Pregled bibliografske jedinice broj: 419696
Albanska teorija i praksa književnog odgoja i izobrazbe u 20. stoljeću
Albanska teorija i praksa književnog odgoja i izobrazbe u 20. stoljeću, 2007., doktorska disertacija, Filozofski fakultet Zagreb, Zagreb
CROSBI ID: 419696 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Albanska teorija i praksa književnog odgoja i izobrazbe u 20. stoljeću
(Albanian literature and education in the 20 century)
Autori
Kumnova, Mazllom
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Filozofski fakultet Zagreb
Mjesto
Zagreb
Datum
11.05
Godina
2007
Stranica
357
Mentor
Pandžić, Vlado
Ključne riječi
Albanska povijest; albanski odgoj; albanska izobrazba; nastavni programi; čitanke (udžbenici); književnost; albansko-hrvatski odnosi; nacionalni preporod Albanaca; teorija odgoja i izobrazbe; nastavna praksa.
(Albanian history; Albanian education; curriculum of education; text books; school literature books; Albanian-Croatian relationship; Albanian renaissance; the theory of education and literature education; teaching experience.)
Sažetak
U doktorskome radu mr. sc. Mazlloma Kumnove pod naslovom "Albanska teorija i praksa književnog odgoja i izobrazbe u 20. stoljeću" svrha i ciljevi su istraživanja sukladni tezi da su albanski jezik i književnost imali iznimno važnu povijesnu ulogu u očuvanju albanske narodne samobitnosti, odgoju mladih albanskih naraštaja i opstanku albanskoga naroda. Raščlambom različite albanološke tematike doktorand sustavno i poticajno uvodi u nedvojbeno vrlo složena pitanja albanske teorije i prakse književnoga odgoja i obrazovanja. Na temelju bogatih arhivskih i drugih izvora iznijansirano su istaknute spoznaje o povijesnim skupovima koji su odlučno dali smjernice albanskom narodu i njegovoj kulturi, što podrazumijeva i standardizaciju albanskoga jezika i naobrazbene, odgojne i funkcionalne zadaće književnoga odgoja i obrazovanja mladih Albanaca. Sustavno je istraživana duga, uporna i neprekidna borba za albanski jezik i svrhovito uključivanje književnosti u odgoj i obrazovanje što je izravno pomoglo albanskomu narodu u očuvanju narodnih i državotvornih prava te prihvaćanju demokratskih postignuća suvremene svjetske civilizacije. Uz tvrdnju o iznimnoj važnosti albanskoga jezika i književnosti u albanskome narodnom pokretu, odnosno albanskome kulturnom pokretu, kao glavni problem postavljena je raščlamba albanske teorije i prakse književnoga odgoja i izobrazbe u 20. stoljeću, tj. raščlamba albanskoga nacionalnog odgoja i obrazovanja, metodičkih pristupa i sustava odgoja i izobrazbe, posebice nastave književnosti, nastavnih programa i udžbenika iz književnosti. Utvrđeno je prema kakvoj su nastavi književnosti usmjeravali nastavni programi, udžbenici i priručnici, a posebno je ustanovljeno koliko je učeniku dodjeljivana aktivna uloga u posljednjim desetljećima 20. stoljeća te kako se posvećivala pozornost razvijanju kritičkoga mišljenja i učeničkih stvaralačkih mogućnosti. Neprijeporno je određen, prikazan, obrazložen i potkrijepljen objektivnim dokazima razvoj albanske teorije nastave književnosti. Nastavni programi iz književnosti i čitanke pokazuju načine prihvaćanja ili odbacivanja političkih prisila te razinu razvoja znanosti o književnosti, teorije i prakse odgoja i obrazovanja, metodičkih postignuća u oblikovanju udžbenika itd. Posebna je istraživačka pozornost bila usmjerena na "ideologiziranu" nastavu književnosti, poglavito na promašenost odgojnih zadaća takve nastave književnosti. Dragocjeni su također u ovome doktorskom radu rezultati istraživanja hrvatsko-albanskih odnosa, prikaz velikih zasluga mnogih Hrvata i sudbonosnosti njihova doprinosa albanologiji, odnosno albanskoj umjetnosti, kulturi i prosvjeti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija