ࡱ>  0b,bjbj .V}}]l %dd/`8<,]G.CC"eee@@@EEEEEEE$H-KE@@@@@EeeGCCC@$+eeEC@ECCCe$VdB(CE-G0]GC%LB%LC%LC@@C@@@@@EE>Cj@@@]G@@@@%L@@@@@@@@@d m: Domagoj Vidovi Postanje dubravskih i hraaanjskih prezimena u najstarijim hercegova kim maticama 1. Uvod Isto na je Hercegovina u velikoj mjeri do konca proaloga stoljea onomasti ki bila neistra~ena. Uzroci su tome bili ponajprije politi ki. To je podru je nedvojbeno dio hrvatskoga povijesnog narodnog prostora, ali je i prostor koji je spletom povijesnih okolnosti postao rubnim. Dio krivice u toj posvemaanjoj zanemarenosti snose i znanstvenici, napose jezikoslovci koji su, kako bi zadr~ali vlastite fotelje, prou avali samo krajeve koji su neupitno hrvatski (uglavnom akavske i kajkavske), a prou avanje hrvatskih govora u kontaktu s boanja kim i srpskim (pa ak dijelom i istih hrvatskih atokavskih govora) uglavnom prepuatali boanja kim i srpskim jezikoslovcima. Sli no je bilo i s prou avanjem podrijetla naaih hrvatskih rodova. U posljednje je vrijeme ak i politi ki nekorektno baviti se bilo ime ato ima veze s Bosnom i Hercegovino jer je to  zadiranje u tui teritorij . Sreom, u posljednjih je nekoliko godina iziaao povei broj zbornika, monografija i znanstvenih radova koji se bave proaloau i demografijom hrvatskih isto nohercegova kih rodova i od velike su va~nosti za razvoj hrvatske antroponimije (osobnih imena, prezimena i nadimaka) kako u svjetlu injenice da je svaki etvrti stanovnika Republike Hrvatske roen u Bosni i Hercegovini, tako i zbog toga ato se u isto noj Hercegovini, upravo zbog njezina rubnog polo~aja i tegobne povijesti, ua uvao najstariji hrvatski imenski sloj koji je u nekim krajevima (primjerice u sjevernoj Hrvatskoj) u dobroj mjeri ia eznuo. Radovi P. Anelia, T. Anelia, M. Kreaia, . Kriste, N. Mandia, I. Puljia, M. Sivria, S. Vukorepa i drugih autora koji se bave opom i crkvenom povijeau isto ne Hercegovine te povijeau hrvatskih isto nohercegova kih rodova stvorili su podlogu za uskostru na antroponomasti ka istra~ivanja pa je na nama antroponomasti arima ostalo da pokupimo vrhnje. Na tragu tih radova odlu io sam ovom prigodom na initi zna enjsku raa lambu prezimena koja se spominju na podru ju Dubrava i Hrasna u popovskim i grada kim maticama u 18. stoljeu te u dubravskome i hraaanjskome stanju duaa iz 1792. 2. Od praprezimena prema prezimenima Razvoj imenske formule u isto noj Hercegovini mo~emo u kontinuitetu pratiti tek od po etka voenja mati nih knjiga u 18. stoljeu, no za etci se poprezimenjavanja pridjevaka (svojevrsnih praprezimena) na isto nohercegova kom prostoru mogu smjestiti mnogo ranije. Onomasti ka literatura kao va~an datum u nastajanju prezimena navodi zatvaranje Velikih vijea u dalmatinskim gradovima koncem 13. i po etkom 14. st. nakon ega su pridjevci postali nezamjenjivi i nasljedni (usp. `imunovi 1985:290 292). Turska osvajanja i migracije usporavaju spomenuti proces te se o prezimenima u punome smislu rije i (kao  stalnoj, nepromjenjivoj i nasljednoj kategoriji ) mo~emo govoriti tek od po etka 18. stoljea, sedamdestak godina ranije nego u zapadnoj Hercegovini, a viae od stotinu godina ranije nego primjerice u Srbiji i Crnoj Gori. Ta je injenica veoma va~na zbog povezivanja isto nohercegova kih rodova s homonimnim crnogorskim i srpskim. Primjerice, prezime Markovi spominje se u Broancu 1709. (Kriste 1999:151), a prvi spomen prezimena (ne plemena) Markovi u Crnoj Gori nalazimo tek u 19. stoljeu. O tome kako bi prezimena Dubrava i Hrasna izgledala da nije bilo turskoga osvajanja, teako je zboriti, ali na temelju povijesnih vrela mogue je odrediti neke smjernice. U Dubrovniku tako u 14. i 15. st. bilje~imo sljedee pridjevke iseljenih Dubravaca: Carevi (< car), Mioaa (Milaa < Miliaa < Miloslav), Mialjenovi (Mialjen < Mislav), Radilovi (< Radilo < Rade < Radoslav/Radomir), Smoljanovi (< Smoljan), Vitleaevi (Vitle < Vito < Vitomir), Vuk i (< Vukac < Vuk). Na podru ju srednjovjekovne ~upe Dubrave nalazimo pak pridjevke: Bjelojevi (< Bjeloje < Bjeloslav), Bogeti (< Bogeta < Bogomir/Bogoslav), Bok ini (< Bok in < Bogoslav), Boljunovi (< boljun 'vrelo, izvor'), Boro (< Boro < Boromir), Borovi i (Borovica < Boromir), Brativojevi (< Brativoj), Brankovi (< Branko < Branimir /Branislav), Burmaz (< Burmad), Crijepovi (< crijep 'okrajak zemljana suda, opeka'), Draa i (Draako < Dra~eslav), Gojakovi (< Gojak < Gojislav), Majstorovi (< majstor 'vrsni graditelj'), Miloradovi (< Milorad), Herakovi (< Herak < Hero; usp. herceg), Krili (< krilo), Ku mani (< ku ma/kukma 'nadignuto perje na glavi ptice'; usp. kukmast ' upav, nepo ealjan'), Pavi i (< Pavica < Pava; usp. Pavao), Peruai (Peruaa < Pera; usp. Petar), Petrovi (< Petar), Radivojevi (< Radivoj), Radohni (< Radohna < Radomir/Radoslav), Radosali (< Radosal; usp. Radoslav), Radovan i (< Radovan), Radulinovi (< Radulin < Radul < Radomir/ Radoslav), Slavkovi (Slavko < Slavomir), Stepkovi (< Stepko < Stepan; usp. Stjepan), Tihosalji (< Tihosal; usp. Tihoslav), Tranovi (< Tvrden < Tvrdislav), Turkovi, Vladisali (< Vladisal; usp. Vladislav), Vlahovi (< vlah 'sto ar' < Vlah), Vlatkovi (< Vlatko < Vladimir), Vukievi (< Vuki < Vuk), Vuki (< Vuko < Vuk), Vukoti (< Vukota < Vuk), Vukovi (< Vuk), Vuksalovi (Vuksal < Vukosav), Vumi. Veina je navedenih pridjevaka (27 od 38 ili 71,05%) nastala od narodnoga imena te iz njih dobivamo sliku sustava osobnih imena u srednjovjekovnoj ~upi Dubrave. Pridjevaka je nastalih prema kraanskome imenu tada o ito bilo vrlo malo (iako sam radio na razmjerno malom uzorku, dr~im da je reprezentativan), bilje~im tek 4 koja su sigurna Pavi ie, Petrovie, Peruaie i Stepkovie (njima bi se mogao pridru~iti i pridjevak Vumi), najvjerojatnije je ilirskoga postanja pridjevak Burmaz, a vlaakoga (romanskog) pridjevak Boljunovi, no ak i nositelji tih aloglotskih imena esto nose ista hrvatska (slavenska) imena (npr. Velislav Burmaz). Vlaakoga je postanja i infiks -ul kojim je tvoren pridjevak Radulinovi. Pridjevak Turkovi ne treba dovoditi u svezu s etnonimom Tur in jer je osobno ime Turjak potvreno na ju~noslavenskom podru ju od 13., a na staroruskom osobno ime Tur od 10. stoljea (}eljeznjak 1969:41 42). Turkovii kao naselje postoje barem od 1475., Miroslau Radgostich Turchovich, ovjek Grgura Nikolia, humskoga vlastelina, spominje se 1372. (Dini 1967:45), a Vladislava Turkovia 1406. (Pulji, Vukorep 1994:321), dakle prije turskih osvajanja. Prema tome osobno pridjevak Turkovi ni navedena osobna imena ne smijemo dovoditi u svezu s etnonimom Tur in nego s apelativom tur 'bik'. Najviae je pak pridjevaka tvoreno narodnim hrvatskim imenima, kako od ina ica osobnih imena hrvatskih narodnih vladara (npr. Mialjenovi), tako i od onih nastalih prema nazivima za ~ivotinje kako bi se njihovi nositelji zaatitili od uroka (svi pridjevci nastali prema osobnomu imenu Vuk). Pridjevci nastali prema ina icama osobnih imena Radoslav (< radost) i Miloslav (< mio) esta su na itavome slavenskom podru ju tako da ako u povijesnim vrelima naiemo na imena Rade ili Miloa, ne smijemo ih promatrati danaanjim o ima i pripisivati srpskomu antroponomasti kom sustavu. Neato je pridjevaka tvoreno i od nadimaka, a da je tvorba nadimaka u itavome slavenskom svijetu veoma sli na pokazuje i pridjev ku mast/kukmast od kojega je tvoren dubravski pridjevak Ku mani i ukrajinsko prezime Ku ma. Iako se u ovome radu ne bavim osobnim imenima na podru ju srednjovjekovne ~upe Dubrave ipak izdvajam ime Mikaa koje u Dubrovniku nosi iseljeni Sto anin Mikaa Radulinovi 1436. Ina ica je to kraanskoga imena Nikola nastala kao posljedica razjedna ivanja n > m u sintagmi svet Nikola bilje~ita za akavske krajeve i Dubrovnik (Sk 2:518). 3. Postanje dubravskih prezimena koja se spominju u isto nohercegova kim maticama iz 19. stoljea 3.1. Rodovi koji su nastanjivali ~upu Dubrave Po Stanju duaa ~upe Dubrave (SD}D) iz 1792. Dubrave su naseljavali rodovi An i (Brda 4, Bratanik 7; ukupno 11), Andrun (Re ice 9), Arkesina ( eljevo 4, Klepca 5; ukupno 9), Babi (Jaso  6, Trijebanj 20; ukupno 26), Bari (Viaii 2), Basari (Mali Crnii 10, Viaii 6; ukupno 16), Boakovi (Crnii 33), Brzizec (Njivice 5), Bubalo (Greda 8), Crnota (Aladinii 3), upina (upinova Brda 2), uri ( eljevo 11, Viaii 6; ukupno 17), D~akula (Jaso  6, Pjeaivac 9; ukupno 15), Golu~a (Kozice 10, Ljubljenica 13, Pjeaivac 12; ukupno 35), Grgi (Gnjiliata 5, Tasov ii 4; ukupno 9), Gustin (Oaanjii 9), Gute (Borojevii 6), Jarak (Hotanj 7), Jurkovi (Gnjiliata 11), Kardum (Tasov ii 5), Korda (Stolac 2), Kreai (Tasov ii 5), Kukrika (Hodovo 6), Mari (Glamo evice 5, Poplat 6, Re ice 3; ukupno 14), Markovi (Borojevii 5, Kozice 17, Pjeaivac 28; ukupno 50), Martinovi ( eljevo 2), Milanovi (Aladinii 12, Jaso  13, Mali Crnii 9, Pjano Brdo 16, Prenj 5; ukupno 55), Mustapi ( eljevo 5), Obradovi (Prenj 7), Palameta (Oaanjii 11), Pavlovi (Greda 20), Pa~in (Brda 32, Ljuca 67, Tasov ii 11; ukupno 110), Peri (Aladinii 10, Jaso  14, Mali Crnii 8, Poprati 33, Tasov ii 5, Trijebanj 25; ukupno 95), Piri (Pirija; Tasov ii 2), Popovac (Glamo evice 8), Porobija ( eljevo 5), Pulji (Bratanik 58, eljevo 7, Glamo evice 28, Hodovo 12; ukupno 105), Radi (Po itelj 5), Ragu~ (Re ice 9, Viaii 7; ukupno 16), Sikira (Tasov ii 5), Sko e ( eljevo 8), So e (Komanje Brdo 7), Stankovi (Jaso  10) Talaja (Stolac 3), Vavelja (Trijebanj 13), Vrebac (Stolac 4), Vujnovi (Bitunja 15), Vukas (Stolac 6), Vuli ( eljevo 15) i Zvono (Viaii 10). U SD}D navedene su i dvije obitelji kod kojih nije nazna eno prezime (jedna na Poplatu i jedna na Jaso u) s ukupno 5 lanova tako da je katolika u navedenome stanju duaa zapisano 859 katolika i 50 rodova. Po popisu nadbiskupa Marka Andrijaaevia iz 1733. na istome su podru ju ~ivjela 324 katolika. Potpis o ito nije potpun jer se samo u Boljunima u grda kim maticama spominju ak tri obitelji iz Boljuni (Spr i 1727., Lukanovi 1760., i Ragu~ 1760.). Osim navedenih obitelji u Dubravama nahodimo i Antunovie 1722. u Stocu (Vukorep 2006:154), Boakie u Bjelojeviima 1724. (Miletae Boscich de Bieloeuichi; MV}G:7), ealjarie iz Stoca 1721. (Catharina Cesgliarich ex Stolaz; MK}G:22), Glasove iz Orlja 1748. (Velimo Turco maledetto cognomine Glasou de Orglia; MV}G:55), Jerkovie u Opli iima (Philipo et Ellena Jercouich coniugibus de Oplicici; MK}G:36), Lukanovie u Boljunima 1760. (Michaele Lucanouich de Bogliuni; MK}G:206), Miloradovie iz Dubrava 1712. (Ivana Leki alias Miloradovi udala se 1713. za Mitra Tomaaevia iz valjine; Kriste 1999:242), Sentie iz Brda u Hodovu 1726. (Georgius Sentich de Barda; MK}G:141) te Spr ie 1726. u Habatnici (Philipo et Stanislaua Sparcich coniugibus de Abbatniza in Dubraua; MK}G:36) i 1727. u Boljunima (Cattarinam, filiam Gregoris Sparcich de Bogliuni; MV}G:17), Boj ie s Prenja, Dabelie s Poprati te dubravske iseljenike u Dubrovniku koji su nosili prezimena Bubi 1791. (Sivri 2003:288), Cvjetkovie 1780. (Sivri 2003:214) i Sahand~ija 1816. (Sivri 2003:88). U Metkoviu nahodimo pak Andri evie i Gnjatie koji su ondje u 18. stoljeu doselili iz Stoca (Macan 1990:14) Iz Stoca po predaji potje u i Kljusurii iz Vidonja, no ta predaja nije potvrena.  Matii iz Vidonja po predaji su pristigli u 18. stoljeu iz Bjelojevia, a daljim su podrijetlom iz Dubljana. 3.2. Rodovi koji su nastanjivali ~upu Hrasno Po Stanju duaa ~upe Hrasno (SD}H) iz 1792. Hrasno su naseljavali rodovi: Anuai (Glumina 6), Basari (Glumina 9), Baaadur ( avaa 12), Bori ( avaa 11), Curi (Glumina 13), u~e (Prisoje 10), Dogand~i (Doljani 11), Fradilo (Glumina 8), Ivankovi (Cerovo 19, Srijete~ 5; ukupno 24), Joki (Glumina 2), Jurkovi (Bratanica 54), K(ij)evi (Svitava 13), Kreai (Daanica 3, Svitava 3; ukupno 6), Krvavac (Doljani 5), Mari (Gola Brda 40), Marti (Svitava 16), Masla (Hrasno 57), Medi (Glumina 8), Menalo (Cerovo 19), Mustapi (Doljani 12), Palameta ( avaa 6), Papac (Kaai 36), Papi (Doljani 6), Pa~in (Glumina 10), Pjano (Sjekose 11), Prce (Kaai 10, Livorska Prodo 9; ukupno 19), Previai (Previa 24), Radi (Glumina 16), Ragu~ (Lastva 34, Riica 14, Vodeni Do 50; ukupno 98), Raj evi (Osje enica 44), `ili (Prisoje 9), `utalo (Budisava 36, Svitava 16; ukupno 52). Po SD}H navedene su i dvije obitelji kod kojih nije nazna eno prezime (jedna na Poplatu i jedna na Jaso u) s ukupno 5 lanova tako da je katolika ukupno bilo 676 katolika i 32 roda. Po popisu nadbiskupa Marka Andrijaaevia iz 1733. na istome su podru ju ~ivjelo je 660 katolika. Popis (kao i kod dubravskoga stanja duaa) o ito nije potpun jer u njemu, primjerice, nema Obradovia koji se u grada kim maticama spominju kao stanovnici Hrasna od 1731. Valentin et Aurora Obradouich coniugibus de Rhastno; MK}G:31). Obradio sam i prezimena Mar inkovi (danaanje Mar inke) koji se 1745. spominju u Prisoju (Joanna et Marcincouich coniugibus de Prisoie; MK}G:134), Matijaaevi 1754. (Ligliana Joannis Matiascevich de Rasno; MK}G:172) te Repeae iz Cerova 1728. (Vucko et Stanislaua Repescia coniugibus de Zerouo in Parochia Dubrauensi; MK}G:51) 4. Postanje dubravskih i hraaanjskih prezimena Obraeno je postanje 92 roda od kojih je 66 zabilje~eno u Dubravama, a 36 u Hrasnu. Sedam je rodova (Basari, Jurkovi, Kreai, Mari, Mustapi, Palameta, Pa~in, Radi i Ragu~) ~ivjelo na podru ju obiju ~upa. 4.1. Prezimena nastala od osobnih imena Osobnim je imenom motivirano ak 52 od 92 prezimena (56,52%), od ega je 22 prezimena motivirano hrvatskim narodnim imenom (42,31% od svih prezimena motiviranih osobnim imenom), 26 kraanskim imenom (50,00%), a 4 prezimena ostalim osobnim imenima. Podjednaka zastupljenost prezimena nastalih prema narodnim i kraanskim imenima svojevrsni je specifikum krajeva koji pripadaju ili su neko pripadali (isto ni dio Neretvanske doline) Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji u kojima se odredbe Tridentskoga koncila (1545.  1563.), zbog osobitoga polo~aja navedene biskupije, nisu tako sna~no provodile. U drugim krajevima (pogotovo u sjevernoj Hrvatskoj) prezimena motivirana kraanskim imenima uvjerljivo prete~u. Narodnim su imenom motivirana prezimena: Boj i (< Bojko < Bo~idar/Bojan), Bori (< Boro/Bore < Borimir/Borislav), Boaki (< Boako < Bo~idar), Boakovi (< Boako < Bo~idar), Bubalo (< Bubalo < Bubo < Budo < Budimir/Budislav), Bubi (< Bubo < Budo < Budimir), Crnota (< Crne < Crnomir), Cvjetkovi (< Cvjetko < Cvjetomir), Dabeli (< Dabela < Dabi~iv), Kreai (< Kreao < Kreaimir), Medi (< Medo), Milanovi (< Milan < Mile < Miloslav), Miloradovi (< Milorad), Obradovi (< Obrad), Pulji (< Puljo < Puljko), Radi (< Rade < Radomir/Radoslav), Raj evi (< Rajica < Rade <Radomir/Radoslav), Stankovi (< Stanko < Stanimir/Stanislav), Vujnovi (Vujin < Vujo < Vuk), Vukas (< Vukas < Vuko < Vuk), Vuli (< Vule < Vuko < Vuk), Zvono (< Zvono < Zvonimir). Najzanimljivije je iz ove skupine prezime Pulji. Apelativ puljo ozna uje buljooka ovjeka. Prezime bi se moglo povezati i s etnonimom Puljiz koji se nadijevao doseljenicima iz Pulje (Apulije), ali i niskim muakarcima jer se Talijane i onda dr~alo ljudima niskoga rasta. Osobno pak ime Puljko potvreno je u Radov iima 1489. (KV 1:21). Ina ice su se imena hrvatskih narodnih vladara odrazila u prezimenima Kreai i Zvono. Kraanskim su imenima motivirana prezimena: An i (< Anka < Ana), Antunovi (< Antun), Andri evi (< Andri  < Andrija), Andrun (< Andrun < Andro < Andrija), Anuai (< Anuaa < Ana), Bari (< Bare/Baro < Bartul < Bartolomej), Curi (< Cure < lat. Georgius + -i), Jerkovi (< Jerko < Jeronim), Joki (< Joka < Josip), Jurkovi (< Jurko < Juraj), Grgi (< Grgo < Grgur), Gustin (< Guste < Augustin), Ivankovi (< Ivanko < Ivan), Lukanovi (< Lukan < Luka), Mar inkovi (< Mar inko < Marko), Mari (< Mara < Marija, Markovi (< Marko), Marti (< Marta), Martinovi (< Martin), Masla (Masle < Mase < lat. Thomas), Matijaaevi (< Matijaa), Mati (< Mato < Matej), Menalo (< Menalo < Menko < Domin   .  bz$L26x|JLN "jlnz|VX !0!2!V!r!v!!!ÿûh Qh,#dh^ h!1hJ hJhJhJh='h='5 h='5h='hN<h>@hYoh7Rh>5 h7R5h>5h>55 h>55hqh5CJ aJ h7Rh7R5CJ aJ hQH5CJ aJ 7 L l "v0@C\DDU_4`kmmooju$dh`a$gd8 $dha$gdZQ$dh`a$gdZQ $dha$gdZQ!!!!" ""#$$$$$$$*$4$6$8$j$l$p$$$$$$$$$ %%&%(%.%<%>%@%B%D%F%X%Z%\%l%z%%%%%%%%%@&V&ĿПК䕑 hCL6hqR hT6 htf6h='hf6 h9hfjh='h90JUh9 h96h9hf6hl hf6 hfhfhfhf6hThxhfhN<h,#dh^h='6V&\&&&&&&&&&&&&&&'''','2'>'@'B'd'n't'''''''''''( ( ( (&(^(b(d(r(x(((((((ö˱ᨤhznjh='hzn0JU h='hznh='hzn6hOMP hOMP6hi hi6jh<h<0JUh{uh<6h< h<6h! h!6hP- hP-6h!hP-6hT hT6 hCL6hCL4((((() )$),).)4)H)N)n)r)))))))))))))))))**.*L*N*Z*\*b*l*n*p*r******齹}h!hc'6hc' hc'6hbhP-6 h=6h='h96hOMP hOMP6 h96h9h~Oh< h<6 hqRhqR hqRhAhqRhA6hqRhi6hi h~O6 hi6 hP-6hP- h!6h!/*****+,+.+>+@+^+j+v+z+|++++++++++++, ,,, ,2,8,l,p,r,,,,,,,,,,,,,- -R-T-V-X-j-l-n-|---¾¾⹵¬ٟh9hT6hCL hCL6h9h96h9 h96h< h<6hOMP hOMP6 h Q6hT hT6h Qhw4 hw46 hP-6hP-h=h!6h!h!h!6:--------. ..(.8.<.>.P.R.X.`.|.............../ / /(/*/,/./B/H/j/n/p/////////////0󷲮󲮲h~O h~O6h9 h96hOMPhOMP6hOMP hOMP6 *hOMPhOMP6 hhP-hhP-6h< h=6h=' h<6hbh<6hw4 hw46 hP-6hP-hT:0000"0&0(0>0@0R0`0d0f0p0r0t0v0|00011223 30343\3^3`3t3v333334&484:4F444455,5>5@5N5Z5j5x5z5ļļķĥĠ h Q6h=h=6h QhqR h=6h= hzn6 h~O6hA hA6hphznh~Oh='h^jh0JUhCLhMPQhOMP6hP-hP-6hP- hP-6 hOMP6hOMP6z5~5555 666$66666666V7^7777 8H8888>:T:h:v::::::::;;<<$=&=V=h=n=z=====Z>d>l>v>x>z>|>4?6@V@@@ٸ괯jhA0J6UhAhA6 hA6hAjhu0JU h|6 htf6htf h Q6h Qh|h|hu6 hu6hu h=6 hK6hKh==@@@@@@@@AAABBBBBBC*CdCfCCCCCCCZD\DDDDEPE\EfEjE~EEEEEEEEEEа{wsw{wh5h~^ h~^6ho hx6h;hMPQh$@5 h$@5 h %Y5 hMPQ5hMPQhMPQ5hx htfhtfh = h6hhphhtf6htf htf6 h='6jhtfh|0JU hK6h|hK6hKh|-EEEFF$F0F4FJFPFfFlFxFFFFFFFFFFGGGG*G,G:GGBGRG^GbGhGjGlGvGGGGGGGGGGGGGGGHHH*H6H:HNHhHlHnH|HHHHHH h =6h = h@57hxhx hx6h@57h96h@57h|6 h56 h5h9 h~^6hoh9 h96h;h~^h5DHHHHI I I8I>ILI^IbIhIrIIIIIIIIIIIII JJJJ J6J8JFJZJ^JdJpJrJtJvJJJJJJJJJJJJ K K$K4K:KNKjKpKKKKKKKKKKKLLL,LFLLL^LnLrLxLLLLLLhx hx6 h56ho h96h;h~^ h~^6h9h5TLLLLLLLLMMM&M,MBM`MfMrMtMMMMMMMMMMMMMN N"N(N4NFNXN\N`NbNrNNNNNNNNNNNNNNOOO,O2OJOLONOPOüüî h$@h~^ h$@h9 h$@h; h$@ho h$@hxhxhx6h; h5h~^ h~^6h~^hx hx6ho h96h5h9>PO\OnOrOxOOOOOOOOOOOOOPPP"PQJQZQ`QhQtQQQQR S$SYYYYZÿÿÿ h*F6h*Fhh*F6h| h| 6h| h| 6jhZQ0J6UhZQhZQ6hZQ hZQ6h$Xh$X6 h$X6hh$@ h$@6h8hthY9jh$X0JUh$Xh %Y2ZLZbZjZxZZZZZZ"[^[`[b[[[[[\\\\\$]&](]*]>]@]r]]]]]]]]]L^N^P^`^^^^^^^ƿƷƨƔʁh=fh=f0Jjh$@0JUhh$@6 hZFh hZF6 hZFhZFhZFhZF6hZFh6 h$@h$@hZFh$@ h$@6 h6hh6 hhhh6hh*Fh*Fh*F6/^^^____4````aa*aBaNafaraaaaaaab"bNbdbjbvbbbbbbcc,cDcTcnczcccccccd d:dLdhdzdddddddee*e4eFeeeeeeeeef,fȼ hZFh&Na h&Na6h&NahC hC6h;h8h85h8h9hh/ Y6h/ Yjh=f0JUJ,fBfHfZfzf|ffffffff hPhZhbhdhhhjh(i*i0jnjjjjk0k2kHkJkkkkkl"l$l*l@lBlPlllll۾۷ۣwh*Fh*F6 h*F6 h86jh*F0JUh/ Yh/ Y6h*Fh| h| h| 6h/ YhY9hY96 hY9hY9h8jhY90JU h| h| hh!ChY9 h&Nah&Na hC6hZFhC6 h&Na6hCh&Na.llllzmmmmmmmnnFnnnnnnnnn@oDoNooooooooo*pq`qsthujuluu½ʽʽʸΤ{phhc'CJaJhCJaJ h =h =hbhph|h = h =5 hc'5hthc'5hc'hh6 h6 huN6hh!ChuN h85h8h85h;jh0JUhZQh*Fh*F6 h*Fh*Fh*F)uuuuuuvv vvbvfvvvvvvv.wBZ` RXZ\djrtvz܀ "(DJT\tz˿˲˿˿h^xhmQr6h HhB$66 hjjhB$6jhtZhB$60JUhB$6huNhuN6 hB$66h$@ h$@6 hmQr6hmQrhmQr6hmQrhhB$66CJaJh6CJaJ=ju~*4|>Bl|* $dha$gd $dha$gd $dha$gdZQ $dha$gd$dh`a$gdZQ $dha$gdƁ΁ &<>Ddjt|‚΂ւ "$@BJNPX^tx΃ԃ ",2<D\blth^xhmQr6Uh[Kd h[Kd6h/ Y h/ Y6 h*h* h*6hmQrhmQr6hmQr hmQr6Mik), Pavlovi (< Pavao), Peri (< Pero < Petar), Piri (< Piro < Petar), Talaja (< Talaja < Tale < Tadija < Tadej). Za razliku od susjednih ~upa Gradac i Hutovo u Dubravama i Hrasnu nema prezimena motiviranih svetcima kraanskoga istoka. Od prezimena su motiviranih kraanskim imenima najzanimljivija prezimena Curi, Masla, Menalo i Piri. Osobna imena Cura, Curi i Curko zabilje~ena su i u ARj (1:860) i dovode se u vezu sa kraaanskim imenom Juraj. Romansko *ge, *gy vjerojatno se isprva odrazilo kao dz (bilje~imo tako nadimak Dzorko na Trebimlji u Popovu), a kako se glas dz defonemizirao, zamijenjen je svojim bezvu nim parnjakom c. Cure je i esto neslu~beno ime ili osobni nadimak na dalmatinskim otocima. Ina icom je kraanskoga imena Augustin motivirano prezime Gustin. Osobno ime Guste nahodimo kod kratenja Marka, sina Guste Rafina s Trebimlje 1669. (Pulji, Vukorep 1994:294) I danas je u neslu~benoj uporabi u Vidu kod Metkovia ina ica kraanskog imena Augustin Guata. Osobno pak ime Piro nastalo prema kraanskomu imenu Petar potvreno je u 13. i 14. stoljeu u Dubrovniku, a u 15. stoljeu ondje nahodimo i ime Pirko koje Petar Skok (Sk 2:650) dr~i moguim dalmatsko-romanskim pre~itkom. Boako Pirija (< Pirija < Piro) iz Stoca spominje se pak 1637. tako da je mogue da su Pirii sa stola koga podru ja predturski rod. Prezime Masla jedno je od starijih i tipi nijih hrvatskih prezimena u isto noj Hercegovini U mjesnome govoru postoji i glagol mslat u zna enju 'lagati, varati', no kako su prezimena Masle, Masleai (od 1468.), Maslo, Maslov i Maslovi i sli no na dubrova kome podru ju te Maslarda/Maslardi u Za~ablju potvrena veoma rano, a 1588. spominje se i konavoski zaselak Maslese ini mi se vjerojatnijim postanje prezimenu tra~iti u osobnome imenu (KV 2:295). U makedonskome antroponimskom sustavu postoje osobna imena Mase, Masilo, Masin, Masla, Maslaa, Maslik, Maso i Masul koja se dovode u svezu s osobnim imenima Damaskin, Maksimilijan ili Tomas (Ivanova 2006:278 279) pa od njih (najvjerojatnije od kraanskoga imena Toma) treba tra~iti postanje prezimena Masla. Prezime Menalo (< Menalo < Meno) najvjerojatnije je takoer nastalo od ina ice kraaanskog imena Dominik. Sli noga su postanja hrvatska prezimena Men eti i Menac te crnogorsko Mini. Kraansko ime Dominik odrazilo se i u prezimenima Dominikovi i Dominkovi. Sufiks -alo plodan je u tvorbi osobnih imena, ato vidimo i na primjeru prezimena Bubalo. Prezime `ili neki autori dr~e ina icom osobnoga imena `iako koje se izvodi ili od hrvatskoga korijena aiaati ili od dubrova ke pohrvaene ina ice osobnog imena Sigismund  `iamundo. Muslimanskim je imenom motivirano prezime Mustapi. Neko su se nositelji prezimena Mustapi (podrijetlom iz Hutova) prezivali urevi (< ura) te je novo prezime nastalo najvjerojatnije zbog toga ato su urevii kao mleta ki nadarenici na prijelazu iz 17. u 18. stoljee dobili zemljiata koja su neko bili u posjedu Mustapaae, prvoga turskog gospodara Gabele, koji je u tome mjestu oko 1559. sagradio obrambenu tvravu zbog koje je Gabela dugo nazivana itlukom (< tur. iflik 'feudalni posjed, zaselak na feudal evu imanju'; M. Vidovi 2000:513). Romanski je supstrat utjecao na nastanak prezimena Senti (< Svetin < Svetomir; usp. rum. sfnt 'svet'). Aloglotski se (vjerojatno gr ki) utjecaj na hrvatski antroponimijski sustav ogleda i u prezimenu Vavelja koje je vjerojatno nastalo prema osobnomu imenu Vavyla potvrenomu u Zeti 1494. (ARj 20: 633). U ARj (20:622) potvreno je i osobna imena Vava ("ime ato ga mlada pridijeva starijem muakom"), obiteljski nadimak Vavas (potvren u selu Borci u Opini Konjic) te prezimena Vava (nastalo od obiteljskog nadimka Matia doseljenih iz Hercegovine u Visoko) i Vavan (zabilje~eno u Gornjemu Malovanu kod Kupresa gdje su ga takoer nosili hercegova ki doseljenici). Navodno je stariji lik prezimena Vavan bio Savan pa je mo~da prezime Vavelja nastalo od hipokoristi ne ina ice imena Sava (< Sebastijan). 