[6CJOJQJU]^JaJ hw3hi CJOJQJ^JaJ(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH hw3ha[CJOJQJ^JaJ&h=xha[6CJOJQJ]^JaJ.h=xha[6CJOJQJ]^JaJmHsHv<~xH$ & FN h0dxx`0a$gd$0dxx^`0a$gd$ & FMhdxx^ha$gdNPR&мnVA,,,(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ.hw3ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH+hw3ha[5CJOJQJ^JaJmHsH hw3hCJOJQJ^JaJ hw3ha[CJOJQJ^JaJ&h=xha[6CJOJQJ]^JaJ/jh=xha[6CJOJQJU]^JaJ-h=xha[0J56CJOJQJ]^JaJ&(,.46<>JLRT\^`vx"$(*,.0ů{{{eM.hw3ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH.h=xha[6CJOJQJ]^JaJmHsH7jh=xha[6CJOJQJU]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ hw3ha[CJOJQJ^JaJ(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH0*,.@DLRdfprvx~뫏wwwaPPPPPPP hw3ha[CJOJQJ^JaJ+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH.h=xha[6CJOJQJ]^JaJmHsH7jh=xha[6CJOJQJU]^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH$&*,24:<HJPRZ\^tvůڗkkkkkkkkkkk.h=xha[6CJOJQJ]^JaJmHsH&h=xha[6CJOJQJ]^JaJ/jh=xha[6CJOJQJU]^JaJ+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH hw3ha[CJOJQJ^JaJ$v  ηt^I4I+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ+hw3h]#CJOJQJ]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH.hw3ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH,hw3ha[CJOJPJQJ^JaJmHsH/jh=xha[6CJOJQJU]^JaJ2h=xha[6CJOJPJQJ]^JaJmHsH <>@RV^dvxv^MMMMMMMMM hw3ha[CJOJQJ^JaJ.hw3ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH.h=xha[6CJOJQJ]^JaJmHsH7jh=xha[6CJOJQJU]^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJXZůړ{{{fP8.hw3ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH(hw3hi CJOJQJ^JaJmHsH.h=xha[6CJOJQJ]^JaJmHsH7jh=xha[6CJOJQJU]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH hw3ha[CJOJQJ^JaJ"$(*028:FHNPXZ\rtDFZ\ů{a2h=xha[6CJOJPJQJ]^JaJmHsH.h=xha[6CJOJQJ]^JaJmHsH7jh=xha[6CJOJQJU]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ hw3ha[CJOJQJ^JaJ(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH\   "(*246LNԾԘԘԘԘԘԘԘԘԘԘԩf7jh=xha[6CJOJQJU]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH hw3ha[CJOJQJ^JaJ)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH,hw3ha[CJOJPJQJ^JaJmHsHln"46@BFHNPVXdflnvxz跡tccccccccccct hw3ha[CJOJQJ^JaJ)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ.hw3ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH7jh=xha[6CJOJQJU]^JaJmHsH.h=xha[6CJOJQJ]^JaJmHsH JLPR:2P2dHtvԿqZD3 hw3ha[CJOJQJ^JaJ+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH,hw3ha[CJOJPJQJ^JaJmHsH2h=xha[6CJOJPJQJ]^JaJmHsH.h=xha[6CJOJQJ]^JaJmHsH7jh=xha[6CJOJQJU]^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH 8:>@:ë}}fQ;+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH,hw3ha[CJOJPJQJ^JaJmHsH2h=xha[6CJOJPJQJ]^JaJmHsH&h=xha[6CJOJQJ]^JaJ/jh=xha[6CJOJQJU]^JaJ hw3ha[CJOJQJ^JaJ+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ :<>$&*,8:<ӾӨӓw_w_wIӾӨӓw_w+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH.h=xha[6CJOJQJ]^JaJmHsH7jh=xha[6CJOJQJU]^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ.hw3ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH$(06HJTVZ\bdjlxz泞p[FFFFFFFFFF(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ.hw3ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH,hw3ha[CJOJPJQJ^JaJmHsH7jh=xha[6CJOJQJU]^JaJmHsH2h=xha[6CJOJPJQJ]^JaJmHsHXZwwaI88 hw3ha[CJOJQJ^JaJ.hw3ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH.h=xha[6CJOJQJ]^JaJmHsH7jh=xha[6CJOJQJU]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH(*46:<BDJLXZ`bjln"$6:BHZ\fhlntv|~ůڗkkkkkkkkk.h=xha[6CJOJQJ]^JaJmHsH&h=xha[6CJOJQJ]^JaJ/jh=xha[6CJOJQJU]^JaJ+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH hw3ha[CJOJQJ^JaJ*D:<>PT\btv輧{fUUUUUUUUUU hw3ha[CJOJQJ^JaJ)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ+h=xha[6CJOJQJ^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH/jh=xha[6CJOJQJU]^JaJ&h=xha[6CJOJQJ]^JaJ.h=xha[6CJOJQJ]^JaJmHsH!DT (B8&p0 j $ & FN h0dxx`0a$gd]$ & FN h0dxx`0a$gdG$ & FN h0dxx`0a$gdPRVX R fůgQ9.hw3ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH.hGha[6CJOJQJ]^JaJmHsH,hw3ha[CJOJPJQJ^JaJmHsH1jhw3ha[CJOJQJU^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ hw3ha[CJOJQJ^JaJ(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH ",.24:<BDPRXZbdf|~~ӻӻӻӻӻӻӻӻӻӻӻtt]t]t,hw3ha[CJOJPJQJ^JaJmHsH1jhw3ha[CJOJQJU^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH1hGha[6CJOJQJ\]^JaJmHsH.hGha[6CJOJQJ]^JaJmHsH&hGha[6CJOJQJ]^JaJ/jhGha[6CJOJQJU]^JaJ$  &(.0<>DFNPRhj溤wfffffffffffwP+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH hw3ha[CJOJQJ^JaJ)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ.hw3ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH,hw3ha[CJOJPJQJ^JaJmHsH1jhw3ha[CJOJQJU^JaJmHsH ,.8:>@FHNP\^dfnprĬff2hGha[6CJOJPJQJ]^JaJmHsH.hGha[6CJOJQJ]^JaJmHsH&hGha[6CJOJQJ]^JaJ/jhGha[6CJOJQJU]^JaJ(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH hw3ha[CJOJQJ^JaJ)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ*.6<NPZ\`bhjpr~ԾԀԀԀԀԀԀԀԀԀԀԑj+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH hw3ha[CJOJQJ^JaJ)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ.hw3ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH,hw3ha[CJOJPJQJ^JaJmHsH㶠s^sHs//1jhw3ha[CJOJQJU^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ.hw3ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH.hGha[6CJOJQJ]^JaJmHsH7jhGha[6CJOJQJU]^JaJmHsH <r&϶ϡ~jVE>*&h]h]6CJOJQJ]^JaJ h]h] h]6CJOJQJ]^JaJ&h]hi 6CJOJQJ]^JaJ&h]ha[6CJOJQJ]^JaJ hw3ha[CJOJQJ^JaJ#hw3ha[CJOJQJ]^JaJ(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH1jhw3ha[CJOJQJU^JaJmHsH,hw3ha[CJOJPJQJ^JaJmHsH2h]ha[6CJOJPJQJ]^JaJmHsH &(6<JLNHJNP Bhjlҽҽ}eMee5.hw3ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH.h]ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH/jh]ha[6CJOJQJU]^JaJ+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH.h]ha[6CJOJQJ]^JaJmHsHl~ 26>DVXbdhjprxzůڗkkkkkkk.h]ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH&h]ha[6CJOJQJ]^JaJ/jh]ha[6CJOJQJU]^JaJ+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH hw3ha[CJOJQJ^JaJ*68`bd輢v`H3)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ.hw3ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH,hw3ha[CJOJPJQJ^JaJmHsH2h]ha[6CJOJPJQJ]^JaJmHsH/jh]ha[6CJOJQJU]^JaJ&h]ha[6CJOJQJ]^JaJ.h]ha[6CJOJQJ]^JaJmHsHd&(,.$&NP֫w]F0+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH,hw3ha[CJOJPJQJ^JaJmHsH2h]ha[6CJOJPJQJ]^JaJmHsH.h]ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH7jh]ha[6CJOJQJU]^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsHPbfnt"$68:půړ{{{e+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH.h]ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH7jh]ha[6CJOJQJU]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH hw3ha[CJOJQJ^JaJ' ,.LNRT0XZlpx~ůړ{{e+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH.h]ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH7jh]ha[6CJOJQJU]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH hw3ha[CJOJQJ^JaJ'  "*0BDNPTV\^dfrtz|ů뗃kkkkkkkkkkk.h]ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH&h]ha[6CJOJQJ]^JaJ/jh]ha[6CJOJQJU]^JaJ+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ hw3ha[CJOJQJ^JaJ(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH*(*,>BJPbdnptv|~лxgggggggggggxQx+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH hw3ha[CJOJQJ^JaJ)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ.hw3ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH/jh]ha[6CJOJQJU]^JaJ.h]ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH8:<NRZ`rt~ϷϝϝpXC2222 hw3ha[CJOJQJ^JaJ)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ.hw3ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH,hw3ha[CJOJPJQJ^JaJmHsH2h]ha[6CJOJPJQJ]^JaJmHsH.h]ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH7jh]ha[6CJOJQJU]^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH~hjů{{eM.hw3ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH.h]ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH7jh]ha[6CJOJQJU]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ hw3ha[CJOJQJ^JaJ(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH&(,.46<>JLRT\^`vx     0 ůړ{{e+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH.h]ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH7jh]ha[6CJOJQJU]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH hw3ha[CJOJQJ^JaJ0 2 4   v x | ~   & ( * j        ӾӨӓw_w_w_I88 hw3ha[CJOJQJ^JaJ+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH.h]ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH7jh]ha[6CJOJQJU]^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ.hw3ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH               " $ & < >     (*pr Hůړ{{{e+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH.h]ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH7jh]ha[6CJOJQJU]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH hw3ha[CJOJQJ^JaJ @,J<\p!$&(*+,-./0246x8$ & FN h0dxx`0a$gd]$ & FN h0dxx`0a$gdHJL^bjp,.24­­­­­­­­­­­ӗӭ{c{.h]ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH7jh]ha[6CJOJQJU]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH hw3ha[CJOJQJ^JaJ)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ.hw3ha[6CJOJQJ]^JaJmHsHDFHZ^fl~泞p[JJJJJJJJJJ hw3ha[CJOJQJ^JaJ)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ.hw3ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH,hw3ha[CJOJPJQJ^JaJmHsH7jh]ha[6CJOJQJU]^JaJmHsH2h]ha[6CJOJPJQJ]^JaJmHsH>@jůړ{aJ4+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH,hw3ha[CJOJPJQJ^JaJmHsH2h]ha[6CJOJPJQJ]^JaJmHsH.h]ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH7jh]ha[6CJOJQJU]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH hw3ha[CJOJQJ^JaJjlnBDHJ*,ӾӨӓw_wEw.,hw3ha[CJOJPJQJ^JaJmHsH2h]ha[6CJOJPJQJ]^JaJmHsH.h]ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH7jh]ha[6CJOJQJU]^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ.hw3ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH,RTVhltz Ѽ|ccc1jhw3ha[CJOJQJU^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ.hw3ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH#>@BTX`fxz:<NRZ`rt~ԿԮԮԮԮԮԮԮԮԮԮԿԄsԮԮԮԮԮԮ hF,hF,CJOJQJ^JaJ&hF,hF,6CJOJQJ]^JaJ+hF,ha[CJOJQJ\^JaJmHsH hF,ha[CJOJQJ^JaJ)jhF,ha[CJOJQJU^JaJ(hF,ha[CJOJQJ^JaJmHsH+hF,ha[CJOJQJ]^JaJmHsH-FHJ뗂m\\\\\\\\\ hw3ha[CJOJQJ^JaJ)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH.hF,ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH)jhF,ha[CJOJQJU^JaJ hF,ha[CJOJQJ^JaJ(hF,ha[CJOJQJ^JaJmHsH$,08>PR\^bdjlrt<ůڗkkkkkkkkkkkkk.h]ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH&h]ha[6CJOJQJ]^JaJ/jh]ha[6CJOJQJU]^JaJ+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH hw3ha[CJOJQJ^JaJ$<bdvzZ\`b(*\îîîîîîîîîîîԘԮ|d|d|.h]ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH7jh]ha[6CJOJQJU]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH hw3ha[CJOJQJ^JaJ)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH$      ! !!@!n!p!!!֫w]]F0+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH,hw3ha[CJOJPJQJ^JaJmHsH2h]ha[6CJOJPJQJ]^JaJmHsH.h]ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH7jh]ha[6CJOJQJU]^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH!!!!!!!!!!!!!!!!""""""*","####n$p$$$ůړ{a2h]ha[6CJOJPJQJ]^JaJmHsH.h]ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH7jh]ha[6CJOJQJU]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH hw3ha[CJOJQJ^JaJ$$$%%%% %&%8%:%D%F%J%L%R%T%Z%\%h%j%p%r%z%|%~%%%%%%%ԾԘԘԘԘԘԘԘԘԘԘԩf7jh]ha[6CJOJQJU]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH hw3ha[CJOJQJ^JaJ)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH,hw3ha[CJOJPJQJ^JaJmHsH%&&&&&&&&'''"'4'6'@'B'F'H'N'P'V'X'd'f'l'n'v'̛̲p[FFFFFFFFFF(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH,hw3ha[CJOJPJQJ^JaJmHsH2h]ha[6CJOJPJQJ]^JaJmHsH7jh]ha[6CJOJQJU]^JaJmHsH.h]ha[6CJOJQJ]^JaJmHsHv'x'z''''''''f(h(((((())))))))wwwaI/jh]ha[6CJOJQJU]^JaJ+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH.h]ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH7jh]ha[6CJOJQJU]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH)~****++4,z,J-n----D.F.v.x.z.|..X//00иУxcxMxc+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH.h]ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH/jh]ha[6CJOJQJU]^JaJ.h]ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH00000011 11$1&101216181>1@1F1H1T1V1\1^1f1h1j11111111ӾөjV&h]ha[6CJOJQJ]^JaJ/jh]ha[6CJOJQJU]^JaJ+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH hw3ha[CJOJQJ^JaJ)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH+h]ha[6CJOJQJ^JaJmHsH!111122 222222"2$2022282:2B2D2F2\2^2222222~33觑xcx(hw3ha[CJOJQJ^JaJmH sH 1jhw3ha[CJOJQJU^JaJmH sH +hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH/jh]ha[6CJOJQJU]^JaJ&h]ha[6CJOJQJ]^JaJ.h]ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH333333:4<4X4Z4\4444лqWW@+(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH,hw3ha[CJOJPJQJ^JaJmHsH2h]ha[6CJOJPJQJ]^JaJmHsH.h]ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH7jh]ha[6CJOJQJU]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmH sH 1jhw3ha[CJOJQJU^JaJmH sH +hw3ha[CJOJQJ\^JaJmH sH  44444444444455 5555"5$5,5.505F5H5`5b5f5h555R6T6Ēz`2h]ha[6CJOJPJQJ]^JaJmHsH.h]ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH7jh]ha[6CJOJQJU]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH hw3ha[CJOJQJ^JaJ)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ T66666J7L7777788>8@8B8x88Ծ~bJbJbJ9 hw3ha[CJOJQJ^JaJ.h]ha[6CJOJQJ]^JaJmHsH7jh]ha[6CJOJQJU]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH,hw3ha[CJOJPJQJ^JaJmHsH8@9`999999999999999999999:::::::::Űۛۛۛۛۛۛۛۛۛۛۛi7jh]ha[6CJOJQJU]^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH hw3ha[CJOJQJ^JaJ&h]ha[6CJOJQJ]^JaJx8`9;j=`>b>t>v>?@A B6By $ & FQ h8dxx^`a$gd$ & FO h0dxx`0a$gd$0dxx^`0a$gd$ h0dxx`0a$gdm$$ & FN h0dxx`0a$gd :;;P;R;;;;B<D<|<~<<<<==8=:=<=|===^>b>̷waw跡K+h]ha[6CJOJQJ^JaJmHsH+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ+hw3ha[CJOJQJ]^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH7jh]ha[6CJOJQJU]^JaJmHsH.h]ha[6CJOJQJ]^JaJmHsHb>d>v>@@AB4BBFDFFG,LHMZM\MvMMMdNO*O[ƵƵƑ|ƵjƵUU@(hw3hQ5CJOJQJ^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmH sH "hdURCJOJQJ^JaJmHsH(hw3hdURCJOJQJ^JaJmHsH"ha[CJOJQJ^JaJmHsH#hw3ha[CJOJQJ]^JaJ hw3ha[CJOJQJ^JaJ(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH#hw3ha[5CJOJQJ^JaJ#hw3h5CJOJQJ^JaJ6BCCDrDEDFFGGHJLKmmm$ & FO h0dxx`0a$gd$ h8dxx^a$gd $ & FQ h8dxx^`a$gddUR $ & FQ h8dxx^`a$gd$ & FQ h88dxx^8a$gd LK,LL\MdN0OPPQRSUU\VWXRYYZ[]^$ & FP h88dxx^8a$gd$ & FO h0dxx`0a$gddUR$ & FO h0dxx`0a$gd[[\\]]]__bjflffhlnoϜu`Nu`= hw3ha[CJOJQJ^JaJ"h)CJOJQJ^JaJmHsH(hw3h)CJOJQJ^JaJmHsH(hw3hdURCJOJQJ^JaJmHsH"ha[CJOJQJ^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH;hw3ha[0J>*B*CJOJQJ\^JaJmHphsH+hw3ha[CJOJQJ\^JaJmHsH4jhw3ha[CJOJQJU\^JaJmHsH^6__`bdelffhi0jnk\llPmlnoJqs$t$ & FO h0dxx`0a$gd$ & FO h0dxx`0a$gddUR$ & FO h0dxx`0a$gdoFpPpTpzp|ppqqHqJqrrv^I4(hdURhdURCJOJQJ^JaJmHsH(hdURha[CJOJQJ^JaJmHsH.hdURh6CJOJQJ]^JaJmHsH(h6CJOJQJ]^JaJmHsH h6CJOJQJ]^JaJ hhCJOJQJ^JaJ&hh6CJOJQJ]^JaJ(hhdURCJOJQJ^JaJmHsH(hhaCJOJQJ^JaJmHsH(hha[CJOJQJ^JaJmHsH r8r:rrrsssttt>@~ ̃΃Ʊrr]]]L7L(hw3ha[CJOJQJ^JaJmH$sH$ hw3ha[CJOJQJ^JaJ(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH.hdURhdUR6CJOJQJ]^JaJmHsH(h6CJOJQJ]^JaJmHsH(hdUR6CJOJQJ]^JaJmHsH hhdURCJOJQJ^JaJ&hhdUR6CJOJQJ]^JaJ$tt`uu,vvwxBz{{L||Z}}~~@$ & FO h0dxx`0a$gdm$$ & FO h0dxx`0a$gd$ & FO h0dxx`0a$gd& 2Z.r$0dxx^`0a$gd$0dxx`0a$gdm$$ & FO h0dxx`0a$gd 2@Zh܆ކ.<>뷩~f~M~~0hw3ha[0J>*B*CJOJQJ^JaJph/jhw3ha[CJOJQJU^JaJ)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ+hw3ha[5CJOJQJ^JaJmHsHhaCJOJQJ^JaJhXCJOJQJ^JaJ(hw3h)CJOJQJ^JaJmHsH hw3ha[CJOJQJ^JaJ(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH$&rtvҹҨҨ{ҹҨҨcҹҨҨKҹҨ/jihw3ha[CJOJQJU^JaJ/jhw3ha[CJOJQJU^JaJ/jhw3ha[CJOJQJU^JaJ(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH hw3ha[CJOJQJ^JaJ0hw3ha[0J>*B*CJOJQJ^JaJph)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ/jޔhw3ha[CJOJQJU^JaJVXZnprΉЉ҉,.rtvŭ֔|֔d֔/jhw3ha[CJOJQJU^JaJ/jhw3ha[CJOJQJU^JaJ0hw3ha[0J>*B*CJOJQJ^JaJph/j2hw3ha[CJOJQJU^JaJ hw3ha[CJOJQJ^JaJ)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsHt tTƘޙTJ<&Hj$d]a$gdQ5 $]a$gdQ5 dxxgd$0dxx^`0a$gdTVXprt؋ڋ܋ bdfҹҨҨ{ҹҨҨcҹҨҨKҹҨ/jHhw3ha[CJOJQJU^JaJ/jShw3ha[CJOJQJU^JaJ/jhw3ha[CJOJQJU^JaJ(hw3ha[CJOJQJ^JaJmHsH hw3ha[CJOJQJ^JaJ0hw3ha[0J>*B*CJOJQJ^JaJph)jhw3ha[CJOJQJU^JaJ/jhw3ha[CJOJQJU^JaJƍƎȎ̎Ύ`bhБ|~LNprtv̔@̰̿̚̚ylh h(B*^Jphh h(^JmHsHh h(6^Jh h(\^Jjh h(U^Jh h(^Jjh h(0JU^Jh h(^JmH sH h h(]^J jh h(0JU]^J0hw3ha[CJOJQJ^JaJmHnHsHtH*@TV  z|ƘȘ̙Ιԙܙޙڛܛtvޟݵ~qݵh h(^JmHsHh h(6]^Jh h(]^JmHsHh h(6]^JmHsHh h(^JmH sH  jh h(0JU]^Jh h(\^Jjh h(U^Jh h(^Jjh h(0JU^Jh h(]^J*ޟRTV68lnrt*,JL¥TV02^`<>Tln68<>ЪҪ&綩öööÎöööööööö jh h(0JU]^Jh h(\^Jh h(^JmHsHjh h(U^Jh h(^Jjh h(0JU^Jh h(6]^Jh h(]^Jh h(]^JmH sH /&(TV@DFHJL^fhjlе εεεΓ}n_VV}Jh h(5]^Jh h(^Jjh h(0JU^Jh h(B* ]^Jphh h(\]^Jh h(]^J jh h(0JU]^J h h(CJOJQJ^JaJ1jh h(CJOJQJU^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH8jh h(0JCJOJQJU]^JaJmHsHjLTJ.H|B @$ hd]^a$gdQ5m$$d]a$gdQ5 $]a$gdQ5JLN̹@RTV68lnrt*,JL妘~tY5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsHh h(\^Jh h(^JmHsHjh h(U^Jh h(]^JmH sH h h(B*^Jphh h(]^JmH sH h h(^Jjh h(0JU^Jh h(6]^Jh h(]^J jh h(0JU]^JL:<*,.0 ,TŨ}ne[Nh h(^JmH sH h h(]^Jh h(^Jjh h(0JU^J#h h(6CJOJQJ^JaJ1jh h(CJOJQJU^JaJmHsH8jh h(0JCJOJQJU]^JaJmHsH h h(CJOJQJ^JaJ)jh h(CJOJQJU^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsHTVBDFHJLz|~TV02^`ؼزؼز˨؍xb+h h(CJOJQJ]^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsHh h(\^Jh h(]^Jjh h(0JU^Jjh h(U^Jh h(^Jh h(^JmH sH !jh h(U^JmH sH pr.<>ϺϤϺϺϺϺxePxP@BTfxBDdz亂}}p}}}U5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsHjh h(U^J!jh h(U^JmH sH h h(^JmH sH h h(^Jjh h(0JU^J'h h(0J5CJOJQJ^JaJ)jh h(CJOJQJU^JaJ$h h(0JCJOJQJ^JaJ h h(CJOJQJ^JaJ |~XZln(*,Ltս뤎ww^C2 h h(CJOJQJ^JaJ5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsH1h h(B*CJOJQJ^JaJmHph3fsH,h h(CJOJPJQJ^JaJmHsH+h h(CJOJQJ\^JaJmHsH1jh h(CJOJQJU^JaJmHsH.h h(6CJOJQJ]^JaJmHsH+h h(CJOJQJ]^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH*zrlv   Zp(pr%p&2'$ hd]^a$gdQ5 $]a$gdQ5$d]a$gdQ5tv`bz|Jrttvxz|@B٬ٗ~ofUHUHh h(^JmH sH !jh h(U^JmH sH h h(^Jjh h(0JU^J1jh h(CJOJQJU^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsH#h h(CJOJQJ\^JaJ h h(CJOJQJ^JaJ)jh h(CJOJQJU^JaJrtv jlnD F ^ ` d f   @ B r v x       h j     HJvxɶɬɛɎɎɎɎɬɎɎɎɎɬh h(\^Jjh h(U^J jh h(0JU]^Jh h(]^J%jh h(0JU^JmH sH h h(^Jjh h(0JU^Jh h(^JmH sH !jh h(U^JmH sH 4|DZ\^tvp$4笛sbO$h h(0JCJOJQJ^JaJ jh h(0JU]^J#h h(CJOJQJ]^JaJ+h h(CJOJQJ]^JaJmHsH h h(CJOJQJ^JaJ-jh h(0JCJOJQJU^JaJh h(^JmH sH h h(^JmH sH h h(]^Jh h(^Jjh h(0JU^J46vx(*,DxVXp[[G['h h(0J5CJOJQJ^JaJ)jh h(CJOJQJU^JaJ$h h(0JCJOJQJ^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH h h(CJOJQJ^JaJ-jh h(0JCJOJQJU^JaJh h(^J/h h(0J5CJOJQJ^JaJmH sH h h(^JmH sH !jh h(U^JmH sH R`b8:prt##ϸ~kbSb=+h h(CJOJQJ]^JaJmHsHjh h(0JU^Jh h(^J$h h(0JCJOJQJ^JaJ'h h(0J5CJOJQJ^JaJ h h(CJOJQJ^JaJ)jh h(CJOJQJU^JaJ,h h(0JCJOJQJ^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsH###D$F$$$$$$0%2%Z%\%%%p&r&2'4'(( )")~,,,ӾӨӾӾӓӓ{{{{`J+h h(CJOJQJ]^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsHh h(^Jjh h(0JU^J(h h(CJOJQJ^JaJmHsH+h h(CJOJQJ\^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH)jh h(CJOJQJU^JaJ.h h(6CJOJQJ]^JaJmHsH2'( ).r012 48d>`B:IM:STTW*X $]a$gd:$ >d]a$gdQ5$d]a$gdQ5$]a$gdQ5$d]a$gdQ5 $]a$gdQ5,,:-<-----:.<.n.p...r0t011222 4466Ѭ{`J+h h(CJOJQJ]^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsH h h(CJOJQJ^JaJ-jh h(0JCJOJQJU^JaJh h(^Jjh h(0JU^J+h h(CJOJQJ\^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH1jh h(CJOJQJU^JaJmHsH666777777b8d88888F=r=t=v=> >:><>d>f>Z??`BbB:Id]a$gdQ5$ >d]a$gdQ5$d]a$gdQ5 $]a$gdQ5 $]a$gde6a:aJaVaXaZabbcccc(g*g^glgng®ՙjUF=3=h h(]^Jh h(^Jjh h(0JU^J(h h(CJOJQJ^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsH'h h(0J5CJOJQJ^JaJ)jh h(CJOJQJU^JaJ'h h(0J5CJOJQJ^JaJ$h h(0JCJOJQJ^JaJ h h(CJOJQJ^JaJ1h h(B*CJOJQJ^JaJmHphsHngpghhhh"h$hhhhhkkkTnrotoooooTpVpppppp@qBqjqlqqqqqrrrssssstttt4u6ubudu~uĵĩĵĩh h(^JmHsHh h(6]^Jjh h(0JU^Jh h(]^J jh h(0JU]^Jh h(\^Jh h(^Jjh h(U^J5~uuwxxxyzyzzzz}}}}}j~~~:<΄Є܄νvνν^. j[h h(CJOJQJ^JaJmHsH-jh h(0JCJOJQJU^JaJ5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsH)jh h(CJOJQJU^JaJ h h(CJOJQJ^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH8jh h(0JCJOJQJU]^JaJmHsH܄ބ$&*LlnԈֈ؈jl‰ĉVXӻӥӖwj]jSj]j]jjFh h(^JmH sH h h(\^Jh h(^JmHsHjh h(U^Jh h(6]^Jh h(]^Jh h(^Jjh h(0JU^J+h h(6CJOJQJ^JaJmHsH. j[h h(CJOJQJ^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH. j]h h(CJOJQJ^JaJmHsHHxzȍʍD\׭׭׭ג|gXOBh h(^JmH sH h h(^Jjh h(0JU^J(h h(CJOJQJ^JaJmHsH+h h(CJOJQJ]^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsH)jh h(CJOJQJU^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH h h(CJOJQJ^JaJ-jh h(0JCJOJQJU^JaJjĘƘȘZ\tvz|fh֞؞b"$DFHJLިֳֳֳֳ֚֚֚֚̉|n|ֳֳh h(\^JmH sH h h(^JmH sH !jh h(U^JmH sH jh h(0JU^Jh h(\^Jjh h(U^Jh h(6]^Jh h(]^Jh h(^Jh h(^JmH sH %jh h(0JU^JmH sH '֞tvF(J\ p $]a$gdQ5$d]a$gdQ5 $]a$gdQ5DFFHϹψrψψ[[B3jh h(0JU^J1h h(B*CJOJQJ^JaJmHphsH,h h(CJOJPJQJ^JaJmHsH+h h(CJOJQJ\^JaJmHsH1jh h(CJOJQJU^JaJmHsH.h h(6CJOJQJ]^JaJmHsH+h h(CJOJQJ]^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsHNhrtvԮ֮hj46@Btvx­~~h~~~Q~QBjh h(0JU^J,h h(CJOJPJQJ^JaJmHsH+h h(CJOJQJ\^JaJmHsH1jh h(CJOJQJU^JaJmHsH+h h(CJOJQJ]^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsHh h(^JmH sH h h(^JmH sH h h(^J`j (*.068>@LNTV^`bxzN׾xxxxxxxxxxxׅnxׅh h(\^Jh h(^JmHsHjh h(U^J jh h(0JU]^Jh h(B*]^Jphh h(6]^Jh h(]^Jjh h(0JU^Jh h(^Jh h(mHsH h h(jh h(0JU+NP *4&(~DF鷦~iiUi~'h h(0J5CJOJQJ^JaJ)jh h(CJOJQJU^JaJ$h h(0JCJOJQJ^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH h h(CJOJQJ^JaJ-jh h(0JCJOJQJU^JaJjh h(0JU^Jh h(6]^Jh h(^Jjh h(U^JFHؽ LN(* ",:D&8HϾϾϩυ|r|r|e|e|e||Te!h h(B*^JmH phsH h h(^JmH sH h h(6^Jh h(^Jjh h(0JU^J)jh h(CJOJQJU^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmH sH  h h(CJOJQJ^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsHHTVX&(248:@BHJVX^`hjlyl___________lh h(^JmHsHjh h(U^Jh h(]^Jh h(^Jjh h(0JU^J/h h(0J5CJOJQJ^JaJmH sH h h(^JmH sH !jh h(U^JmH sH /h h(0J5CJOJQJ^JaJmH sH ,h h(0JCJOJQJ^JaJmH sH #XZt,. HJL\ҶҥveeMe/h h(0J5CJOJQJ^JaJmH sH !jh h(U^JmH sH /h h(0J5CJOJQJ^JaJmH sH ,h h(0JCJOJQJ^JaJmH sH !h h(B*^JmH phsH h h(^JmH sH jh h(0JU^Jh h(^Jh h(^JmHsHjh h(U^Jh h(\^J\^(*  DFBLprϾtjtaaaaK+h h(6CJOJQJ^JaJmHsHh h(^Jh h(\^Jh h(^JmHsHjh h(U^Jh h(]^J jh h(0JU]^J)jh h(CJOJQJU^JaJ h h(CJOJQJ^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsHp :bH2$ >d]a$gdQ5$a$gdQ5$d]a$gdQ5$]a$gdQ5 $]a$gdQ5$ hd]^a$gdQ5m$$ >d]a$gdQ5rZ\뺢s\\MD7h h(^JmH sH h h(^Jjh h(0JU^J,h h(CJOJPJQJ^JaJmHsH+h h(CJOJQJ\^JaJmHsH1jh h(CJOJQJU^JaJmHsH.h h(6CJOJQJ]^JaJmHsH+h h(CJOJQJ]^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsHlnpr  "PRHJL:<ɼɲɲɣlWlW(h h(CJOJQJ^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsH#h h(0J>*B*\^Jphh h(\^Jjh h(U\^Jh h(6^Jh h(B*^Jphh h(^Jjh h(0JU^Jh h(^JmH sH !jh h(U^JmH sH RTHJbdHJTz|"$ȹȹȬmȬ_h h(\^JmH sH %jh h(0JU^JmH sH 5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsH!jh h(U^JmH sH h h(^JmH sH jh h(0JU^Jh h(^J(h h(CJOJQJ^JaJmHsH1jh h(CJOJQJU^JaJmHsH&(.24N̿gL7(h h(CJOJQJ^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsH/h h(0J5CJOJQJ^JaJmH sH !jh h(U^JmH sH /h h(0J5CJOJQJ^JaJmH sH ,h h(0JCJOJQJ^JaJmH sH h h(^JmH sH !h h(B*^JmH phsH h h(]^JmH sH (jh h(0JU]^JmH sH Nvxz &(,."$rt~HѸzm\m\m\mMDmDh h(^Jjh h(0JU^J!jh h(U^JmH sH h h(^JmH sH %jh h(0JU^JmH sH +h h(CJOJQJ\^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH1jh h(CJOJQJU^JaJmHsH.h h(6CJOJQJ]^JaJmHsH+h h(CJOJQJ]^JaJmHsH2"~j ,Np!x'L+.36B8r:$ >d]a$gdQ5$d]a$gdQ5 $]a$gdQ5$d]^a$gdQ5       P j l rBDjl ,ϾϾhϾϾ-jh h(0JCJOJQJU^JaJh h(^Jjh h(0JU^J#h h(CJOJQJ\^JaJ)jh h(CJOJQJU^JaJ h h(CJOJQJ^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsH!,.0F<BNPj   2lְְְֽփr]r]r(h h(CJOJQJ^JaJmHsH h h(CJOJQJ^JaJ-jh h(0JCJOJQJU^JaJh h(6]^Jh h(\^Jjh h(U^Jh h(]^Jjh h(0JU^Jh h(^Jh h(^JmH sH %jh h(0JU^JmH sH ln$&nt     n!p!r!x'٩ْm[Gĩ&h h(6CJOJQJ]^JaJ#h h(CJOJQJ\^JaJ#h h(CJOJQJ]^JaJ$h h(CJOJPJQJ^JaJ-jh h(0JCJOJQJU^JaJ5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH h h(CJOJQJ^JaJ)jh h(CJOJQJU^JaJx'z'>)`)b)d)))H*J*L*N*** + +L+N+h+++,,6.8...02Z2ĺ筜pY,h h(CJOJPJQJ^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH-jh h(0JCJOJQJU^JaJ!jh h(U^JmH sH h h(^JmH sH h h(\^Jjh h(U^Jh h(6]^Jh h(]^Jh h(^Jjh h(0JU^JZ2v22233V3X333333464844455"5$55555667:7<777Ƶƣ}tj]t]S]j]t]t]t}tj]t]h h(\^Jjh h(U^Jh h(]^Jh h(^Jjh h(0JU^J,h h(CJOJPJQJ^JaJmHsH#h h(CJOJQJ\^JaJ h h(CJOJQJ^JaJ)jh h(CJOJQJU^JaJ#h h(CJOJQJ]^JaJ$h h(CJOJPJQJ^JaJ 788B8D8r:t:.<0<??PARACCC&C4C>CLCNCߵߵxaNx<#h h(CJOJQJ]^JaJ$h h(CJOJPJQJ^JaJ,h h(CJOJPJQJ^JaJmHsH h h(CJOJQJ^JaJ-jh h(0JCJOJQJU^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsHjh h(0JU^Jh h(^Jjh h(U^Jh h(\^Jr:.<?PACxGKLLQRZ]_^adf4imdrt v$d]a$gdQ5$ >d]a$gdQ5 $]a$gdQ5$ >d]^a$gdQ5NCPCDD E"E$ErEEEEEE*F,FFFFF,G.GVGXGxGzGGٴt^ttC5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsH+h h(CJOJQJ\^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH+h h(CJOJQJ]^JaJmHsH$h h(CJOJPJQJ^JaJ#h h(CJOJQJ\^JaJ h h(CJOJQJ^JaJ)jh h(CJOJQJU^JaJGGKKKKLLNLMMMMBODOPPPQQQRR$V6WfWhWXXZZpZvZZZZZZZZ$\&\ֶ|||n|||n||h h(]^JmH sH !jh h(U^JmH sH h h(^JmH sH %jh h(0JU^JmH sH h h(^Jjh h(0JU^J h h(CJOJQJ^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH(&\\\\\]]&]]]^^\_^_____\a^a`a~aaaaӻӠraWKWKh h(6]^Jh h(]^J jh h(0JU]^J1h h(B*CJOJQJ^JaJmHph3fsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsHjh h(0JU^Jh h(^Jh h(^JmH sH !jh h(U^JmH sH h h(\^JmH sH aaFbHbbbbbxczccccdddff4i6iVidifinipiviiiiiiikkkkm髖r])jh h(CJOJQJU^JaJ$h h(0JCJOJQJ^JaJ h h(CJOJQJ^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsHjh h(0JU^Jh h(]^Jh h(\^Jh h(^Jjh h(U^J$mmjmlmmmnnooHoJoppqqdrfrrrrrttzt|tttttt vvFylynypyzŲ|n`||nh h(\^JmH sH h h(]^JmH sH jh h(0JU^J!jh h(U^JmH sH h h(^Jh h(^JmH sH %jh h(0JU^JmH sH  h h(CJOJQJ^JaJ'h h(0J5CJOJQJ^JaJ)jh h(CJOJQJU^JaJ%zz@{B{{{{{{{}~~~~~~~~@Bz|~ΌЌʻʱʻʻʻʌ{fʻʻ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH h h(CJOJQJ^JaJ-jh h(0JCJOJQJU^JaJh h(]^JmH sH h h(]^Jjh h(0JU^Jh h(^Jh h(^JmH sH h h(\^JmH sH !jh h(U^JmH sH  v{~~@zΌ$&֢8Bhz$d]a$gdQ5$ >d]a$gdQ5 $]a$gdQ5$&h~Йҙ "*,lϦ~~j~]F5]!jh h(U^JmH sH ,h h(0JCJOJQJ^JaJmH sH h h(^JmH sH 'h h(0J5CJOJQJ^JaJ)jh h(CJOJQJU^JaJ$h h(0JCJOJQJ^JaJ h h(CJOJQJ^JaJh h(^Jjh h(0JU^J(h h(CJOJQJ^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsHln&(*Ң֢آ `bj[D[,h h(0JCJOJQJ^JaJmH sH jh h(0JU^J1h h(B*CJOJQJ^JaJmHphsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH h h(CJOJQJ^JaJ-jh h(0JCJOJQJU^JaJh h(^Jh h(^JmH sH /h h(0J5CJOJQJ^JaJmH sH !jh h(U^JmH sH 8:T^`DZj廲u`u`u`uزSEh h(]^JmH sH h h(^JmH sH )jh h(CJOJQJU^JaJ h h(CJOJQJ^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH-jh h(0JCJOJQJU^JaJh h(^Jjh h(0JU^Jh h(]^JmH sH h h(^JmH sH h h(]^J jh h(0JU]^JdfάBDhjz|$&dfʻʻʻʤ~f~QQQ~)jh h(CJOJQJU^JaJ.h h(CJOJQJ\]^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH h h(CJOJQJ^JaJ-jh h(0JCJOJQJU^JaJjh h(0JU^Jh h(^Jh h(\^JmH sH h h(^JmH sH !jh h(U^JmH sH X&NvJr"Dr. $]a$gdQ5$d]a$gdQ5½ƽȽؽܽ޽ "&(.0@BFHVX^`lnxzƾʾҾ־XZпЪh h(^Jjh h(0JU^J(h h(CJOJQJ^JaJmHsH h h(CJOJQJ^JaJ-jh h(0JCJOJQJU^JaJ0h h(CJOJQJ^JaJmHnHsHtH9Z&(NPvxJLrt"$DFrtx"$pr02pr.0H͸{{{{{{{{)jh h(CJOJQJU^JaJ h h(CJOJQJ^JaJ-jh h(0JCJOJQJU^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsHjh h(0JU^Jh h(^J0BD\^*,vx24v~ŮxxxfK5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsH#h h(CJOJQJ\^JaJh h(^JmH sH !jh h(U^JmH sH h h(^Jjh h(0JU^J-jh h(0JCJOJQJU^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH)jh h(CJOJQJU^JaJ h h(CJOJQJ^JaJ*b>jX  R$ >d]a$gdQ5#$d]a$gdQ5$d]a$gdQ5 $]a$gdQ5$d]^a$gdQ5bd>@hvzrjlXZƽƽƽƽƽƽv+h h(5CJOJQJ^JaJmHsH+h h(6CJOJQJ^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsHh h(^Jjh h(0JU^J+h h(;CJOJQJ^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH'    bdn*,RTڿڰ~iiUi>-jh h(0JCJOJQJU^JaJ'h h(0J5CJOJQJ^JaJ)jh h(CJOJQJU^JaJ$h h(0JCJOJQJ^JaJh h(6^Jh h(56^Jh h(^Jjh h(0JU^J5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH h h(CJOJQJ^JaJTVZl|  ~     ﮚqbYH;H;H;Y;h h(^JmH sH !jh h(U^JmH sH h h(^Jjh h(0JU^J'h h(0J5CJOJQJ^JaJ)jh h(CJOJQJU^JaJ'h h(0J5CJOJQJ^JaJ$h h(0JCJOJQJ^JaJ1h h(B*CJOJQJ^JaJmHphsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH h h(CJOJQJ^JaJR X#j#R%'~/n7|:j>@A8DGHhKTNRBUBV[6]b^_ $]a$gdw $]a$gdQ5$d]a$gdQ5    !! !z"|"""X#Z#\#h#j#l#n###R%T%''ȷ߷ߣߌ{f{fKf<jh h(0JU^J5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH h h(CJOJQJ^JaJ-jh h(0JCJOJQJU^JaJ h(^Jh h(\^JmH sH !jh h(U^JmH sH h h(]^JmH sH h h(^Jh h(^JmH sH %jh h(0JU^JmH sH '((~//000V1X12233`344X4444445N6P6ҽo\H'h h(0J5CJOJQJ^JaJ$h h(0JCJOJQJ^JaJ#h h(CJOJQJ\^JaJ)jh h(CJOJQJU^JaJ h h(CJOJQJ^JaJ+h h(6CJOJQJ^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsHh h(6^Jh h(^JP6.707d7n7p7z:|:~:j>l>@@AA8D:DGGHHINIPIJJKKLKhKjKTNVNPPPŰ~m~m~m~~!jh h(U^JmH sH h h(^JmH sH h h(^JmH sH h h(^Jjh h(0JU^J(h h(CJOJQJ^JaJmHsH h h(CJOJQJ^JaJ)jh h(CJOJQJU^JaJ'h h(0J5CJOJQJ^JaJ#PPP.R0R~RRRRBUDUBVDV>YYY[[p[r[[[ܷϨo^I^I7I^#h h(CJOJQJ\^JaJ)jh h(CJOJQJU^JaJ h h(CJOJQJ^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsHh h(^Jjh h(0JU^J/h h(0J5CJOJQJ^JaJmH sH h h(^JmH sH !jh h(U^JmH sH $h h(0JCJOJQJ^JaJ[6]8]b^d^__bcccccZd\d`dbddd e eNePebhdhjjjpprqqqqJsLsttxxŸŮqdh h(^JmH sH  h h(CJOJQJ^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH-jh h(0JCJOJQJU^JaJh h(\^Jh h(^JmHsHjh h(U^Jh h(6]^Jh h(]^Jjh h(0JU^Jh h(^J'_NebhjpqJstx}^JV ^r>bd$d]a$gdQ5 $]a$gdQ5x}}^`JLVX  ^`rt>@bdPLNʶ̶PӼӼӲӲӗӼ h h(CJOJQJ^JaJ5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsHh h(6^J-jh h(0JCJOJQJU^JaJh h(^Jjh h(0JU^J(h h(CJOJQJ^JaJmHsH4PLz"v`B| j$d]a$gdQ5 $]a$gdQ5z|"$DFxLNVX"л砻лrrYY*B*CJOJQJ^JaJmHphsH1jh h(CJOJQJU^JaJmHsH+h h(CJOJQJ\^JaJmHsH.h h(5CJOJQJ\^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH-jh h(0JCJOJQJU^JaJh h(^Jjh h(0JU^J"$:<>@vx`b`r津kTC h h(CJOJQJ^JaJ-jh h(0JCJOJQJU^JaJ+h h(6CJOJQJ^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsHh h(^Jjh h(0JU^J(h h(CJOJQJ^JaJmHsH8h h(0J>*B*CJOJQJ^JaJmHphsH1jh h(CJOJQJU^JaJmHsH>@BD|~ " jl먟먟먟rYYC+h h(CJOJQJ\^JaJmHsH1jh h(CJOJQJU^JaJmHsH+h h(CJOJQJ]^JaJmHsH-jh h(0JCJOJQJU^JaJh h(^Jjh h(0JU^J1h h(B*CJOJQJ^JaJmHph̙sH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH( Z" `#&),"022$  ]a$gdQ5$d]^a$gdQ5$d]^a$gdQ5 $]a$gdQ5$d]a$gdQ5  (**,  " V X   ^`df,.Z\¹¹ўшўr\ўў+h h(CJOJQJ\^JaJmHsH+h h(CJOJQJ]^JaJmHsH+h h(5CJOJQJ^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsHh h(^Jjh h(0JU^J(h h(CJOJQJ^JaJmHsH1jh h(CJOJQJU^JaJmHsH$ "$  `#b#&')),,,.ռ뼦|s|s|s\K h h(CJOJQJ^JaJ-jh h(0JCJOJQJU^JaJh h(^Jjh h(0JU^J5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsH+h h(CJOJQJ\^JaJmHsH1jh h(CJOJQJU^JaJmHsH+h h(CJOJQJ]^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH."0$0&0<0>0V0d0f0h01182:2<22222222wnS<,h h(CJOJPJQJ^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsHh h(^J#h h(CJOJQJ\^JaJ)jh h(CJOJQJU^JaJ#h h(CJOJQJ]^JaJ$h h(CJOJPJQJ^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH-jh h(0JCJOJQJU^JaJ h h(CJOJQJ^JaJ222D4F44445 5 5555ԱÞlU=#2h h(6CJOJQJ]^J_Hd]a$gdQ5 $]a$gdQ5$]a$gdQ5$a$gdQ5$d]a$gdQ5 XXZZ[[\\V`X`Z`p`TaVa2c^cd2d8d:dffff$g&ghh̷vvvvhv\v̷F+h h(CJOJQJ]^JaJmHsHh h(6]^Jh h(]^JmH sH h h(]^J jh h(0JU]^J h h(CJOJQJ^JaJ)jh h(CJOJQJU^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsHh h(^Jjh h(0JU^JhhhTiViiiii&j(jjnjpjrj0l2l,p.p\q^qrrxxx\|^|||fhϺϤϺϺύύrrcZrrZrcZcZcZcZh h(^Jjh h(0JU^J5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsH,h h(CJOJPJQJ^JaJmHsH+h h(CJOJQJ\^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH1jh h(CJOJQJU^JaJmHsH.h h(6CJOJQJ]^JaJmHsH#|f‰hԖ,@f̦.$d]^a$gdQ5$d]a$gdQ5 $]a$gdQ56‰ĉhjlԖ֖—,.Ԡ 2N@B­얅­­­­{{q{qh h(]^Jh h(\^J h h(CJOJQJ^JaJ-jh h(0JCJOJQJU^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsHjh h(0JU^Jh h(^Jh h(6^J,BvdfhBDȥʥΥХbd̦Φ xzPR~ùra h h(CJOJQJ^JaJ-jh h(0JCJOJQJU^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsHh h(\^Jjh h(U^Jh h(]^Jjh h(0JU^Jh h(^JmHnHuh h(^JxP~jĿ*Dv8:$ hd]^a$gdQ5m$$d]a$gdQ5 $]a$gdQ5$d]a$gdQ5µPjĿƿ*,DF vxNtԥԋ||||a||W|ah h(6^J5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsHjh h(0JU^Jh h(^J h h(CJOJQJ^JaJ-jh h(0JCJOJQJU^JaJ.h h(CJOJQJ\]^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH+h h(CJOJQJ]^JaJmHsHtvx  $&*,8:Ӿӓөzzzqh h(^J1jh h(CJOJQJU^JaJmHsH+h h(CJOJQJ\^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH)jh h(CJOJQJU^JaJ.h h(6CJOJQJ]^JaJmHsH#:<fhTVrt\ϹwaHHH90h h(^Jjh h(0JU^J1jh h(CJOJQJU^JaJmHsH+h h(CJOJQJ\^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH)jh h(CJOJQJU^JaJ.h h(6CJOJQJ]^JaJmHsH+h h(CJOJQJ]^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsH\~(8JfV`bV$ >d]a$gdQ5$ >d]a$gdQ5$]a$gdQ5$d]a$gdQ5$ hd]^a$gdQ5m$ $]a$gdQ5\^bPtvx  ¬i+h h(CJOJQJ\^JaJmHsH)jh h(CJOJQJU^JaJ.h h(6CJOJQJ]^JaJmHsH+h h(CJOJQJ]^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH h h(CJOJQJ^JaJ-jh h(0JCJOJQJU^JaJ bd~(**,. ȭȭїiRR,h h(CJOJPJQJ^JaJmHsH+h h(CJOJQJ\^JaJmHsH.h h(6CJOJQJ]^JaJmHsH+h h(CJOJQJ]^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsHh h(^J(h h(CJOJQJ^JaJmHsH1jh h(CJOJQJU^JaJmHsH68:BD28DFHJLfhjVXB`brпп盆uuuZu5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsH h h(CJOJQJ^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH-jh h(0JCJOJQJU^JaJjh h(U^J!jh h(U^JmH sH h h(^JmH sH h h(6^Jh h(^Jjh h(0JU^JFHbdf~VXZt v  ڮڮڮŕmڮ^Uh h(^Jjh h(0JU^J+h h(CJOJQJ]^JaJmHsH#h h(CJOJQJ]^JaJ0jh h(0JCJOJQJU]^JaJ-jh h(0JCJOJQJU^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH h h(CJOJQJ^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsHVt  &(xR "$&X'(+x-T0X1j4r7;?J$]a$gdQ5 $]a$gdQ5$d]a$gdQ5  jvz|$&(*,P(@"BxzRT  ""$$$@$$$$&ϾϩϾϠzmmh h(^JmH sH h h(B*^Jphh h(6^Jjh h(0JU^Jh h(^J(h h(CJOJQJ^JaJmHsH h h(CJOJQJ^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsH*&&X'Z'\'((((())++x-z-T0V0X1Z1j4l4r7t79999;;??RD̶畅{nnSS5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsHh h(^JmH sH h h(5^Jh h(0J+5^JmH sH h h(0J+5^J(h h(CJOJQJ^JaJmHsH+h h(CJH*OJQJ^JaJmHsH4jh h(CJH*OJQJU^JaJmHsHh h(^Jjh h(0JU^J RDzD|D~DDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDEEEEEE*F,F^F`FFFԿԮԮԮԮԮԮԮԮԮԮԿhh,h h(CJOJPJQJ^JaJmHsH1jh h(CJOJQJU^JaJmHsH+h h(CJOJQJ\^JaJmHsH h h(CJOJQJ^JaJ)jh h(CJOJQJU^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH+h h(CJOJQJ]^JaJmHsH$FFFFFFFFFGG G GGGGG(G*G0G2G:GGTGVGGGGGFHHH\H^HH­­­­­­­­­­­ӗӭ~~g~g,h h(CJOJPJQJ^JaJmHsH1jh h(CJOJQJU^JaJmHsH+h h(CJOJQJ\^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH h h(CJOJQJ^JaJ)jh h(CJOJQJU^JaJ.h h(6CJOJQJ]^JaJmHsH"HHHHHHHHHHII I IIIII(I*I0I2I:IITIVIIIIIJѼgg1jh h(CJOJQJU^JaJmHsH+h h(CJOJQJ\^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH h h(CJOJQJ^JaJ)jh h(CJOJQJU^JaJ.h h(6CJOJQJ]^JaJmHsH+h h(CJOJQJ]^JaJmHsH >J^J`JJJJJJLLOOPPPPQQbTdTXXXXYY黢oXGG h h(CJOJQJ^JaJ-jh h(0JCJOJQJU^JaJ5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsHh h(^Jjh h(0JU^J1h h(B*CJOJQJ^JaJmHphsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH1jh h(CJOJQJU^JaJmHsH,h h(CJOJPJQJ^JaJmHsHJJJJLOPPQbTX\_aHbHcFjoopss$ & F ]a$gdQ5 $]a$gdQ5$d]a$gdQ5YlY[[\\\"\N\P\]]^^_______``@aBaaaֿ֨֗֗o[C/jh h(0J56CJOJQJU^J'h h(0J5CJOJQJ^JaJ$h h(0JCJOJQJ^JaJ)jh h(CJOJQJU^JaJ h h(CJOJQJ^JaJ-jh h(0JCJOJQJU^JaJ,h h(0JCJOJQJ^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmH sH aHbJbccHcJcLcghhdifiiiFjHjzjtk@mֵzzz_I+h h(CJOJQJ]^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsH)jh h(CJOJQJU^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH h h(CJOJQJ^JaJ-jh h(0JCJOJQJU^JaJh h(6^Jh h(^Jjh h(0JU^J"h h(56CJOJQJ^J@mBmrm8n:n*B*CJOJQJ^JaJmHphsH1jh h(CJOJQJU^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH h h(CJOJQJ^JaJ#h h(CJOJQJ]^JaJ.h h(6CJOJQJ]^JaJmHsHxyyyHJ xz|ʄ؄ڄ܄688:żżżԔԔoZZHZż#h h(CJOJQJ\^JaJ)jh h(CJOJQJU^JaJ#h h(CJOJQJ]^JaJ$h h(CJOJPJQJ^JaJ h h(CJOJQJ^JaJ-jh h(0JCJOJQJU^JaJh h(^Jjh h(0JU^J(h h(CJOJQJ^JaJmHsH+h h(CJOJQJ\^JaJmHsHsyH x8Ċ2F\\($ hd]^a$gdQ5m$$ >d]a$gdQ5$d]^a$gdQ5m$$d]a$gdQ5 $]a$gdQ5-]`gdQ5:ĊƊȊ24FH ,:<HϺϫl[[C[l/h h(0J5CJOJQJ^JaJmH sH !jh h(U^JmH sH ,h h(0JCJOJQJ^JaJmH sH h h(^JmH sH 5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsHjh h(0JU^J(h h(CJOJQJ^JaJmHsH h h(CJOJQJ^JaJ-jh h(0JCJOJQJU^JaJh h(^JHZ\^`jdxƜNPΞОT \^ƤVX䱠vvbvQQ!jh h(U^JmH sH 'h h(0J5CJOJQJ^JaJ)jh h(CJOJQJU^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH h h(CJOJQJ^JaJ-jh h(0JCJOJQJU^JaJh h(^JmH sH jh h(0JU^Jh h(^J$h h(0JCJOJQJ^JaJX֦ئ$(*DFʭ̭LNصڵ<>^`ֺDFdftʻʻʻʠʠʠʻʁttjttttʠh h(\^Jjh h(U^Jh h(]^J(h h(CJOJQJ^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsHjh h(0JU^Jh h(^Jh h(^JmH sH !jh h(U^JmH sH h h(\^JmH sH )(DʭLص<^P"v |$ hd]^a$gdQ5$d]a$gdQ5 $]a$gdQ5t02prdf 24PR&.лХлллллХллллt],h h(CJOJPJQJ^JaJmHsH+h h(6CJOJQJ^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsH+h h(CJOJQJ\^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH1jh h(CJOJQJU^JaJmHsH+h h(CJOJQJ]^JaJmHsH!@THJ"$̷sZZDZZZZ+h h(CJOJQJ\^JaJmHsH1jh h(CJOJQJU^JaJmHsH.h h(6CJOJQJ]^JaJmHsH+h h(CJOJQJ]^JaJmHsH+h h(6CJOJQJ^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsHh h(^Jjh h(0JU^J$&>df~LNvx |~fhīګګګګzkbUbzkbkbkbzzh h(^JmH sH h h(^Jjh h(0JU^J5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsH+h h(CJOJQJ\^JaJmHsH1jh h(CJOJQJU^JaJmHsH+h h(CJOJQJ]^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH h h(CJOJQJ^JaJ!|f , "TDF4!!J'P)|,3$a$gdQ5$ hd]^a$gdQ5$d]a$gdQ5 $]a$gdQ5LN`bTz>лХллллeTT h h(CJOJQJ^JaJ5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsHh h(^JmH sH h h(^Jjh h(0JU^J+h h(CJOJQJ\^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH1jh h(CJOJQJU^JaJmHsH+h h(CJOJQJ]^JaJmHsHJL  , .   ^ ` v      bdhٲiٲVBV'h h(0J5CJOJQJ^JaJ$h h(0JCJOJQJ^JaJ+h h(6CJOJQJ^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsHh h(^Jjh h(0JU^J(h h(CJOJQJ^JaJmHsH#h h(CJOJQJ\^JaJ h h(CJOJQJ^JaJ)jh h(CJOJQJU^JaJh"$R`TVRDFH46׶yyey'h h(0J5CJOJQJ^JaJ)jh h(CJOJQJU^JaJ$h h(0JCJOJQJ^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH-jh h(0JCJOJQJU^JaJh h(6^Jh h(^Jjh h(0JU^J h h(CJOJQJ^JaJ!!!!J'L'P)R)|,~,,,,,.(.>.R.f.z.//v00011F3H33344&9(9::::<<ϦϦϦϦϦϦϦϦ#h h(CJOJQJ]^JaJ)jh h(CJOJQJU^JaJ h h(CJOJQJ^JaJh h(^Jjh h(0JU^J(h h(CJOJQJ^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsH*34&9<AGfI4JJOOU[]_`cd qhr8sXwNx:{}(2$d]a$gdQ5 $]a$gdQ5<<<<<<AAGGfIhI4J6JJJOOOOUU[[]]^^__``ccdd q"qhrjr8s:sXwZwNxPxyDzuh h(6^Jh h(^Jjh h(0JU^J5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH h h(CJOJQJ^JaJ)jh h(CJOJQJU^JaJ#h h(CJOJQJ\^JaJ.y0y|y~yzz { {${:{<{}}(*24:<:<46jl`bҙԙ "$@ﲩyoooh h(]^J(h h(CJOJQJ^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsHh h(^Jjh h(0JU^J1jh h(CJOJQJU^JaJmH sH (h h(CJOJQJ^JaJmH sH  h h(CJOJQJ^JaJ+2::4j`ҙ ̦*r $;];a$gd $]a$gdC4u $]a$gd*{ $]a$gd ] $]a$gd $]a$gd2_$ $]a$gdQ5̦Φ*,H rtԱֱ8:̵εtv޹46VX\^BLpr n笗+h h(6CJOJQJ^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH-jh h(0JCJOJQJU^JaJh h(6^Jh h(^JmH sH h h(B*^Jphh h(^Jjh h(0JU^J2rԱ8ʵ̵t޹4V\pL$d]a$gdQ5 $]a$gdQ5 $]a$gdT $]a$gd $]a$gdI $]a$gds $;];a$gd $]a$gdxys $;];a$gd0:~JL0­­ŒkUB$h h(0JCJOJQJ^JaJ+h h(CJOJQJ^JaJmHnHu/h h(CJOJQJ^JaJmHnHsHuh h(^Jjh h(0JU^J#h h(CJOJQJ\^JaJ)jh h(CJOJQJU^JaJ h h(CJOJQJ^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH-jh h(0JCJOJQJU^JaJ0228LN0<N\fv(*,BBHZ\lxŰštŰŰštŰ-jh h(0JCJOJQJU^JaJh h(^JmH sH h h(^Jjh h(0JU^J(h h(CJOJQJ^JaJmHsH h h(CJOJQJ^JaJ'h h(0J5CJOJQJ^JaJ)jh h(CJOJQJU^JaJ)L(Zd&"&>24v$d]a$gdQ5 $]a$gdQ5$]a$gdQ5HJdfh~DDzǛDzDžmmDzmR5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsH/h h(CJOJQJ^JaJmHnHsHu+h h(CJOJQJ^JaJmHnHu-jh h(0JCJOJQJU^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH h h(CJOJQJ^JaJ)jh h(CJOJQJU^JaJ#h h(CJOJQJ\^JaJDb&(*@PTV\`brvx&*ԿԿԖԁԁԁԁԁԁԁԁԁԁԁԁԁԁԁԁԁ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH-jh h(0JCJOJQJU^JaJ#h h(CJOJQJ\^JaJ)jh h(CJOJQJU^JaJ h h(CJOJQJ^JaJ3h h(@CJOJQJ^JaJmHnHsHu+*^bjnxz "$&Drt&(*Ftֶ{cNNNŶ{c)jh h(CJOJQJU^JaJ/h h(CJOJQJ^JaJmHnHsHu-jh h(0JCJOJQJU^JaJh h(^JmHnHuh h(^JmH sH h h(^Jjh h(0JU^J h h(CJOJQJ^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsHtv>@BXZٸكnVIكVككh h(^JmH$sH$/h h(CJOJQJ^JaJmHnHsHu)h h(B*CJOJQJ^JaJph(h h(CJOJQJ^JaJmHsH-jh h(0JCJOJQJU^JaJh h(^Jjh h(0JU^J#h h(CJOJQJ\^JaJ h h(CJOJQJ^JaJ)jh h(CJOJQJU^JaJ "248:HJPR^`jlږ|3h h(@CJOJQJ^JaJmHnHsHu/h h(CJOJQJ^JaJmHnHsHu-jh h(0JCJOJQJU^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH h h(CJOJQJ^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH(*0246T~ 468Vvx|p  \^ϾϒϾ}}k}ϾSSϾ}}/h h(CJOJQJ^JaJmHnHsHu#h h(CJOJQJ\^JaJ)jh h(CJOJQJU^JaJ-jh h(0JCJOJQJU^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH h h(CJOJQJ^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsH v   ~PNP6"#&'(-0 0$a$gdQ5$ >d]a$gdQ5 $]a$gdQ5$d]a$gdQ5^ T" $       j l      <hj0@DFLPRbfh|ڜ#h h(CJOJQJ\^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH-jh h(0JCJOJQJU^JaJ)jh h(CJOJQJU^JaJ h h(CJOJQJ^JaJ=NRZ^h "pr "$Bpr~ڙڙڙڮkڙڙڙڮ/h h(CJOJQJ^JaJmHnHsHu+h h(CJOJQJ^JaJmHnHu)jh h(CJOJQJU^JaJ-jh h(0JCJOJQJU^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH h h(CJOJQJ^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH)6PRNPRTjTf 義疉|eT</h h(CJOJQJ^JaJmHnHsHu h h(CJOJQJ^JaJ-jh h(0JCJOJQJU^JaJh h(^JmHsHh h(^JmH sH %jh h(0JU^JmH sH (h h(CJOJQJ^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsHh h(^JmHnHuh h(^Jjh h(0JU^Jf 4"6"8"##&&''((--.(.*.,..."/$/(/*////ԽԢԓrYYCYYY+h h(CJOJQJ\^JaJmHsH1jh h(CJOJQJU^JaJmHsH.h h(6CJOJQJ]^JaJmHsHh h(^Jjh h(0JU^J5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsH-jh h(0JCJOJQJU^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH+h h(CJOJQJ]^JaJmHsH//0 0"0b011111122244444z5|5~56888::CC.CRDTDȹȫȔуmUȔуmUȫȹȹȹȫ/h h(CJOJQJ^JaJmHnHsHu+h h(CJOJQJ^JaJmHnHu h h(CJOJQJ^JaJ-jh h(0JCJOJQJU^JaJh h(^JmHnHujh h(0JU^Jh h(^J(h h(CJOJQJ^JaJmHsH1jh h(CJOJQJU^JaJmHsH! 0124|58:CTDfDGJ$LVNlPtSdTVUV$ >d]a$gdQ5$ hd]^a$gdQ5m$$]a$gdQ5$d]a$gdQ5 $]a$gdQ5TDVDfDhDGGJJ$L&LVNXNlPnPpPPPPPPPPPPPPQ QQQQQQ Q,Q.Q4Q6Q>Q@QBQXQZQп)jh h(CJOJQJU^JaJ+h h(CJOJQJ]^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH h h(CJOJQJ^JaJ-jh h(0JCJOJQJU^JaJh h(^Jjh h(0JU^J*ZQPRRRVRXRjRnRvR|RRRRRRRRRRRRRRRRRRRRBSDStSvSdTfTVUXUZUVVVԿԮԿԿ{d{-jh h(0JCJOJQJU^JaJh h(^Jjh h(0JU^Jh h(]^J jh h(0JU]^J h h(CJOJQJ^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH)jh h(CJOJQJU^JaJ+h h(CJOJQJ\^JaJmHsH'VVWXY:ZZP]]`cefhJnobpv:y}$ hd]^a$gdQ5m$$d]a$gdQ5 $]a$gdQ5VVWWWWWWXXXYYY(Y:ZyTyz6zdzfz{{}}}}}FHJ\`hn˶˶ˡˡˡˉs[˶˶˶˶˶˶˶˶.h h(6CJOJQJ]^JaJmHsH+h h(CJOJQJ]^JaJmHsH/h h(CJOJQJ^JaJmHnHsHu)jh h(CJOJQJU^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH h h(CJOJQJ^JaJ-jh h(0JCJOJQJU^JaJh h(^JmH sH #tvz|Āƀ̀΀Ԁրfh΁Ё68bd2>@LNTůژ-jh h(0JCJOJQJU^JaJ+h h(CJOJQJ\^JaJmHsH)jh h(CJOJQJU^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH h h(CJOJQJ^JaJ7̊̋n ĥl~,¸$d]^a$gdQ5m$ $]a$gdQ5$ >d]a$gdQ52̊Ί̋΋np "&L02ĥƥ:Dln6N~η΂x΂kh h(^JmH sH h h(5^Jh h(6^J+h h(CJOJQJ]^JaJmHsH(h h(CJOJQJ^JaJmHsH-jh h(0JCJOJQJU^JaJh h(^Jjh h(0JU^J1h h(B*CJOJQJ^JaJmHphsH*~DF,.¸ĸtvdftv"$46fh  ,.&(\^dfh h(6^JmH sH h h(^JmH sH h h(^Jjh h(0JU^J(h h(CJOJQJ^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsH=¸tdt"4f ,&\dp $d]a$gdQ5 $]a$gdQ5pr "z|xz  XZ (*jl   (    Ǹ}!jh h(U^JmH sH $h h(0JCJOJQJ^JaJh h(6^Jh h(^JmH sH jh h(0JU^J(h h(CJOJQJ^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsHh h(^J1 zx X (j 2%f&)j, $]a$gdQ5  \^24v%%%%f&h&)*j,l,4-6-..//$1&12222F4H4(7*7z;|;BBGGGGIIKKKKOh h(6^Jjh h(0JU^Jh h(^J/h h(0J5CJOJQJ^JaJmH sH !jh h(U^JmH sH h h(^JmH sH Bj,4-./$12F4(7z;BGIKKOUV X"\\begDhhiijjdkfkϾψrrhh h(6^Jh h(^JmH sH h h(^Jjh h(0JU^J#h h(CJOJQJ\^JaJ)jh h(CJOJQJU^JaJ h h(CJOJQJ^JaJ(h h(CJOJQJ^JaJmHsH5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsH(@"02Ƃѫvv^/h h(0J5CJOJQJ^JaJmH sH !jh h(U^JmH sH ,h h(0JCJOJQJ^JaJmH sH h h(^JmH sH %jh h(0JU^JmH sH %jh h(0JU^JmH sH h h(^JmH sH h h(6^Jjh h(0JU^Jh h(^JƂȂʂ̂΂>@Bz|  Zl*,č@fpr˼˳˳˳˳5jh h(0JCJOJQJU^JaJmHsHh h(^JmH sH h h(^Jjh h(0JU^Jh h(^JmH sH !jh h(U^JmH sH ,h h(0JCJOJQJ^JaJmH sH .rtv>@ @x|~֠ؠҡԡ@BDZ^fhtӱw^0jh h(0JCJOJQJU]^JaJh h(0J1]^JmH sH "h h(0J16]^JmH sH h h(]^Jh h(]^JmH sH (jh h(0JU]^JmH sH h h(^JmH sH h h(^Jjh h(0JU^J(h h(CJOJQJ^JaJmHsHt>|֠ҡ@ΨШԨ֨ڨܨ(h]hgdN8 (&`#$gdpD!$ >d]a$gdQ5$d]a$gdQ5 $]a$gdQ5ȤBDPR̨ΨШҨ֨بܨި |xpxpxpxpxf`f`\f`fQf`hEk0J)mHnHuh( h(0J)jh(0J)Ujh)Uh)- j]h h(0J2CJOJQJ\^JaJ- j[h h(0J2CJOJQJ\^JaJ'h h(0J2CJOJQJ\^JaJ0jh h(0JCJOJQJU]^JaJ+h h(CJOJQJ]^JaJmH sH #h h(CJOJQJ]^JaJ.02LNPRT dxxgd(h]hgd` (&`#$gd;l(h]hgdN8 (&`#$gdpD *,.24@BHJLPRT0hw3ha[CJOJQJ^JaJmHnHsHtHh)hEk0J)mHnHu h(0J)jh(0J)Uh(8 00P:pC4u/ =!"#P$% 800P:p@= /!"#$% 50P:p@/ =!"#$% 200P= /!"#$% 50P:p@/ =!"#$% 60&P0P= /!"#$% 50P:p@/ =!"#$R% 200P= /!"#$% 50P:p@/ =!"#$% 200P= /!"#$% ,1h/ =!"#$% 9&P1h0:p?= /!"#$% 21h:pc/ =!"#$% n";[SK˜SXbmHPNG  IHDR?RsBIT3 sRGBPLTE $s0<QIsUqay!s1!$!9<91011Q!q19RR0RQRURJIJJsJsqcackmk{y{k{ca9JIޒ$!UU!IJqJikkǵ!}v9IDATx cqKhZʥ9φ p$.$|^~Ug(ĪLZ:YQ}곯 $jr _28 ê5Jɥz_qTk?|e$kKTof_ʐI^:u63at`2\ʐI6?f&<-Wj7yʐI^\| _LZkr)! ?TΫlf?d-WRow|e$;˼tyzxRK}7;݅!??~?u8*ʞ!=?~?˒s_1~N"F~d$FO|f(/c|2iu?:;]s Y՝LT W,#?U\g$&b՝L\fP?:?՝L\*R|#팟 Yg&jW Jppg$&O|fr_=wØ!^^y\Ծ h?\o9r*hOf$&O f"ӧKxyi_ojAV*Xf$~Uw3QSS @ Y$i՝L԰tOh5VJ=o|:;`Sz}¡΍E*f$O\fR^MKw'?\:1S;y1n'~3du#'Ww63,|S{ɐI^\'?=^2du'Jj.2'1~R"?N#v~8ĭ#"SN¶4дX{{MNyU TYizgLY<+X$td:i5?gP?zIh3Qt/@ZX˗&kQk쬡.~t |P&4~ tLT{K)FAEnA`~g\$`kl-p@c0.7\MugZڀ~Uf5yA&V_ 's<k+_Cs0;BԼ4 $A=c  }Ȳ?ó"'GD]5̿4gZf=ݏ_~0>A5uG%?=3Kâ8IЪ 4[ '7Ώ6fd(cX#?Ϣ@r&~J ȏo$>@^/~>K-_Dȏ9ہO<͏ BҟDh|d&~DDNӏ$"r!| GD6 'Djh$??ئ6=L͏į7 :97E~{tk 5? <~?~jr~~J٧_ld޾3%Q~8{x/?m oז?.۫ۿ^?G>~KM?*ϳ}AyNo8s &qMg?$9~Xb3nn zV쌕pWhc椖imvplG3?%U~w?tĻ/G+rL#jTn~%n{׈d[q 9~Xby?(_!IczQjP2 Ojدg~F+~:(Jx]ޮn]zsaae<׊}}w9A~% >(Ϙ|z~x?xX/aPq:^c:Pv2f ?؎u~K`PHԙx!//KwxV]cӝҞE,5e#j?O+R3~ОGslȚ~DD/DxOe~DQ.~̻},uċ8WոX [h0WMLJ]LuV?09W5hJ fF)IM ?&aΠ?ŏ}|s:g;Q@=!o̼N[^,1*MEi%{A%p4z/{E?hvcL&֕oB01=)0j]iox푫^<~O+Btµ?ΓQԠ85)?m@]ஃ# zO]{ʹ8AM-^%:Ċˏbɰ5V!:3z~ojцlH*v]`t#ۺ\vIr# 4N~Tt{>"(sU_:O̎D,^"{ 3=/@ ȯmomm D &|C$ 0z~46I*OM?pIZ ?#Md-?#?#?#?#?#?#?#(m"gSg ? ?$H~a.ǔkA~fC1Z~kTJ5@uCՒO?ɴ1Zȏ3ڶʏע |F|&I^*:~t#P땠upe*oa?Wb;hBIn|u^O 8ZEG^|:31х@~j^{<(K{~#@>ڋ,́N#=4>q-,2o6|b@ ?aZ|2ޢ ?%S%ss(ao6ע(=,a6B ҦMYCȍㇹ'M;5˜9jJ`oQ0 ^~YG[\D[ϗ r hZezz6yD4$Z2 𣨺Ky-?li5,v1Bi.#TrbK( vBiv`kl)*WB%8;g1Bie ?[TQO3wU Gu ?ak,fИ$bĜŧяdg,i%46|~郱У"~bQ"Ŷa5\ucl0?'ǦI(H~(cbG2w֊xFNj;J1O* Y..!Kx5G6!Q~/WNQ+fMd%^~ E -̘pioy bBu<(>c&2o߲T ꚮ-~hs[8 PZ]P86L<>#鷅Oc XbVqy,u}izqXj|I!I%;30Gp^>AW m9A~r|(Y|1 pn{M zM_j\Mb O5v?>?y?'_毾/> ̖=Wޮw;>sX?!hwݰ}V| ;?3&:4XkϾ]9O(hl!@6?5nI#t7{K,ۣgg}._oSrLǶ?_UU u8>G'}8#+g\[N!Dg4Cޡ%;b w]m}R#vQ8ogd;A[Oh-y8!g8cxkٝ?im "hP4Y+ݝ9eC}\]e}:?BȟJs05qR4QQN|{"\Phk.lPq۔O7)"$ z5vQ'ͲCqAzɏrEӴf!@(/nՓv*Cqv)j6Cpӗ@LMQI;d $L䧺ϳ *)Mq9?׆P4Aİu^dsQf+AYk/)#B3AhM)'gͯ?j?޷#9h>Hϑ99=}j~*i\"{a)V3ܗd&agb{KO@ߒq%~v৑ois E8fG ;}*yh|帰evΊNs㸈<Ɂ~\GV-^:c޸9*G3tJ?HI3]R-'L-a9ʚ9ܓgs$GؙHG[T5g ǴdOCt5[Qww(tvZѣ ^L@q6|aԠHNe=w nt\}CN ݇ 0?;t87Yn4c^gW(s+H@H?g3~wQoK:-\n+,e "h~zq2? -/q_~@>>e?BIvaPu'+?}z<:ѷ1$ʡ=>8.RCҭP` pS3aGY=jQMGǏTt,Ict <0[z~\:& B )Jc1ّvŏG"[arUizQd̺Y-J*@hj z̩#`qɭT4BeGPؙQڄ7m8!ۤSKD#ag"mmG*~~3(kiA7-nǏNM';fﵳoS4!Ss|] Uz1q:;_M5s(S?>~z0m}lL ?f*7_]|bL ;UoBuX»+dWًkǼ#(қ™[  cѭvl {[3d|)>}'wWnn]ݡ63rS@쳵$ 8ٜJզ꼐e ?w77>EP(Ҥ͛\ p{RNZ0䇌i?U~NST:o9:aֳ6\@/A̙ι:/p5fI*M#n"#8nTM9WEáΐ]^P()7© RS_NrǦ|t9 ?HʣƪAU/.cghTr\V._3s&3ѫPO,vJ*b6?;?$d? }l˞OҎaOOGЏZ8AMȧ犌ꁌ<־g!7Z᧋Go^3\op̏+ "H+t& s{gU`~;WGiǍ51\Ծ h?\oԸ9㧞? h PӧOsuvBOHp}'wrlAlG[܈NzX)F=t/ };4Oyパ~fp ~ЗYguɤS'OT,Io@<[i)G={'}p ~Tyq%??.E~CpO#8 >%?wnTZ<3#['ٹF^Y~:}©u0ޕvDtmcG)m"a}_5n*"a]>~׳廬yM) " ۠^i[wb?֮AR-n* $X?!"_?ij?Q;!Z~>jb tP?pN`BnB]V͞~.r𣄟imIS?qAؾޢY?FVHYΏyNQ㟠e4~&33N'5T}8?VDGoE`YtGZZi~AX'|5?*nD6w G$~[Vʓ SX5,Hlէ/HR NFj|Zpj|Zch7$Ы >}g$|ouvF3[nnhwU=}T{?j= S[Gg䍘i |_쏡mOG>1 qS28&vc2&K?a~/~M~h՗m!?!A>@ *kY*|S{nju cV&7{-Ƕ>#ݧyYQhO>Dl1ӭŏc2D̏O vO*A bjƏ˛eMAvT(Pomt/ _/|hEȗ\kfa\$X\q3PȫoaV=Gn ;{OgS0V`2U)~DO C dOt'q~ |vU.f0%Gx|?""I3wf-Ga~D(]f>y(A3Mly#x*笋 95b}wxkٝ?SiJϰ[ Q 'D ''hWYAϷP%Li$IG?KLAmSr[S?3 ;7}@AwuL>S+Oe *g4y8k?`km]o9o=ykq2Q\7YcI;!+nv)J]Uo@ 89@OugwSTS$T^B= wxk]?J֤,\\fqP֚$b~Kho-Vq*h~o],,N㧲?j?޷#.~Н翩Z3J{1[!G]㜜Fh>5?4[~[[ KVE:PR~Ug?T}+-"Y ?bљ㸤abcT+>s Ɔ P^Hסr5 LNxTڛ=٥v;X ?<~$;<yAt~ }\~0#m%l+PDh+I(kWƁF~mҶ^̏ \0?j=Ͱ F6Kڲ ΐ\`g6?~w;okwnI] MJPq Gx%>YO@~L鿡@yl @~ٓgտ:~hڤR?1C2~F=G#!OPFuOk'>KƚחjfToS i鑕ԅƺCHOھL,2ZY=Mp$~}Z>L0Z\&?/ﲿ)3g&So ઓ_eϟg/G @ɞS) ͻ;Q4t<3 ! ݧ% &|Hn.oE~9TݏoߧFF| J~= L\^'a |hy~*mhJ`N#@+:gH>sssIC-(ᇏ3]1δ>%zQFU ~Xf|a ?%MiDÏR~V]35)?>,>|xWJVuF?3'|sff@ᇴ6cŇ37+ڋZ ~2b|U_H͐\1ʙ?PzbBV7|XXՁiC>|QZGYAE*p;?b3@u? >g!@IT3 Iё> T3@)Ys??[g@/|(53qn =3b ۿ7&~jp/( 5 )t5#tg~"='PT ^8\Iin0A.|&3fٹa hRZq3 !~Kq~JgTi\w*K|=n>@K0{xeba 㲞Ա}A~2\Uc*(h,o2g@01j+g}a RyƏd_ΦYr.q\]Үu*㟎?z2x۪dy:t uKK>U?*H3~>~jan') @I8ʘ"( PUh%*S'|$)@zHR9;4?ExWnH ӕ$NbDm፞->61k^\Pl5k^Īo O4wfibT *͘ j *@N|BC/B`U3o"?w(xLP1gaY`4Zm vb'I |@>\>$ay<(v(cއ0"-vY`Go1iQ[uiDӦhkPfoHH | /u|1 O| #I x5&I FjIs:'z "|b'b8.[Oy3 >6Plr9|XqMThmc!MEͷ@EĄ!|"L ?%[rs#WĆOރZ<tX.9<4}D1?2NNǰO[tzbiJ XZ^~S(e N@q ~% q)3>5S=)-~ h4@#>I@:=NKbKyb'.~ԃ;OT|d/'1Q>PkD~6Ot09Aif*M9rHMPnU\xV2K JnD1PfN<6|R? xMPZC ﲷz~6 PR01o UBZEIPJ2!AtKt3R7D׀g ?sG)1%G8x4ЂȧaFcGh|KA,~vvnrxhq|r 1?~~d0?+}t ~ƚ]ϑ VAY mYi^C9FOyOD&hoGx"OEcNإYF"hQw HLAm FR懾 頄֒xF[} G;Mx(c9bh ^k;@8D"(أ I'%ѹV1i= } ^^h9c^t?cx8?ۯ|᪬ǏLZΘt ;\)V[h9c42XA~@2sA{Ǭ/q-gLZ+_^7ď6eԚw/ku^H|NZ91ij|?ܟ 0ZyXd[rƤO'G7?V5͟Dn.2/nι:/#?[*s]@1&=[/9ǛDn. ~Ps{_k7oZcLz >~rБ,7'\ E.u-RTCzћ<7PYIכ?N].zs]{Xoj' Ř|9Q^ zsQ%XOЛHK>^Ơ9A5omњRn(E.$%}NcЉ zsqT39GN!J!O>~qEm|a5%|i pşDo..azsjVxoÔh9њ}A~,xmu䝿+;-?IǛx?'\<}a >/uoxQÔH~M 4%<5?Uٛ 6Yu634ǓDk.jX:'N'=Nc0~|9A梃N 7?VʵHD~@xs^Hd/(Cҧ34ǛDn.t^L\c%gr~Ï71? rs&sFNzT:A.s[c'*WOfiN% nU֔txMz?F'-~Huݒ3r~ȓ>GqBت )97Q2?=B|IǏ(r k{hkUd~9ϔjB #_NjmcRmm0ŸCI ǿmru\{9?B6Be ?'bqgǠ{艒4T)X;,g 5@|eG ?Z;R6~iZ~cf k8i~|(uti~F+4P 82^C8]Ө'6@[Y~h-O2zSsL5og49 ~p~jPl&k+qbV;R% u.]d!i~'JiH>VsCƯ"V hω(cga ?s:͍#2?`?h+۫ۿ^?GR~TWPsW|r盟D*S0z :?=ŁGMI?/ʎMSǷ˺y\R3jX(?==( V? zV|~vyߣ[K4>î0>X<: ~>}it?;zA))W98/z^crǏtWkK 㳘??>_!?WeJ>^_sSBv?Fϻ_+ϻ߿~HZa.@<Hbyï_aӧ;g~VFhw~:?HڻɞgtٟNgwAI?G{~yO7 >7{ԏeevO{7( Sݹi|b5wm_Zsjhn?ϿV? ]E)?N4>տg1?,HX+㟔P}5=?<_^e(y.X!?5=*/?e|bch9X??c͏3F~XY8nDHide$/ay2>M~h,mO~S\ -EF#Wm^ G~G~D&?"" ˴~B:Vv$uJ;J\j⋟y3WM:wiz2p+ML~3si Vh TV5cX ͰjA t-+p[\7 Xk43p *;"%14Jx:N3kJtz=ʢDT ]qjYywO4ϭ{' wbhN)y~?z\bv&BwB`R mYa~;]t;z4l8{#K<8/Qw^QFn[OPM8v68((~P|7ovpo=隰1\7\԰뱮<UFpw?[u4ݎLgD.9Ȁ<'^xAK.&F(_EW~DO&?ɗT,º%2ϨCR~8^+B?:_ww~~dn  # A"b:p8B`ye T\Cpnp8B`ye T\CPNG  IHDR<sRGBoIDATx^?Ǖ{xP6L:1@df ځT +@dcv Lҁ]`GoQ0@48 Cπ5SnUuuUu1$f:uwoTu;    (5hF#nko_n߽mU@@*Up@ $:7'd3 Y @dŏA &t_ur'_42@D:4K G?;F L'3!,@eVsr ]{a&Mbճ}P գ#̢)-,UN4 $8=Q 0Q0Ð;S.@,uھdBBPW1JSZUG@:Mȝa @ 3c#\kg62@ ( @@`|U$Y*3iz6B;٢Ap 1;HL SGd+1(;PKɬ1'h8sܙPUA@ ?7#&f,E$wsx0;^UG}Z !FAJ&uԞl~w/L{G>GFgn6 xj_}+J?"oz #:{/Hs@ xjn#aw ؃@`")_&H<ë1zHbet;5|jlb~$_؋,@ ;W~ʏ?1OiU:$h~. ,2:.л݆  0{?ma?7+bN+:[25CB~asݛ$C ʃ@<Dbs 3\:axֿa!z)!z:1l|L҇v2l\* $qH\9B3\o% vEWxE7#v /ᷚY{{ 0>,ZCgoIMyK?PىY$gt>㊇^)CB@A/=6Rap&t((* ]n]k~וᷝޮu}@J޾v9MӜ׵߼uPJ#3:LʼWw_N+k7"]=KC1ܴ8_3{tܺ?$bHK*L9A dС 03A:dBg"FT/p}8ue~-QH@mܰ:Lp"IHxlb2 0iF t0LP tJVZV$c:CU~#C 6kQpc#t*0C@@ !ZNJ;}t\S:G<?Äi&w;$wٰg-yA@`H߿;lgd5:[o>yuWAwCȝUHo+ÌBE- wyRcU 8ozc 2ѡ*k+B RCI'ݢE?~p@cqO :xG)t-9ut9rugduT:I:n}y4x^'l{a!#$% :T:9aNxE5XaHx Mu5]鱻9zEE%K`VT;U1/%674jT8\P^ٟ٫xouH!}~fvP^ujH5kO؊7G_:jE 2E9dHHY(AQ }9= ]4Q[sVt776:??NB^qQȢ*vl\ 2^X.vPӒ'}2oШ'FzkK[ኇ < x7o!c˺r֑ފdb ?ُ-JZGyik uI:IFarݐewF>K>R;R^B1uʡwo\h ),@ZYnyLeG:RBh{Yc=~K1|4|[=[s[@@Lg]ZCro;tuJ=Ash pw36(I` @uV#SH~uw+TRߒ1GGp" F1 kϚ JZG7*D#" +1]TdGL#d-u ԯPƎMy_v  kN;`~ȇnL%>^$ ڮj4w>@+Bw[S=DN d%a0Mx9"\^^5CeWa% Z!5 GL iF8H2vJ2KmZjfsG< C62@ANy a&(ԯ欉{\]{->]1ζzEԧ!A"MJ_+D /rѣGR(%=OY#՝ Z'O;ȝV@40zEzeRlbsOb6a)펍qiPQMz {TyhJPՑ`sXlJ?`pھ6mV%Ln̑+ӑ,T׉&wl[-~wdwM@s3+b&Qmxv2%T:-x>C3Vtбɢ_u˛IuS( yay@hK4&wr K^ ;t9N%g)=SeҾzv>HB5n٢hJ24KeSykqqxNV)jhs{9ƭMSW%$w!j2n;o.5uH*Qh.s!^+]ka-СtΉ9O`A L%*ZG5O HQ- 7Չ-}Fmx=zwѡ{O[1u10 ƭX .٬DT^bTa1fdȴ(-=&e.ѡ?)ǃQOcŨO 0#Mka$t:uSi~vᣇ35hkT(<&A9FZ:M˝СyV1 m`yE\_zQ!wr;Z  %1q]ipޓi9-!MCet6KQ#_~SN6A@@7@Y?3:fnrg8'Q#'(r9쇎[td>MepaqN&tGOHz%;N'Ϭ ckV.ӛyq[qhNZb;ΡCBF6su'6IaN+gv~@& {$'5t#03I"U> ykBF3Y  _PIMu#wV^.>5u9Z' f4J@:M#@cJvwO/G^'Ol*orV:Uy~J:3Č8JwV&Ršhl lޠU,wRms;(wyJHaX>]ʼn,Hj8v!2Nmk_hV":5˝BDF}2#Ey25 SX@8s^^T+w\G94b wuZj})>DU8q1.`"!nD] !6056>̔:3 |nN@uQgl8i̹';#$ oR1L:"LQ)<@cY-(+0e7 Q @@5k4 ⎭p,YxlgjI>]u\XC/-v Щ-b5 5G`15A@uG;I505 *@)88-M/l*AL2- l@@ h_;&Ճ♄A$H} upFåA? [p@mN۰!7PٴlB]BGuErgx@5e'IQ@< @x[Vܙ0(MAg"J,Pp NҐ;!(O[0a"@ v&V @ق(8;@0b#T3hgd w±j SZS :חrێoC^'Bpډ5Ixpp' 5B ErNa0{+ gKvbӋ~Ԇ*zs@ hh!w cXI"8]ق$=d`AXQ,k:(My 3;1)ggRa0.6Z$6ANRUOpN0zC;0be& 3iKhC%Rͩ %7S%E*XmNpBg(+6 Wz OH>=C"Ĺ0PLӨ' I|a݊ wLUǑ4m0Q/` R )|Z3W (@D 5Z5G/jŻiS#pB)_wìfuId-I)dw# r<]f`The^}—a"h`( ;k; @LgXg245)0@XaBtuұ^ii!ӭ?뫐;B2@$\tv.h~:b8A0ӽA_6/hLBWɫ1A@GZ';KQ5~ œ9/⍁?h%:Es)tw݅)!<@Srd\%|VLu2?'AVY8>+— t,;g fL|/Cydx{/ѫ{1xZe,q|xB+1)0u47pgEu$t6H,~wLfyrV _Mak6^6#SL̆,t^[)WNeQ< pqg;:vҔ!gnާ'{O%{I&VqV ˓kYc9S*ˠX&:5*w^w;qCX یIyՙ1I]/gIP*c ku"6cJA/n^_.O&sEmN]=˓g4fB/۱ !CT]wС%;t@xY ߳sWnlcgIۺ)p(=:.}@FǚjYq)![T})E@DlA3\8@:jE>8:/[*ZT2 E&D q`u nhEΝ/>t 2E^ors`o#0*NQbF`{g%-l~;7uv^٤vɦu t;F`T 0^#hQ3P܉͍'U|9NΠfl+ubqmz0O?hvk. ms[Vݑ|t`Re\lRk2z]鐱u{TpC-SKGZ'kmKZH)VBY ykp֘ݸn>&Z'g~[@1:@pZ b#etbiTi!0]0ʋ]ぅ{mbuSlYj Cͅ@7&E`5vIךwȖ9g& 38dMV( 4G:JSw^g0гӧYEm0XjiOՑ]n..?R_\ky ~6 ?vސGF42 7|B'^[xӮʈ17rPiFIŜШK(&hWI }RgB{6( IKE ".65!fE$rZ.*pدM6,%)/ r$  P*qJ6N? G;P[C4zcVgsBH)ͱp*lo6WɸsXz]5S%uOKwUZa@+MXbޤD88BWx@^iMX[ku̖x2H11+64JNӡ.sI`tRG%` nMjv0L!, u7$.]\7x_TR'yv50*vpNh"ޟDpB'<6,ğEd_qCJ8ы"x/pl6G,eU`B}`K_'!7K=(V&U8΄;ͅpDjyacD-Ayhn}IR`ޯNWb /* TAn/⏋sLl~Irvv'`GPv@uBkQr.)e[ӨN E1XG[0ujᄎk9蝬i##ItqlK;~C9,σ P( p}ϓo;xf> 3wȠu:dxp놌: (nk}y2h<>z# Vm2:Ģd1ϋW{_8p@! :MIWg4)O样 `x_83l{ ax԰㶬Ļh]<KpYC^bWߺ+Xh[ϷN+:"<'ft-!sYJ;I9j3n;d:35RgG FG\!,&y ™4LhL 2hq zxӽo}tEv{ȖrONq٥"q SpANF73˰?c צţ!H߿;lgd>:]W֛Owwsr'xTkM9$0?NZgJX'ZM֙7Poo~դA'N|iOܠo,Ϊn˚UG;6X`QIS=<><>u @ ܫe^du _ܸ8u%WGŵy/?^:9aN1&IOđw^Z'6M͸z%Q/.ygl'yX„v˞E?x벌;(st:Nm9{.G  @`|D P09*nD/JRt/*.tDj=cF<׉8HpR pG.Du<|21D g=)(r<|7֐I:pFkxMƠu0 YԉJOXsTa7dx uqUN| &߾=xV3ClH/d8, )^GY7vF3$Bp{kx"GTu]#uaf* Z\ 6vlXBe{1bH3x,*, 'la3S\{Ky zOY-v}MALZ|&n$b"T^ex OHI#1wªh_fņ$nJꍻdS;2F;'t3`̐x_8:K;dEz.ߩ).uU|PyvlIuƵeDOb\HDF]f7j=!t fZ'94Xtkԉ|G2%2M؟bGjg$!œ;NBskwr)>TÓ4ĆZUPGl _nPp\ԩ#N^*Y-v:Cj;56=ΨM"`P<. yBXܛI]5šLO\^T5zrѱڐ"PF\t̊CnNuW<KSĤD 53^_iee o^ı2uV% TcH8^TK򼀹 EFQ{Σ_Q|<* 63!CB ; p VujR>_ܲ6^d#06Ѱ:;nLܡ?< J$QŖV6IC=1!b&u,QPi!3@4?tUhYVNۈbo$_,Mq&Wzh(Q -;> @B99,òFo5!N}4$1$١U!!]]Ѳ/dsbߨeI^L˓;)1$ffs=YBQ+Y[8jNj2Lfy ySimf^)FEj=W ~nj=4End0آ}vz@ɽY.1L(V1hbuBG`3H+uXE7nnT%uߦˬ!smz2 P3|z?r.Dt!֡[:y`t$L7:FjheXCjƾ/)EF}]J)&h6žؘT+2dPN$ubm.4MCCcy\\kډ^pN^hݒ@5:./iN;]8RQ9X3)@\ :Qھ  -N#㛄NʯzʝU(wid yY@s[eB{;%Nq̠yTqCHTl\@dy^ :7Sʑ)hNc|)tw݅;թI OPE| ܷԫ-,(틶9t;Z'x+ڊ!,N*G;*a M趍`&@cYu{]GewP9b wj-ͷ-)a)O~C#ƲNUEk?- .oH5+YP f R1ɐo| IKkN4w?pZF/޾{{սC5.aK{Cg9}އ+ ԩu0K0+HZǠlޚ>.[pf\rN :7 ^CسSR#t>^XNB/qBl<,yFG QU6!tflt5'hkS9L>Pa8@ 0ajAcܩp퀡u&DEШ⇶IaZ5*&%}9'i*KAU@`>ubr 1&J0?5ܩ)ZN!-qʑR)bcj0ҟ.+*1J=#rtAqd&0cC:U6³>NI5=㔰a=|ǍJ qQY}ֱqTy>(m}C6,ͬ,.@u rXXf̣BgًIf\I]EZg|8*OL\{T]ȝ1  0NZGaNpLkW|ᯈ{(- QH^y47>.;m7x A@ PK,'3{aƪ GtYCp1v L#2[iz=Dr3o܎|A(UEbt*֩P95EB_]\ꌺi80}H8#CI ֡#))C<5L ܑ$՝gUO2ԖyGڨL{Mh@0S:#Ԝu.qRE .2/DR'9ˀRFH#vJI@;w,]KĴZ`O1kOeCV[F4+MIM\͟a Xu,LW *'kT|fF+fAXEʊi!q.iPL'E㣃ϩ5HBiBQe/wFgml&+%Z\;/UlLju鳜Bʃ Ql63sB;j)x^^꙯HxTLH`QB_b5Xr.T %H /VU=D7!:w:Q ZR;?4 A |V> Obe3e5>Kg<))+ #*LD&;|VO0WDdYuKū㾳Xt}+B38kM^)FAN Vn`*0P+HzcJ`ֱO<'lS@\8lw!zi_G hj&ikZ;]8$@B[zW!wg>GG$uRF; A ֑č?T):{N`>+k 2Zr66ˍ)C%_WZhߖBr'i!wm I_r7@]bg}X˃l~S ?׷62P7 йB9>{;_-@ęY$Z`9ئjo]}e:/~~7wu,e/& { r'SX꽠M D 4 n0MS.]Ĭ,_XRG|AOBݮ:";Gs u8ZCST#a/Z݄ 6"t^ZH Z@1N._phi1?^L\4GTLF@:4oEBgn,~ wEBmd/67+ 0L`z2K{WM]a[?zGXSFd񹍋E_aN`VL"WmYRq>L"d6;ΩyUp!B'{3:N :HC' /޻|Vp2݆-OG K`Q%)ӏ2f?8&臎LP:/o>'lAȝŤUJh+VLb)iK MZCrߨzC\t^LН:qc)Bh@O_'q2˖K?by [#SW Y="@̃óB:'*^$uW6lRE&~y _Cʆ97KB:gaѤ2:+6Pc搔0>4B d^gS6ñr9 GJPm3:$t8zC+CU܎0:X&L&@wK6xW}X*)@;ãsk)q8."'xH?~+:VyTi"L/t؆? ~&V.=|0 FEɋ:P98'UD5 9Q9\p#u΋OBxh4BlE7[S (mC+B>ҋ"Ã懐;vQxbV6~Z$Auz:")1 zsX/F^宫*:=H3~b)])RH D48ZgD0WS5I 984WOh<ѹ/n<&P ǭ#u VK[-H D48x_ I iLrG_IF<ίwXuk.=o,[Qi H&(qLNH#wr:tw]ݼM+β? 3 MkAc*C"iZ e'\ $˝8dӚu/J̴x< Q!iZI{ &sz. %|D'َɢmh}tw6ywx.13G0!쐡/NzjN;pU /-$y~%pM%kI46+)! AQbTXJhaD)QG$YK 3m86G`u>=M4+zbN@xDM[e0bAt('agr'B$EH&e[$$%eCZgԬZjљ,( chsce;鐉ET9M)QPH?Rܠ*I37 rsj/ ZgH$& 00(y U1LiRasH?Rr/A:_ b,dVF ZDo ɦP6E0a1o*dS0GbK$bF@$RU9B$65(YVϨŰ'` @@ ޺T/f1$V#WT35i@SZg4"zXÔ8e4PuB]b rࣵ2 |2y ^5utP--!Ө0; $7͂V0dq$ 'ō@@&PA.hi&wF/ÍMi|M)$Pb52U-h@Sk"M$Ȏyk'M+dfYJR?]w%̳HbAt  0^bX֙0 BV5Yh!Z 4bԭB81:KB\FBp 5?'Pfty-o2r< `I ۺ%"s1h a$01 x .t8/("*@v݁֙@6NQdtmߜJ%0%:S.ESF9Fz@ :mp)8\RZA8]yF Һyᲆ4BŮu8,p@rL %3q2h ƸybFQ76Iܾ{u&T$\.q[#ځ)$p$35;S ~Qp>&YG^d]Sx~vᣇE3 @9ke5(:xpzٿ7w{lt{q]\:!wtaX@a4uB I &p[gbB#CUV::& IuI`ħpVHCœݫ%|Ds'<ڿO(c?t8_2C@۴[KF(a4!ko_ _~ wF*nίwX0h*3m^G}ќ )ǓH!։7 .L#@yg~fq+LWPw,aNТd, ㉥îŠu\9"gdP6ZLWxWs<$t(to7⁼Nّw pY3a[)Εɔ^BD+Iͤ"@g-JpųG5uR J{rQ}g:NJK"!&#nxxЯiC^x—6brwM0qw/-ǓH1։v,&"hoXGH;#uvw  N@x`haL~mntg_{gisk*!v!xv6,S; v*7p}ϓo+iĬVk}^wKLֈL\pؔ U<"FA%j d݃֙< 3 ]޴2:\,/o76 w }Ş+ .W̮F22ZU먙ޢ/㢇[ PDzF?|PRG\CYyBУ-%VaҖ7: o F $P(ʏN.}x{W}ښ'8% Ih5tr[ 4~TQX5'P֩IyaWi ׌[#x橴p/UX[iVwr A$NqČNe& >*R&U8yC J+>,gA"PIhN ޙO6vFVѡDy?w`g>z&) @J%PIhRǸ_r3kFgͧ;9n~whZdH,ƙozc U9^[MBizjRs" QSE:g~?f鮫T::Cǭ۩n Hl6-zw$g tEyxF߼da/CyUܜ_d񡽐ruX}C Al@P* ubWx~~%uN_etAy#):K7ݑ$e?@B,h< [1r*>~27/:p@#Ӫdrn+?m2:$(to7⁼Nyі=:f9btLm+~/Zt lP@(:HfCg-JpųG?GrM?6,Pݡd ZC/Z6*U8loP`0Xʰ&]0n⊇wF@^؏jU[h6UGkmaᡶL!oZ>kK Z3捕G}M+Q9igd]>Ub؇ZGL~0wF5tc٨*ݠu MZ'Rxu"MgF{g|6ǣ}v:2OZRI@ 93$n saLRgjk4)u< @` vBUq]-s C,<&ɲ_~gwT# )!;mFCj *܆֩Dazx#[o;g~ۯݡO/'4 TFUC[s tj|C Ѡmhʊ&g6/X`i!+Y"O MYN!y1Q@ b1:  R>CPJMRfčڮD %ڟ8ޠxW<!c)600Rj >7 HEb$:zcM%.rPS@}@fH. t?縁֙g5O#D7fL3W*̾jUkסuj j! nlaa3kf kaU)*pƓxC5ӷAN@`(CSZ= vRۼuڎ{3Ǩϕk؜R2 S[b%)! !<, A ~ªg 6fFM1 F \SBgʙωާZ' `r#07cG &'E<+wFLyX3 4$0$/-銘@f~#R/wxV# ,[Y֬Ξ" h= `@Ld~Fu3Ge)+%0);Yn9"G`( ֩&Tp46,MATsRl_uFZ )>@yONhlN})G0(  u``wEx.CW?+hMTL^u:)J@hL@+ 2h HG%<ڞ"/:7Z3:LV!֙y@uڏ1z  PgDZO@`^6ߟW(&Z'MYyv̮&ӭ?뫐;P@`hIPl@H wlK@#^o\=Bp521[$Ӆ: ""!eXLZubjLPhG{q֩L-0+_\)I[4cEq?u Z_-db `ⳓtg?b-'R |aN$0 S %r;@s5СC\Cf}{_OA='yjq siu U/oѕrX;gum4k926M+th@?2:h&~HBWnNj߱Kwܡn'# .qmsGH,@^gl}(/SСqf+6{EJu12 ?cwRÃ懗>z8 ~ϣ hq._a?b sX-12gw)R#څÃ5Uܜ_?[4?@y~` 3Y\ٰ^cKvo[:.q+DѣG"s*&O;OQ@@C@#w(C7om~P^Z5s9~e'ORG;^YO& 6z?JCB@;Bg!q"mU묭|?Rz.#bE$!Nh Y}z醼N˜TcZg)q8."FaYW.u' st/.˓Tӧ~^_q *lX;gs /K_יpiF뜨.qxP#zq[J8_t1 /%YZg2;!@ʗ3Tq(K^nJmh^*(wH > rpIH*hETx77:.S*ڑn2Й(j@T`HpNABGr1*S 3 msq u{wujHQD '.wlTe3 rxAJhߵnu\ٖar10'_8q… aAaڀ@똢ԜquN'\(  _ܸHkt! +   d&  A@@*$W A*&@_ WusrC/fBZg&F7`<]M0 }>F몙 u5?.zj0GZ1'pZ祏omd_lap1#TZW60B%?vu*KU+f;b-X<=^ńdMT8Q(TiF##@#\$/Rxdz'uHqh,G& z+}Nf)\8ƸMɎ6Πl $L| Z' L+$U+mW睥?3цM?Q  (R\CBP  C  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~                           ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~                            ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~                            ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~                            ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~                            ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~        !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;bmfghijklRoot Entry FPFd@Data %WordDocument#ObjectPool FPF_1268415484 F F FOle 1TableeCompObjp   FMicrosoft Office Wordova slika MSWordDocWord.Picture.89qOh+'0  0 < H T`hpx1Cindori i8@8 NormalCJ_HaJmHsHtH6A@6 Zadani font odlomka  @Vl,b$1IU-yMFMS. 5 @n(  6   AB S  ?.>t@ @UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"1 F F!"r02MFMFObjInfo ObjectPool F FOlePres000 9WordDocument_      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~R39  * &WordMicrosoft Word  / c"System 0-@Times New Romanww0-  2 c/ o-&d1 * C 0 c(8caccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccaccaccaccaccaccaccacQRQRQRQRQRqsQRqsQRQRQRQRqsQRQRQRQRqsQRqsQRqsQRqsqsqsqsqsqsQRqsQRQRQRQRQRQRqsqsqsqsqsqsqsqsqsqsqsQRQqqQQRQRQRQRQRqs101QqqqQqsQR101QqqqQQRQRQRQRQRqs101QqqqQqsQR101QqqQqQQRQRQRQRQRqs101QqqQQqQqsQR101QqqQ1QqQ101QqqQQQqQqs101QqQQqQqsqsqsqsqsqs101QqQQQqQqQQqQQ1qQqQQqq1Q1QqqQcaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccacQqQQQQ1QqQcaccaccacQqqQ1QqQcac9<99<99<99<99<99<99<99<99<99<99<99<99<99<99<99<99<99<99<99<9caccacQqqQQQqQcac9<99<9IsIsJJJJIsIscaccacQqQQQqQcac9<99<9IsIsJJJJIsIscaccacQqQQqqQcac9<9JJ9<9IsikIsJJJJIsIscaccacQqQQQqqQcac9<9JJ9<99<99<99<9ik9<9JJJJIsIscaccacQqQqqQcac9<9JJJJIsik9<9Is9<9IsIscaccacQqqqQcac9<9JJJJIsikIs9<99<99<9IsIscaccacQqQqqQcac9<9JJJJIsIs9<9IsIscaccacQqqqQcac9<9JJJJIsIsJJ9<99<9IsIscaccacQqqqQcac9<9JJJJ9<9IsikIs9<99<99<9JJ9<9ikikIscaccacQqqQcac9<99<99<99<99<9ik9<99<99<9Is9<99<99<9caccacQqQcac9<99<9Isik9<9Isέ9<9ikikIscaccacQcac9<9IsikIs9<9IsIscaccaccac9<9IsIsέ9<9caccaccac9<9IsIsIsIs9<9caccaccac!!caccaccac!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccaccaccaccaccaccaccacUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUޔUUUUUUUUUUUUUUUޔUUUUUUUUU޵UUޔޭޔRURRURRURRURRURޔRURRURRURޔޔRURRURޔRURRURޔRURRURRURRURRURRURޔcaccac9<9RURRURRURRURRURRURRURRURRURRUR9<99<9!$!!$!qsQRQRQRQRQRQRQRQRQRqsQR  caccacqsQRqsqsQRQRQRQRQR ki   caccacqsQRqsQR kikicaccaccacqsqsqsqsqsqsQRQRQRQRQRQRQRQRQRqsQRkicaccaccacQRQRQRQRQRqsQR  caccacqsQRqsqsqsqsqscaccaccaccacqsQRqsqsQRQRQRQRQR ki   caccacqsQR caccaccacQRQRQRQRQRqs101qsQR kikicaccaccacqsqsqsqsqs caccaccacqsQR101qsQRkicaccaccacQRQRQRQRQRcaccac QRQRQRQRQRqs101qsqsqsqsqscaccaccaccacqsQR caccacqsQR101 caccaccacQRQRQRQRQRqs101cac caccacQRQRQRQRQRqs101 caccaccacqsQR101 cac caccacqsQR101caccac QRQRQRQRQRqs101 cacRURcaccac101 caccacqsQR101cacRURcaccacqs101cac caccacQRQRQRQRQRqs101RURcaccacqsqsqsqsqsqs101 cac caccacqsQR101RURcaccaccac cacRURcaccac101RURcaccaccaccacRURcaccacqs101RURcaccaccacRURcaccacqsqsqsqsqsqs101RURcaccacRURcaccaccacRURcaccacRURcaccaccacRURcacRURcaccaccacRURcacRURcaccacRURRURcaccacRURRURcacRURcacRURRURcaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccac9<99<99<99<99<99<99<99<99<99<99<99<99<99<99<99<99<99<99<99<9caccaccaccaccaccac9<99<9IsIsJJJJIsIscaccaccaccaccaccac9<99<9IsIsJJJJIsIscaccaccaccaccaccac9<9JJ9<9IsikIsJJJJIsIscaccaccaccaccaccac9<9JJ9<99<99<99<9ik9<9JJJJIsIscaccaccaccaccaccac9<9JJJJIsik9<9Is9<9IsIscaccaccaccaccaccac9<9JJJJIsikIs9<99<99<9IsIscaccaccaccaccaccac9<9JJJJIsIs9<9IsIscaccaccaccaccaccac9<9JJJJIsIsJJ9<99<9IsIscaccaccaccaccaccac9<9JJJJ9<9IsikIs9<99<99<9JJ9<9ikikIscaccaccaccaccaccac9<99<99<99<99<9ik9<99<99<9Is9<99<99<9caccaccaccaccaccac9<99<9Isik9<9Isέ9<9ikikIscaccaccaccaccaccac9<9IsikIs9<9IsIscaccaccaccaccaccac9<9IsIsέ9<9caccaccaccaccaccac9<9IsIsIsIs9<9caccaccaccaccaccac!!caccaccaccaccaccac!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccac!!caccaccaccaccaccac!!caccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccaccacUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUޔUUUUUUUUUUUUUUUޔUUUUUUUUU޵UUޔޭޔRURRURRURRURRURޔRURRURRURޔޔRURRURޔRURRURޔRURRURRURRURRURRURޔcaccac9<9RURRURRURRURRURRURRURRURRURRUR9<99<9!$!!$!&-M bjbj==_WWl iii}$ 2iG"iii}M}}}i}}i}}}}} @yуi }}0}s }} jCJUmHnHu,1hN N!""##$% nS1IU-yMFMPNG  IHDR1sRGB pHYseqүSWIDATx^=%us$kʤ#5`*@LP`2!d"3v)D8&,(80L&8 L4` hhl`=՛z뫻wbp_8w喙'ggg @N *)K ,U!@*(-eZZ%4 @~'߀@9%̷ @frUH-: @rUrT @RT k߸2@ 7Q?_/M= 0bjQ$Qm/ @`Y~ o?b'%S#`G@"s&w]u_W(€ 4M WQӻd~oQ  &=OQKzTAULoFBBLTK{N)S@F6)Yԓe:h^=4@؆HNdT]8Hl R@1E%lRO8H)i 6%#Mߨiv&WLZ9Q)˟?}4BDHq/0BftnIǭ#Zu;ԟҝiݹl \yUz^NB O`qz%`%rYٯ|r1$dEe(߷JVN 4(" PÕ\2+zW+R_M3%)& GPT^Qz `! L`jOK)ej/ZI"W3xgUwhCQEq]s;SPOU\ XM%q7yO-TZ?6@O;oɻTݙnNm/9X%sT޹7/ rO>5 J=fIօޙ6]/*69F_RwoONIή\ja@ @9%*K!GZ*dH+~3;" i-C!.RCCQYF/޹BWƌ b )rԬSR,C P*cZSiɄet~+C OE˰2tLB˴E7C$[ }RO @`(" @PT @ K bUnWԇ @죊 9Xb @6c HWTsqwQ \8**+^G־ew-@ JfM Z6C CBQdQ9!ߔ/*E٥T~+fs<. @(E`!G%JH=L}cI.bVE+W[ @؅R.VJLʩi2 @`ws9*35]%x~BT @V֢DUBG@ K`.Gr.B)3!@@Yׯ,OZ @FQzBy@ ^ ~%@ JV^r~!@.+]ܠS@ #ŠJ%HSQ @`{# @؝@IE]qv8#M{h1 TTMG @*(Q1rM>@)*r,>-rJGIM@@iElcN u`Ɯ\@`o8=#|30=->G5O^l;NT9 Kޑ ]p jrX؟Q< XUk&brZōA@'BQb8-=XsUu~m` @ Եԓ唤O?@(@P 4@@*SN%DUM@@!JW%7F*wJ%Fy@ `@Q1& @$p[ӻ $ E0oڵkÇ޾ b]`h)L@M(jN TWmR@ܑ9Uo@&hT: g=y"bc%F 0]| \T9DU܈AQtP:.A3|*zȠQKL(] Eӳjޕ(8^Ja)DDJ蹡K*"(XJa)4L@Ia*4(PRJa)@`e]3!*$eXq M:ɪQ<ڻf\3֏H(1 E<_jc t/LUÔ.̙-kNI{[{g'<; s9!D Z6W75UlVbGt]@N, է}A) b׾sC?G nfZ[ZuD{IJLqM+V7/ˊ*!<)-o:(pj 7~w4Tѽ.6k}],OE2̷~/"c͏mgQNZLTJ,w~Ql6OP:pU^#bݞJ(l}/7{n|o޷2ȩ_uURR٩o/ >RbA7iXe@HS\3W3qٌvׁ3n9̞ȩl)')OS~/)q]&y!?JM씼+OywbVc TE`1@Z&`%O)t%Gov 1QHȩᇢJFN}4ȩkRQ*5%+"]yʻ!/~4B gYF\ qj*Ҕ^sEU!QfESkBiSSDQTS)?%*%=8KLEbwWl2۳XkmVnuuDj}W7LZyJk '|WgտxE><6V$Yj9ʚ !00җJS )oȩu[?>%B굧_?ۏA@`k[-)u5vCQ+,]l:Re>R)?cM MKo3@&̋zw3,*j0 YݓDҝoԶg{F] G gEIK 2v>V!`Ժ2At@`  *L>z tS5MUQćdRuպOWT*9@Tb DM8JN=>_)9֘ʣ 7uU?C9T"~u:RU/c󙕀ƌz]fUJxş};o}ir;T 15fv*gblOQeC@5}D |z ) #ȸ8z1\@`W-?v>b>78}@WL~齎A Lp@ST@@@%g4F}׫Z/&sKqmh!e2O=H^_f$[CT'땻y@R'n{LH"24KT3j1> AU=' 0RMTBK3 7DZ4* DP` 0U&*K*ԃyHV 6pj~3v`b=<,YpUT@Cw+0똀8X GD7nEBJ_www0`K)́?rX8ݍI@i)SH>T U : 3.X vZ]u ]Q+: %@ay[U6@c[dvtE%FTu?qP Y`PQ⭼nއDU%AdUqċ pc I܅fKeርupX|Lu*N!V; (E݇ށ fr.t1.V$O\1!jՇST !U뱥 ;ޡbQ YaPqieȩϰSTH^"~UBJ` cR{vX 8F9mZ)*0L$2R'ȩ/)*$JCf!%@18>oOQFI@UE0H؇bEy@cBcle#X[`0u"j+^5X! fL04r*޸UQT!LdU2:*VN}fSTrO~W¶A$C>]Uq4$ Y`4ga0"@x`MT6*]!b@@O;HF U@NUvAQ;,@]X+XF95ʼnoa#p!;D(/1D0`0j jBO64PE= }}ʩH8HVH#g}QxCp5B  y*Ev Jʷʂl8E.8zkJ _?,?QAgz. oC95Ùo9IEŧZNȩB@0f ga0W%˷ʜפqH#J&XLFGł؇oQTaU4HeFdU&@`z=Uo QT( ̡@* җͪEڄu9%4gH SK2#BQ-! L@P[SGzo$gLGȩqJ!e viᛳS7(e pP2߈lEV5\c`AeU QKqc$> re̒q& >`4%UԂ !4/F H@fd. $T^C!ФB儜$`0y( %Tq b1n/T@j,:&0hb5Zԥ,%pbQlF cSTT;6yiѯ 鞭VS=,fkfCYM3/bZw@*T0 5C-нX'*3J"]S.k M 9ı+gıWO5BqmM*> F~1fkCx~"d"jSJ:GIIh(* PTFʻgu 䚮?G6*xRbIyF tLN 0EE؀ OtNxVfk@h讒PO;EY@qPTfFJYDT{TSj-4 p7wlkg[AU=bf?\s@L7*݄G!%aM2꺪jmPvT,a* "T2Pq`Ep B:GS{:LF!% ^ qET/1/}{;xG_w=JRjsm]zjȰ4z$&ȩnB9#)*~#=Npv7 Qecn |SkP oᬬM**TQr n~8`.`TT# !$B(UUFi)Aa;irST >ySqFc@SU TC)M**T$@*ԎŐS;vvҴ4\ z 'VsIU5G9Ust-* !V pm">"=PT-Tzb>zb1%# gEI@yBVj6'*! 1BȩGuv(\REK@HVE.t(m8  P#oo`Gl'Ea@7nQo.v'=P) ג46b4+ҷ*^X`IE?~]y*ʦZ0rj Y'uĪRr깏NBWU!YU0r,OZIASy1/SRk%}U5 jxM@fcT|"^PTF SZE)]~[OtlMh:k| p 1ddU DUl!KzVd S*G JF dW5LɸDN;+棆TcSVGED `GiB_#Me엒烏tO)v7w\[aᄍݜ&Lw\YkrTݜ8B 3;%]J\ӻ)SAdb*(39jVdD\i{TȩEC`/;GWfEt(N "p{sSם&ԅ̶WT|ן:c uD1󥜒Wg =1PT@@;3םr'G^xx++q,)F˱"goUN |ww_Pr*{؇ sc":Q{*@UgL0ԗm2NII)#K~9Ç\nCrTCqƘ MvT|QTHNnxKg>//i] e>=v`+U_߾8qRE(-UYV/Q}P}q#JCF"D$д'жb$4zDpOKVz]wFÁ%;(Y8A7ǓR73)!pv8Sɪ'b(.G2V#!e41嶩SXf02Wjjۣ96fYsmj_¡uP7w}l] `ԗ"Vtn[ 눙0kbwMJSnaݬUͯlyGS3[2 Yҍb;nueTMTTힴZn M=gxO~kIґ[2[ U}ͬʹ`O':h:o1o7^n_ _{L 4tDd2{wtwUӅu?ݩUSewoyLYhڬ4tf˦*[|;OMǮyljp'KiOl|Omo{Iz[Z'yKl`bo-!m rv~g:js pWOsu!A@&1QH>z=g߿7^ c>7'VB^IdMSM lmw}_zfF[QV%J#n-STGm^XfUS7T@(K@&߿yz4ه~o\dD氪Hy"/ @QЛr5>[YB@WR_?.48Cf%WmB͑63P1WoBk}ݎۦ<7ݯRHSf^zmԕޓ1d\yU9etkX%հq|%:%BS6,4{g}m'+ !˓Smnmk_bٮmLy1]Lw1]_׳TTZM%U#u)G,/%GAS_cCCv rR]Y>5fNhd}:=2S7 E0ejja"‹yv()u9FC[% SuJP%eZ?3y Z$SZ)fYT hg!9KB:l1+䦚tj¸7 ]x )(ԪyI,nI m&32aRokfѽ$dL5wwGBS9Kgar=bj#q_V'T1?2Q=>UUzYL#39Sñ>Nf4{}/e'4J;eDN}'z*+\/yQ25[L^3z]+jpJ&ȕ9UR}Vy+j1(fZSrmyv_V"UΓۺS.9|QPv xenR$VRt*m~םF,U6O9M^nvir*zBG-qz{nj8LֱiZQ~=-@l|)Hs[K%iVo}A~B!v kV!A<ZTEflXTTjIWt5]\@Q)(KELe#q&T%0t @@RZH7 EeQ_)siet*(Prg3Ee0;QTʓ@cؤ6g5QB(( @,rԬSRf0.S !tS:eQ=-Վ*I^aQ(̒yۏƒD:rޕNMm~KTr+BbWpKr0#HQr&eDQX)@`bCC'SS֤%CZ6ws92GUb)@ @JVQirJirO  "H!MEŅiu[7v'g.ƹC-5=4z@[QTmqz )nFBRSQn5;QHaXl@PTF ĦbB4YBA#D+EJdfQe\-*c@JQF!DLM=4,) ~>Q.2SSzRBZ*2"#;G^3L pIk0{{$q1Dʻ[&' *A)BBQu'\%PpT>b HCEHYIP- @HM-"!С'xx HԎSQ\W8 1 m.5%3o*CA}**o K~ TL@-KM~HZ؂@j KU@^tWSi*zTˬ*ni3}A`s**XCtKKw^Uc VQ o.UQC+}EW-"zVTC!b^[Ҏ~)Z TTV֋tN쪀  1-S"I&}ۇ?<,,8 h(9*S=TWm!ɪWOH@`EԏrG⭷o"z55IT'-B]{S{DTu0jqk 5bÎ6;"й*TU_\@ Y+1hc=+*BT3AHMaDi1EA tjб  LOE$U }NT SΎ=PQ)DU 0CT`CU42*H7E#U#x|@mk9@+E/Uc"03DUA KOѫ򿤠uS")'K*5SL"=~JEԔ˯w)vYXHM6T)9uxUcAJۿ89Y"]]]` ATEGPu)~~@TSM֡>+6"DN=&E#aK9 U;YQi~}JkO&WL gND9%8?@T3lgE%[΅odOzq}6ÿA'SSDjOE%{:^VcS^k{ Gi+rBJ"QU>ZדRovK@Q<8enkQe)ȩ7?Uå **IPXuƫN  l[iSR];>Ub/le;TTz~f<6")7_/}3B'w87kc䖲䬗s֋N7*ӻPyw^NF"ZJ,\5jfW8VTgGN5>4</^S׾qmR<-lo*(*i9&uP갥V+]*uO~ڙDUgrJ{vAեZc<&91⌗QG PXm-S*,%S\R_QGh!lC+ J+;V3z{qIN>yEe}k2eKȼrOp#;/XmZTIjJ/?zo";ƛ>DQu~yxT(pͲs*%UZT8jjSjW=rTԮVڮSG!Ej1PsT mT)eR 34͘ΧP[R֙zʴU?j2͍FEZɝo>k)w]i'Lhj !cRjjt38h14"i*+G KQTFW$Tܓ 0Vk&FWU]nɰa+r -/*c5[\/[%ﻁlh1eYQaW ) 9J.c5\NVNm*=|(bԌ"T¬3+QZbBݸS Ji0Jn+5)\NɬPqj!4|{MeetW^cZ)i]F3vd䇙)̋T0u 2VJH ; ufXyl*qTZIBHIu,S*;hmc*5EvjctIrQ@%᭻/ǂ&B_zh)VПMǓrj˱E3J*)$UJVB'B f5kH8]=w3ގIM, K RSd]%wSZvj]S[Y o;WxkHMm.V%ۅbHX)Z?IUZI% zQb3L`d+^8G՘;&l3dL&dDf+*B`tEIv;Ac* }ZۣM?guuUfeNowZ0Bغ욊%F xTT+@PHJN'w)/zf*c @@;PT K'<U#@@QuH'pUNU\iPTC' j @ôBT1< @ *:&$U #*Z$&U-!lJE)n:@BTU: PUu!m)D6@M.4M 3 x͞}z^Çr ,B.4A(4F@y~ϋȩ}ש#  vOS'._Eվ; TEEUU80fg>O2 M`yk? @EUCRȩJY#/&XTTq @m@Q'ܘrjct@u(# 3E@@Qa! WzB~cڥ, NE{/2 T$NCjH"=̓-P%68~yQO~j /Grot̼>@@Q1 pS>z ;tS?A@Q1 F'S~_}<˝G #b\ M@D*EN'7uxtu:* BD_hgqB֋N(ŭ&-=l UAąh* `@@QuD\ @`g9t@@PT @ؙj}%f66fN7  BE5HsӒ#`B UBj7 @ʱ Z3S>k7!RLn4I%EokϘ @ *u!DiqÓ\V= @@Q1 @@.U.AC c @Q> @@Q1 @@.U.AC c @Q> @@Q1 @@.U.AC c @Q> @@Q1 I୷o=7@}N K֋8*F HEb @`~ @ KEK @E Z. PUM@NZC3H2i8Uq_4 v@M]L/WnwO=x1c@Kjx:nGgztfI=fi\W!46ڈVBU!SSyUL)TPI#]ݣ`] *4"O@+n|+L((iV׵?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvyz{|}~ A? #" ?2,SK WZl5d"+q`!+SK WZl5d"9c/ Pis H+x};{&!)%PPJ!$^rOk`Lj n,C(dտ0bnM޵t]F/GG/W/G/gՕt﫣s;/N_:)ߺ;r~|ヤ9_ҷ^WҗO;>y?z}xۯ*@NSuxS/0aٴgICK)PGOMju7>TU/LN;Վ6kN5x؇E8 r' fC̩uiR8UuuBۡK۩p*_NE\i"*i;mT14S%_Ww,TOZt;o] mC5)gpBDfN%O%TSک{7:J;pZz}{#u,aͷJ:T;UoGNo]Q UVꦭJTjXBdŎQu@28΄B^}UOZu6=nSqq2TETRxu/N TZuzUS '"\D}ouSZU~s*1Pdj~ʞ],ӴR8BEUŋz KY@N'm+]]E6wuVOyV,Zd#fvZWQ{kVݿL@@NPq)xByjhUB*1SNu©NO>UxbV)݅]jJ TU:WONO~|^_2;lTO6hV au5ǚw}J TSUKTjr*'*fZ*{Kv*JT{w\ zک $cV nͩRJ,9Uͩrȵ*˩ UjGMNV%'Tb 9UaM>|TSe?bpɮJ!5꧕-NK@NT[z;+Vr IZŬ8ZFB%rz=. r*'iB TkjUrB%rVj^jxV1+BV(Tb :ULV=g+WOOo r*'{7+PxjUbB%r{~ZUSm><LK ޵YTGЪJ TY~-¯SA;xB@h{NUjxY[]KTb T㴊PA<9YqqP8S *BZY[]F@өⵊPA<9YKs1Gv"TOhUfSA ќ*U 66TJ  hxZگY]ԩN*B bk9nTbΩZE vgV3VWB1SkxGU!Sմz'N)@֩酵Ůq*1 O0%mߛ>PNũVhUkTj/eTTHR嵪jVNOY [:ZO5w:kTNQsvaVNT*9rNQ1j5Am;s*iV5 {oߜk9S<1~ {U*ކ9U +ƩpjuuiUQ k5%TCۛ|!rSkSůsxpe?kɣo̩`pY}>sʧz33T17+~[ƙSN5 @;Kx._4SeCi^ȩ7veĘEoT2z2tQid9Vtυꍇ#ЋV38ī^ȩol3)w~ԲSqL ؼA5:6T{+N/1'5OFeF]dK61=f{G4IN9ԜbNT,Ts u{{N}Q*;.\K&{p=kT`E݅rSI;*{jPK^,wF*bNx¸N5n9vG7sfT5Ȭ2+0??=8Awn vƸ@K &C92.oyjV)USqeFNũ(T1fHNũ*|o%KզGr7C9ч!4ceTRXRnO>z>QnSP%f-ͩjTPoeVCskKeTS؆PYTBh*lO|kUePSM/l@`60@ajSPժ˹1S"uً"ZU6-T19F"Jb:Ej*wW9AJ/(*;rZu McvK-*vSq*N8^(MCdTkkYƴS%TdO"f_9UIR4O4)6ZSi^$;!Z)B_զοZ%r*@/PؔgydTm6z#&TaMEbPժҔy/>*`{mlTGs*>v0MCqYjUզ"[US EK+GA3ѭU B/ ִ8TIr*S"jոH8^]ZSq*0+@*Z5ʩ89/àXG'hXTpE01.*)Necy*yȦ82gjQQT ˜VETj;i" PbG"iQn.(q*`y^@9@N%abSdJT| h:Zp*N٫"CS]>8 WSq*J8TN cr*N@ZWtSNũ”N8~෻ տT%T*Sq*xhhN)kKܴ Sm| _nJ /'hLӂTpDtFJNeςSA^TjV+YC4zKǰCp*&8T{_W UTSSA8Tpt0N*Ut[OZ签}\`󗼎qaSq*&[+$84͵f|iL"2u&\7MoeANũ l6?H4v#sDKP]wOŴ8k- r*NdS3= D *ھSe͞:ll-0ȩ8;$؛9uT:U^+S SA0ٝS MsSwMvSzWoַaTjT̸$Qv%kΔCons]8bE?Ka֭ MYT`Sgmʈ^N̡7e;@qq*{Ied;aS͵jT9``4$ bZ>s*&R!. SA0A5hHU58\TԱk@}tI3~ SA<O!Vр,A SIO8r@Nũ l'nU; TO$5;T \pc`i?$Td' NB P3W O6D*_K\']mT Uw8T* T|Z%S4b1j:$PU:% b 88p1S$OJ T ,bTpt/j/S$PUFׄ J%<p OJ TbSO.5@d[N@ 1#ރM˵SM)˟r:ԩ )S-3bv*k!+|۶ssᓵMRSRǩ8>Nꅽ8~᭘E8ĵk H4Shόé8G;ۣyr*N8^6Pt* ,| w,8*A }œJ`kN%+a.CT' ,T"G굻ON^/ɾOː©שNCxÚS ST/s 8US!@NUh/~|dߚV ST2N%ꭷ/NNf]USn8UTUV9T{?U?8솰SGE;Y^P*)T9S:TZyK[o/r*[So:,f>ک8BNUO8{\\Tvf5ԩbȩ8j^jRlPN]r*N>1]I Bũ8`hf~ϮTH圊SelΩ0&gP]c lΩ0WMu*B l~Ww**Nu 9Y/T *N~KqMh:x.Y9 Vjԟ sMLη,T2{ǝWP>|8ŒT $*$kHN8**vA1([8Tp*TS @6߈SNũ8SN_jUg8\N'.߃TvVkjunM\>SΩz5)0&Ʃ,p:Uwm.|)שk N/jmש&.p:Ux48UQS©F~ˈNũ;Ub"Tt@TTSq*8U߼Sq*NT pM:U>e1p*8TOU2K\ NիUj?1T ;UP.5jNuUՔvGPU>>Ti8USU=ʷ \YȡSyok6X;{Tt2{^uU4e-iv)P` >_)j N5e%kz:)Te;$sU)KFMUbK] #*]NUoZSݨ{!l0$۩—\;|N/iJJU/USuuJo5 9UPe5*T e EqP  # A"b4BE[Ѣ<.l3n3BE[Ѣ<.lPNG  IHDR F sBIT3 sRGB3IDATx^?-}wS@ ؝ՉFHB R.Bu$d@&TMLY@LEH$B*@S!X)PEрр?)R;?{\^;;ͽ={ν pUWWW5b ۯ @4 4ƍBN' @$ @(a|[_,0>M @<Gň|h"}< A @EL֓}lX^N @@&| $-! .5l<(^lAA->6 p|b E9>%6)=yep5dg ! @  #UEYr]cg|?F @R9[i>)dF %  pHqt"](rp㗟f @`e9y˗JV͒}mC\P`wwCZH JDw𶄟*Bp$Nk>^1Ohq"w~_Bm'CT!*ŬoBN8@/2v|WCg`3k{|?OʼnxηW,bx7}ݪǯshfܼ_7c IP@a" D|;bOW,bg>~?64!Q Wɿw'g|$| xW|{M] Ջܼ?{g_ʗD||K/Кk~lOHB^]x3nX^h 0鵔MAHnS"Ca5ޏBX|&BOSf .R\S!(|?/p<xY7< #O|c+ ["͉-ir,1N2=1;nw^&y t)_}a~&䉐?H\3|4"169ciWXpc3@.R<߉!'?~'|cD\}+$>w! @>uTx/z1!,]y"/B1gGnڠYb= <~:CD/ӫ9Ox̞猱w+]H8UI"sᲈWyt#ac*%R8>M$ )R+>-!I|3_ ~T0dR̓E'L$ )KI+>•$gx"O'ps0Uuca}$!й@"^wK|>Bõx)6#U"EX6Åx:] 2>!Lj@EtK.|>)L('@- nk}ŗJK{囅 %/?7wyoF i:zNJ'HZ-O!' @""0O @`DJqVޣM:}tj78(R/ Aڽ>،@ݞby50Ҹ[^>eR,֬R{fDRi{瘐$p"E-OWnK Zw;}$=xҿΣĎ ?e><MzdЁxޫq@ ಳԽmOB#@>jȿ 4cL;y w:Uwǀslyz]Gwu흝5R7+iH'7_(d.ے@<->,[Zwf;ˌcم#Ł<+ W;mJئO|j#J?;"voHƣ(ivF'g6D#E|>5|Qt龵}k&bi;nat,"*"HUƳGQyVfA`H1Em+ sn? @`1b1J  @Dou>U@M`AIbALMhV@ht:Nj)j @fDfK @&j hV@ht:Nj)j @fDfK @&j hV@ht:Nj)j @fDfK @&j hV@ht:Nj)j @fDfK @&j hV@ht:Nj)j @fDfK @&j hVJat$iQ bXA}&MXm бHq @pd @)@ R @" @D sX@@XQ @Ha @  j) @`bDM @"9@, R,  @@0 @%5AX0 @D5Aۏ~k V$Ф 4u}$N pf'@}=:ei".e@+g:-E vv$;ی:7k$eC]@BGD ; AH|}|q0]:,(ǂ"Ѐ@,?kyf>o !m "8IjH`"Ŧkp {-x3sy 7ltU Hq=M#¤ q} KT~4s%;VՍW  @z՗H  @@ V)Z>\ nYytRV @'j+8Hq6Z  @Dm @l"h5Lz)z @ g0I@J& RV @'j+8Hq6Z  @Dm @l"h5Lz)z @ g0I@J& RV @'j+8Hq6Z  @Dm @l"h5L`WWwя-6e)/Vp(M. RL7 0)L NطaThT@hpMrӎ=uiۚZDZ*Z/HXhM$$>;T OXtv"EU7f H8 !PPMZFI*#KPwL)./XV@XSk:ؗ*&"i@, R, ] $,Qt=! _9XP@XSSzȗ%,Q: յ8Y@8Pw\2 BNDN }a!s@F@ v0OđI Vx-P7nDnJ@' bi˷W8D˗jHzu4zC <Reև}t W2/?OVOOK"Ȝg-qσŮx8^C59R4ՑK{^a/+bnȄKVsI0n>Q ⩧G 猰&>q"0n׫:;7>WWmX bgžǛOptV7Jʞw\|o}?}9ūp#T•HG/$?|y*ELῚ>Q zJ2U%.S*K?)j\!LԖ'C V,[@U^MH*?8X\ċ%–m\*SfzՃ‘_x6 b~=,Pkf`µ]/7)A'ڸ*/"Mv&ܤ9~5iyÛry;} #?m{hopm^}=/&7"Z͹;_Ko4qK͉:nzSpz'∅V) lvH߬~w{R}iiU| K*,P.MUq_uR%`鵣97"[\v4B>M92~Oy ;eV>|)́Ra"%_)m!Dl!XW RQẘqPo7gq8*扂,Ҡlj5;B)s)VsH||aƠW81m@5m{I/Szܾ(RdK9HQ@U}.A)-RhJH1"Tu/*urI/AՖF4"V>r8ϛ5FƧdH{]vߦ{D+IBy\.|\ށ /p)15;V)j @&R4Q&$@@V)(C)jL7j4vS%@4bWW[?fe[ @@"EcfXŰu =sY{9}H;NڽK=EGUwFu/}?Scǣ"Q"cO~;R,Ʌ8^n+oߖ`9=|<1 +Uf"E=')7L1{Ǫ9ҹ ÀN9OH؍[8N9}0!f$"E76PeS u|:Łg;,믭()A,V|"06U6-RTY*;x2{*6ީt!-ItsG?ɼkBNg!i g1~+C +hF~]WS@3o*$Rlh|w9c~}UŪ5^ZƤCShX)I};HqnaW }aQ櫷x+0HX5%RX|jC[z" Umιnk!G[ <(6r4s\A ' R @.|,  @@0 @D5A H& @ @dw:):.XD@XQ#)گ @ D  @}@@@)گ @ D  @}@@@)گ @ D  @}@@@)گ @ D  @}@@@)گ @ D  @}@@@)گ @ D  @}@@@)گ @ D  @}@@@)گ @ D  @}@@@)گ @ D  @}@@@)گ @ D  @}@@@)گ @ D  @}@@@)گ @ D  @}@@@)گ @ D  @}@@@)گ @ D  @}@@@nF@\X*Ņ  @`"6hXHA@"EEe &TNRi t' RtWr&@p{9TIJV2C_1=jyq|dgq[fv - Ny\HDtw77> SfХ-W4(GEesg^7[xyKqmcYIhW؏D(5D!tow.]͒6$6, RlF`kd| ; -3K.mSȆdAJC W& U5AX08M n4K{hZ*Ey PHQK%4- R4]>'@TB? @@"Ey PHQK%4- R4]>'@TB? @@"Ey PHQK%4- R4]>'@TB? @@"Ey PHQK%4- R4]>'@TB? @@"Ey PHQK%4- R4]>'@\]__ @EG8G P(HQhe3N)<\ю iq)[ @GDD6 @ ǍlA wi{D35{b~Hq"  p)5pȑHaR @^p9=S yYw_ /0Z/R}`vk'08z>q}-5oh^@t3l:q򄱯^2N!3Qd tg]\FJ@/y %;W3v)၅>)l_ ޿9c`@T;|1cpdgUfw`۟ˍPXRKU =?qbvf;gwEnt-0^z1o1}P1bޱyS0x&L w0exdx$oD>8bjg _b(iXn[~6"~jm#Eqs9:RrC:[m^J NKw\ )bS4,(`aA)z1 @`ԗL~NSHQqqt# RS+=%@ G @X v ->I6Ւq%J!@feVk+s5%}#P@xy|ˣMـ@ f#n孮:-a)0~couf--TʟӫFw?΅vo۝^׺X"xAU6}~|d j}B[x 5C?ׁfSV(yuў0I]X!lT`叒"%YXge.j0h?=.odSd;Zؓw ?m {^ڼDyn"Ы_1u M`?@ut*Dr>|Z&Q 'L ܈ ," 4,¨)6TLC!T!m\#PHQG4. R4^@'pY%V \N@# @ *@,a"%pPuuA/4-DA@"E7tXN`7-]Gk$R-x =G:EG)ꯑ @@Z"6UUOS#@R9UU#@zyT!R;Sjؙ'zN"EU4#^fJ ݦ bɥ ߭|+| ς~4O*D~ 1O<,=? L(kox7q2ٜ$DG|晷~!~Ϟ ' IbqbƼ{ qRxrՆ yH)F`?=,aᓾ[ͼ<0do:UMy)O~b)&X9zKoS!R̝g#Ѝ@ts _׾;w>XW,Ux讙Mjxⷞx/<z=~?_?"nesC(sZxR&DNs!'{l n)O{Va?>^=BaMbD>\T ^8q"n5OxCNR'PK/'j_~7oy"J1O~vw<8+R\攵m >.8-@aA?Gbz8WÝ׾yo\a؉:Ȟ9"R\g^v^KG'P@13t/#?)OOV5~1CW)%,).35Ul>O:@,^x\c_tϊEz?Wj*ž`@D~rSEyBaNb/(Y'?uz*EBkwQX[|JRE'yBdNzC޹_ng,+޷JHp'OK,ؖ@JiX?w}n.\;nn̼R'Dewߗ*"ŲJk&p)I6V"'ws_EHXW{yÕ妊Hb-婢\xSŽ7E};nR").~1Uď-=x_B(T |"߲"}.?}nXvz.õ._,R,84EDf@l3 @{D S6-0~[}Af߼NMQ@:@XHoPI=]ZPcZGSgw]0>rHq٢*}Ԡ1o_w#6m)?\[ARtr q~JxSgv#8qڽնpVsb+ XH7PT޷u:[;;|y.QG@ױ;xUd^&VRuCzߙ7:BG-c?َ5u_RӿB::|  # A"b?e':,'e:ne':,'PNG  IHDR3&$sBIT3 sRGBdIDATx^O.yp$Y ;#AUdx,1d66sx8^lˋd@E^ d%l^ Ņs}s?͏oySOww=A 4@ʬ^@@E7nܨXzE&Pf;C kM|4cBD(c @e8ю(Ӥ趚L - Qo3\ Iy&Q\q9y(n>z= , $8CBepT'@3..ʬt⌉}tVB8?`ٕEwC1-e xgUkh532Q+նQ@y5 Qs ^!Zd fcCbfvHJ"uB^(\M&:?ڝNh;fZqRXi @M2l7EDΌu%5bԛd^!<3ўQ#Y @p)hTKyb'/,$P؅VILxX学@@=e@% Ѹ̡թ6T*vK3\R y!@%pOyW\ 3i("^~ a%Y%\h!@`U_IeZ&oxbf8KL LB O\L6;=&mN9!DF@XD _䧜ghY?!0`69*Զ9ͱs:pON&Z-pȘh@ΖJhvBPvoP1Qc\9|W!% Ai!YO$ƍ&X K8+3?䳧H;UXfZ=4rL˽NXP(jאtɫ+Lꝡ2tI/!@`fCJvFNOaP*,#UG~aD(d/b& ~v{tgM~*)RJz(,+RB&XK~o5d4sqQ @ (j7%]>1mS; @ #=FA$fֆ ` @8Pfx @}p2jl GCe@"  @`Of qv!eI蓘e+Yʬ&]ʆ Be4\̰4hİG%G>@@/·6$'ɶ,aMK~*֫15,kEh2Դ:qtR @u 81RApR=^[ϣz5z͘יF*@E .JG)7+dtfNmH^DM.r@$+ZfY4IikW K3gzoS! @ Co:.ّ:B%0/;_}j#fV ,B !D-srC % QV6פ}I褣0 0F`ycu$u+ @ vܹ4  :0̅ @`Tf7[?}kǽB @8&ez qvL=f1N!|wuSӓ2J`ΞΔȲӗO3p??q:B%Г2{ ˾}Bepeͫ賣> f@Y 9KY,//I~On?٧! eΰzw~⟾(v@)muwlы,cXk$-{7ݟ[)mwă (fcsY, f˲پG eٿ_ e߿}[gw'A` (Si[T_j=fvM=r:9YDs~,' {_;}[aLdSlQ&4xZ3Hp/M|Y,{tӉY ~ h7_xϤ/ZFxJ ۈ S ۍEd;~{g}"g.FlcFn޽{dThY?scQ E [Fcfhe9A&a3s|n>rsmIL=,W'ϕcRU?s%8Yf-6 @`U-"Lttne(SlUZ쓘-sDs_=˲W} ϐer!rWe\,.xۧ?s#O&skg F{wԓulLBeo3e_m@ R4NY|{tlj37_6dY㞅y&s#"dIL-<D}SJ˨$ (bfYt }Ybfo?|~oUFQ¬\NBzK_~ihWеd6Z&KDg"ˤ/>EYn7X1Qޭ(Ԕ𥋖qodrW|SG EKD,p1 84h7"d.u,U4Oƣe'1Gˈ5#2uY\rn} k^/FLlN$3>r?6t˘eMj]}NwܼC1$22{ nXs@_|㶅}Dv: 'd3Bf[}vOhIvoޒ)L,d%@SFiml7~sᓓe_w mdn=q۪4xZ uo>,ѡR @D}o;/o]]]9q"rcf}`͎c6|vdv @`,{tz3Ҝ,#r6+3;z#y>` B XIs\4؊uY&V FzcLsQ3rQ/ @,$O390M(3 =H2i(,f i jY=YdRf|@`e7n|iJa8?bfY胀fxh$VBdٻ?{׵O=)-ӯwwArY-蓀7R4%kYb%OhX ^ x.B&RۜPg}*3.؝A tooOR@P CH@`/Zʊ2ChDB}Pf27L w6l $6L D1IhݿPEgzt'>@8 )*{w]/#2ٿo?zeإD RDBx6'ZbYk==G!P0sU2kC0 SovT]eNGc  @`W\xLVVI7lW 4E@/8&CY&(c @{&KvȪ+̺  t@@5%Bfv`&Mm CF-1[! k"†]Y.lE@G{]Ȳ>OUE.:l~3 E'& |Ri;N2q4@蒀]sᤠٻ׹(;!@ @bpe 2PzryW X!{H[EhFlZ$܆l @+4TByI/f&x?e+z/2JPj6ƯX4Qf+8$U@@Ҳlf↤?Ë:)qR$(IH @%I FהlFfIwp9.մPfr @{-ȅ!Y&U.G㋻p61|v䄀!`n94&ВF$@n;}(3nw輻 Qph' ~D`$o@ʬ!`@m Tvv0n|Х unFYe>UmE13'n^6m_m?, sL"vRp}h:f&~۱uuut>VHgF#$0i<_kkAcfFy:SiN9h`4 Є$w@elXgu3[r5he9C=9VOuA̘,Ӷ?°fLL;ճF=];e(:Ҝ^,XJ@k3.?-->HkQGagFi+dI;3+뽊〫ڊbfIYD,x8͕fԫ{j)-4voa\YqSjiş??/Zr:Kt2K Hy,LG tGWwBӷ^Ko4d _誶b a{ZִQN`oFJVY~xtؐmMPI6$~_?!\;MT{svg)ucǩ.j 򡈩 ^BöWfΦ*n9YKz󜳲ӥəHGro-[U_ř2jz5*,3pkT>^Ê )p>d"Kh}/nXipodu$ka5쬄 zxf9Ef-<.}eY%;LY!@ $Є2SYfN)'?oODl9Yc@4wM{ͫ4Z~f3æE:6Y0 ӄ(B5ث7QuШg>&3GK ߑ6uzL2t( R{TC_g(4He6Hi[rv YLj!}|('AXB.UQ,ChHDczo]i8q6Jg4,aj[J3:49Œ%$P1%Yj6s˚]O%Ж2ebf*n>)hӷq8K__^ۼDPC}<Ӎڼ7z b ZZoRk)q{!ʛD]E_ȦdhKysLu4ﰽ60'2%j3я%H\!BhZU{uuۮ}.g'$n]ztlhK4p +$٘ZNMLb2ӧNΙ6_2 L$%,/0ynug 7tXSF-A"dNiMrbۺDhdR/cf.`&n?yf|\]lW`{\V JQe˘9Ce13t_:gZ >UKe:*|cT%pX *}ge^ʪAh@C# L8_hgISn[ 9D/}JҗϗD,AS߹X8Dhn2>%o=q#LF3e Dq_{!nY?@i?/|t_e%nOC=a'ɢugk[QfzOw&lej̺_o_{g;Gf~$^^M'V.?pL;%KnOV̩W&%5|)ffŐ)ʊL7dÎ(^Y9M2W f*e,C[N9.yK?9{pz:*\N霳Yeg<%C J#í+37X)L_q Th M'\ęgsX:?!gM3+xs6 f=ZUŵ2k 7@`5(PS1 O{Pe5I&e m^=]YPF3!@C m#46ڧvX}6N p8474ɝOuSP'̌^EZPz13k@pa{"O'fp&T҂#̮x?e+k s9:k,UG_ !@`]nW`ꠤ3HGmU@OJ41wv($'%޶Ö*3g}TDN"z{dE"bv@$HoҕI=t7QoEfjݤěPfZNwɯ @ٸc57FZ#@Z)g79CEaξ0cZ*lUTIef #M)u051V=A!Z\8HiiOiXBaQ Sf] gqxC/k)3 5ۈL3Zw@~\hdh^ L='$B>"$ WUʡK(${=^0{xVV1lV0Zo-e6Zq4\葀^9,8hYxiw.Q72X5"ZʆTf% K', Ίw &z19/K{KQ9%qI!5!O2-̢QeiodB>KFCE""@~\aFj5P m/VTQU 鉀H_?y fkptʞa+}Y[0{x&@̬IX?-fyWѼC xvno Ls]6uHY^Ǚj+p<ʄ@uI)g?nQfi93M8{r!mF3=5T -:1w.MۄdU-L>@61jԅ-(rkr kY߼*?[&fµOz5][M{w74"ѲzYgzO_&?+0f& 4]S \*2/H4&li BUg>.;2-{7[?}K$۾?K$[…1bY  Ih+ ! >\Cy'ϱKSpjЭj[X/ sTT,<}ayo={K=rȡyWm6€4RLLVEC`4ai9{i1a埈64! {_;}[aLdSl鲖-&f @Nl4}ܱok!kѢB̆'ݟD[j(Ql3M0]$eឣ2;XVl3s MNkt'J4)}Da1@^Y$V=ϼ_ KCdNU`!VJhݼ{N' Ѳ0~撹)hM5 c%Їz ؖ)C J ˿͒G%EhСoN?k׳0̘c p{S60Ԃ}|PIL=,W'@1\ N)h zVl3q>&4&ulc?`Rip e&S+Rlȸ9$D\,ќ,WϲcpCʲ{UeI1R()KxO|-ʯKeYNj( I6-҄mCUCySO6Z&xȲۯ~gcv#pk!35 O@t,:QRKKL̹QTZi} Eg3jh/,A*FS&'ՁUwss^Khمεd6Z&KDg"˄q2ED@`37t3TG2-w.h,gRu}|c|̎1i tEƣe'1Gˎ'])\+E> }p137L1eccIL]u4Sݞ]PfN\<&@`q_iNl}0-33S[2]'dM־xtQoks؊ f2kߏA|IO :ImuX~Ξ%HzYv>s3D>;eZN_-o#Mx hd@DEE eM'zڟszʬ%q3Z]'LT}vndDˎ?~GfSkXR,*4ީ>#Ѹ GPiˢa/`6tWɼӂ8s[}64h`O:$F hd@&f @pDx,1A`bDub;>Ӗh'7^9bf޴2w?!K\9SOX{".}FU%3dƕަ;U=DTHeVȥplF GcjAQfNvUdng-W-"iefi@_F5Vz40 'HTr̝Y+5J^ps;kj^u(%F^4J@#ނ^|>Widt 1Ւ<Tj,q7,- Qz(QD$j],BU=;)H@N5R& P4ujPL@`WM @ye˼`2=YF<fT49)VE/ڜ4IDTx] k?q"xkݓݞ ,ҹ( !0H`,:$'"鎙m JT߄Qt4 xq7ͱC-B }z余E S ؊$IƨYF{_{ӖL Iֆxa%K9/@ (qTw)zfkʬw'wĖt"0W!9izii0WR!$lzƐr92^Pf v7&@CLyN:&@ (t$88;ujgܪ-Ի }R>XWlob-.$P<2[5d@.zZu%kZǻy%0#p*צn?jJqﬥ(u(́@θ1*!˼ \dӰA┓>L I5= S)hLI2;HG&hGuCi;L;zqjjm{+gK}f*2#wƘ!eF_{ \UP$Hd^FdҒS*p&M]hc(ff2[4e&>lV x't|ScNӼ(`N 6l3@ea-9HplL l҈Z8=ˆ2osj́bO0p܊|phTm2qn}c/iFO bm -0FƘCOCGu0-g^TޛB/`QS7酾h*V,Z`+pG$ N jgUԤ0QܗvB5eV(w*i \b JͱS!݌f ʁa ;4tfPESH1XlM- ;śyB3WbKGn@`S(MS9 A$ f$w2s!+B t; !G3.@7l@ ||VXy(GRޒ@M'e֧k=u9ygT/GAYiC!k+ 0 >z}+Y4[Y,Vhk'\A a>kG[bfS;= |XZ% @kva3{qyܞ/|VW @mv V; M̕F3uHQK`Rъ&rqvt q^E!<5hfYd+ՖE^8No^ ~ՕgN1E'b x hd@AW>9{i>xJQm5نAB`tDqVpZ#Яʁ xCY`Qqf֬ð[ 16RqO+6_w9ӋP @HV#'+߻jCt*Lm->'C䔫T3&'%]a"U7É#tȵ] >Z-,OXsP'rMxrW]ٻO~Ii~{ˎ= >㹐)dzAv-0t3lt^=3'hk'؇]$wNiٿ"tr>$p#,=)_Ev<߿S僷mBo_";!nx~Ug(RiGKEdE&.<<S`N_Ft󀔚j2b;357 Á6)9Y]yѯbA^3u4fҬ$7= NrYɲM I#bxj=:z!ub5{VoE̘e13YGkdR_lB$ݖҶN^&etfO2;aܕl xlf4PYA2/bfn'>  &p{ɉoG.?Z~ HW[ktnz1:e^yDZ/vڶ~s$3k$fv|bf]92cupGF-+e\ )O%]/p& ,K`fwXNJe-Ut䢶QAZފ{r6s_e?ǨxloGD2f.,f&c=)p1TPa!c7 };v {r>] ϟn,k@rzrm~@[{Ũgn Yfp̖a%?܋Ѩtoue#Z_gmdXhE|ƗbK^w\}BꝓQfu,VIB{K^^b;ϟnF嗫mK@a2s' &^hzRfFF[~:#Xmq~[r<!.s84MW"Oxl7螋;9=)3: orh?j%*ϪӔ tMg_]2|if9Y8O\J.K/R F Yj*@HpekhJhS/:ۓ2G  F'dYbe%WKA*waFףPZʄ @B1e_>4 ʬ_r@!PO6=Jhy0bf{SIAΰ^Q^B6GK @FbfҸrFڋ$PϏɓVC`}%Z` Dc-^LQf3,{p(=j6@Y?.e9w47;hiE-C_3bm% $0.m _K6 9 I2kf̾ Y 8&AjR/2B%С%-J|vwi70Mfk[v}(':=$~Z^rF;H~VY+ t+V =eϣƋ-שq%1}U--kxC%0 $nB)8z6v4 @:{#3^@ڝ%imLt;,)!@@=eh&@Z!Г2[a+  Iя v#}G? HeAً: %`=Y=A (*^Uz +LX@եV* 5nw_OfV;?'[I˖>CWSS)CzV9Ԩ$ L*jw3'eVq˅/jw 3/]&yb. %nlo-tF PF`=y㙏ӷJ_9dԴ\9i&UJb%vʜe-4쉀wkIS~- 1_mZpYɲ~uq6;g̿?cF{:іxWL7[S@έFC]ܫ2Yv qsֻWrNHGl\TǼ5wR=e>SIM6;?=l.IFIAΕ9nF|b6֨8x ~zˋ8s탇O}⌺(1uj8FK`7^~cx"CdޓdX*7Zmww3eۧӣYva}4 'o5B`!5xЅ $;6!`h 'nzOxz+۳IӶ/^{DζOC=b=61M,{tr7ysivDَ: pT|}(3_}"^9rCMvC 3@,"\G8ox8s4"g;tQ :xNG͍nSm}Ff|z[ p,릕YDإl׏N!29ʯW^<oO_u5Vochm/4vG3̍WNyfNfnC-,B 0Y15@`?UfALsWNw>=Vʐh~@:on}O_t_gU^*@ÙZ -*,s:2-&Z Xyu͇;n:6 L-X@3KMw×oewܒjǞT晭sRs>FyÛݏ8 2{ᇿwN|?m_]9 כ>pj*hKEVeJ-s_eS*'>y7cvݯt<ň2{Eq6GhHe,';Ye_on|<;8`ߢ4Yd)O9˲G/,>q%³{liՒ(Iށ<̽mnXhem0 dً_˯O>ɒ=@Y>Բq1leT,nq2vOv/ÚO}tЃ@ $;s#>'̩hE9^qq sd[,XN?'mvB+p|Vcn4P vQ %<3ڰkpÚ.`涁'1yF(n~t̩fa^LUo:'pnK wWKMέt&p~;ӳ[^}w}_o~w6̅[ k_fb(~qݥL~!pVf̣OUU.A=^kـ,2bfp iﴀELUfUSfY:h@ nC,mrn٧?s_xwA3]!x,Fcfb'{ח&fv;g}Tgiw̶Wfn휗_6)84oqF+}cgeVs=ɲY&ʆq ;f7Vfo?'ҿj68,;_'ޛyܳ-o@}M@G<KDfNٿz!`]88f&Ñv¾K;`3;`=w'J&2\,׍fvDp'@)c >.gE? Ί#@tDyfsp1l5@=`YG'Py^=C&8u8tV L9e攖n+:@ lN_` $3Ȳ&ߕA ʸ~a1 ;6RfCTZpÃVC`]͍A*zfs!Gd&,d^=A@΂7x319Y /Y8Sg蝀[[8_^B<ؖ@l(B&rm[vlN :u1/zwCXz枆X@Clҩ\ #UlNQs$\ iok$&!{2l@CLN|ǻE)WNuK94K,q6Y O '˞pB?V[8;g`!ΑIS  hNC62xC`9B D^0*qg;FZ-~cG!=zWq$s`iZw<' {D$ ϕCS<E.@5(zd=QefwzSZVc'zknM0@iD)`4(hǒa^-bP( K0y!@Pf{t!Y\ l F Y6}i8=96l-T(=:j'IʁBI?45}<6z9.{;*sdf,\:}oֳD|;?:_)2YkR Ú VP9N,C=-3y'.Mٗ7ך{^~l@CٚX%TE?v ټh6p .]3!jU!%}Hا=х~\2K 0@t[LZO;,7@@qչaMYq@@vfͦȓeB{qhݙA#Pox,i2va GJ6&@lL棋y̒e}GΈe tF`:u.I'%^h5+n鏮5#oDC&o7W{ZT3+Er @:kyA ֬]% ʭ"릎ewOϘ>%p)K*[()ʬJQ( LӴp.˦ /cCWhZW)4),PaQ;7,l(ͽe}!UYy:Ͼt:N_O>N9v~I@gʬ\@lXŠs@M*ʋ?CY;CGB3ªsXd%!-sSZ￈:0 8?dZH2k@-*Af׭a9O9y樜 a ԊݤB &Qy}VW.5ϕugmTjhʂ2ǖ!@ ;KiFq%eUgH4`C)ިTup35YMkhKu13 ega5 쐍3o)&ư%HiI ІġC{Jwf%.N2'y6 ega5 FcWMجCGX,D?Uvs^bfwWƀuKA˛ C gP=6y46X_*{Εgn絭[YZ2٨ q?7,*`עhWE7ed` lM m2"I1'BhnxS:(N;!H kkΞё{9tgZ${lf#dn \_Pf}Bh]* 8dْk.ߣZf{gRQ:,L  lNئ+g'+RB '+s<ۦٵ̲Q -{3ea 3^ERuZ @`PM4ݡDue @8Y[kFך%2kk0  {_s;2Y= l?}IK @ sv2y2G=>2۹7<@__"@z%@̬מn@GNIENDB`ZDd v/$#>  # A"b(ZPf n$ǂ:Z 9nYPf n$ǂ:PNG  IHDR*S̋sRGBYIDATx^Oe}p  `",F"Y$E$6"4X8Lx  9"^ j/8 i1 q@FE@ZlH Z{]:u~UN:>Gsߟϯ9[U/@ V]+G @ b@ _Mq !˗9tE)+dldR^h!Jc*p^^Kełr̮ "[+_{"./ς7qjHXٸZKWiNFV:YW'3:ҦnހЧWy⤞0۠ђF-YN5R2e`hߒEoT2܄mN9f5V(J\ɯܨ U:\K@Y> 1r;׹FrQqwD~[&>^TӶ+'L˨KhL)xܜPF4(mܞLDo%ݥ7`Ҧ2}lCNNJP=Gqe:Ѩo2pxglJ;AN4/.nGW3TVs K/^13{'Fc*@-̰{d }.U2]iUP0yZ/&dxzB 9߆ErŽ6V: \~wxz1䓕3*3޼T%GnrLòaoxg kK* #:0f)qi?ޔAwNycfE2~,=*#A~ѻS¾䧫Te:,3=aVخqԻ>Gݡjr wLWYi0%PzhޝLMMg>ZfMfxkLj`q8lY!eA»S#6K?F_}2eƯx+Hsײ)-^Qon,K#u/75ªj}]O86Ě$f%n`{V=  *fnh%>RjlVGq6ȯKOcB.u򝒳usYbMFY11@Jy+B/a"dC~RK%}=Ni/WT&"+@H7j ĝ'{(0/LťE&h7nVZ6(ȴr\ntjdlλ5AXk!+2$p$}T3Z->FSQŹ3ʳ7:G]Y  @)f @@~1 @@Sȯq@_@ Д)nA c 4%jg @ @M  @@~1 @@Sȯq@_@ Д)nA c 4%jg @ @M  @@~1 @@Sȯq@_@ Д)nA c 4%jg @ @M  @@~1 @@Sȯq@_@ Д)nA c 4%jg @ @M  @@~1 @@Sȯq@_@ Д)nA c 4%jg @ @M  @@~1 @@Sȯq@_@ Д)nA s(xϸ~2# @`4~Vh+/b@Φ_FWIzf:_Oߺu(́Ф @ `tN_Fh. ," @XnQj/p Ǽh/-3 f&y4i @ PwCN2rQQ`i @G"nLFˊҲ^(0-CA{s0ʺ~/}NKU9匰LœF p7E„ x=Ѓ~t˒0Wk/kjѰ $oB)f^FQ~833Va굃ӊ @nKo2G_{twb+U[.w7"9 엑S|'?_i/=w5r2!lKݬQ@6$^6[_O!1fWgK~×ϵV-x]Lt  @O$Q 2s]Ǿ1G{6s .Vfv@"T@88|uVX<0ˬ-=(<;ȯݕ!@ ^WfJlFcpx5_b 0e;jrk]{O^ g̑pwoeA~ pƐ" @cGܯܛoN/톜PKm^v|^ȯ  a WϵNW?{(0'Œh/{RoȯN A =0^Fuď0Kv>\s"h/j_l;X'V@@o7͖/_O%Y"8㷜Ds}orEc @9 GhT1SXg+¦Zan^ŝɰY6@~m 0fy⛏v+z7d4+¢kbLj/hBO- vy|\1nowӕM#V|:巟~[ /./N}Q ^;l/>Sګ F@=ovw5!?|W3·+Fy}FgkrVb~87^9?! KG@(*,V":W( @` V~-L/cE!p, p|lȩ[A٠/=@[B Go> #A.܊̽Bֈ4 µC6 T'AR RٷM]qV` KȯpǛd)Qz>VNM#a_ZDXޤW:ttQG @&\4\u+_E~o-of\=+֒_aQBi 5J쬝.Nbnj&@rdÒl|D׽M87::A3;h$Ytۯ>:.^6!@@#>ۓ}#k۸)?x{s?ŻKaC  0UC q @_#W!ptzv4`d/5 @[ȯnKC`X6s ;L]? lDxB`kSp)K3y==!0xD<'.&!@~` x W$EUH{8a&şf:-l,}A#:^M ʑ)=P=B*s@@~m I5f!PyI3מG kE#dAΏQg_#V!@ؐkC @`DȯN؄@|¿e.$S@ ; " {j|Vu >= DS5(\l.Iu̺'`籼t1JKC6ZxnZd tLqq "nOeGDẃؐ  0p%'alE jU﬿U 0E؀ @M  @@~1 @@Sȯq@_@ Д)nA ccpOc j8 ]??aC G{|=g\WjV_ӸcM5M`H'* 0"QZ2 Kۢf$0D=O׾ykW؉Az_+<' 槭zտON 7Wp<z}a Kk,RoH \2gͼOϞ{K~pgG];j^ #Kۢ~i(G&`eշ~_9 /^>[_L}7_ؑ  VI[W~hE?=?~<;vN?s3WMcncyA@W,B{ o|?{?}?{OFuNt[N~|ڗ=O _GeB^#Z-!/_yo|=RLݿy?| 3 @~Т-G'gO~7n|/{?|5?a/Wr8$$@`uȯ=022 o7?|㙫zz\O'W?{KtysOAϺ0KcמÏn}tSZ7{{=~|͏f3a~ 3(\@8!HX@ߺrG^6sz|O| ;e켗yo%MK//>]!! ,;IC^{2ܚsW~xswKX@P@~) xٗ L}O.7y7G^tge>9R P&MlA`2zs`j͏݌o_|}{ =b \ȯ\ba fv[QͷSXoݺuۄS'zfUU^ GNj86L/ԋE3 emG:Ɵxyn^ GNj8< vo=[fE3'U`+V{ 2ȯ2n < ̓&: {{IOW7^G.?A@~!2 SF"d@83Ϲ$qvvOأ0Ng̫׌U?z\諓Gͫk5C~i(0Ζ[n02)STa\J9j p}@{uRY% =Wo%b7D 8BuRVcf f@fu["+V~< ۱@`_@B{ܯNj)x.k'e' $ 3{|0h_#WwNʧ)ղ@XJ ! 6܋zk͕G/>XQ VG'ϴŕWQ` k+@~6# #j\VX|~t@eȯ@1u z?ff "~j4**0[v=H_G&> vʒ2 2@{m-6YyqQ@7A a\ȯqkO!nJ8P"#vA2^6ZwHȯ!N{!KƹV` H@~1B +WiW`S,6'P]ބG~ ŬjsL{ W Ayw,QN/_~j7;mˋƦ9;SwK[pkRf4u}M_͞/w360kWw%!R(0975w ).TXCxMp dE+m4l܂'T|9kywļ/rOKH`;F6ex^0B/ 4]JLdH6}㱍FҋstDRx^83l; {! )x}UR#kFK1QXKLf.tRr}ݽp峲F:w ۍR 2K%*6Wʼn# Yɪ䗔5Z6 2 );ڜ Xi/oMS.G*ˬyi=Zh[Kkhז@ÅH;g0V[97_{G=e鐴UˋAlY_.,(<h+D|54T`P`5Cvk'-u7[ݧmZ˲{/o^#u\OȮcUWTwAn*0jתx1~L}QNVή]Oo*q3] zi2X}6ȯ `1Wc떀U`v7/V!g|2-YZ5<`*,O!maeK"QvġCSfƯkv"Ra0o3y*XU w¨ܞ#]WY]l˯a/rh!۴ګ)n@ÅH˚;,cm꭪,\J?e:Udm>@{3*0CPKo0+?-֦ؖץ9"LDD|?_ }xrxS]Y~o:k;xg e:Kv k__n`BXVg.++0P @;ff=?aaͼq! 4`Gaml<^[C{h@*;Ő>+ܳưqMv6Ǘ_(^8KMh45`+ض_WޕH\#[³rt;%η`[v+%o_s~ uR['ݡ%]5膰]bj$+7_/T4xir!˅Kin vf|DcT23FVKa{{$$*{ihv&RK@~1B&d"zIj855%52d{G/^+V=@~T biL8F#P3ODT_nkVIzVv@~i(^G*9uG蹬 әRTS,l$Yznat?6ױKv^ 4#psYݒIǾ4sK&4fH4 :/@TLB`pI.Hض.[ ul{υ.,Y2!dzI@V.V  *L2`CKC6 :DIbv#}nȯk@-ZPǞ Tt+Xgbz_iH;\mbߜk@w&qM l + >1O{96Ђ޶([ #@~Tmr Ą7-{-cq [۵33ȹ=!)&DT8Q$g\"}6l_@3ȯ rp4J%dFO@N>itLw1xo!*aĹ#븵$IM c(r TNT)KD wt^1:"WI؄ W7*pz_)چ@Þ~jA$RN" |N+2{*I( ldl/d&+U/4kc!P ЊsWn[OxAy)eTcigZ;@~Uɩ4gMo{>NhCHy*J#{^\#2oF-(8)Y eVjm*@~V;4&.|h(*bxlGz^qrK`RF5 jP< oE1M‡2jy;^/! @[`!r tU9 eY a ggW#ޣ+F@ -C~\^s= lͷl._+ޯy~kG@.D\âtګ" pp !!NȯG0h>@ _xȯQ+?7ڋ@%6㷤ݍ/W7!WU @`4lk3E!tHB$7?k^}ԁ( 4T`37lȯ wM) lΉ,^@}b3>em<_wYAYl<_S5O qk 5j؞++qSK2N``)aȯ5mw}@d4Tȯ5vlqq @@[Zu4"VۙqWg!@y*0S`H2)Z#u: 08ԫKh.BPJl JMA~٥5We!(@|.w/߂,/ٽ=_Hjke R,De_NYe, w =^./ADhaN/LUAK#h.BP*XSP_<렅%-@m7S_g_M܌nCZG~hÕ h i6~E n)@؆ luTLR PN`D~5q@`? w_}GK f"BdF~Z}\h/=+ZB ˊ#,>(-!I_ݑ_DKϊF&Pc3>O8_a5joM=S5h @ } WuȊ핅 ήGIO,ȯO 0$ؐ4KF~P۲S_[7 cq~B8eGV-W5- ZP 1lku.5֤m@M155_;9^;)aB lo1k >^h@YV ȯ+D@r%u돬<&(!>e^}ׇ  M*j ګ @` >iM0dnxBN'sՇ_Ց0A PN`f|_%#s?k* } @6Jku{ȯΪ @`tFi_fr51F;WIVhjV&`Vu%mr}G~uSW7 @"^ҔeVk*,Y?k* @`c*,h,\4 k!@@TVY ;x8$6. !@`)fEVEauߙٯJڎ=!@.Ye}ukQkx:C@G/^Q(uBA~5mu|BJZQ"VdחuKâx'ul@o5}4F~R ym0 +!S ЄM   2J>;s0 M!C WQω 0C"ە7 @]0ϛܵWet7{Ӵ+;Z%sy2 LͽMjɌ]:fV/++*{G5ԅzg?{O>!`WRRN¬گ3)U~Mu?hUTPmm/C˗i;}ԯ+Iy֊)O5;č+ĹRlsI ;W&̾[o};7ZNNG@7vwl?>0fTc{vjYL-DŔX Au]e%U.顲^[96T :mݛ]eK['}(@G@`;vTŰ_0s(:岚*N[)4LEǣnMڱ?ݛ+ԗyc_V!–-<_gE&⦞\؜yoaqjдw|Vݣ˚βPyRhJZSv>$DVo xo0ic׼t1o~D~S@/>ȯ9x[o _UT :Aq"CRn V^ZV}Wu}c+F~Ie?hNk߲:6WWnz v򵗕_N]9 b<z%}Ft𷚇A:HUTF~%Mu7A*5P|K٫Jɩ.J/nF\;B@#.-ag.ݗ{Q]mn?ǽ <>WpTEU1R4s"H/& ץ nWrb\^ŏ}9e7Gf&iBO1VpG!E;:;T)λyc_֬׾qv#S zF>%jY( <|9\&99}Eif@;ugnGf1n VjGO.xԎ æ<8TFueʈ,ư :lj6 PWNff2 ̽tb‹ 6U*U^SSVSK~KO4|+n*Fw[(X+*PWt_53^W53ׅS芀\7455b4R):MLMQT^CѰ X؅>bMJWR>x_́); X@hxǧR)1T-fc X!(RHD>]H.1W.C`ο^h֏!:+9-{4 MMMy of9tYЀٯht @`g `kC@}5:u5v -gO J{l_K,&DLwSߴu E@ҵ|"&i7̑Ny;o9kua {ЎGuޫ@_rW*ns"xXo4e}2DД<,C:эai8AtҾYGC gSm4˯%?|GFq{P%1SK WBe:ۨ8o8狽NNl /I}xɦBGg?52J٬,BW T 5:^ޕ^襵;PucqF]D\o )pD{x5 13Yy'y:FOZ(Ҝ_6$\@(5mfхFjiYʏf fXƦ_z}Ưm;ݺDʱ(œM3kz@Ư)Rh\&CL3Sl5=i)4Cܣ QzGَ45dYЎS>ݝZbI4Beoԯk "g"TE8m!DV~ WbG6پV7=Qp̎܀:l\bSBG Rh, QF.SkbؘPӨ5U$ibč&ۨ`^b+;dW캸c1@HqjC)A7c>GZS(3< {\ ȯg:{Y4@ȽAW&Y6[|\+gVWJ{YR, @H:R5 `kE"D@Duj  @67o͛HIB/F @kȯ1@hH{ rhvr*$M\_]To=;һ^3u5HD~"@@kIÒR^H4L~ՊsVn>Uk@Zjr^Vr=Lv/z tA ɤn]3,>6C#@@ 6? @`k. @[@~m]C 0`']@&ں @`0ȯ N lMu@`_t!@ؚk   +8B 5? @@~ Vp҅ @`kȯ+@# @_[W  F5XI !@k. @[@~m]C 0`']@&ں @`0ȯ N lMu@`_t!@ؚk   +8B 5? @@~ Vp҅ @`kwن{/a.#о=)u h^I8]oDMh \G{UKi@j =e.L/r4Gl2AYCާФYANmpȽf`8<#3zh2JwLC_ƫr-zA:ݽ3& MRA@Ř/)ƗVW9/e5+T Y%9^^n5E!p< :!z6.seԈ<@.2 ѫ̬B$.Uu_í6Yujdz*'k.`j/5w,s;S,zd8d,sywUԻX+ zYPbty#6Z y&k*'n QaE[Py.h"H*^sFƮ,Dy/')WUv/Dn47"zs]B(Gl"β1S1YV kb.i¡6a6h^Ơ#0l546ӌ{"''~*zJn]Z[}IّSv(Yt}6 ?x–6»ņiϪ)[@9NLi>7 fGLjoc1d(+- ӎRI )2dt*AyJ79Fɭf0S6VY ~ocf#GY6frSW[A$uג8P~ZN핸{isFyKHGr @ESmFu3XlLZ+m?QcH &khU< ,^fI8W(!mtT|QaÒ*'jI%eV/http://www.hnb.hr/yX;H,]ą'cDyK  www.hpb.hryK >http://www.hpb.hr/yX;H,]ą'cDyK www.hpb-invest.hryK Lhttp://www.hpb-invest.hr/yX;H,]ą'cDyK www.jmlsg.orgyK Dhttp://www.jmlsg.org/yX;H,]ą'cDyK  www.mfin.hryK @http://www.mfin.hr/yX;H,]ą'cDyK  www.mvpei.hryK Bhttp://www.mvpei.hr/yX;H,]ą'cDyK www.porezna-uprava.hryK Thttp://www.porezna-uprava.hr/yX;H,]ą'cDyK www.uppd.gov.siyK Hhttp://www.uppd.gov.si/yX;H,]ą'c8V@V I"Normal d$CJOJPJQJ_HaJmH sH tH t@t 7 Heading 1$ & Fd<@&*5CJ KH OJPJQJ\aJmHsHtHt@t 7 Heading 2$ & Fd<@&)56CJOJPJQJ\aJmHsHtHp@p 7 Heading 3$ & Fd<@&&5CJOJPJQJ\aJmHsHtHp@p 7 Heading 4$ & Fd<@&&5CJOJPJQJ\aJmHsHtHp@p 7 Heading 5 & Fd<@&)56CJOJPJQJ\aJmHsHtHh@h 7 Heading 6 & Fd<@&"5OJPJQJ\aJmHsHtHj@j 7 Heading 7 & Fd<@&#CJOJPJQJ\aJmHsHtHl@l 7 Heading 8 & Fd<@&&6CJOJPJQJ\aJmHsHtHf @f 7 Heading 9 & Fd<@&OJPJQJ\aJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List@&@@ 7Footnote ReferenceH*f^@f 7 Normal (Web)ddd#CJOJPJQJ\aJmHsHtHd@d .7 Footnote Text d#CJOJPJQJ\aJmHsHtH@O"@ 1:List Paragraph ^BO1B Xsrtitle25CJOJQJ\aJo(FOAF X bindingblock2CJOJQJaJo(2B@R2 3=* Body TextxF@F w3TOC 2^:CJOJQJaJZ@Z cTOC 3$ (=% ^a$6CJOJQJ]aJ6U@6  Hyperlink >*B*phf`f TOC 1$ =% xxa$%5;CJOJQJ\aJmHsHtHB@B uTjTOC 4^CJOJQJaJBOB fmUsrtitle15CJOJQJ\aJo(FOF fmU bindingblock1CJOJQJaJo(HC@H fmUBody Text Indentx^RZ@R fmU Plain Text dCJOJPJQJ^JaJ2O2 fmU postbody1CJaJB@B .OTOC 5 p^pCJOJQJaJ<P@< $t Body Text 2 !dxRR@"R $tBody Text Indent 2"dx^>Q@2> $t Body Text 3#xCJaJBB ,"TOC 6$L^LCJOJQJaJBB ,"TOC 7%(^(CJOJQJaJBB ,"TOC 8&^CJOJQJaJBB ,"TOC 9'^CJOJQJaJ4 @4 `Footer ( !.)@. ` Page NumberrOr Z Blockquote#*hhddd1$]h^hCJOJPJQJaJhmHsH*W@* Strong5\e@ HTML PreformattedA, 2( Px 4 #\'*.25@9d!B*CJOJPJQJ^JaJphjOj T-9/8-2.-$ iVd+1$7$8$H$`Va$CJOJPJQJaJHH  Char CharOJQJ\_HmHsHtHH@H < Balloon Text/CJOJQJ^JaJbJ@b @Subtitle0$da$&5CJOJ PJQJ \^J aJmHsH.X@. @Emphasis6]LO!L @Tekst fusnote Char_HmHsHtHRO1R ;l Char Char1$CJOJPJQJ_HaJmH sH tH bOBb ;lEaoae?aa 4 9r d1$7$8$CJOJPJQJaJtH.OQ. ;lbinding15\fOf ;lTB-NA186$+1$7$8$H$a$&5CJ$OJQJ\_HaJ$mH sH tH 4@r4 `pHeader 7 !?ҏQ sʛ]/3 >vz|IӼ=jEk<BXyxp| {8\[(   nl !#=(S)C.0X25Y6899Y;7=AE=ENRmV;X[Y{YYZ^bcgipSqTvweyp̓aPޑDs )o0\%wTV.0\ЬpͰ g?5|~Ga*'52P2w5HSjmk   _ b3NK\6 S !N#=%&&7(,,/a0m01V3s3o4t888_9$;9<>>.?@gABXCFGHHsK9LnLLL4RS&W?WXZ']Iaa;bffl7m^oKp?v=x yzw|~lyEaߋ! s֡ܢGa&9;tPi.l1eCE+F&x>T  bm6Hj##%'/37:N=^??BF8HKcL^OQhTegmmrwE}~wdzq̱,"1ŴY`r4+[T3x$   I Ge ,!t$'*+32334:t={>@@lIINPtQQ`RSZ\a]^aGbIbff.lmndpMqqt{vyW~,=ʁx‘ǒB՜/cjyߪP?DHa\e`KkL<X S  jY!{##$Y()>*?+-k-r/06N69<?@BDDIGNORTxWQYA^`bciebl{mpqtu{z|%OM3>wf,ݤsijo be-  v@   I "-$]%%3&#'(X-].=/9<>A%G,IMPRW]l'ooqqrsu@w!{J~~͋`|pƥڭ: a24H#9&S$4~jnsrA NXy !I"(+-.1!67V8$9x93< ? AVAGG+H{HRJKKXMM?NqNNOOYPORLX[_La\eeh ikwsvwx   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~     e3 YNpGa_y %"*$&F'\(())-[./23 67,:t;<=>?@ AAAsB4CODEtGI{LLTMNKN QQRRSVXZX^I`Xccd|@HAAdDF(JgKpKdLMzQrUVXZZ[]0^o_`/c\ddgVhhiblmo"rr`st-vxy{j{|f~ ڄl;Nja™L'%3vkܮ˰p0<?ϻ*>hLk:( @Bre eMi n7o.F;%|Q  [  ! Jwcz PB+]v X#&i'*-C/W023f479:D;<f=>8?OB4EwE(F+GGI(K8L9MgM+NOwPQgRStUIWY__aa1bbc fgGijj_kn=qq#rssv_yzw{G}}Ɓނ<ʉiOݎٔjŝ &̡vAy~ Q Le^G`c0N6>nKWgXOXpkK   !  ;?}fis!a#$O%%&(()*,-/L01N23$44Z5567T89v:;<>?FBBDKEFGcGcHIJKLMNPQRR TyT"V WD[[[F]^_`auccfdee9fBff'gchhi~kl.mnpqq$uXv}x}z||}~!˂ qHFzɓQ3mLE՟n@&3ѧ:Nm4s1KxwAO+ʾ+} ,IUM)Ox2DBDEYmWY!x>C=IZy &   ~ ; "%#R+rxNe " :" t" " " " N" " " " $" R" " |!uFd7n>v7 T  U     jH=ef mbwx2]7  !"#$#$5 f g --.../////s0t0011B22*33344[555 666]7^7778888888999F:G::;;;;_<<9===>>k>>??? @@AA^A_AAA%BBBB_C`CCC DDDDEEFF4G5GHHJJsJJJ#K$KKK=LLLL~MMM]N^NN#OOOO]PPBQCQQQ3R4RRSrSSoTTTYUZUUUVVsVWfWgWWXxXXDYY3ZZZZw[x[[\\\k]]m^^G__&```aabaabbbSccDddeeeeeee:ffggh}hhh\i]iijcjj>kkkVlWlll2mmmBnnoqoroooMpqqQrrms+t,t}t~ttttmvnv!x"xz^{_{}}OP"#ӂԂIJ47ׇ؇KLMNލ‘?@Xvw͛ΛSTUv3467Ҩ#$ |} ABBC ׼ؼ78YZ IJ@AFG3"#$%n|{s\]Y#$%_`_`, - . n o  # $ % & ' G GH!"%o p !!"$$&&}(~(m* , -Y--F.G.a.a0b0\2y2333 7 788];^;;=<===??BB@EAE(H)H=H6I7IKL3L^MNNNPRRSTTUU:W;WSWY`\a\^^aaaccee(effhhiiikkl}m~m1pqqq^s_stt y y!yOzPz||}}}`aЃу˅IJ͉̉ΉωЉщdeɌʌq23v>?  4BC[\ij  xy89:;߼*+ȿ./<C8K`a9:;<< !JKdef3/0*+abcWX 56ABTz,X7JK/Ulmpq          b c '()*NOPQR_`9:;<=@!!##A%B%C%D%E%&&B(C(()))9*:*&+'+c+8-9-W--.//1112244446699';(;);*;+;<;>>1?9@:@Y@BBBBBDDFF H HJJ JvKwKL;LqLLLLHNINJNKNNNOO\P]PQQQQQSSSTTNUNVV(WBWWXX`YaY[[[[[z]{]]^^%`&`aLaa>bbccceeffXhYhZh[hviwikk:m;m\mnnNpqqXsYsstCvDv@xAxBxCxDxzzz||op78IJˈ̈efnjȌ  DEFђҒBCB  VW|ş56Jfg)*+,- 0̰ͰOP>?BC^_`ɾʾSTskn=&zij23  +,klstuvwGH^_QR\ W:HUECDz{IJ)*  {#-./BCD \]    W X     67RDEfgqr34LMt ( ) f!g!"""###Z&[&((+++,,,t.u.//0022h3i3j333557777778889::L;M;Q=R=??@@BBB)C*CDD^E_E`EaEbEcEdEeE"F#FHIIVKWKKKL N NaObOcOdOPPQQQQQSSTTTw$e89>}~cdef%˯n߰ nϱб56"#cdefghijBCj+,YZ WX78B23X(6_WXnXYCD-.GHqpq567V-.34}~nouv6op&'    } ~   ?kFGJKpqi j !!##%%'''))++,,z.{..0 0 06272+3,3-3.3/3_3394446S8f8888(9999999:K;L;w=x=y==>>@@@AFAdAAABeBB CfCCDDFFoIpI]J^J>M?M@MAMgMPNwNNNOPPRRSUUWWqXrXsXtXZZN\O\P\Q\^_____&``aLbbbddf?f@fAf1g2ghhiik kllDnnnn!oCoooooo"p#p?pqquuuwPww2xxyyzz||||~~́΁uv|'(ȊɊbc6ՔȕɕE34stǥȥɥʥޭ߭TUQRSo5LMb6uv89}~NOV0noz{([]   x y G56!! !8"9"$$%&&'''))C+D+- -..v/w//0y2z24466P8Q899;;===9?:?Q?@@BBDDDDEEFFHHHHHII:K;KlMmMOO R RTTVVVV|W}WTYUYgYZ#\$\D^E^s_aa3d4dnfofthuhvhwhiijj~mmnnpppprrttttuuuwwzz{{||)*8ƅDžSTQR!" !fgbcdǔȔɕ78+,/`tulm}O4N!"#vwdzȳrstuӶԶնֶ׶ضٶ+UtǷef !Igh;<  )^_^sMN015Braki!*A}C :|} z{DE       =>LMfghi!   ""Q$%%''(')'*'+'(()) ****,,,`.a.k.A/B/225555C7D7999):*:.;/;Q=R=~>>??LAwBxBBDDD%F&FGGGUIVIKKKLLOO8OQQSSS UU^V_VzV3X0Z1Z \!\"\#\$\]]]e^f^^]__.```aabnbb ccc*d7e8ef fWfhh(k4k;mcdklґz{)4 ßğ  7©    ծ֮=>?`²۲ܲ_ƴij mGH#]^56 2345|}KL`a !()+,H  &12`aklmn)*yzVWXxPQv%&]^_`89obcdemnqrE"#6uvw8 9 S T  E F G DERS#$!$$d%e%f%g%h%% ' '((K+L+---.//112225Y8Z8p8|9}9~9f;g;<<`>5@6@I@AA0B0D1DEEG"G#GHHHHHgJhJrJJJJ1KMKKKKKKNNN!NOORRTTRWaWQZRZ*\+\S\^^__PaQacccccddee`gagbgcg#i$i7ikkll0n1nhnooooqqTrUr9sMsNsuuGvHvIvJvKvLvMvxxNyOyPyiyjy.z{\}]}}}_~~YB\]!"#MOQRɃʃPQv$%BĊYZ[\PQ͍̍()*+VXqrғӓyz[\LPԘ՘wx/0jkRSHIKMN+,fghMNLM()_`#$@Abcde  "$ ˶̶s:;[\;]^hiGH/012345OP9_vw9:;< |}jkUVQRKLMNOij9:^_RSWdelFvbifBY    B f  wix*5 \!H"g#$%&'()**+,-.f/0;1V2345q6~7y8p9:;Z=g>?@B:CCDEFGI{JKLHNFOEPOQQ#RR9SS?T L? `B C D E nI =L M \O P JR S +U -U bV W W X [ \ d] %^ _ _ ` ` 9c d f f g g ,i i Aj l l m oo q q s t 'u *x +x z 2z { | Y~ # ځ O P h ] 3 G s , 5 }  C " l / , ך ؚ @ r d M  y z ) * e y   0 f   Z p q V J M  J Z [ M   k & ' ( )  S  - i  _ E i ?     ^ 2 q            A  . G# H# # # % ' + c- . 0 0 (4 7 : +> ? s@ .C nC E F H H I J iL L O P R U RV pX XZ \ `_ ` ` "a c c f i j k @l m 2n mt u yu w x zy z q{ { } z~  ƈ m C ] a  ǔ – Ö  ̘ * ۡ ɣ q ٨ * ʪ  ձ n  p F |  ͸ v h  m  % :  #  + D - f   h    > ? [ d I P &   F z ) ( C     4 ,    j h   *  s  >  U    n g * ! # b$ % H' U( ) \* p* + , - . V/ / S0 m1 1 $2 2 A3 5 5 7 c8 9 "; q< = ? M@ @ C MD E E F ?G H +J NK kN O P R wR 5S S oT KU V qW Y T] f_ d` fa a c f f g i *j 4m n o o 4p gp {p q q yt @u v y z {{ C} ~  ` e _ k   | H ƌ ] D E G H J K M N P Q Z [ \ i j k t u v 000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@ 0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@ 0@ 0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@ 0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@ 0@ 0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@ 0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@ 0@ 0@0@0@ 0@ 0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00 00t0t0t0t0t0t0t0t0t0t0t0t0t0t0t0t0t0t0t0t0t0t0t0t@ 0t0t@ 0t@ 0t0t@ 0t00M 00ލ 0ލލ000000( 0008 00@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@8 00U0U0U0U0U0U0U0U0U8 000000000000000000000 0ލލ0000000000( 00000000000( 00000000 0 0 0 0 00 0 0 0 0000008 00] 0] 0] 0] 0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]0]8 00000000000000000000000000000000H 000000000000 0ލލ0o 0o 0o 0o 0o ( 0o o 0' 0' 0' 0' 8 0' ' 000000008 0' ' 000000008 0' ' 0!0!0!0!0!0!0!0! 0! 0! 0! 0!0! 0ލލ0G.0G.0G.( 0G.G.0\20\28 0\2\203030303030303030303030303030303038 0\2\20)H0)H0)H0)H8 0\2\20L 0L 0L0L0L0L0L8 0\2\20R0R0R0R0R0R8 0\2\20;W0;W0;W0;W0;W0;W0;W( 0G.G.0a0a0a0a8 0aa0e0e0e0e0e0e8 0aa0i0iH 0ii0k0k0k0k0kH 0ii0q0q0q0q0q0q8 0aa0 y0 y0 y0 y0 y0 y8 0aa0}0}0}0}0}0}0}0}8 0aa0у0у0у0у0у0у0у0у0у0у0у0у0у 00e0e0e 0ee00000000000000000000000000( 00\0\0\0\0\0\0\0\0\0\0\0\0\0\0\0\0\0\ 0ee0000000000000000000( 00000000( 000( 000( 00/ 0/ 0/0/ 0/ 0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/ 0ee0<0<0<0<0<0<( 0<<00000000( 0<<0000000( 0<<00000000000000( 0<<0f 0f 0f 0f0f0f 0ee0( 0000000( 00000000008 00000000000H 0000R 0R 000V 0S 0S 0S 0S 000T 0T 000U 0U 00000000000000008 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0ee0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@ 0ee0'+0'+( 0'+'+09- 09- 09- 09- 09-09-09-09-09-09-09-09- 0ee040404040404040404( 0440+;0+;0+;0+;0+;( 0440:@0:@0:@0:@0:@0:@0:@0:@0:@0:@0:@0:@0:@8 0:@:@0J0J0J 0J 0J 0J 0J0J0J0J0J0J0J 0J 0J 0J 0J0J0J0J0J0J0J0J0JH 0JJ0S0S0S 0S 0S 0S 0S 0S 0S 0S 0S0S0S0S0S0S0S0S0SH 0JJ0{]0{]0{]0{]0{] 0{] 0{] 0{] 0{] 0{]0{]8 0:@:@0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c8 0:@:@0;m0;m0;m0;m0;m0;m0;m8 0:@:@0Ys0Ys0Ys0Ys0Ys0Ys0Ys0Ys0Ys0Ys8 0:@:@0z0z0z0z0z0z0z0z 0ee0808( 08800000000000( 0880Ȍ0Ȍ0Ȍ0Ȍ0Ȍ0Ȍ0Ȍ0Ȍ0Ȍ0Ȍ( 08800000      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrtuvwxyz{|}~0000 0ee0|0|0|0|0|0|0|( 0||0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J( 0||0 0 0 ( 0||!0Ͱ0Ͱ0Ͱ0Ͱ( 0||0000 00? 0??00000000000 0??0T0T0T!0T !0T !0T !0T !0T !0T 0T 0T 0T 0T0T0T0T 0T 0T0T0T0T0T0T0T0T0T0T0T 0??000#0#0 00 00000000000: 0: 0: 00( 00000000000( 00R "0R "0R "0R "0R "0R "0R "0R "0R "0R0R0R 0R 0R 0R 0R 0R0R0R0R0R0R0R0R0R( 00{0{0{0{#0{#0{ 0{0{ 0{ 0{0{ 0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{ 0{ 0{ 0{0{0{0{8 0{{000000000000( 0000000#0#0#0#0#0#0008 007070707070707078 00g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g8 00000000000 0 0 000000000( 00#0#0#0#0#0#( 00+0+8 0++0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,0,8 0++0j30j30j30j30j30j30j30j30j3 0j3 0j30j3( 00808080808080808080808088 0880B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B( 00eE0eE0eE0eE0eE0eE0eE0eE0eE0eE8 0eEeE0K0K0K0K0K0K0K0K#0K#0K#0K#0K#0K0K#0K0K0K8 0eEeE0T0T0T0T8 0eEeE0W0W0W0W8 0eEeE0qZ0qZ0qZ0qZ0qZ0qZ8 0eEeE0^0^0^0^0^0^0^8 0eEeE0b0b0b 0b 0b 0b 0b0b0b0b0b0b( 00h0h0h0h0h0h0h0h( 0 0m0m0m0m0m0m0m0m0m0m 0m 0m 0m 0m 0m0m0m0m0m( 0 0Fz0Fz8 0FzFz0{ 0{ 0{ 0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{0{8 0FzFz0?0? 0? 0? 0? 0?0?0?0?0?8 0FzFz0;0; 0; 0;0;0;0;? 0;? 0;? 0;0;0;0;H 0;;00000! 0! 0! 0! 0! 0! 0! 00000000000( 0 0 0 0 0 0  0  0  0  0 *0 00 009090909090909 00d0d0d" 0d" 0d" 0d" 0d" 0d" 0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d0d 00C0C( 0CC0,0,0,0,# 0,0,0,0,# 0,# 0,0,# 0,0,0,0, 00 ( 0  0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X8 0XX000% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0,00,000000( 0  0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X( 0  0H0H8 0HH000000008 0HH070707070707078 0HH00000( 0  00000000000 0000000000( 00 0 0 0 0 0 0 $ 0 $ 0 $ 0 0 ( 00000-0-0000000000000( 00000000000000000000 00{.0{.0{.0{.0{.0{.0{.0{.0{.0{.0{.& 0{.& 0{.& 0{.0{.0{.0{.' 0{.' 0{.' 0{.' 0{.' 0{.' 0{.' 0{.0{.0{.0{.0{. 00909090909( 0990y=0y=0y=0y=0y=0y=( 0y=( 0y=( 0y=0y=( 0dAy=( 0dAy=( 0dAy=( 0dAy=( 0dAy=0y=) 0y=) 0y=0y=0y=0y=0y=0y=0y=0y=0y=0y=0y=8 0y=y=0AM* 0AM* 0AM* 0AM0AM0AM0AM0AM0AM0AM0AM0AM0AM0AM0AM0AM0AM0AM0AM0AM0AM0AM0AM0AM0AM0AM0AM0AM0AM0AM0AM+ 0AM+ 0AM+ 0AM 00Lb0Lb0Lb0Lb0Lb0Lb0Lb0Lb0Lb0Lb0Lb0Lb0Lb0Lb0Lb0Lb0Lb0Lb0Lb0Lb; 0Lb; 0Lb; 0Lb; 0Lb; 0Lb; 0Lb; 0Lb; 0Lb; 0Lb; 0 Lb0Lb 0LbLb0#p0#p0#p0#p0#p0#p< 0#p< 0#p< 0#p< 0#p< 0#p0#p0#p0#p0#p0#p0#p0#p0#p0#p 0LbLb0~0~0~0~( 0~~0΁0΁0΁( 0~~0|0|0|0|( 0~~000000008 0000000 0LbLb008 000000= 0= 0= 0= 0008 000008 00t0t0t0t0t0t 0LbLb0ʥ0ʥ0ʥ0ʥ0ʥ0ʥ 0LbLb0000000( 00S0S8 0SS008 0SS00008 0SS00008 0SS000000000( 000 0LbLb0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M 0LbLb0000000 0LbLb00000000( 000000( 000000 0LbLb00000000 0 LbLb0O> 0O> 0O> 0O> 0O> 0O0O0O0O0O0O0O0O 0 LbLb000000000000 0 LbLb0000( 000000000000( 00]0]0]0]0]0]0]0]0]0]( 0000000000( 00000000000( 00000000000000 00%0%0% 0%%0'0'0'0'0'0'-0'-0'0'0' 0%%0w/0w/0w/0w/0w/0w/0w/0w/0w/0w/ 0%%09090909090909( 0990:?0:?0:?0:?0:?0:?0:?0:?0:?0:?0:?0:?0:?0:?0:?0:?0:?0:?0:?0:?0:?0:?0:?0:?0:?0:?0:?0:?0:?0:?0:?0:?0:?0:?0:?0:?0:?( 0990UY0UY0UY0UY0UY0UY0UY0UY0UY0UY0UY0UY0UY0UY0UY0UY0UY0UY0UY0UY0UY0UY0UY0UY0UY0UY0UY0UY0UY0UY0UY0UY0UY0UY0UY0UY( 0990u0u0u0u0u0u0u0u0u0u( 0990*0*0*0*0*0*0*0*0*0*0*0*0*0*0*0*0* 0%%0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R0R( 0RR00000000000008 00/0/0/0/0/0/( 0RR0m0m0m, 0m, 0m, 0m, 0m, 0m0m0m0m0m0m0m0m0m0m0m0m0m0m0m0m0m0m0m0m0m0m0m, 0Nm, 0Nm, 0Nm, 0Nm0m8 0mm00000H 0000000H 0008 0mm00000000000000H 00!0!0!0!0!0!0!0!0!H 0000000008 0mm000000008 0mm0 0 0 0 0 ( 0RR0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^0^8 0^^0- 0- 0- 0- 0- 0- 0- 0- 0- 0- 0 008 0^^00 00 0/ 0. 0. 08 0^^01 01 01 01 01 01 008 0^^0}0}8 0^^00002 02 000( 0RR0{0{0{0{0{( 0RR0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 ( 0RR0000000000000( 0RR00000000000000000 00) 0))0*0* 0))0,0,0,( 0,,0a.0a.0a.0a.0a.0a.0a.0a.0a.0a.0a.0a.( 0,,090909090909090909090909098 0990xB0xB0xB0xB0xB0xB0xB( 0,,0G0G0G0G( 0,,0K0K0K0K( 0,,0O0O0O0O0O0O0O0O0O( 0,,0_V0_V0_V0_V0_V0_V0_V0_V0_V0_V( 0,,0]0]0]3 0]3 0]3 0]3 0]0]0]0]0]4 0]4 0]4 0]4 0]4 0]4 0]4 0]0]0]0]( 0,,0 f0 f0 f 0))0(k0(k( 0(k(k0V0V0V0VO 0VO 0VO 0VO 0VQ 0VQ 0VQ 0VQ 0VQ 0VQ 0VQ 0VQ 0VQ 0V0VO 0VO 0VO 0VO 0VO 0VO 0 VO 0 VO 0 VO 0 VO 0 VO 0VO 0VO 0VO 0VP 0VP 0VP 0VP 0VP 0VP 0VP 0VP 0VP 0VO 0VO 0VO 0VO 0VO 0VO 0VO 0VO 0VO 0VO 0VO 0VO 0VO 0VO 0VO 0 VO 0!VO 0"VO 0#VO 0$VO 0%VO 0&VO 0'VO 0(VO 0)VO 0*VO 0+VO 0,VO 0-VO 0.VO 0/VO 00VO 01VO 02VO 03VO 04VO 05VO 06VO 07VO 08VO 09VO 0:VO 0;VO 0<VO 0=VO 0>V0000000000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@#0@#0@#0@0@0@0@0@#0@0@#0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@-0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@0j@!0j00C @0I00@0I00@0I00@0I00@(0@(0@0@(0@(0@0@(0@(0@0@(0@(0@0I000 |!uFd7n>v7 T  U     jH=ef mbwx2]7  !"#$#$5 f g --.../////s0t0011B22*33344[555 666]7^7778888888999F:G::;;;;_<<9===>>k>>??? @@AA^A_AAA%BBBB_C`CCC DDDDEEFF4G5GHHJJsJJJ#K$KKK=LLLL~MMM]N^NN#OOOO]PPBQCQQQ3R4RRSrSSoTTTYUZUUUVVsVWfWgWWXxXXDYY3ZZZZw[x[[\\\k]]m^^G__&```aabaabbbSccDddeeeeeee:ffggh}hhh\i]iijcjj>kkkVlWlll2mmmBnnoqoroooMpqqQrrms+t,t}t~ttttmvnv!x"xz^{_{}}OP"#ӂԂIJ47ׇ؇KLMNލ‘?@Xvw͛ΛSTUv3467Ҩ#$ |} ABBC ׼ؼ78YZ IJ@AFG3"#$%n|{s\]Y#$%_`_`, - . n o  # $ % & ' G GH!"%o p !!"$$&&}(~(m* , -Y--F.G.a.a0b0\2y2333 7 788];^;;=<===??BB@EAE(H)H=H6I7IKL3L^MNNNPRRSTTUU:W;WSWY`\a\^^aaaccee(effhhiiikkl}m~m1pqqq^s_stt y y!yOzPz||}}}`aЃу˅IJ͉̉ΉωЉщdeɌʌq23v>?  4BC[\ij  xy89:;߼*+ȿ./<C8K`a9:;<< !JKdef3/0*+abcWX 56ABTz,X7JK/Ulmpq          b c '()*NOPQR_`9:;<=@!!##A%B%C%D%E%&&B(C(()))9*:*&+'+c+8-9-W--.//1112244446699';(;);*;+;<;>>1?9@:@Y@BBBBBDDFF H HJJ JvKwKL;LqLLLLHNINJNKNNNOO\P]PQQQQQSSSTTNUNVV(WBWWXX`YaY[[[[[z]{]]^^%`&`aLaa>bbccceeffXhYhZh[hviwikk:m;m\mnnNpqqXsYsstCvDv@xAxBxCxDxzzz||op78IJˈ̈efnjȌ  DEFђҒBCB  VW|ş56Jfg)*+,- 0̰ͰOP>?BC^_`ɾʾSTskn=&zij23  +,klstuvwGH^_QR\ W:HUECDz{IJ)*  {#-./BCD \]    W X     67RDEfgqr34LMt ( ) f!g!"""###Z&[&((+++,,,t.u.//0022h3i3j33557777778889::L;M;Q=R=??@@BBB)C*CDD^E_E`EaEbEcEdEeE"F#FHIIVKWKKKL N NaObOcOdOPPQQQQQSSTTTw$e89>}~cdef%˯n߰ nϱб56"#cdefghijBCj+,YZ WX78B23X(6_WXnXYCD-.GHqpq567V-.34}~nouv6op&'    } ~   ?kFGJKpqi j !!##%%'''))++,,z.{..0 0 06272+3,3-3.3/3_3394446S8f8888(9999999:K;L;w=x=y==>>@@@AFAdAAABeBB CfCCDDFFoIpI]J^J>M?M@MAMgMPNwNNNOPPRRSUUWWqXrXsXtXZZN\O\P\Q\^_____&``aLbbbddf?f@fAf1g2ghhiik kllDnnnn!oCoooooo"p#p?pqquuuwPww2xxyyzz||||~~́΁uv|'(ȊɊbc6ՔȕɕE34stǥȥɥʥޭ߭TUQRSo5LMb6uv89}~NOV0noz{([]   x y G56!! !8"9"$$%&&'''))C+D+- -..v/w//0y2z24466P8Q899;;===9?:?Q?@@BBDDDDEEFFHHHHHII:K;KlMmMOO R RTTVVVV|W}WTYUYgYZ#\$\D^E^s_aa3d4dnfofthuhvhwhiijj~mmnnpppprrttttuuuwwzz{{||)*8ƅDžSTQR!" !fgbcdǔȔɕ78+,/`tulm}O4N!"#vwdzȳrstuӶԶնֶ׶ضٶ+UtǷef !Igh;<  )^_^sMN015Braki!*A}C :|} z{DE       =>LMfghi!   ""Q$%%''(')'*'+'(()) ****,,,`.a.k.A/B/225555C7D7999):*:.;/;Q=R=~>>??LAwBxBBDDD%F&FGGGUIVIKKKLLOO8OQQSSS UU^V_VzV3X0Z1Z \!\"\#\$\]]]e^f^^]__.```aabnbb ccc*d7e8ef fWfhh(k4k;mcdklґz{)4 ßğ  7©    ծ֮=>?`²۲ܲ_ƴij mGH#]^56 2345|}KL`a !()+,H  &12`aklmn)*yzVWXxPQv%&]^_`89obcdemnqrE"#6uvw8 9 S T  E F G DERS#$!$$d%e%f%g%h%% ' '((K+L+---.//112225Y8Z8p8|9}9~9f;g;<<`>5@6@I@AA0B0D1DEEG"G#GHHHHHgJhJrJJJJ1KMKKKKKKNNN!NOORRTTRWaWQZRZ*\+\S\^^__PaQacccccddee`gagbgcg#i$i7ikkll0n1nhnooooqqTrUr9sMsNsuuGvHvIvJvKvLvMvxxNyOyPyiyjy.z{\}]}}}_~~YB\]!"#MOQRɃʃPQv$%BĊYZ[\PQ͍̍()*+VXqrғӓyz[\LPԘ՘wx/0jkRSHIKMN+,fghMNLM()_`#$@Abcde  "$ ˶̶s:;[\;]^hiGH/012345OP9_vw9:;< |}jkUVQRKLMNOij9:^_RSWdelFvbifBY    B f  wix*5 \!H"g#$%&'()**+,-.f/0;1V2345q6~7y8p9:;Z=g>?@B:CCDEFGI{JKLHNFOEPOQQ#RR9SS?T L? `B C D E nI =L M \O P JR S +U -U bV W X [ \ d] %^ _ _ ` ` 9c d f f g ,i i Aj l l m oo q s t 'u *x z 2z { | Y~ # ځ O P h ] 3 G s , 5 }  C " l / , ך ؚ @ r d M  y z ) * y   0   Z p q V J M  J Z [ M   k & ' ( )  S  - i  _ E i ?     ^ 2 q            A  . G# # # % ' + c- . 0 0 (4 7 : +> ? s@ .C nC E F H I J iL L O P R U RV pX XZ \ `_ ` ` "a c c f i j k @l m 2n mt u yu w x zy z q{ { } z~  ƈ m C ] * ۡ ɣ q ٨ * ʪ  ձ n  p F |  ͸ v h  m  % :  #  + f   h    > ? [ d I P &   F z ) ( C     4 ,    j h   *  s  >  U    n g * ! # b$ % H' U( ) \* p* + , - . V/ / S0 m1 1 $2 2 A3 5 5 7 c8 9 "; q< = ? M@ @ C MD E E F ?G H +J NK kN O P R wR 5S S oT KU V qW Y T] f_ d` fa a c f f g i *j 4m n o o 4p gp {p q q yt @u v y z {{ ~  ` e _ k   | H ƌ ] D 0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@ 0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@ 0@ 0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@ 0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@ 0@ 0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@ 0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@ 0@ 0@0@0@ 0@ 0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00 00Lt0Lt0Lt0Lt0Lt0Lt0Lt0Lt0Lt0Lt0Lt0Lt0Lt0Lt0Lt0Lt0Lt0Lt0Lt0Lt0Lt0Lt0Lt0Lt@ 0Lt0Lt@ 0Lt@ 0Lt0Lt@ 0Lt00ɋ 00Z 0ZZ0i0i0i0i0i0i( 0ii0o0o8 0oo00000000000008 0oo0џ0џ0џ0џ0џ0џ0џ0џ0џ8 0oo0606060606060606060606060606060606060606 0ZZ0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r( 0rr0p0p0p0p0p0p0p0p0p0p( 0rr0000000 0 0 0 0 00 0 0 0 0000008 00 0 0 0 00000000000008 00+0+0+0+0+0+0+0+0+0+0+0+0+0+0+0+0+0+0+0+0+0+0+0+0+0+0+0+0+0+0+H 0++0}0}0}0}0}0}0}0}0}0}0} 0ZZ0 0 0 0 0 ( 0  0 0 0 0 8 0  0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q0Q8 0  000000008 0  0{!0{!0{!0{!0{!0{!0{!0{! 0{! 0{! 0{! 0{!0{! 0ZZ0-0-0-( 0--01018 0110:30:30:30:30:30:30:30:30:30:30:30:30:30:30:30:30:38 0110G0G0G0G      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnoprstuvwxyz{|}~8 0110|K 0|K 0|K0|K0|K0|K0|K8 0110eR0eR0eR0eR0eR0eR8 0110V0V0V0V0V0V0V( 0--0`0`0`0`8 0``0d0d0d0d0d0d8 0``0?i0?iH 0?i?i0[k0[k0[k0[k0[kH 0?i?i0q0q0q0q0q0q8 0``0x0x0x0x0x0x8 0``0 }0 }0 }0 }0 }0 }0 }0 }8 0``0M0M0M0M0M0M0M(0M(0M(0M(0M(0M(0M 0000 000000000000000000000000000( 00؝0؝0؝0؝0؝0؝0؝0؝0؝0؝0؝0؝0؝0؝0؝0؝0؝(0؝( 00000000000000000000( 00000000( 000( 00505( 00 0 00 0 00000000000 0000000( 000000000( 00R0R0R0R0R0R0R( 00J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J0J( 00 0 0 000 00{( 0{{000000( 0{{0000000008 00,0,0,0,0,0,0,0,0,0,H 0,,0 0 0 R 0 R 0 0 0 V 0 S 0 S 0 S 0 S 0 0 0 T 0 T 0 0 0 U 0 U 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8 00N 0N 0N 0N 0N 0N 0N 0N 0N 0N 00N 00N 00N 00N 00N 00N 00N 00N 00N 00N 00N 00N 00N 00N 00N 00N 00N 00N 00N 00N 00N 00N 00N 00N 0 000000000000000000000 00*0*( 0**0, 0, 0, 0, 0,0,0,0,0,0,0,0, 0040404040404040404( 0440:0:0:0:0:( 0440?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?0?8 0??0I0I0I 0I 0I 0I 0I0I0I0I0I0I0I 0I 0I 0I 0I0I0I0I0I0I0I0I0IH 0II03S03S03S 03S 03S 03S 03S 03S 03S 03S 03S03S03S03S03S03S03S03S03SH 0II0\0\0\0\0\ 0\ 0\ 0\ 0\ 0\0\8 0??0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c0c8 0??0l0l0l0l0l0l0l8 0??0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r8 0??0 z0 z0 z0 z0 z0 z0 z0 zH 000( 000000000000( 00D0D0D0D0D0D0D0D0D0D( 00~0~0~0~0~0~0~0~0~ 00000000( 00Ʀ0Ʀ0Ʀ0Ʀ0Ʀ0Ʀ0Ʀ0Ʀ0Ʀ0Ʀ0Ʀ0Ʀ0Ʀ0Ʀ0Ʀ( 0000( 0!0I0I0I0I( 00000 00 000000000000 00п0п0п!0п !0п !0п !0п !0п !0п 0п 0п 0п 0п0п0п0п 0п 0п0п0п0п0п0п0п0п0п0п0п 0000#0#0 00 00000000000: 0: 0: 00( 00-0-0-0-0-0-0-0-0-0-( 00 "0 "0 "0 "0 "0 "0 "0 "0 "000 0 0 0 0 000000000( 00000#0#0 00 0 00 00000000000 0 0 00008 00u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u0u( 0090909090909#09#09#09#09#09#0909098 0990 0 0 0 0 0 0 0 8 099000000000000000008 0990000000000 0 0 000000000( 00>#0>#0>#0>#0>#0>#( 00+0+8 0++0X,0X,0X,0X,0X,0X,0X,0X,0X,0X,0X,8 0++0202020202020202 02 0202(B 00u80u80u80u80u80u80u80u80u80u80u80u88 0u8u80B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B( 00D0D0D0D0D0D0D0D0D0D8 0DD0gK0gK0gK0gK0gK0gK0gK0gK#0gK#0gK#0gK#0gK#0gK0gK#0gK0gK0gK8 0DD0ST0ST0ST0ST8 0DD0rW0rW0rW0rW8 0DD0Y0Y0Y0Y0Y0Y8 0DD0Z^0Z^0Z^0Z^0Z^0Z^0Z^8 0DD0\b0\b0\b 0\b 0\b 0\b 0\b0\b0\b0\b0\b 0\b( 00g0g0g0g0g0g0g0g( 0 0=m0=m0=m0=m0=m0=m0=m0=m0=m0=m 0=m 0=m 0=m 0=m 0=m0=m0=m0=m0=m( 0 0y0y8 0yy0J{ 0J{ 0J{ 0J{0J{0J{0J{0J{0J{0J{0J{0J{0J{0J{0J{0J{0J{8 0yy00 0 0 0 000008 0yy00 0 0000? 0? 0? 0000H 00x0x0x0x0x! 0x! 0x! 0x! 0x! 0x! 0x! 0x0x0x0x0x0x0x0x0x0x0x( 0 00000 0 0 0 0*0 00a 0aa0000000 0aa0ߪ0ߪ0ߪ" 0ߪ" 0ߪ" 0ߪ" 0ߪ" 0ߪ" 0ߪ0ߪ0ߪ0ߪ0ߪ0ߪ0ߪ0ߪ0ߪ0ߪ0ߪ0ߪ0ߪ0ߪ0ߪ0ߪ0ߪ0ߪ 0aa00( 00000# 0000# 0# 00# 0000 0aa0( 0000000000008 0000% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0% 0,00,000000( 0000000000000( 0008 00X0X0X0X0X0X0X0X8 000000008 00w0w0w0w0w( 000000000000 0aa000000000( 00$ 0$ 0$ 0$ 0$ 0$ 0$ $ 0$ $ 0$ $ 0$ 0$ ( 00G0G0G0G-0G-0G0G0G0G0G0G0G0G0G0G0G0G0G( 00H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H 0aa0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-& 0-& 0-& 0-0-0-0-' 0-' 0-' 0-' 0-' 0-' 0-' 0-0-0-0-0- 0aa0y90y90y90y90y9( 0y9y90<0<0<0<0<0<( 0<( 0<( 0<0<( 0@<( 0@<( 0@<( 0@<( 0@<0<) 0<) 0<0<0<0<0<0<0<0<0<0<0<8 0<<0L* 0L* 0L* 0L0L0L0L0L0L0L0L0L0L0L0L0L0L0L0L0L0L0L0L0L0L0L0L0L0L0L0L+ 0L+ 0L+ 0L 00a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a; 0a; 0a; 0a; 0a; 0a; 0a; 0a; 0a; 0a; 0 a0a 0aa0o0o0o0o0o0o< 0o< 0o< 0o< 0o< 0o0o0o0o0o0o0o0o0o0o 0aa0f~0f~0f~0f~( 0f~f~0I0I0I( 0f~f~0000( 0f~f~000000008 00j0j0j0j0j0j 0aa008 00303030303= 03= 03= 03= 0303038 000008 0000000 0aa0E0E0E0E0E0E 0aa0000000( 00ΰ0ΰ8 0ΰΰ008 0ΰΰ0x0x0x0x8 0ΰΰ00008 0ΰΰ000000000( 00l0l 0aa0000000000 0aa0000000 0aa00000000( 00[0[0[0[0[( 000000 0aa00000000 0 aa0> 0> 0> 0> 0> 00000000 0 aa000000000000 0 aa0]0]0]0]( 0]]00000000000( 0]]0000000000( 0]]020202020202020202( 0]]0h0h0h0h0h0h0h0h0h0h( 0]]0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b0b 00l%0l%0l% 0l%l%0&'0&'0&'0&'0&'0&'-0&'-0&'0&'0&' 0l%l%0.0.0.0.0.0.0.0.0.0. 0l%l%0E90E90E90E90E90E90E9( 0E9E90>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>0>( 0E9E90X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X( 0E9E90=u0=u0=u0=u0=u0=u0=u0=u0=u0=u( 0E9E900000000000000000 0l%l%0͊0͊0͊0͊0͊0͊0͊0͊0͊0͊0͊0͊0͊( 0͊͊0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/0/8 0//000000( 0͊͊000, 0, 0, 0, 0, 00000000000000000000000, 0ɬ, 0ɬ, 0ɬ, 0ɬp08 00%0%0%0%0%H 0%%0p0p000p0pH 0%%008 00k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0kH 0kkp0p0p0p0p0p0000H 0kkp0J0J0J0Jp0Jp0Jp0Jp0Jp8 0p0$p0$p0$0$0$0$0$0$8 0p000p0p0p( 0͊͊000000000000008 00- 0- 0- 0- 0- 0- 0- 0- 0- 0- 0 008 00A0 0A0 0A/ 0A. 0A. 0A8 00m1 0m1 0m1 0m1 0m1 0m1 0m0m8 0008 00S0S0S0S2 0S2 0S0S0S( 0͊͊00000( 0͊͊0# 0# 0# 0# 0# 0# 0# 0# 0# 0# 0# 0# 0# 0# ( 0͊͊0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g0g( 0͊͊00000000000000000 00') 0')')0)0) 0')')08,08,08,( 08,8,0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-( 08,8,080808080808080808080808088 0880A0A0A0A0A0A0A( 08,8,0G0G0G0G( 08,8,0K0K0K0K( 08,8,0N0N0N0N0N0N0N0N0N( 08,8,0U0U0U0U0U0U0U0U0U0U( 08,8,0]0]0]3 0]3 0]3 0]3 0]0]0]0]0]4 0]4 0]4 0]4 0]4 0]4 0]4 0]0]0]0]( 08,8,0e0e0e 0')')0j0j( 0jj0l5 0l5 0l5 0l5 0l5 0l5 0l5 0l5 0l5 0l0l0l0l0l0l0l0l0l( 0jj0s0s0s( 0jj0v0v0v0v0v8 0vv0z0z8 0vv08|08|08|08|( 0jj00( 0jj0ف0ف0ف0ف0ف( 0jj000( 0jj090909090909( 0jj0ߍ0ߍ0ߍ0ߍ0ߍ( 0jj01010101( 0 jj000 0')')00( 00~0~0~0~0~0~0~0~( 0000000000000008 000( 00=0=6 0=6 0=6 0=0=0=0=0=0=0=0=7 0=7 0=7 0=7 0=0=0=0=( 00~0~( 00ٽ0ٽ0ٽ0ٽ0ٽ0ٽ0ٽ0ٽ0ٽ0ٽ0ٽ0ٽ( 00H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H0H( 0000000000000000( 000000( 00M0M0M0M 0')')00000000( 0000000( 00V0V0V0V0V0V0V0V0V( 000000000( 00000000000( 000000000( 0000( 00000008 08 08 000000000( 00 0 0 0 0 0 0 0 0  0')')000( 00000000000( 00`0`0`0`0`0`0`0`0`0`0`0`0`0`0`0`0`0`0`0`( 00$0$0$0$0$0$0$0$0$( 00Z-0Z-0Z-0Z-0Z-0Z-( 00U20U20U2( 007070707070707070707( 00?0?( 00tA0tA0tA0tA0tA 0')')0F0F0F0F0F0F0F0F( 0FF0I9 0I9 0I9 0I9 0I9 0I9 0I9 0I9 0I0I0I0I0I( 0FF0M0M0M0M0M0M0M( 0FF0V0V0V0V( 0FF0[0[0[0[0[0[0[0[0[0[0[( 0FF0wc0wc0wc0wc0wc0wc0wc0wc0wc( 0FF0h0h0h0h0h0h( 0FF0m0m0m0m0m0m0m0m0m 00r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r0r 0rr0Xx0Xx0Xx0Xx!0XxA 0XxA 0Xx0Xx0Xx#0XxG #0XxB 0XxB 0XxB 0XxB 0Xx00Xx0Xx0Xx0Xx0Xx0Xx@0Xx@0Xx0Xx 0rr0ς0ς0ς!0ς0ς0ς0ς0ςC 0ς0ςC 0ς0ςC 0ςF 0ςF 0ςF 0ς0ς0ς0ς0ς0ς0ς0ς 0ς 0ς 0ς 0ς0ς0ς00ς#0ς#0ς0ς0ς0ς0ς@0ς@0ς0ς 0rr000#00#0000D 0D 0D 0D 00000#00000000 0rr0(0(0(0(0(0(0(E 0(E 0(0(E 0(0(E 0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0(0( 0rr0ͣ0ͣ0ͣ0ͣ0ͣ0ͣ0ͣ#0ͣ0ͣD 0ͣD 0ͣ0ͣD 0ͣ0ͣD 0ͣ0ͣD 0ͣ0ͣD 0 ͣ0ͣD 0 ͣD 0 ͣ0ͣ0ͣ0ͣ0ͣ0ͣ0ͣ0ͣ0ͣ0ͣ0ͣ 0rr000000000000000000000K 00I 00I 00I 00I 00J 00J 0000000000000000000000000L 0L 0H 0H 0H 00000000 0 0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k0k 0 00M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0 M 0 M 0 M 0 M 0 M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0 M 0!M 0"M 0#M 0$M 0%M 0&M 0'M 0(M 0)M 0*M 0+M 0,M 0-M 0.M 0/000N 0N 0N 0N 0N 0N 0N 0N 0N 0N 0 N 0 N 0 N 0 N 0 N 0N 0N 0N 0N 0N 0N 0N 0N 0N 0N 0N 0N 0N 0N 0N 0N 0N 0N 0 N 0!N 0"N 0#N 0$N 0%N 0&N 0'N 0(N 0)N 0*tN 0+tN 0,tN 0-t@N 0.tN 0/tN 00tN 01tN 02tN 03tN 04tN 05tN 06tN 07tN 08tN 09tN 0:tN 0;tN 0<tN 0=tN 0>t0t0t0tO 0tO 0tO 0tO 0tQ 0tQ 0tQ 0tQ 0tQ 0tQ 0tAQ 0tQ 0t0tO 0tO 0tO 0tO 0tO 0tO 0 tO 0 tO 0 tO 0 tO 0 tO 0tO 0tO 0tO 0tP 0tP 0tP 0tP 0tP 0tP 0tP 0tP 0tP 0tO 0t@O 0tO 0tO 0tO 0t@O 0tO 0tO 0tO 0tO 0tO 0tO 0tO 0tO 0 tO 0!t@O 0"t@O 0"tO 0$tO 0%tO 0&tO 0'tO 0(tO 0)tO 0*tO 0+tO 0,tO 0-tO 0.tO 0/tO 00tO 01tO 02tO 03tO 04tO 05tO 06tO 07tO 08tO 09tO 0:tO 0;tO 0<tO 0=t000@0@0I00@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@ 01@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@#0@#0@#0@0@0@0@0@#0@0@#0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@, 0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@, 0 @0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@, 0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@, 0/@, 0<@, 0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@-0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@, 0@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@ 0 @0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0EK0&2'pKK0&2K0&2@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@, 09@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@0E@!0E 00C  &&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&&1@@@C  R < @ +[ 4j2b/qV( :4vx~\f Z!"F#Z$%%&|'H(()R)))*++,`--.://0022344h55677(899":<;;<>/>>@??@4A#BiBBBhDE%FhFFFHdIIDJJTK-5:V@J[(hnpt.yvXƝ: 48x& PL"'04=ZJ@PV@\t` ej"q,vy|܀||":> "X+:DMUT`d$m"t"ĕDH zt( Z&).v4 ;HLR^pfn}xذd@4v^"   2 Z8 E *N V [ c h `m q t x } D ԗ " x > J @    `  H " N+ @2 7 @ E I J ^ d nk t { 0 0  < % X J Z    $ & n, 1 5 4: #? O S NZ Rf `p z B L Ħ  p  $  ~   b l # l( * / 4 ; ZB VL \ c r | b >:FX[gn~ڎ&^LL +26P?@IS_o\w} 0Р,B|XF\ d%xADJhPWf4oztbT" B#dAE(P]vgsxlz:0D0p&lBrLhҽ&0v\:&ldP~0  Hj,<!$%v')0134T68:b>[or@ޟ&LTt4#,6MT6ang~u܄NFH\rN,lx'Z27NCG&\amzlZT 'P6P[x".25CU XhBt:\ &RDFH>JYa@mx:HXt$h<y0D*t^f /TDZQVhx~ OfkƂrTMPQRSTUVWXYZ[\]^_`abdefghijklmnopqrstuvwxyz{|~      !"#$%&'()+,-./012345678:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRTUVWXYZ[\]^_`abdefghijklmnopqrstuvwxz{|}~     "#%&()*+,-/01235689:<=>@BCEFHJKLNOQRSTVWXY[\^`abdefhjklnortuvxyz|}                     ! " $ % & ' ) * + , - / 0 1 2 3 5 6 7 8 : ; < > ? @ A C D E F H I J K L N O P Q S T V W X Y Z \ ] ^ _ ` b c d f h i j l m o p q s t u w y z { }     !"$&),.13579:<=>@BCEFHIKLMOPQRSTUVWYZ[\]^_`bcdefghijklmnopqrtuvwxyz{|}~     !"#%&'(*+,./0234578:<=?@ABCDFGHIJLMOPQRTUWY[]^_aciR) 9oBVO[@go{Χ b #G0l" l*BK.ipv T~ 4&UPr* d69&IX xHPd6XH=LP:_&x̆Ȳ(ּ -G*\*q,) 6Wn "=LR^Nnt܌ҫh J & DG c t  $ L ^ ) E b @} T  (  6 O Y `p  X l | v % 8 BP xo HT8h~J +Z>\}2`H$EKNSVXZ\`bRO'(H[wyz|!ASorsu$@CDFf%B^abd1457W5Lhkln8;<>^5Tpstv1457Wu    6 g 2 N Q R T t     = m  3 O R S U u     ? Hdghj^z}~&BEFHh7:;=]yB^bcf   ,Jfjkm ?[_`b h  /Tptux+/02Rj:VZ[]}0457Wx )$D;v !$D.235U   % C _ c d g !!5!9!:!=!]!!!!!!!!""""'"d""""""""""""#5#9#:#<#\#######$$#$$$&$F$l$$$$$$$$$$$%5%Q%U%V%Y%y%%%%%%%$&@&D&E&G&g&&&&&&&&''''?']'y'}'~''''''''(((((()@)\)`)a)c))))))))$*@*D*E*G*g******* +)+-+.+0+P+k+++++++++++,3,O,S,T,W,w,,,,,,,-7-;-<->-^-~--------...$.c.......////(/{/////////// 0P0l0p0q0t000000011111112;2?2@2B2b22222223#3'3(3*3J3g333333333334`4|4444444444585T5X5Y5[5{555555556 6 6 6-6b6~6666666666 7:7V7Z7[7^7~777777778888<8`8|88888888889]9y9}9~99999999:#:?:C:D:G:g::::::::;;;;9;f;;;;;;;;;;;<<<X<\<]<_<<<<<<<<=2=6=7=9=Y=u======= >>>>2>H>d>h>i>k>>>>>>>>?8?k^kvkkkkkkkkkkkl3lOlSlTlWlwlllllllm+m/m0m2mRmcmmmmmmmmmmm nn;n?n@nBnbnnnnnnnn oooo4oNojonooorooooooop*pFpJpKpMpmpppqqq$qqqqqqq.rJrNrOrQrqrrrrrrrJsfsjsksmsst$t(t)t,tLtZtvtzt{t~tttttttXmo0sl MC8u'[ l  U  @ ~'vB/$nKKnM\nq> d g   s!!!!"*"b""""3#M#|##<$?$$$$%2%5%%%%&F&I&&&&%'''''*a*y*|****E+o+r++++D,Q,T,,,,/-<-?----.k.n...{//00R0l0Q11112>2V22223T3W333324U4X444425U5X5556677N7c7777768Z88888=9R999!:$:n:x:::;;;; <S<<<,=<=r====5>L>z>>D?G????@S@V@@@@@AAAAA1B{BBBBCDLDsDvDDDEJEfEiEEEF]F~FFFFGQG^GaGGGGGHUHzHHH IjIII3J_JJJ K KWKqKKKL"LlL{LLLMMN)N]NNNN O+O[OOOOP*P\PPPPQ1QRRSSTTTT U"URUUUUU V6VVVVVW8WWWWWWXXY!YkYYYYZZhZyZiJjj*LX{)3T_hŀ׀%.P\eʁ  X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%X%̕:_XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX "&-18<C!!!!!kas@C V q t  S j q#5 VqtIe] S j 6!!!!! ""# $      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnpqrstuvwxyz{|}~J$$$$ %%k''''+(@(+f+++++-,w,,,,-K--7..;//1)2\22233g3q3344$555677299*:;A<<>]>j>m>>>%@o@@@@@UCCD~D#EfEkFGWGKKL LSLhLPXPPPPP2U|UUUUVuXXXlbbbb,cAcgjkkrmmmmn)nqqrr[rprHsst tUtltuwv wyyXz&~p~~~~~Ghux†̍ݍ*9ݎ^%oՑۑb|N:+f~g)ѠAOݣ'DG9={߬-d߱/̶&η>wθѸ0tĺſ:4p@C!l+@.Gf ILXbKQf\n3i*-wHp_r [ q  J      m,"""S##$(5)\)i* +0++,,CCPDE(FFIIIJJJ3KfRSDS:TTRUb^ _>_1bbbf=gsgFkkkk5l@lLXZ: %f7Q GJ/]zGJe \     v""""#>#%%&&e&t&(@){)~)))Q..../+/122[C\\\\\]e]]]]]^e^^^^^gh,ii3j[jmmnnpq:q(||}؄ą6"E&:]mә&)s}}ʛԛ_ 7z}Ǣ:ak D^y@` ""+#'''+/,,t011u2#33z8(99;i<<<=L>>p??@AB#CCsDsEFFPQLQOQQQbgbbb0c\c$ttuXuv6vvw=x_yyyyBznzzV{{Ai,b%XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXl ,b$[SK˜SXbmH*;"@p (  h  C @A C"`6     D     "D     "D     "D     "B S  ?MVI h4T!t ge57!t ]4" t 4t }4 t`6tp _Toc210544715 _Toc221176727 _Toc221342921 _Toc221356113 _Toc210544716 _Toc221176728 _Toc221342922 _Toc221356114 _Toc210544717 _Toc221176729 _Toc221342923 _Toc221356115 _Toc68875973 _Toc221176730 _Toc221342924 _Toc221356116 _Toc68875974 _Toc210544586 _Toc210544718 _Toc221176731 _Toc221342925 _Toc221356117 _Hlt36467616 _Toc68875975 _Toc210544587 _Toc210544719 _Toc221176732 _Toc221342926 _Toc221356118 _Toc68875977 _Toc210544588 _Toc210544720 _Toc221176733 _Toc221342927 _Toc221356119 _Toc221176734 _Toc221342928 _Toc221356120 _Toc221176735 _Toc221342929 _Toc221356121 _Toc221176736 _Toc221342930 _Toc221356122 _Toc221176737 _Toc221342931 _Toc221356123 _Toc221176738 _Toc221342932 _Toc221356124 _Toc221176739 _Toc221342933 _Toc221356125 _Toc221176740 _Toc221342934 _Toc221356126 _Toc68875982 _Toc221176741 _Toc221342935 _Toc221356127 _Toc68875983 _Toc221176742 _Toc221342936 _Toc221356128 _Toc68875984 _Toc221176743 _Toc221342937 _Toc221356129 _Toc68875985 _Toc221176744 _Toc221342938 _Toc221356130 _Toc221176745 _Toc221342939 _Toc221356131 _Toc68875987 _Toc221176746 _Toc221342940 _Toc221356132 _Toc68875988 _Toc221176747 _Toc221342941 _Toc221356133 _Toc52730625 _Toc68875989 _Toc221176748 _Toc221342942 _Toc221356134 _Toc68875990 _Toc221176749 _Toc221342943 _Toc221356135 _Toc68875991 _Toc221176750 _Toc221342944 _Toc221356136 _Toc221176751 _Toc221342945 _Toc221356137 _Toc68875992 _Toc221176752 _Toc221342946 _Toc221356138 _Toc68875993 _Toc68875997 _Toc221176753 _Toc221342947 _Toc221356139 _Toc221176754 _Toc221342948 _Toc221356140 _Toc221176755 _Toc221342949 _Toc221356141 _Toc221176756 _Toc221342950 _Toc221356142 _Toc68875994 _Toc221176757 _Toc221342951 _Toc221356143 _Toc68875995 _Toc221176758 _Toc221342952 _Toc221356144 _Toc68875996 _Toc221176759 _Toc221342953 _Toc221356145 _Toc221176760 _Toc221342954 _Toc221356146 _Toc221176761 _Toc221342955 _Toc221356147 _Toc221176762 _Toc221342956 _Toc221356148 _Toc221176763 _Toc221342957 _Toc221356149 _Toc221176764 _Toc221342958 _Toc221356150 _Toc221176765 _Toc221342959 _Toc221356151 _Toc221176766 _Toc221342960 _Toc221356152 _Toc221176767 _Toc221342961 _Toc221356153 _Toc221176768 _Toc221342962 _Toc221356154 _Toc221176769 _Toc221342963 _Toc221356155 _Toc221176770 _Toc221342964 _Toc221356156 _Toc221176771 _Toc221342965 _Toc221356157 _Toc221176772 _Toc221342966 _Toc221356158 _Toc221176773 _Toc221342967 _Toc221356159 _Toc221176774 _Toc221342968 _Toc221356160 _Toc221176775 _Toc221342969 _Toc221356161 _Toc221176776 _Toc221342970 _Toc221356162 _Toc221176777 _Toc221342971 _Toc221356163 _Toc221176778 _Toc221342972 _Toc221356164 _Toc221176779 _Toc221342973 _Toc221356165 _Toc221176780 _Toc221342974 _Toc221356166 _Toc221176781 _Toc221342975 _Toc221356167 _Toc221176782 _Toc221342976 _Toc221356168 _Toc221176783 _Toc221342977 _Toc221356169 _Toc221176784 _Toc221342978 _Toc221356170 _Toc221176785 _Toc221342979 _Toc221356171 _Toc221176786 _Toc221342980 _Toc221356172 _Toc221176787 _Toc221342981 _Toc221356173 _Toc221176788 _Toc221342982 _Toc221356174 _Toc221176789 _Toc221342983 _Toc221356175 _Toc221176790 _Toc221342984 _Toc221356176 _Toc221176791 _Toc221342985 _Toc221356177 _Toc221176792 _Toc221342986 _Toc221356178 _Toc221176793 _Toc221342987 _Toc221356179 _Toc221176794 _Toc221342988 _Toc221356180 _Toc221176795 _Toc221342989 _Toc221356181 _Toc221176796 _Toc221342990 _Toc221356182 _Toc221176797 _Toc221342991 _Toc221356183 _Toc221176798 _Toc221342992 _Toc221356184 _Toc221176799 _Toc221342993 _Toc221356185 _Toc221176800 _Toc221342994 _Toc221356186 _Toc221176801 _Toc221342995 _Toc221356187 _Toc221176802 _Toc221342996 _Toc221356188 _Toc221176803 _Toc221342997 _Toc221356189 _Toc221176804 _Toc221342998 _Toc221356190 _Toc221176805 _Toc221342999 _Toc221356191 _Toc221176806 _Toc221343000 _Toc221356192 _Toc221176807 _Toc221343001 _Toc221356193 _Toc221176808 _Toc221343002 _Toc221356194 _Toc221176809 _Toc221343003 _Toc221356195 _Toc221176810 _Toc221343004 _Toc221356196 _Toc221176811 _Toc221343005 _Toc221356197 _Toc221176812 _Toc221343006 _Toc221356198 _Toc221176813 _Toc221343007 _Toc221356199 _Toc221176814 _Toc221343008 _Toc221356200 _Toc221176815 _Toc221343009 _Toc221356201 _Toc221176816 _Toc221343010 _Toc221356202 _Toc221176817 _Toc221343011 _Toc221356203 _Toc221176818 _Toc221343012 _Toc221356204 _Toc221176819 _Toc221343013 _Toc221356205 _Toc221176820 _Toc221343014 _Toc221356206 _Toc221176821 _Toc221343015 _Toc221356207 _Toc221176822 _Toc221343016 _Toc221356208 _Toc221176823 _Toc221343017 _Toc221356209 _Toc221176824 _Toc221343018 _Toc221356210 _Toc221176825 _Toc221343019 _Toc221356211 _Toc221176826 _Toc221343020 _Toc221356212 _Toc221176827 _Toc221343021 _Toc221356213 _Toc221176828 _Toc221343022 _Toc221356214 _Toc221176829 _Toc221343023 _Toc221356215 _Toc221176830 _Toc221343024 _Toc221356216 _Toc221176831 _Toc221343025 _Toc221356217 _Toc221176832 _Toc221343026 _Toc221356218 _Toc221176833 _Toc221343027 _Toc221356219 _Toc221176834 _Toc221343028 _Toc221356220 _Toc221176835 _Toc221343029 _Toc221356221 _Toc221176836 _Toc221343030 _Toc221356222 _Toc221176837 _Toc221343031 _Toc221356223 _Toc221176838 _Toc221343032 _Toc221356224 _Toc221176839 _Toc221343033 _Toc221356225 _Toc221176840 _Toc221343034 _Toc221356226 _Toc221176841 _Toc221343035 _Toc221356227 _Toc221176842 _Toc221343036 _Toc221356228 _Toc221176843 _Toc221343037 _Toc221356229 _Toc221176844 _Toc221343038 _Toc221356230 _Toc221176845 _Toc221343039 _Toc221356231 _Toc221176846 _Toc221343040 _Toc221356232 _Toc221176847 _Toc221343041 _Toc221356233 _Toc221176848 _Toc221343042 _Toc221356234 _Toc221176849 _Toc221343043 _Toc221356235 _Toc221176850 _Toc221343044 _Toc221356236 _Toc221176851 _Toc221343045 _Toc221356237 _Toc221176852 _Toc221343046 _Toc221356238 _Toc221176853 _Toc221343047 _Toc221356239 _Toc221176854 _Toc221343048 _Toc221356240 _Toc221176855 _Toc221343049 _Toc221356241 _Toc221176856 _Toc221343050 _Toc221356242 _Toc221176857 _Toc221343051 _Toc221356243 _Toc221176858 _Toc221343052 _Toc221356244 _Toc221343053 _Toc221356245 _Toc221343054 _Toc221356246 _Toc221343055 _Toc221356247 _Toc221343056 _Toc221356248 _Toc221176859 _Toc221343057 _Toc221356249 _Toc221343058 _Toc221356250 _Toc221343059 _Toc221356251 _Toc221343060 _Toc221356252 _Toc221176860 _Toc221343061 _Toc221356253 _Toc221176861 _Toc221343062 _Toc221356254 _Toc221343063 _Toc221356255 _Toc221343064 _Toc221356256 _Toc221343065 _Toc221356257 _Toc221343066 _Toc221356258 _Toc221343067 _Toc221356259 _Toc221343068 _Toc221356260 _Toc221176862 _Toc221343069 _Toc221356261 _Toc221176863 _Toc221343070 _Toc221356262 _Toc221176864 _Toc221343071 _Toc221356263 _Toc221343072 _Toc221356264 _Toc221343073 _Toc221356265 _Toc221176865 _Toc221343074 _Toc221356266 _Toc221176866 _Toc221343075 _Toc221356267 _Toc221176867 _Toc221343076 _Toc221356268 _Toc221176868 _Toc221343077 _Toc221356269 _Toc221176869 _Toc221343078 _Toc221356270 _Toc221176870 _Toc221343079 _Toc221356271 _Toc221176871 _Toc221343080 _Toc221356272 _Toc221176872 _Toc221343081 _Toc221356273 _Toc221176873 _Toc221343082 _Toc221356274 _Toc221176874 _Toc221343083 _Toc221356275 _Toc157748627 _Toc158367431 _Toc162412940 _Toc162414618 _Toc162523129 _Toc221176875 _Toc221343084 _Toc221356276 _Toc221176876 _Toc221343085 _Toc221356277 _Toc162412941 _Toc162414619 _Toc162523130 _Toc221176877 _Toc221343086 _Toc221356278 _Toc157748629 _Toc158367433 _Toc162412942 _Toc162414620 _Toc162523131 _Toc221176878 _Toc221343087 _Toc221356279 _Toc157748630 _Toc158367434 _Toc162412943 _Toc162414621 _Toc162523132 _Toc221176879 _Toc221343088 _Toc221356280 _Toc157748631 _Toc158367435 _Toc162412944 _Toc162414622 _Toc162523133 _Toc221176880 _Toc221343089 _Toc221356281 _Toc221176881 _Toc221343090 _Toc221356282 _Toc157748634 _Toc158367438 _Toc162412948 _Toc162414624 _Toc162523135 _Toc221176882 _Toc221343091 _Toc221356283 _Toc157748635 _Toc158367439 _Toc162412949 _Toc162414625 _Toc162523136 _Toc221176883 _Toc221343092 _Toc221356284 _Toc157748641 _Toc158367445 _Toc221176884 _Toc221343093 _Toc221356285 _Toc157748636 _Toc158367440 _Toc162412950 _Toc162414626 _Toc162523137 _Toc221176885 _Toc221343094 _Toc221356286 _Toc157748637 _Toc158367441 _Toc162412951 _Toc162414627 _Toc162523138 _Toc221176886 _Toc221343095 _Toc221356287 _Toc221176887 _Toc221343096 _Toc221356288 _Toc221176888 _Toc221343097 _Toc221356289 _Toc157748638 _Toc158367442 _Toc162412952 _Toc162414628 _Toc162523139 _Toc221176889 _Toc221343098 _Toc221356290 _Toc221176890 _Toc221343099 _Toc221356291 _Toc221176891 _Toc221343100 _Toc221356292 _Toc221176892 _Toc221343101 _Toc221356293 _Toc221176893 _Toc221343102 _Toc221356294 _Toc68876033 _Toc157748644 _Toc158367448 _Toc221176894 _Toc221343103 _Toc221356295 _Toc68876034 _Toc157748645 _Toc158367449 _Toc221176895 _Toc221343104 _Toc221356296 _Toc68876035 _Toc157748646 _Toc158367450 _Toc221176896 _Toc221343105 _Toc221356297 _Toc157748647 _Toc158367451 _Toc221176897 _Toc221343106 _Toc221356298 _Toc157748648 _Toc158367452 _Toc221176898 _Toc221343107 _Toc221356299 _Toc157748649 _Toc158367453 _Toc221176899 _Toc221343108 _Toc221356300 _Toc157748642 _Toc158367446 _Toc162412954 _Toc162414630 _Toc162523141 _Toc221176900 _Toc221343109 _Toc221356301 _Toc221176901 _Toc221343110 _Toc221356302 _Toc157748633 _Toc158367437 _Toc162412946 _Toc162414632 _Toc162523143 _Toc221176902 _Toc221343111 _Toc221356303 _Toc221176903 _Toc221343112 _Toc221356304 _Toc221176904 _Toc221343113 _Toc221356305 _Toc221176905 _Toc221343114 _Toc221356306 _Toc221176906 _Toc221343115 _Toc221356307 _Toc221176907 _Toc221343116 _Toc221356308 _Toc221176908 _Toc221343117 _Toc221356309 _Toc221176909 _Toc221343118 _Toc221356310 _Toc221176910 _Toc221343119 _Toc221356311 _Toc221176911 _Toc221343120 _Toc221356312 _Toc221176912 _Toc221343121 _Toc221356313 _Toc221176913 _Toc221343122 _Toc221356314 _Toc221176914 _Toc221343123 _Toc221356315 _Toc221176915 _Toc221343124 _Toc221356316 _Toc221176916 _Toc221343125 _Toc221356317 _Toc221176917 _Toc221343126 _Toc221356318 _Toc221176918 _Toc221343127 _Toc221356319 _Toc221176919 _Toc221343128 _Toc221356320 _Toc221176920 _Toc221343129 _Toc221356321 _Toc221176921 _Toc221343130 _Toc221356322 _Toc221176922 _Toc221343131 _Toc221356323 _Toc221176923 _Toc221343132 _Toc221356324 _Toc221176924 _Toc221343133 _Toc221356325 _Toc221176925 _Toc221343134 _Toc221356326 _Toc221176926 _Toc221343135 _Toc221356327 _Toc221176927 _Toc221343136 _Toc221356328 _Toc221176928 _Toc221343137 _Toc221356329 _Toc221176929 _Toc221343138 _Toc221356330 _Toc221176930 _Toc221343139 _Toc221356331 _Toc221176931 _Toc221343140 _Toc221356332 _Toc221176932 _Toc221343141 _Toc221356333 _Toc221176933 _Toc221343142 _Toc221356334 _Toc221176934 _Toc221343143 _Toc221356335 _Toc221176935 _Toc221343144 _Toc221356336 _Toc221176936 _Toc221343145 _Toc221356337 _Toc221176937 _Toc221343146 _Toc221356338 _Toc221176938 _Toc221343147 _Toc221356339 _Toc221176939 _Toc221343148 _Toc221356340 _Toc221176940 _Toc221343149 _Toc221356341 _Toc221176941 _Toc221343150 _Toc221356342 _Toc221176942 _Toc221343151 _Toc221356343 _Toc221176943 _Toc221343152 _Toc221356344 _Toc221176944 _Toc221343153 _Toc221356345 _Toc221176945 _Toc221343154 _Toc221356346 _Toc221176946 _Toc221343155 _Toc221356347 _Toc221176947 _Toc221343156 _Toc221356348 _Toc221176948 _Toc221343157 _Toc221356349 _Toc221176949 _Toc221343158 _Toc221356350 _Toc221176950 _Toc221343159 _Toc221356351 _Toc221176951 _Toc221343160 _Toc221356352 _Toc221176952 _Toc221343161 _Toc221356353 _Toc221176953 _Toc221343162 _Toc221356354 _Toc221176954 _Toc221343163 _Toc221356355 _Toc221176955 _Toc221343164 _Toc221356356 _Toc221176956 _Toc221343165 _Toc221356357 _Toc221176957 _Toc221343166 _Toc221356358 _Toc221176958 _Toc221343167 _Toc221356359 _Toc221176959 _Toc221343168 _Toc221356360 _Toc221176960 _Toc221343169 _Toc221356361 _Toc221176961 _Toc221343170 _Toc221356362 _Toc221176962 _Toc221343171 _Toc221356363 _Toc221176963 _Toc221343172 _Toc221356364 _Toc221176964 _Toc221343173 _Toc221356365 _Toc221176965 _Toc221343174 _Toc221356366 _Toc221176966 _Toc221343175 _Toc221356367 _Toc221176967 _Toc221343176 _Toc221356368 _Toc221176968 _Toc221343177 _Toc221356369 _Toc221176969 _Toc221343178 _Toc221356370 _Toc221176970 _Toc221343179 _Toc221356371 _Toc221176971 _Toc221343180 _Toc221356372 _Toc221176972 _Toc221343181 _Toc221356373 _Toc221176973 _Toc221343182 _Toc221356374 _Toc221176974 _Toc221343183 _Toc221356375 _Hlt169405192tߍߍߍߍ@@@@@@UUUUUUU]]]o o o ' ' ' ' !!!!G.G.G.\2\2\2\23333;=)H)H)H)HLLLLRRRR;W;W;Waaaaeeeeeiiikkkqqq y y y y}}}}ууууfff\\\///<<<fff   AAA(+(+(+9-9-9-444+;+;+;:@:@:@JJJSSS{]{]{]ccc;m;m;mYsYsYszzz999ȌȌȌ}}}KKK   ͰͰͰ@@@TTTRRR{{{777ggg###+++,,,j3j3j3888BBBeEeEeEKKKTTTWWWqZqZqZ^^^bbbhhhmmmFzFzFz{{{???;;;   999dddCCC,,,   XXXXXXHHH777   {.{.{.999y=y=y=AMAMAMMbMbMb#p#p#p~~~΁΁||uuʥʥʥSSMMMOOO]]]%%%''''''''w/w/w/999999:?:?:?:?:?:?:?:?UYUYUYUYUYUYUYUYuuuuuuuu***RRRRRRRR/////mmmmmmmm!!!   ^^^^^^}}}}}{{{{{{{{   )))***,,,a.a.a.999xBxBxBGGGKKKOOO_V_V_V]]] f f f)k)k)k?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefkghijlmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmno@ttttWWWWWWnuuuuuvѨѨѨѨѨѨ 222   F F F F $$$$""""`.`.`.x2x2x2x23333=p>p>p߁߁555ԔԔnn44aaa555UUU'''FFF&&&''''''''///999999O?O?O?O?O?O?O?P?eYeYeYeYeYeYfYfYuuuuuuuu777•••••ȕȕȕYY___vvvvv|||ƷƷƷHHH(((lllrrr444444)))))       * * ****,,,j.j.j.999BBBGGGKKK7O7O7OyVyVyV]]]VfVfVf3k3k3kEmEmEmrtrtrtZwZwZwF{F{F{|||݉݉݉ёёё333   666___ڲڲڲ"""GGG000wwwtttnnn555   %%%...222o8o8o8H@H@H@/B/B/B!G!G!GqJqJqJ N N N`W`W`WR\R\R\ddd6i6i6igngngnLsLsLsLyLyLyȃȃȃbbb% EDAFG|H<IJKL<M|N4O<PQRS|T<UVW|X<YZ[|\<]^_|`<abc|d<efg|h<ijk|l<mno|p<qrs|t<uvw|x̽HyD z{,A|D}D~l,$֋ՋTՋ<lWE< !\TTTTTTT;\;D-|@DcA l,_}Tl!HAŽ<~ÎTTGĎ @ŎL @Ǝ,@ǎ@Ȏ\@ɎHʎ:"ˎd̎ @͎ΎQώ AЎ4!ю/ҎӎԎ ՎT֎ ׎D ؎@َ@ڎ<@ێ|@܎$ݎdގߎ$L L,l,$d$dHHH$HdHHH$HL L LDĕD  Ė  D $d$d$d$dߋߋ L ! "L#$% &L'() *L+,- .L/8A08A1<9A2|9A39A49A5<:A6|:A7:A8:A9<;A:|;A;;A<;A=<| > "> "> C C U U U BZ BZ Ρ  ɮ Ӯ    ǵ ٵ ٵ » ̻ ޻ ޻ Ž ؾ ؾ 7 A S S      # # ) f g g  & , D D       !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWYXZ[\]^_`acbdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~*5DDZett~~       < A A d d gg''33zhXhX\\aassÈÈJJɪҪҪɾɾHH   f f w# % % * * 9 9 = = = hB sB B B E E sG sG H H L L U U Sj Sj k r Cv Cv y y  , , 8 8 ˗ ԗ ԗ : :  ~ ~ k k U U {l {l % % g g < Y Y U ` o o > > )> )> #C #C U U U HZ HZ ء ! Ү ݮ   Ƶ ѵ Ƹ Ƹ ˻ ֻ ɽ ޾ ޾ @ K \ \     ' . .   ' ' f g g % + 6 L L   !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWYXZ[\]^_`acbdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceName=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceTypeB*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagscountry-region9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsState8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace >K wwzz#%7=zU]ܤ?H#&2ҧۧ T[ŵ7F.:ÿ$ %AF>FGO6@Y`pw.127AISXY_%NT).!-:C; @ |((6(h(m(++!3$3%3*333333333P5S5T5Y555W6Y666667777888999::: :::W;Y;;;;;)=,=-=2=>>>$>&>,>5>6>???? @@@@@@@@A A AAA!A"A'A?ABACAHAAACCCCDDDDKENEOETEFFFFFF;GAGGGGGGGHHHHjImInIsIIIIIeJhJiJnJdLiL`NoNrNNDQSQXQgQl>??@@BBB$B:CACCCDDEFFFFFGGnHqHII II{JJKKLLHNONFOMOOQXQ^QeQQQQQ#R,R2R9RRR9SBSSS?TETFǂƅ(1ȆNTNV\dĈLjǏ̏͏ҏޑ(0 qyȕ BFs{EJ.5Qf)006;BY\uxô *-./39#Ÿ˸ $cijs@Hhklq!'&-39=Cdix{'3 "@FxFKw~ } ~/<\d7>Zb4 <     l r         \ e { ~   * 2     * 2 1 4 5 : % ( ) . ; E b k         < C       1 9   ` m       " *       = E [ ^ x {   x      b h   y# |# L% V% % % % % & ' F( L( :* D* * * - - . . 1 1 P2 W2 X2 ]2 e2 m2 |2 2 2 2 R3 ^3 3 3 T5 Z5 5 5 8 8 8 8 9 9 !9 (9 )9 -9 : : p; w; x; |; ; ; < < /= 5= 6= ;= ?= E= ? ? $A ,A C C E E 3E 6E G G K K L L M M Q Q R S .S 1S U U hW qW p] v] ^ ^ ^ ^ a b b b *d 0d f f `g cg wg xg yg g h h -i 3i j j j j k k l l r r ^s fs js ts t t u u u #u x x ~ ~   ^ h t v   . 1   : = ͖ Ֆ & - . 6 7 : ; @  ܢ + 3 # & R Z J M < ? V ] h p w }   o z Ϸ ڷ    (   5 = }   # ' - 4 X ^ ] b m w | D K H K U Z R V W \     # # & & , , g6 j6 k6 r6 ~6 6 B< H< I< N< nB tB uB zB C C D D D D S S S T !U $U =U CU V V e e f f h i il nl }l l l l m m No So u u w w X _ & ( H K ! & С ա s u  [ e t y T Z   ' * Z ] / 7   $ *   K Z B L  ( / ( / S [ H L g l ~  : C Z b  $ 6 < [ ^     d i C F ` a d l   B G     O! _! $" )" # $ & & & & B' O' _' g' + + 8 8 : : < = %C (C qH tH RN _N P $P qP }P T #T U U %Y +Y yx x py sy   ċ ~ ɠ Ρ ء - 2  ! ) " ) @ H    !  r ʱ    ; A + 2 ͹ Թ ݹ A u   r x  ^ a v }  . 8 ~  " 0 3 ! & , 1 M R ] c  h p o {   f l m u x + 0 2 < : D _ d f p n x  c i h s v | F L j x i r  z  E K 1" 7" " # jB qB B B T T c c |e e e e f f n n q q { { { { %} *} 7} :} ~ ~ C I  N Q e k E E G G H H J K M N P Q  tttlvnv x"x zz]{_{}}NP!#҂ԂHJ37և؇JLLNݍߍ‘>@WXuw̛ΛRUuv2457ѨҨ"$ {} @BAC ּؼ68XZ HJ?AEG23!%mn{|z{rs[]XY"%  ei !$ ʶ̶rs9;Z\:;\^giFH.5NP89^_uw89 "$>H   ?B\fΈ8;TW z}orߖhk ğǟFINgj}êJMb@CDMPdg;$'.1  %UXps7:ux<?lo.1?C y|jmy|#&]`h),psBEL]`#28DEhi@       * G J 7 : 8 ; g j         8 <       e C F   h k s [ ^ } ! ! @" " # # # # i$ % % % & & ' ' 7( :( :) =) W) * * * 5- 8- - - / !/ 0 0 2 2 3 3 3 5 6 6 8 B: E: x: m; = = = ? ? 2A B B B C ?E E E E F F G G H H H J J K K K %L /L L O O Q Q Q 9S U jU tU U V V W X Y Y Y Y [ [ \ \ ^] a] |] _ a a b b b gd 'e *e wg i 9i Uj Xj aj }j j j k l l m m "o %o vp yp q r u )u Ev Hv Qv v v x y y y z z G{ J{ |{ { } }   " % C G ق ܂ & )  ' G J d l ڎ ݎ  6 9  : = D     1 4 ɖ ՗ ؗ ݙ ߙ  [ K N o r     m p ~   . 1 ' + 5 1 N R \ X > A s v # J q t # / 2 ° { ~ õ ۷ ޷   ) , i l F L d Y     6 9 Q T g  M S } w z   ? B C F 2 5 N Q 4 7       , /       \ _   2 5 g h         : =             m p H" K" F& I& & & T' W' ) ) * * 8, ;, - - . . 0 1 2 2 2 2 4 4 6 6 Q7 T7 ]9 `9 9 9 `= c= = = > > K? N? _B bB C C D D E E mI pI  A          8 ] ` 1 4 M + . M s                       @ C   - 0 F# J# # # # # % % ' ' ( ( ( + + b- e- . . 0 0 0 0 '4 *4 7 7 : : = -> ? ? r@ u@ $B %C (C 0C mC pC E E F F vH H I I J J hL kL L L O O P P R R )T 8U >U U QV TV oX rX 1Y JZ MZ ZZ \ \ __ b_ ` ` ` ` !a $a c c c c f f i i j j k k ?l Bl m m 1n 4n lt ot u u xu {u w w x x ux yy |y z z p{ s{ { { } } y~ |~   ň Ȉ l o B E \ _ ` c   Ɣ ɔ Ŗ   ˘ Θ , ݡ ȣ p s ب ۨ , E ̪   Ա ױ m p  o r E H { ~   8 ϸ u x Ž ߾   j  > M S o  $ ' <   " % * - D C F , / e h    g j      = A f ~  H K R % (     E H y | + ' * B E         3 6 + .       i l g j     ) ,    r u   = @   T W       m p f i ) , ! ! # # a$ d$ % % G' J' T( W( ) ) [* ^* o* r* + + , , - - . . U/ X/ / / R0 U0 l1 o1 1 1 #2 &2 2 2 @3 C3 5 5 5 5 7 7 J7 R7 o7 b8 e8 9 9 !; $; p< s< = = ? ? L@ O@ @ @ C C LD OD E E E E F F >G AG H H *J -J MK PK jN mN O O P P R R vR yR 4S 7S S S nT qT JU MU U V pW sW Y Y S] V] e_ h_ c` f` ea ha a a c c xe f f f f zg g g g i i )j ,j 3m 6m n n (o /o Bo o o o p 3p 6p fp ip zp }p q q q q xt {t ?u Bu v v y y y z z z{ }{ { E} ~ ~     _ b d g ^ a j m     { ~ G J Ō Ȍ  _ C D E E G G H H J K M N P Q Y \ h k s v 333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333((tt!""0~@BNdĈ̈9̋ҋ%%vv|~z{ߖkw||}~ğşşǟs٢ڢۢۢDEBBjvcc55=>FIKMYBTNy~Q whsm/89@$&'QSX[^]pqxh                  b i n s z  / 0 0 31 <1 2 2 2 9 9 /9 9 9 9 9 t: u: v: C C E E F F F G {G ~G H H J J K K U U _ _ a a \d _d i i Uj Xj k k Ts Ys Ev Hv y y z z &{ 7{ ' † ц ن چ چ ކ ކ   l }      " # % ߋ Y ` g 4 4 E G J M ~    { @ ? A F I g @ E S Q   ^9 9 9 9 9 9 9 9 9 : : .; /; = = = = = = > > > > > > > > > > > %? /? 0? L? M? A _B C C C C D D G G G G H H H H H H %H &H H H H H H H H H H H nI oI I I J J J J K K =L >L ?L CL JL ML XL YL aL bL lL uL zL {L L L L L L L M M M M N N 6N a a e { { ۳ ۳     #   2 X ] u }   J S Z y ~  * 6 A N       4 A @ o & h . E# E# G# # % % +% ,% % % % % !& ,& & ' ' ( ( + + + + + + + w, z, c- 0 1 1 k3 }3 3 3 (4 K8 U8 8 8 : : : ; ; w; w; ; < < < < "< +> ? ? ? s@ t@ B F F F H J YK ZK cL gL iL R #T U U RV V V W W W W W W W W (X /X JX KX pX qX rX sX X X Y Y XZ YZ Z Z [ [ [ [ [ [ \ x hx ux py q{ { ٜ ' ͣ v y    ! * s     " * / 8 @ I    ! # & , 8   ~  2 j v  9 - 9  ! f r  W z | x        ! # b$ / / / ;0 H0 Q0 \1 b1 J7 R7 C C c c c d d \e ]e f z z {{ 5} ?} B}  7 A  D E E G G H H J K M N P Q Y \ h k s v ((tte"E E G G H H J K M N P Q [$Th,\)A.Nrr8!^@yp$>9?>>h ytpLE!% @!G+ `$Au- ^,22U K._UĸZM|{Б"]e<"  :lhB\h#`qm.Fo .X @ $l5P sVi=ފuD* WNu% *Pi&To ++nUH-T#.-ra.Zw"842,4?V2F8Z3jFZu30f9R6[H; +>=2(~>X:J]3bi]^;+>I_: ~axnUaY3-b| fxXfR0_ i|oZ}B{jL#UGjF ~k>ql>(mR)upn>?JsOsOs<_UsxJ8Rt6M)]t44}uPvfv"wrxU z\lT"fzr:".E|07}-85;~ >eVm*X$Rh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hHh^`CJOJQJ^JaJo(h^`OJQJ^Jo(ohpp^p`OJ QJ ^J o(h@ @ ^@ `OJQJ^Jo(h^`OJQJ^Jo(oh^`OJ QJ ^J o(h^`OJQJ^Jo(h^`OJQJ^Jo(ohPP^P`OJ QJ ^J o(h hh^h`OJQJo(h 88^8`OJQJo(oh ^`OJ QJ o(h   ^ `OJQJo(h   ^ `OJQJo(oh xx^x`OJ QJ o(h HH^H`OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJ QJ o(h^`OJ QJ o(hHhpp^p`OJQJ^Jo(hHoh@ @ ^@ `OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHhPP^P`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hHhhh^h`OJQJo(hHh88^8`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHohxx^x`OJ QJ o(hHhHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hH hh^h`OJQJo(h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hHhhh^h`OJQJo(hHh88^8`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHohxx^x`OJ QJ o(hHhHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hH ^`hH. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.hhh^h`OJQJo(hHh 88^8`o(hH.h^`OJ QJ o(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHohxx^x`OJ QJ o(hHhHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh hh^h`o(hH)h 88^8`hH.h L^`LhH.h   ^ `hH.h   ^ `hH.h xLx^x`LhH.h HH^H`hH.h ^`hH.h L^`LhH.hhh^h`OJQJo(hHh88^8`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHohxx^x`OJ QJ o(hHhHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hHh ^`o(hH. qq^q`hH. ALA^A`LhH.   ^ `hH.   ^ `hH. L^`LhH. ^`hH. QQ^Q`hH. !L!^!`LhH. hh^h`OJQJo(h hh^h`o(hH)h 88^8`hH.h L^`LhH.h   ^ `hH.h   ^ `hH.h xLx^x`LhH.h HH^H`hH.h ^`hH.h L^`LhH.hhh^h`OJQJo(hHh88^8`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHohxx^x`OJ QJ o(hHhHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHhh^h`o(-h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHhzz^z`OJQJ^Jo(hHohJJ^J`OJ QJ o(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHhZZ^Z`OJQJ^Jo(hHoh**^*`OJ QJ o(hH hh^h`OJQJo(h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hH hh^h`hH.h88^8`OJQJo(hH L^`LhH.   ^ `hH.   ^ `hH. xLx^x`LhH. HH^H`hH. ^`hH. L^`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hH88^8`CJOJQJ^JaJo(h^`OJQJ^Jo(oh  ^ `OJ QJ ^J o(h  ^ `OJQJ^Jo(hxx^x`OJQJ^Jo(ohHH^H`OJ QJ ^J o(h^`OJQJ^Jo(h^`OJQJ^Jo(oh^`OJ QJ ^J o(h ^`o(hH)h^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hHhhh^h`OJPJQJ^Jo(hH-h88^8`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHohxx^x`OJ QJ o(hHhHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHhhh^h`OJPJQJ^Jo(hH-h88^8`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHohxx^x`OJ QJ o(hHhHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hHhhh^h`OJPJQJ^Jo(hH-h88^8`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHohxx^x`OJ QJ o(hHhHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hH hh^h`OJQJo(hh^h`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJ QJ o(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJ QJ o(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hHhh^h`o(- hh^h`OJQJo(^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hH ^`hH.h^`OJQJo(hH pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h ^`o(hH)h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.hhh^h`OJPJQJ^Jo(hH-h88^8`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHohxx^x`OJ QJ o(hHhHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh ^`hH.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.hhh^h`OJQJo(hHh88^8`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHohxx^x`OJ QJ o(hHhHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hHh hh^h`OJQJo(h 88^8`OJQJo(oh ^`OJ QJ o(h   ^ `OJQJo(h   ^ `OJQJo(oh xx^x`OJ QJ o(h HH^H`OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJ QJ o(^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJ QJ o(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJ QJ o(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJ QJ o(hHh P^`PhHh ^`hH.h 0^`0hH..h ^`hH... h ^`hH .... h ^`hH ..... h ^`hH ...... h `^``hH....... h 00^0`hH........h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hHh  ^ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh| | ^| `OJQJo(hHhLL^L`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHhhh^h`OJQJo(hHh88^8`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHohxx^x`OJ QJ o(hHhHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHhhh^h`OJQJo(hHh88^8`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHohxx^x`OJ QJ o(hHhHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hH^`o(^`o(.^`o(..^`o(... ^`o( .... ^`o( .....  ` ^ ``o( ......  ` ^ ``o(....... x `x ^x ``o(........^`CJOJQJ^JaJo(^`OJQJ^Jo(opp^p`OJ QJ ^J o(@ @ ^@ `OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(o^`OJ QJ ^J o(^`OJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(oPP^P`OJ QJ ^J o(hhh^h`OJQJo(hHh88^8`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHohxx^x`OJ QJ o(hHhHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh  ^ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh| | ^| `OJQJo(hHhLL^L`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHhhh^h`OJPJQJ^Jo(hH-h 88^8`o(hH)h^`OJ QJ o(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHohxx^x`OJ QJ o(hHhHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hHh88^8`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJ QJ o(hHh  ^ `OJQJo(hHhxx^x`OJQJ^Jo(hHohHH^H`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHhhh^h`OJQJo(hHh88^8`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHohxx^x`OJ QJ o(hHhHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hHh^`CJOJQJ^JaJo(h^`OJQJ^Jo(ohpp^p`OJ QJ ^J o(h@ @ ^@ `OJQJ^Jo(h^`OJQJ^Jo(oh^`OJ QJ ^J o(h^`OJQJ^Jo(h^`OJQJ^Jo(ohPP^P`OJ QJ ^J o( hh^h`o(hH-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJ QJ o(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoNormal scindori4Microsoft Office Word@ X8 @/i@L֔@|?E =  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q   qX} 1 Titleħ DocumentSummaryInformation8CompObj qca.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1810605910v J>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1941219803v G>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1800607907v D>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1900101824v A>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1981208901v >>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1940425802v ;>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1461121033v 8>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1900102802v 5>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1960503904v 2>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1940425802v />http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1970716902v ,>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930316805v )>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980403902v &>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1940425802v #>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1971009906v  >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1421016002v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1460711014v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1940425802v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1430526011v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980511805v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1460704025v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980420801v  >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1990610903v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unil                         ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~ ՜.+,D՜.+,, hp|   qX} 1 Titleħ 8@ _PID_HLINKSA|&(http://www.uppd.gov.si/v http://www.porezna-uprava.hr/v http://www.mvpei.hr/v 0shttp://www.mfin.hr/v Bhttp://www.jmlsg.org/v http://www.hpb-invest.hr/v |fhttp://www.hpb.hr/v bfhttp://www.hnb.hr/v  http://www.hgk.biznet.hr/v  http://www.hanfa.hr/v http://www.gom.cg.yu/v 0http://www.fina.hr/v X~http://www.hnb.hr/propisi/devizni-poslovi/h-uputa-za-odluku-mjenjacki-poslovi-2006.pdf?tsfsg=bdccf0ab9b3434d3a35da7e3ede8777dv >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930316805v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1970915902v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330801v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1960131903v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930211805v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1970917901v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1941219803v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1990217902v }>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980511805v z>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1990426903v w>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1801120801v t>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1460227004v q>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1961127903v n>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930303812v k>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1430402026v h>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330801v e>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1801023900v b>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1970624902v _>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1811017900v \>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930303812v Y>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1800328908v V>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980511805v S>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1990608908v P>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330801v M>http://knjizniib.cgi?form=D1810115801v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1470510007v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1900102802v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1430612005v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1900102802v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1451031006v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930303812v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1940225905v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1900102811v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930426901v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930303812v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1960322917v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930301806v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980720903v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980420801v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1990211901v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930303812v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1460208013v %lPhttp://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=010000000199990&id=0650025706v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1900101824v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1931122902v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330801v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1810614904v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1941219803v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1811212909v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930303812v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980216903v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980511805v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1970919910v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980511805v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1440525015v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330802v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1800404908v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930316805v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1461109003v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330801v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1450705001v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1970624902v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980714902v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1801120801v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1810219906v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330801v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1470323041v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930708901v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1971006909v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330801v ~>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1420711004v {>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1900102802v x>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1430611005v Q[uhttp://www.amazon.com/Amounts-Effects-Money-Laundering-Brigitte/dp/1847202233/ref=sr_1_32/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700937&sr=8-32v  Xrhttp://www.amazon.com/Crime-Money-Laundering-Indian-Perspective/dp/904119939X/ref=sr_1_47/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-47v @ohttp://www.amazon.com/Money-Laundering-International-Enforcement-Comparative/dp/0521781043/ref=sr_1_40/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-40v Qlhttp://www.amazon.com/Responding-Money-Laundering-International-Perspectives/dp/9057021110/ref=sr_1_44/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-44v ukihttp://www.amazon.com/Transnational-Criminal-Organizations-Cybercrime-Laundering/dp/0849328063/ref=pd_bbs_10/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-10v !Wfhttp://www.amazon.com/Chasing-Dirty-Money-Anti-Money-Laundering/dp/0881323705/ref=pd_bbs_sr_6/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-6v k;chttp://www.amazon.com/Comparative-Guide-Anti-Money-Laundering-Switzerland/dp/1843766736/ref=sr_1_20/102-1227624-8138532?ie=UTF8&s=books&qid=1180715120&sr=8-20v &6`http://www.amazon.com/Anti-Money-Laundering-International-Law-Practice/dp/0470033193/ref=sr_1_38/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-38v db]http://www.amazon.com/Money-Laundering-Counter-Measures-European-Union/dp/9041121315/ref=sr_1_15/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-15v gZhttp://www.amazon.com/Crime-School-Laundering-Business-Finance/dp/1552979938/ref=pd_bbs_sr_3/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-3v -OWhttp://www.amazon.com/Money-Laundering-Criminal-Investigators-Second/dp/0849333954/ref=pd_bbs_sr_1/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-1v sThttp://www.amazon.com/Washing-Machine-Laundering-Terrorist-Financing/dp/1587991594/ref=pd_bbs_sr_8/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-8v 6eQhttp://www.amazon.com/Money-Laundering-Proceeds-Robert-Hubbard/dp/1552210715/ref=sr_1_13/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-13v b?Nhttp://www.amazon.com/Money-Laundering-Concise-Guide-Business/dp/0566086395/ref=pd_bbs_5/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-5v }+Khttp://www.amazon.com/Laundering-Financing-Terrorism-Suspicious-Activities/dp/1600213871/ref=sr_1_26/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700937&sr=8-26v IHhttp://www.amazon.com/Money-Laundering-Butterworths-Compliance-Graham/dp/0406932484/ref=pd_bbs_11/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-11v PEEhttp://www.amazon.com/Anti-Money-Laundering-Guide-Financial-Services/dp/1904339786/ref=sr_1_20/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700937&sr=8-20v @Bhttp://www.amazon.com/Dirty-Money-Evolution-International-Laundering/dp/9287154678/ref=sr_1_41/102-1227624-8138532?ie=UTF8&s=books&qid=1180715166&sr=8-41v E?http://www.amazon.com/Combating-Money-Laundering-Terrorist-Financing/dp/0850928427/ref=sr_1_46/102-1227624-8138532?ie=UTF8&s=books&qid=1180715166&sr=8-46v 4v<http://www.amazon.com/All-Clouded-Desire-International-Comparative/dp/0275983307/ref=sr_1_39/102-1227624-8138532?ie=UTF8&s=books&qid=1180715166&sr=8-39v KH9http://www.amazon.com/Money-Laundering-Canada-Chasing-Dangerous/dp/0802091431/ref=sr_1_46/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-46v L^6http://www.amazon.com/Reflections-Transnational-Organized-Laundering-Corruption/dp/0802081908/ref=sr_1_33/102-1227624-8138532?ie=UTF8&s=books&qid=1180715166&sr=8-33v %;3http://www.amazon.com/Insider-Dealing-Money-Laundering-Regulation/dp/0754649261/ref=sr_1_17/102-1227624-8138532?ie=UTF8&s=books&qid=1180715120&sr=8-17v 5&v _Toc2213563755 v _Toc2213563745v _Toc2213563735v _Toc2213563725v _Toc2213563715v _Toc2213563705v _Toc2213563695v _Toc2213563685v _Toc2213563675v _Toc2213563665v _Toc2213563655v _Toc2213563645v _Toc2213563635v _Toc2213563625v _Toc2213563615v _Toc2213563605v _Toc2213563595v _Toc2213563585v _Toc2213563575v _Toc2213563565v _Toc2213563555v _Toc2213563545v _Toc2213563535v _Toc2213563525v _Toc2213563515v _Toc2213563505v _Toc2213563495v _Toc2213563485~v _Toc2213563475xv _Toc2213563465rv _Toc2213563455lv _Toc2213563445fv _Toc2213563435`v _Toc2213563425Zv _Toc2213563415Tv _Toc2213563405Nv _Toc2213563395Hv _Toc2213563385Bv _Toc2213563375<v _Toc22135633656v _Toc22135633550v _Toc2213563345*v _Toc2213563335$v _Toc2213563325v _Toc2213563315v _Toc2213563305v _Toc2213563295 v _Toc2213563285v _Toc2213563275v _Toc2213563265v _Toc2213563255v _Toc2213563245v _Toc2213563235v _Toc2213563225v _Toc2213563215v _Toc2213563205v _Toc2213563195v _Toc2213563185v _Toc2213563175v _Toc2213563165v _Toc2213563155v _Toc2213563145v _Toc2213563135v _Toc2213563125v _Toc2213563115v _Toc2213563105v _Toc2213563095v _Toc2213563085v _Toc2213563075v _Toc2213563065v _Toc2213563055|v _Toc2213563045vv _Toc2213563035pv _Toc2213563025jv _Toc2213563015dv _Toc2213563004^v _Toc2213562994Xv _Toc2213562984Rv _Toc2213562974Lv _Toc2213562964Fv _Toc2213562954@v _Toc2213562944:v _Toc22135629344v _Toc2213562924.v _Toc2213562914(v _Toc2213562904"v _Toc2213562894v _Toc2213562884v _Toc2213562874v _Toc2213562864 v _Toc2213562854v _Toc2213562844v _Toc2213562834v _Toc2213562824v _Toc2213562814v _Toc2213562804v _Toc2213562794v _Toc2213562784v _Toc2213562774v _Toc2213562764v _Toc2213562754v _Toc2213562744v _Toc2213562734v _Toc2213562724v _Toc2213562714v _Toc2213562704v _Toc2213562694v _Toc2213562684v _Toc2213562674v _Toc2213562664v _Toc2213562654v _Toc2213562644v _Toc2213562634v _Toc2213562624zv _Toc2213562614tv _Toc2213562604nv _Toc2213562594hv _Toc2213562584bv _Toc2213562574\v _Toc2213562564Vv _Toc2213562554Pv _Toc2213562544Jv _Toc2213562534Dv _Toc2213562524>v _Toc22135625148v _Toc22135625042v _Toc2213562494,v _Toc2213562484&v _Toc2213562474 v _Toc2213562464v _Toc2213562454v _Toc2213562444v _Toc2213562434v _Toc2213562424v _Toc2213562414v _Toc2213562404v _Toc2213562394v _Toc2213562384v _Toc2213562374v _Toc2213562364v _Toc2213562354v _Toc2213562344v _Toc2213562334v _Toc2213562324v _Toc2213562314v _Toc2213562304v _Toc2213562294v _Toc2213562284v _Toc2213562274v _Toc2213562264v _Toc2213562254v _Toc2213562244v _Toc2213562234v _Toc2213562224v _Toc2213562214v _Toc2213562204~v _Toc2213562194xv _Toc2213562184rv _Toc2213562174lv _Toc2213562164fv _Toc2213562154`v _Toc2213562144Zv _Toc2213562134Tv _Toc2213562124Nv _Toc2213562114Hv _Toc2213562104Bv _Toc2213562094<v _Toc22135620846v _Toc22135620740v _Toc2213562064*v _Toc2213562054$v _Toc2213562044v _Toc2213562034v _Toc2213562024v _Toc2213562014 v _Toc2213562007v _Toc2213561997v _Toc2213561987v _Toc2213561977v _Toc2213561967v _Toc2213561957v _Toc2213561947v _Toc2213561937v _Toc2213561927v _Toc2213561917v _Toc2213561907v _Toc2213561897v _Toc2213561887v _Toc2213561877v _Toc2213561867v _Toc2213561857v _Toc2213561847v _Toc2213561837v _Toc2213561827v _Toc2213561817v _Toc2213561807v _Toc2213561797v _Toc2213561787v _Toc2213561777|v _Toc2213561767vv _Toc2213561757pv _Toc2213561747jv _Toc2213561737dv _Toc2213561727^v _Toc2213561717Xv _Toc2213561707Rv _Toc2213561697Lv _Toc2213561687Fv _Toc2213561677@v _Toc2213561667:v _Toc22135616574v _Toc2213561647.v _Toc2213561637(v _Toc2213561627"v _Toc2213561617v _Toc2213561607v _Toc2213561597v _Toc2213561587 v _Toc2213561577v _Toc2213561567v _Toc2213561557v _Toc2213561547v _Toc2213561537v _Toc2213561527v _Toc2213561517v _Toc2213561507v _Toc2213561497v _Toc2213561487v _Toc2213561477v _Toc2213561467v _Toc2213561457v _Toc2213561447v _Toc2213561437v _Toc2213561427v _Toc2213561417v _Toc2213561407v _Toc2213561397v _Toc2213561387v _Toc2213561377v _Toc2213561367v _Toc2213561357v _Toc2213561347zv _Toc2213561337tv _Toc2213561327nv _Toc2213561317hv _Toc2213561307bv _Toc2213561297\v _Toc2213561287Vv _Toc2213561277Pv _Toc2213561267Jv _Toc2213561257Dv _Toc2213561247>v _Toc22135612378v _Toc22135612272v _Toc2213561217,v _Toc2213561207&v _Toc2213561197 v _Toc2213561187v _Toc2213561177v _Toc2213561167v _Toc2213561157v _Toc2213561147v _Toc221356113k;http://www.amazon.com/Comparative-Guide-Anti-Money-Laundering-Switzerland/dp/1843766736/ref=sr_1_20/102-1227624-8138532?ie=UTF8&s=books&qid=1180715120&sr=8-20v &6http://www.amazon.com/Anti-Money-Laundering-International-Law-Practice/dp/0470033193/ref=sr_1_38/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-38v Q[http://www.amazon.com/Amounts-Effects-Money-Laundering-Brigitte/dp/1847202233/ref=sr_1_32/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700937&sr=8-32v ukhttp://www.amazon.com/Transnational-Criminal-Organizations-Cybercrime-Laundering/dp/0849328063/ref=pd_bbs_10/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-10v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1941219803v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1811212909v dbhttp://www.amazon.com/Money-Laundering-Counter-Measures-European-Union/dp/9041121315/ref=sr_1_15/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-15v &6http://www.amazon.com/Anti-Money-Laundering-International-Law-Practice/dp/0470033193/ref=sr_1_38/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-38v &6http://www.amazon.com/Anti-Money-Laundering-International-Law-Practice/dp/0470033193/ref=sr_1_38/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-38v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1941219803v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1800607907v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330801v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1810605910v dbhttp://www.amazon.com/Money-Laundering-Counter-Measures-European-Union/dp/9041121315/ref=sr_1_15/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-15v dbhttp://www.amazon.com/Money-Laundering-Counter-Measures-European-Union/dp/9041121315/ref=sr_1_15/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-15v @http://www.amazon.com/Money-Laundering-International-Enforcement-Comparative/dp/0521781043/ref=sr_1_40/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-40v Ihttp://www.amazon.com/Money-Laundering-Butterworths-Compliance-Graham/dp/0406932484/ref=pd_bbs_11/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-11v dbhttp://www.amazon.com/Money-Laundering-Counter-Measures-European-Union/dp/9041121315/ref=sr_1_15/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-15v Ihttp://www.amazon.com/Money-Laundering-Butterworths-Compliance-Graham/dp/0406932484/ref=pd_bbs_11/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-11v @http://www.amazon.com/Money-Laundering-International-Enforcement-Comparative/dp/0521781043/ref=sr_1_40/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-40v @http://www.amazon.com/Money-Laundering-International-Enforcement-Comparative/dp/0521781043/ref=sr_1_40/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-40v dbhttp://www.amazon.com/Money-Laundering-Counter-Measures-European-Union/dp/9041121315/ref=sr_1_15/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-15v @http://www.amazon.com/Money-Laundering-International-Enforcement-Comparative/dp/0521781043/ref=sr_1_40/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-40v &6|http://www.amazon.com/Anti-Money-Laundering-International-Law-Practice/dp/0470033193/ref=sr_1_38/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-38v L^yhttp://www.amazon.com/Reflections-Transnational-Organized-Laundering-Corruption/dp/0802081908/ref=sr_1_33/102-1227624-8138532?ie=UTF8&s=books&qid=1180715166&sr=8-33v &6vhttp://www.amazon.com/Anti-Money-Laundering-International-Law-Practice/dp/0470033193/ref=sr_1_38/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-38v 6eshttp://www.amazon.com/Money-Laundering-Proceeds-Robert-Hubbard/dp/1552210715/ref=sr_1_13/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-13v Qphttp://www.amazon.com/Responding-Money-Laundering-International-Perspectives/dp/9057021110/ref=sr_1_44/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-44v dbmhttp://www.amazon.com/Money-Laundering-Counter-Measures-European-Union/dp/9041121315/ref=sr_1_15/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-15v Ejhttp://www.amazon.com/Combating-Money-Laundering-Terrorist-Financing/dp/0850928427/ref=sr_1_46/102-1227624-8138532?ie=UTF8&s=books&qid=1180715166&sr=8-46v PEghttp://www.amazon.com/Anti-Money-Laundering-Guide-Financial-Services/dp/1904339786/ref=sr_1_20/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700937&sr=8-20v KHdhttp://www.amazon.com/Money-Laundering-Canada-Chasing-Dangerous/dp/0802091431/ref=sr_1_46/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-46v a>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1900102802v ^>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1430612005v [>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330801v X>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1450705001v U>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1900102802v R>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1430611005v O>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1900102802v L>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1430612005v I>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1900102802v F>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1451031006v C>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1810115801v @>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1470510007v KH=http://www.amazon.com/Money-Laundering-Canada-Chasing-Dangerous/dp/0802091431/ref=sr_1_46/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-46v }+:http://www.amazon.com/Laundering-Financing-Terrorism-Suspicious-Activities/dp/1600213871/ref=sr_1_26/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700937&sr=8-26v }+7http://www.amazon.com/Laundering-Financing-Terrorism-Suspicious-Activities/dp/1600213871/ref=sr_1_26/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700937&sr=8-26v Q4http://www.amazon.com/Responding-Money-Laundering-International-Perspectives/dp/9057021110/ref=sr_1_44/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-44v 1*http://www.aci.net/kalliste/homepage.htmlv s.http://www.amazon.com/Washing-Machine-Laundering-Terrorist-Financing/dp/1587991594/ref=pd_bbs_sr_8/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-8v