4.2. Prezimena nastala od nadimaka Nadimcima je motivirano 29 prezimena (31,52%; u postotku neato manje nego primjerice u Metkoviu i Za~ablju). Rodbinskim je odnosima motivirano prezime Babi koje se zbog kratkosilaznoga naglaska dovodi u svezu s opom imenicom baba za razliku od istopisnoga prezimena s dugouzlaznim naglaskom (koje nose popovski i neretvanski Babii te Babii na Prenju) i koje se dovodi u svezu s turcizmom babo 'otac' (< tur. baba). Prezime Papi najvjerojatnije je motivirano apelativom papak, ali nije isklju eno da je nastalo i od gr koga apelativa ppas od kojega potje e hrvatska odmilica pape 'tata'. Drugim su meuljudskim odnosima motivirana prezimena Kardum (< kardum 'prijatelj', tur. kardm 'pobratim' < tur. karda_ 'brat') i Pejdah (< pejdah 'prosac' < tur. peyda 'prisutan, o evidan, jasan'). Razli itim su predmetima motivirana prezimena Arkesina (arkaa < tur. artka_ 'poviaeni dio sedla'), upina (< up), D~akula (< tur. yaka 'ovratnik'; u Dubrovniku pak rije  d~aka ozna uje 'oklop spleten od gvozdene ~ice'; Sk 1:750), Jarak (< jarak 'osoba koja priprema konja za borbu' < jara iti < tur. yaraklamak 'pripremati konja za borbu'), Korda (< tur. grda 'sablja'), Sikira. Tjelesnim su svojstvima, manama i ia aaenim ponaaanjem prvotnih nositelja prezimena motivirana prezimena Basari (< basarak 'kr~ljavac'; Sk 3:643), Brzizec (< brz kao zec), u~e (< u~e 'zdepast ovjek' < tur. kz), Glasov (usp. glasan), Golu~a (< glMz 'sladokusan' < lat. gmla 'jednjak, grkljan'), Gnjati (< gnjato ' ovjek s velikim no~nim prstima' < gnjat 'dio noge od koljena do gle~nja'), Gute (< guto ' ovjek koji pati od kostobolje < guta 'kostobolja'; usp. rum. gut < lat. gutta 'kap, kaplja'), Krvavac (< krvavac 'ubojica, krvni osvetnik'), Pjano (< pjano 'pijanac' < pjan), Prce (< prce 'prznica'), Sko e (< sko e 'skot, ~ivotinja; zlo est ovjek' < psl. *skotJ), So e (< so e 'prokaziva ' < usp. stsl. sokJ 'prokaziva , tu~itelj') i Spr i (spU ko 'nespretan ovjek' < sp iti 'spr kati, sprtljati, pokvariti'). Od naziva za biljku nastalo je prezime Kukrika (< kukrika 'vrsta crnoga graba, Carpinus orientalis'). }ivotinjskoga su postanja pak prezimena Palameta (< palamida 'vrsta ribe, Pelamys Sarda') Papac, Papi (< papak), Pa~in (< pa~in 'fazan' < lat. phasianus < gr . pasians), Repeaa (< rep), `utalo (< aut 'bezrog' < psl. *autJ). Prezime uri mo~emo dovesti u vezu i s zoonimom uro 'puran', ali i s apelativom urak 'ko~uh' (< tur. krk 'krzno'). 4.3. Prezimena motivirana zanimanjem njihovih nositelja Zanimanjem nositelja motivirano je 7 (7,61%) prezimena. `est je prezimena razmjerno prozirnoga postanja: Baaadur (< baaadur 'poslanik' < tal. ambasciadore), ealjari (< ealjar 'osoba koja ealja vunu'), Dogand~i (< dogand~ija 'sokolar' < tur. dogan 'sokol'), Fradilo (< starohrv. frat/frad 'bratim'), Sahand~ija (< sahad~ija 'urar' < tur. saati), Su i (< sudac). Apelativ poruba ozna uje 'pasjeku, kr evinu' (`imunovi 2006:300) pa je prezime Porobi moglo nastati prema nazivu za zanimanje onoga koji obavlja taj posao. 4.4.. Prezimena motivirana podrijetlom njihovih nositelja Etnicima su motivirana 4 (4,35%) prezimena: K(ije)vi (< Kijev Do), Popovac (< Popovo), Previai (< Previa) i Ragu~ (< Raguza 'Dubrovnik'). Etnonimska su prezimena uglavnom nastala nakon doseljenja nekoga roda na novo podru je. Tako Ivana Popovac iz Hutova 1727. (MV}G:15). Popovci su rodom iz Trn ine. Prezime se Trn anin prvi put spominje 1726. i nosi ga Ana, ki Sabe Trn anina iz Hutova (Anna, filiam Sabbae Tarnicianin; MK}G:13). 1733. Trn ane nahodimo ih u Dobrovu (MK}G:84). gdje su nosili prezime Mileti (tako je prilikom kratenja svoga sina Filipa izvjesni Miho iz Graca nosio prezime Mileti, a prilikom kratenja svojega sina Stanislava prezime Popovac; MK}G:153). Kako su Miletii imali i nadimak Paprica, kao krsni kum 1768. spominje se Vido Popovac ili Paprica, sin Mihe (Uitus Michaelis Popovaz seu Paprizza; MK}G:263). Od Paprica iz Cerova potje u pak Baguri u Metkoviu. Popovce nahodimo 1736. u Plini kod Plo a (M. Vidovi 2000:411), a kao pravoslavni rod ~ivjeli su u Metkoviu (prethodno su se prezivali Markovi). Sli no je i s Previaiima koji su nosili i pridjevke ili prezimena Bogan ev (< Boganac < Bogomil), Drma (usp. Drman < Drmitar < Dimitar < Dimitrije), Bra (< brat) i Brzizec. Za Ragu~e se zna da su bili Veseli ii (Veselica < Vesel) dok mi za K(ij)evie (danaanje Keve) nije razvidno odakle su. Ina e apelativ kij < *kyjL ozna uje eki, malj (Sk 2:78). 5. Zaklju ak LITERATURA: ANELI, T. 1999. Srednjovjekovna humska ~upa Dubrave. Srednjovjekovne humske ~upe, Mostar: Ziral, 189 208. ARj = Rje nik hrvatskoga ili srpskog jezika 1881.  1976., 1 26, Zagreb: JAZU. DINI, M. 1967. Humsko-trebinjska vlastela. Beograd. FRAN I, ANELA 2002. Meimurska prezimena. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. GRKOVI, MILICA 1983. Imena u De anskim hrisovuljama. Novi Sad: Institut za ju~noslovenske jezike Filozofskoga fakulteta u Novome Sadu. IVANOVA, OLGA 2006. Makedonski antropnomastikon (XV  XVI. vek). Skopje: Olga Ivanova. KEMURA, IBRAHIM 2002. Muslimanska imena i njihova zna enja. Sarajevo: El Kalem. KRE`I, MILJENKO 2006. Katolici Trebinjsko-mrkanske biskupije prema popisu nadbiskupa Marka Andrijaaevia 1733. godine. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 48, Zadar, 439 452. KRISTE, URO 1999. }upa Trebinja. Dubrovnik: }upa sv. Petra (Dubrave Hrid). KV = KAPETANI, NIKO; VEKARI, NENAD 2001.  2003. Konavoski rodovi, I.  III. Prilozi povijesti stanovniatva Dubrovnika i okolice. Dubrovnik  Zagreb: HAZU, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku. MACAN, TRPIMIR 1990. Iz povijesti Donjega Poneretavlja. Galerija Steak, Zagreb  Klek. MARETI, TOMO 1885. O narodnim imenima i prezimenima u Hrvata i Srba. Rad JAZU, 81 Zagreb, 81 146. MARETI, TOMO 1886. O narodnim imenima i prezimenima u Hrvata i Srba. Rad JAZU, 82, Zagreb, 69 154. MK}G = Matice kratenih ~upe Gradac 1708.  1845. MV}G = Matice vjen anih ~upe Gradac 1720.  1830. NOSI, MILAN 1998. Prezimena zapadne Hercegovine. Rijeka: Hrvatsko filoloako druatvo. PERI, RATKO 2006. Stanje duaa u ~upama Hrasno i Dubrave. 300 godina ~upe Dubrave: Humski zbornik, 9, Aladinii, 159 202. PULJI, I. 1995. Neum  povijesna domovina Hrvata. Neum  zavi aj i zemlja Hrvata: Humski zbornik, 1, Neum, 11 109. PULJI, IVICA; VUKOREP, STANISLAV 1994. Naaa prezimena: korijeni i razvoj. Hutovo, Biblioteka Crkva na kamenu, 33, Mostar, 285 357. SIVRI, M. 2003. Migracije iz Hercegovine na dubrova ko podru je (1667.  1808.): Humski zbornik, 6, Dubrovnik  Mostar. Sk = Skok, Petar 1971.  1974. Etimologijski rje nik hrvatskoga ili srpskog jezika, I  IV. JAZU: Zagreb. `IMUNOVI, PETAR 1985. Naaa prezimena: porijeklo, zna enje, rasprostranjenost. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske. `IMUNOVI, P. 1992. Buzetska toponimija, Buzetski zbornik, 10, Buzet, 43  64. `IMUNOVI, PETAR 2006. Hrvatska prezimena. Zagreb: Golden marketing `KALJI, ABDULAH 1979. Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. Svjetlost: Sarajevo. VEGO, M. 1957. Naselja bosanske srednjovjekovne dr~ave. Sarajevo: Svjetlost. VIDOVI, DOMAGOJ 2007. Prilog prou avanju odraza sveta kog imena Juraj u hrvatskoj antroponimiji. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 33, Zagreb, 431  447. VIDOVI, MILE 2000. Radovan Jerkovi  ~ivot i djelo. Metkovi: Matica hrvatska. VUKOREP, STANISLAV 1996. Prilog prou avanju podrijetla hrvatskog pu anstva Po iteljskoga kraja. Povijest hrvatskog Po itelja, Zbornik znanstvenog simpozija Povijest hrvatskog Po itelja, Opinsko poglavarstvo apljina, Mala ma, Zagreb. VUKOREP, STANISLAV 2006. Neka ia ezla dubravska prezimena. 300 godina ~upe Dubrave: Humski zbornik, 9, Aladinii, 151 158. }ELEZNJAK, I. M. 1969. O erk serbohorvatskogo antroponimi eskogo slovoobrazovanija. Kijev: Naukova dumka.  Osobna imena Smol i, Smole, Smoli, Smolko, Smolkovi, Smolj, Smolja, Smoljan, Smoljana, Smoljanovi i Smoljka Tomo Mareti (1895:100) dr~i nadima kima u zna enju  ne ist, umrljan, kakova djeca ve jesu te ih dovodi u svezu s opom imenicom smola.  Tarah Boljunovi (osobno ime Tarah potje e od imena gr kog svetca Tarsisa te je ju~noj Italiji nosilo zna enje 'zabrinut, nespokojan') spominje se u srednjemu vijeku (Vego 1957:18). Vjerojatno je rije  o etnonimskome pridjevku. Hrvatska rije  boljun 'vrelo, izvor' nastala je od poimeni enoga lika latinskoga participa bulliens od glagola bullire 'vreti, izvirati' (usp. `imunovi 1992:48). U Boljunima postoji hidronim Nevea voda, a nije daleko ni Lond~a (na podatcima zahvaljujem Stanislavu Vukorepu). Ostaje dakako pitanje jesu li Boljuni nazvani po Boljunoviima ili Boljunovii po Boljunima.  Ime je nastalo od albanskih rije i burr 'mu~' i pridjeva madh 'velik' (Sk 1:242). Vjerojatno je rije  o ilirskome pre~itku. Osobno ime Burmad potvreno je u 14. stoljeu u Dubrovniku, dakle prije turskih osvajanja. Mogue je da je naknadno doalo do ukratavanja s turskim burmaz 'nosat'.  Popis na injen prema Aneli (1999), Sivri (2008) i Vukorep (2008). Pridjevak pak Vumi mogao je mo~da nastati prema svetici koja je umrla mu eni kom smru za vrijeme cara Dioklecijana s obzirom na to da glas f nije stabilan lan glasovnoga sustava dubravskih i hraaanjskih mjesnih govora nego se esto mijenja s v (Franuaa > Vranuaa) ili p (Mustafi > Mustapi).  Korijenom su tur- motivirani i mnogi hrvatski toponimi, npr. Turija (kod Vrgorca), Turjaci (kod Sinja) i Turopolje.  Ne smijemo to initi ak ni s osobnim imenom Jovan koje je u 18. st. nosio jedan nositelj nedvojbeno hrvatskoga prezimena Gustin na Zelenikovcu, a nahodimo ga 1702. i u Makarskoj. Jovan je zapravo pravilan odraz latinskoga Johannes, a na ju~no akavskom je podru ju po esto nastalo i prema talijanskome Giovanni (ju~no akavski govori nemaju iskonski glas  nego ga zamjenjuju s j). S ju~no akavskoga je podru ja to ime moglo prodrijeti i na atokavsko kopno.  