Q[+http://www.amazon.com/Amounts-Effects-Money-Laundering-Brigitte/dp/1847202233/ref=sr_1_32/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700937&sr=8-32v uk(http://www.amazon.com/Transnational-Criminal-Organizations-Cybercrime-Laundering/dp/0849328063/ref=pd_bbs_10/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-10v %>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930316805v ">http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980403902v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1970624902v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1811017900v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330801v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1810614904v -Ohttp://www.amazon.com/Money-Laundering-Criminal-Investigators-Second/dp/0849333954/ref=pd_bbs_sr_1/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-1v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980420801v  >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1990610903v  >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1940425802v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1430526011v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980511805v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1440525015v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1940425802v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1461121033v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330801v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1450705001v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1970624902v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980714902v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930316805v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1461109003v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930301806v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980720903v Qhttp://www.amazon.com/Responding-Money-Laundering-International-Perspectives/dp/9057021110/ref=sr_1_44/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-44v Qhttp://www.amazon.com/Responding-Money-Laundering-International-Perspectives/dp/9057021110/ref=sr_1_44/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-44v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330801v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1470323041v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330801v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1470323041v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330801v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1470323041v "http://hr.wikipedia.org/wiki/1993v Y8.http://hr.wikipedia.org/wiki/1._sije%C4%8Dnjav "http://hr.wikipedia.org/wiki/1992v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1421016002v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1460711014v &6http://www.amazon.com/Anti-Money-Laundering-International-Law-Practice/dp/0470033193/ref=sr_1_38/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-38v Q[http://www.amazon.com/Amounts-Effects-Money-Laundering-Brigitte/dp/1847202233/ref=sr_1_32/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700937&sr=8-32v Ihttp://www.amazon.com/Money-Laundering-Butterworths-Compliance-Graham/dp/0406932484/ref=pd_bbs_11/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-11v @http://www.amazon.com/Dirty-Money-Evolution-International-Laundering/dp/9287154678/ref=sr_1_41/102-1227624-8138532?ie=UTF8&s=books&qid=1180715166&sr=8-41v &6http://www.amazon.com/Anti-Money-Laundering-International-Law-Practice/dp/0470033193/ref=sr_1_38/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-38v Qhttp://www.amazon.com/Responding-Money-Laundering-International-Perspectives/dp/9057021110/ref=sr_1_44/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-44v Ihttp://www.amazon.com/Money-Laundering-Butterwor !ths-Compliance-Graham/dp/0406932484/ref=pd_bbs_11/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-11v @http://www.amazon.com/Dirty-Money-Evolution-International-Laundering/dp/9287154678/ref=sr_1_41/102-1227624-8138532?ie=UTF8&s=books&qid=1180715166&sr=8-41v Ehttp://www.amazon.com/Combating-Money-Laundering-Terrorist-Financing/dp/0850928427/ref=sr_1_46/102-1227624-8138532?ie=UTF8&s=books&qid=1180715166&sr=8-46v &6http://www.amazon.com/Anti-Money-Laundering-International-Law-Practice/dp/0470033193/ref=sr_1_38/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-38v 6ehttp://www.amazon.com/Money-Laundering-Proceeds-Robert-Hubbard/dp/1552210715/ref=sr_1_13/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-13v 6ehttp://www.amazon.com/Money-Laundering-Proceeds-Robert-Hubbard/dp/1552210715/ref=sr_1_13/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-13v 6ehttp://www.amazon.com/Money-Laundering-Proceeds-Robert-Hubbard/dp/1552210715/ref=sr_1_13/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-13v 6ehttp://www.amazon.com/Money-Laundering-Proceeds-Robert-Hubbard/dp/1552210715/ref=sr_1_13/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-13v 6ehttp://www.amazon.com/Money-Laundering-Proceeds-Robert-Hubbard/dp/1552210715/ref=sr_1_13/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-13v Qhttp://www.amazon.com/Responding-Money-Laundering-International-Perspectives/dp/9057021110/ref=sr_1_44/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-44v Ihttp://www.amazon.com/Money-Laundering-Butterworths-Compliance-Graham/dp/0406932484/ref=pd_bbs_11/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-11v Q[http://www.amazon.com/Amounts-Effects-Money-Laundering-Brigitte/dp/1847202233/ref=sr_1_32/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700937&sr=8-32v Q[http://www.amazon.com/Amounts-Effects-Money-Laundering-Brigitte/dp/1847202233/ref=sr_1_32/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700937&sr=8-32v Q[http://www.amazon.com/Amounts-Effects-Money-Laundering-Brigitte/dp/1847202233/ref=sr_1_32/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700937&sr=8-32v Q}http://www.amazon.com/Responding-Money-Laundering-International-Perspectives/dp/9057021110/ref=sr_1_44/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-44v Qzhttp://www.amazon.com/Responding-Money-Laundering-International-Perspectives/dp/9057021110/ref=sr_1_44/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-44v dbwhttp://www.amazon.com/Money-Laundering-Counter-Measures-European-Union/dp/9041121315/ref=sr_1_15/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-15v Q[thttp://www.amazon.com/Amounts-Effects-Money-Laundering-Brigitte/dp/1847202233/ref=sr_1_32/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700937&sr=8-32v q>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1941219803v n>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1811212909v &6khttp://www.amazon.com/Anti-Money-Laundering-International-Law-Practice/dp/0470033193/ref=sr_1_38/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-38v Qhhttp://www.amazon.com/Responding-Money-Laundering-International-Perspectives/dp/9057021110/ref=sr_1_44/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-44v dbehttp://www.amazon.com/Money-Laundering-Counter-Measures-European-Union/dp/9041121315/ref=sr_1_15/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-15v dbbhttp://www.amazon.com/Money-Laundering-Counter-Measures-European-Union/dp/9041121315/ref=sr_1_15/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-15v _>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930303812v \>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1960322917v QYhttp://www.amazon.com/Responding-Money-Laundering-International-Perspectives/dp/9057021110/ref=sr_1_44/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-44v V>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1961127903v S>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930303812v P>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1430402026v M>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980310107v dbJhttp://www.amazon.com/Money-Laundering-Counter-Measures-European-Union/dp/9041121315/ref=sr_1_15/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-15v G>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930303812v D>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1430402026v A>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980310107v I>http://www.amazon.com/Money-Laundering-Butterworths-Compliance-Graham/dp/0406932484/ref=pd_bbs_11/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-11v ;>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1801120801v 8>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1810219906v I5http://www.amazon.com/Money-Laundering-Butterworths-Compliance-Graham/dp/0406932484/ref=pd_bbs_11/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-11v db2http://www.amazon.com/Money-Laundering-Counter-Measures-European-Union/dp/9041121315/ref=sr_1_15/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-15v @/http://www.amazon.com/Money-Laundering-International-Enforcement-Comparative/dp/0521781043/ref=sr_1_40/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-40v db,http://www.amazon.com/Money-Laundering-Counter-Measures-European-Union/dp/9041121315/ref=sr_1_15/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-15v )>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930303812v &>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980216903v @#http://www.amazon.com/Dirty-Money-Evolution-International-Laundering/dp/9287154678/ref=sr_1_41/102-1227624-8138532?ie=UTF8&s=books&qid=1180715166&sr=8-41v  X http://www.amazon.com/Crime-Money-Laundering-Indian-Perspective/dp/904119939X/ref=sr_1_47/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-47v dbhttp://www.amazon.com/Money-Laundering-Counter-Measures-European-Union/dp/9041121315/ref=sr_1_15/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-15v !Whttp://www.amazon.com/Chasing-Dirty-Money-Anti-Money-Laundering/dp/0881323705/ref=pd_bbs_sr_6/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-6v X~http://www.hnb.hr/propisi/devizni-poslovi/h-uputa-za-odluku-mjenjacki-poslovi-2006.pdf?tsfsg=bdccf0ab9b3434d3a35da7e3ede8777dv ukhttp://www.amazon.com/Transnational-Criminal-Organizations-Cybercrime-Laundering/dp/0849328063/ref=pd_bbs_10/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-10v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930303812v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1940225905v  >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930316805v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1970915902v ukhttp://www.amazon.com/Transnational-Criminal-Organizations-Cybercrime-Laundering/dp/0849328063/ref=pd_bbs_10/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-10v @http://www.amazon.com/Dirty-Money-Evolution-International-Laundering/dp/9287154678/ref=sr_1_41/102-1227624-8138532?ie=UTF8&s=books&qid=1180715166&sr=8-41v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330801v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1801023900v @http://www.amazon.com/Dirty-Money-Evolution-International-Laundering/dp/9287154678/ref=sr_1_41/102-1227624-8138532?ie=UTF8&s=books&qid=1180715166&sr=8-41v ukhttp://www.amazon.com/Transnational-Criminal-Organizations-Cybercrime-Laundering/dp/0849328063/ref=pd_bbs_10/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-10v }+http://www.amazon.com/Laundering-Financing-Terrorism-Suspicious-Activities/dp/1600213871/ref=sr_1_26/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700937&sr=8-26v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330801v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1801023900v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330802v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1800404908v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1900101824v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1931122902v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980511805v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1990426903v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1941219803v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1990217902v dbhttp://www.amazon.com/Money-Laundering-Counter-Measures-European-Union/dp/9041121315/ref=sr_1_15/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-15v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930303812v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1430402026v dbhttp://www.amazon.com/Money-Laundering-Counter-Measures-European-Union/dp/9041121315/ref=sr_1_15/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-15v ukhttp://www.amazon.com/Transnational-Criminal-Organizations-Cybercrime-Laundering/dp/0849328063/ref=pd_bbs_10/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-10v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1801120801v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1810219906v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930303812v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1430402026v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930708901v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1971006909v @http://www.amazon.com/Dirty-Money-Evolution-International-Laundering/dp/9287154678/ref=sr_1_41/102-1227624-8138532?ie=UTF8&s=books&qid=1180715166&sr=8-41v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930303812v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1430402026v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1961127903v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980420801v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1990211901v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330801v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1960131903v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930303812v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1430402026v }+http://www.amazon.com/Laundering-Financing-Terrorism-Suspicious-Activities/dp/1600213871/ref=sr_1_26/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700937&sr=8-26v %;http://www.amazon.com/Insider-Dealing-Money-Laundering-Regulation/dp/0754649261/ref=sr_1_17/102-1227624-8138532?ie=UTF8&s=books&qid=1180715120&sr=8-17v Q[http://www.amazon.com/Amounts-Effects-Money-Laundering-Brigitte/dp/1847202233/ref=sr_1_32/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700937&sr=8-32v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1980420801v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1990211901v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1900102811v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930426901v s~http://www.amazon.com/Washing-Machine-Laundering-Terrorist-Financing/dp/1587991594/ref=pd_bbs_sr_8/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-8v -O{http://www.amazon.com/Money-Laundering-Criminal-Investigators-Second/dp/0849333954/ref=pd_bbs_sr_1/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-1v -Oxhttp://www.amazon.com/Money-Laundering-Criminal-Investigators-Second/dp/0849333954/ref=pd_bbs_sr_1/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-1v  Xuhttp://www.amazon.com/Crime-Money-Laundering-Indian-Perspective/dp/904119939X/ref=sr_1_47/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700983&sr=8-47v grhttp://www.amazon.com/Crime-School-Laundering-Business-Finance/dp/1552979938/ref=pd_bbs_sr_3/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-3v o>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1900102802v l>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1960503904v b?ihttp://www.amazon.com/Money-Laundering-Concise-Guide-Business/dp/0566086395/ref=pd_bbs_5/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-5v -Ofhttp://www.amazon.com/Money-Laundering-Criminal-Investigators-Second/dp/0849333954/ref=pd_bbs_sr_1/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-1v }+chttp://www.amazon.com/Laundering-Financing-Terrorism-Suspicious-Activities/dp/1600213871/ref=sr_1_26/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700937&sr=8-26v `>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1940425802v ]>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1971009906v Z>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1940425802v W>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1970716902v T>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930303812v Q>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1430402026v N>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930303812v K>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1430402026v 4vHhttp://www.amazon.com/All-Clouded-Desire-International-Comparative/dp/0275983307/ref=sr_1_39/102-1227624-8138532?ie=UTF8&s=books&qid=1180715166&sr=8-39v E>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930330801v B>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1420711004v ?>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1801120801v <>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1460227004v -O9http://www.amazon.com/Money-Laundering-Criminal-Investigators-Second/dp/0849333954/ref=pd_bbs_sr_1/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-1v -O6http://www.amazon.com/Money-Laundering-Criminal-Investigators-Second/dp/0849333954/ref=pd_bbs_sr_1/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-1v -O3http://www.amazon.com/Money-Laundering-Criminal-Investigators-Second/dp/0849333954/ref=pd_bbs_sr_1/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-1v 0>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930211805v ->http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1970917901v -O*http://www.amazon.com/Money-Laundering-Criminal-Investigators-Second/dp/0849333954/ref=pd_bbs_sr_1/103-7926034-3998212?ie=UTF8&s=books&qid=1178700903&sr=8-1v '>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930211805v $>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1970917901v !>http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1801120801v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1460227004v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930211805v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1970917901v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930211805v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1970917901v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1801120801v  >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1460227004v  >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1930211805v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1970917901v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1801120801v >http://knjiznica.pravo.hr/cgi-bin/unilib.cgi?form=D1460227004v !!!!!^`OJ QJ o(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJ QJ o(hHh^`.h ^`hH.h pLp^p`LhH.h @ @ ^@ `hH.h ^`hH.h L^`LhH.h ^`hH.h ^`hH.h PLP^P`LhH.h h^h`hH.h 8^8`hH.h L^`LhH.h  ^ `hH.h  ^ `hH.h xL^x`LhH.h H^H`hH.h ^`hH.h L^`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hHhhh^h`OJQJo(hHh88^8`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHohxx^x`OJ QJ o(hHhHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`CJOJQJ^JaJo(h^`OJQJ^Jo(ohpp^p`OJ QJ ^J o(h@ @ ^@ `OJQJ^Jo(h^`OJQJ^Jo(oh^`OJ QJ ^J o(h^`OJQJ^Jo(h^`OJQJ^Jo(ohPP^P`OJ QJ ^J o(h hh^h`o(hH)h 88^8`hH.h L^`LhH.h   ^ `hH.h   ^ `hH.h xLx^x`LhH.h HH^H`hH.h ^`hH.h L^`LhH. ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo("  ^`hH. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hHh^`.h ^`hH.hpLp^p`L.h@ @ ^@ `.h^`.hL^`L.h^`.h^`.hPLP^P`L.hhh^h`OJQJo(hH-h88^8`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHohxx^x`OJ QJ o(hHhHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh ^`o(hH.hpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hH^`o(- hh^h`OJQJo( ^`hH.h^`OJQJo(hH pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJ QJ o(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJ QJ o(hH[pU:rx_U7}lh:J]Nu% xK.-h^E `=Fh#xXf!% ynUasOs_UsuzXX>9?Pi&UGjV2)]t|{ioQ ~kD* ]e(m+>=U D-b.Zu3}IcOU z fB{j+ "fz*XXU8Z3 A[".E|~Q8!^dEUa?JsJ8Rt +lT+>I_A.N 4}u$lytv842upu- Pv>eVZvG i~>f9xF{bPm.FZMR b 1{ H  n | i s 2  ! ] m w cLg1Lcr/EU3b]kc9-o*\-h2)a0Yw{d=LuMM1^ +KsSevXGK?Ngu078bM?x_;Asj/Daimkw#==9>pD ]f- P ]!LXl*eN~`%,Cm: v!P !j!l! t!,"?"E" #+#K#]#$$$2$e[$2_$%Z%&6&D&1V&+'_B'^' ($!(1|(5*)8)VQ)S)***=*=*dH*T+g+,,,=,J,O,`],0q,v,- -a-n-x-@./x/'3/A/|I/hV/qW/h/uo/0J0 1p1pZ1e1O62i|23=H3V3w3`y3ck4 5*5Q5. 6P(6E67=7 `7f7Br7a8M8(80818P58N8k8}89_9 -9G:9k9p:^:1:":~':0:s2:9D:1;<Eh<8q<0=4B=V=r=!><>V>y>?p ???!?@ A9AYHAiAnA5 B B:BQYC(D,D1DGDSDE#E&E)E2EQE4FCG)JGtGZH.H8HIfI$DJLJgJlJDK[4KxWK1L5L`;M;M_=M!dMmMMMNcPN[NzyNOO.ODCOPQw~w*-x=x>xSIxkmx ymy^ryz>&zR4Hy"8+\ +;}CXy@Jil(OAW`F2t4>>"24:}byy}:VKotw<Rt#vY4."2%J]dj/F1fgr@"a>Sj] #*ENy1 oT$Cervz "=N&QN EXB^jt !;Ps e#@35I I}r GQ} z GCD[dEMXogpPWm|w kOF9N]OWcYh7tyoB#79X`a>Ka[sA:FK K'pzP$-(L meOAUww(2Pf[ 1 $ ;u'>DvS)?u /;a?g-0O"{Nn\r:/ &P{+AC}wI":en- &8'CS)JEk&vz@})clv'' XoV%,8g1s67j z8:^"̈]@=^:*^  :   ! & 8( * 6- / 2 K _ m u Ov z }{  D j 7 ֗ L H R O       & - 2 ^9 > E nI =L P -U d] ` f Aj s *x { | h 3 G  l ך r M y e y p Z   ( ) _  2  # . ? nC E H H L P RV pX `_ "a c f k m 2n u x q{ 3Y0Y0Y05d5d5dY0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0Y0@4)jD#      !"#$%&'()+,-./0123579:<=8>8?8@8A8B8C8D8F8G8J8L8N8P8Q8R8S8U8V8WYZ[\]^`acefghjk~l~m~noqrtvz  #%&'),.03<?BDEFHJKNORZ\^abcfhiknoqrsuw{   #&,-./12367<BCDELQTU[^cefhmpqs|}    !#'(,/035789:<=>ABDEFGHMNPQRVWZ[]`bdgimqwyz9|9}99999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999999 9 99999999999!9#9,9-979899=:===>=A=B=D=H=I=J=K=M=N=O=P=Q=T=V=W=Y=[=\=]=b=f=i=j=o=p=q=y=z={=~=============================================================== ======= =!=#=$=(=*=+=-=.=/=8=;=<===?=E=F=L=M=O=S=V=W=Y=[=]=^=_=a=d=f=g=i=j=l=m=q=u=y={=|=============SSSSSSSSSSSS !"$)+1249:<>ACDIMNQSTW 00@0 00 @00,@00000 0$0&0P@0*0,00020406080:0<0|@0@0@0D0@0H0J0L0N0P0R0@0V0X0@0\0^0`0b0d0@0h0@0n0@0r0@0v0x0z0|0~0@0000@00(@00008@000D@00000000h@0000000@000@00000000000 0 0000000 0$0&0(0*0,0.060<0>0@0B0N0V0X0^0`0j0l0n0p0t0v0z0@0~000000004@00000000000000000000000000 00000"0*00060:0<0>0B0H0L0P0V0h0n0t0x0z0|0000000000000000000000000000"0$0&0(0,0.060B0J0L0P0R0f0h0j0n0p0t0|0~000000000000000000000@000000000000 0000000"0$0(060<0H0J0L0N0R0T0V0\0^0h0t0v0x0z00000000000000000000000000$0(0.04080:0<0>0@0B0F0J0N0T0X0Z0\0`0d0h0j0p0v0x0000000000000000000 @00000000000 @0000000 00000,02060>0@0H0N0P0V0Z0^0`0b0 @0f0h0j0p0r0v0x0z0|0~00000000D @000000000000 @000000000 0000000 0&0(0*0d@04060:0@0F0L0N0P0\0d0f0t0~00 @00000000000000000000000@000000000000000000000$0&0*0.020D0F0Z0\0@0`0f0h0n0p0t0|0~00000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0" 0. 00 02 04 08 0J 0L 0N 0R 0V 0X 0^ 0h 0j 0n 0p 0r 0t 0~ 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0" 0* 0, 0. 02 04 0< 0@ 0B 0F 0H 0J 0\ 0b 0d 0f 0j 0v 0x 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0@0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 04@0 0 0" 0$ 0& 0( 0* 0, 02 04 0: 0|@0@ 0L 0X 0Z 0\ 0^ 0b 0d 0f 0h 0j 0l 0p 0t 0z 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0@0 0 0 0 0* 0. 00 04 0> 0B 0N 0P 0T 0^ 0` 0d 0h 0n 0r 0t 0~ 0 0 0 0 0 08Unknown Gz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier NewI& ??Arial Unicode MSU&{ @CalibriCentury Gothic7&  VerdanaeTimes-NewRomanTimes New Roman5& zaTahomaK,Bookman Old Style;Wingdings"1hӲ60BE =XqE =Xq!4d}} 2qHX ?(I"2V1Cindoriscindorix[                           ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z