Leonid Ku ma bio je ukrajinskim predsjednikom 1994.  2005.  Izra unao prema Kreai 2006:447  Rije  je o poturici, a Glasovi katolici ~ivjeli su na Kiaevu.  Nosili su obiteljski nadimak eli, a u ukovoj Gredi u Gracu postoji oronim elia glavica tako da mi se ini vjerojatnijim da su iz Graca.  Izvod iz SD}D na injen prema Peri (2008) uz provjere nekih ne itkih mjesta.  Izra unao prema Kreai 2006:447  Spominju se ranije na Vjetreniku i Turkoviima.  Izvod iz SD}H na injen prema Peri (2008) uz provjere nekih ne itkih mjesta.  Viae o odrazima sveta kog imena Juraj u D. Vidovi 2007.  apljince se u Hercegovini esto zove ake. Mo~da to ime potje e upravo od turcizma d~aka.   Petar Skok (Sk 1:631) navodi da je mogue da je rije  o dalmatskome leksi kom ostatku.  `imunovi (2006:228) dr~i da je mogue da je prezime povezano i s kraanskim imenom Ignjat.  I ovdje je vjerojatno rije  o dalmatizmu. U albanskome je zabilje~ena rije  gut.  Rije  je vjerojatno o balkanskome grecizmu jer u bugarskom nahodimo apelativ palamid 'tuna', a u cincarskome plmidh, a u turskome palamud, sve u zna enju tunj koje sve potje u od gr koga palm 'dlan'. Vjerojatno iz istoga korijena potje e i glagol palamuditi 'mudrovati'.  U ARj (9:757) je zabilje~eno ime psu P~o. Zanimljivo je i izvoenje prezimena Paen od grecizma paenija (usp. lat. paginus) 'samostanska rabota' (`imunovi 2006:140).     PAGE  PAGE 1 tڵܵ"nx|ƶжԶ޶$h~*8 Թ2>>һڻ(Լlnz&κh* h^xh^x h^x6h^xh^x6h^xhtZhB$66 hB$66h h6hB$6hB$66hphB$6hbh|G&tv.t:>NhR`z>NRlt|~p󯧺h8h*6 h8h*hp h*6 h8h h8h8h8h86 h86h8h6 h6hh*h*6h* h^x6h8B2@ D\`v(*:FlRNZP^`ιɹ h,h`h!1h`6h`h`6 h!1h` h`h` h`6h`h[KdhB$6hB$66h8hB$66 hB$66hB$6hhB$66h8h6hh6h h6 h*6h*hp4`jl4@XP\ .024<Dz|~VFPBϿϺϺϺ}hAhG9 hG96 hE6hEhbhhh5 h5hth5 h85 hmQr6 hz06hz0hz06hWhW6hz0 hW6hWh1h!1h`6hEh`6 h!1h`h,h`61B4> &248:HXhr  *:Fvުѝjhg2sh0JU h1h1h)hG96 hthG9 h)hG9 *h!ChG96h1h16 h16h1hl hg_6hg_ hG96hG9hG96hG9< "^hz|~"RXZ^lxݼݼݼݼݢ h6jh_{0JU h_{h_{hth_{6 h_{6 h'6h/ Yh'6jh^xh/ Y0JU h/ Y6h_{ h!C6hh6 hhhh/ Y h6 h16h1h16h1hrsh161,t&.LR`jx":BHRXbxz JLR½½½½½½µµ½½½­½½h!Ch Hh'6hO 4h'6h'h'6 h'6h'jh_{0JUh_{h_{6h_{ h_{h_{ h!C6 h_{6jh0JU h6h=t@BT&6FHN\bhn| ƹƥ h!C6h!ChA hhn0h!1hn06 h!1hn0jhU>hn00JUh/hn06 hn06hn0jhO 40JUhO 4 hO 46hn0hn06h'6OJQJ h'6h'hZh'64 (`j &z<TXZnt ,<V^lʸʴ΢ΚΕ΢h h 6h  h 6hAhA6 hA6h'h'6 h'6h' h-;6hl hl6hbh-;hAhh5 h5 hg_5h hh!Chh6 h6h6"<>@H "(8>NT`dfx~*<@N"~Ҽhh6 *hhhh6h h6 h6h hhhO 4h!C h!C6 hA6hbhAhh5 h5 hg_5hhc' h6h hh72Tfl *,fz~<BT:p$@Bbƾ h!1hg2s h Q6h QhCh6 hCh hg2s6hhg2shAhNhN5 hN5h hN6 *hNhN6hNhN6hNh!1hN6 h!1hN hNhN4Tl<|*VFlD|.nz|p r(Dɹɲ쀇 hlhhlh=9h`6 h=9h` h6 hThhhh6 hhhZFhZF6hNChZF6hZFhCh`6 hCh` h`hg2s h`6h`hg2s h!1hg2sh!1hg2s61*FnrX    x   $dha$gdtf $dha$gd` $dha$gdg2s $dha$gdDx 24d * X     庵宧|umf h!1hg2sh!1h`6 h!1h` h`6h`h)h6 h)hhCh6 hChh hg2shg2s h;hg2s hg2s6hAhg2s6htfhtf6htfh)htf6 h)htfh/hg2s6hg2s hlh hl6hl hlhl( P     D  F R ^ x     J L   PRf:Jھ󺪥{v hzn6 hqRhznhznjhzn0JU hAh` hzIh` hlh hl6hl hg2s6 hlhg2sh h!1hg2sh>+h`B*phh`6B*phh`B*phhg2sB*ph h`6h`hg2sh!1hg2s6+bn!!!D"b#$D$$F%%v&|&.''(*,$a$gdB$6gdY9gd=f$a$gd$a$gdzn$a$gdMPQ $dha$gd6F^l:HbdtNZLP "DPTV|,<Xjlnp0@6 8 d f ! huhzn hpJhzn hbhznh Qhzn6h!hzn6jhzn0JUh~_hzn6 h~_hzn hzn6hznh{uhzn6C!!!! !"!H!b!|!!!!!D"F""""#`#b#d#$$D$F$$$F%H%%%% &&h&t&v&x&|&~&.'0'''''''((((0)@)p))))* *****ž۲hO 4hzn6h_{hzn6hp hhznhhzn6 htZhzn h$@hzn hzn6h hhznhznjhzn0JU hZFhzn@*** ++`+l+++++,,,,,,",$,(,*,.,0,<,>,@,D,F,R,T,V,X,Z,^,`,b,ɸ۱ hAh`hQH0JmHnHu hzn0Jjhzn0JUjh Uh  hn0hzn hzn6hznjhzn0JU hO 4hzn#,,,, ,",&,(,,,.,@,B,D,Z,\,^,`,b, $dha$gdh]hgd7R &`#$gd8,1h. A!"#$% ^ 2 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmH nH sH tH @`@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA`D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k (No List 4 @4 7RFooter  p#.)@. 7R Page Number>@> < Footnote TextCJaJ@&@!@ <Footnote ReferenceH*PK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] B9V;w%'P+|+0229<QSmSSOTQVV1z TuZ%cT F :  1z V $$$'!V&(*-0z5@EHLPOBSZ^,flu6x~&`B D !*b,BDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWYju*,b,CX  '!!8@0(  B S  ?&`tc=$H b u ~ f ) l $58CXbu .ADLXhksw}29<BFO| '-9@EJx 69CFMT\_jw (,05>AIKUYahqt} )038Pq<Fi{Z`$4RekxhMtz~+ISqv !x~%6<HPV\agw     ' 7 > J U Z b s y !!!#!:!;!L!X!f!l!!!!!!!!!!!!!""""&"."0"7"<"E"G"L"Q"Y"["c"i"q"~"""""""""""""""""####!###,#1#8#:#E#J#R#T#[#`#f#h#p#u#|#################$$$$#$,$.$3$8$>$K$R$T$]$c$i$v$~$$$$$$$$$$$)%/%%%&#&&&.&U&\&^&d&l&u&&&&&&&&&&&&' '''''''''2'<'@'E'M'V'W'b'c'e'f'l''''''''''''''''''''''''(( ( (((($(.(1(:(B(J(K(U(V(X(Y(a(n(z(((((((((((((() ))))) )5)<)E)N)P)W)X)Z)[)e)f)n)o)y)z)|)})))))))))))))))))))))))))*P*U*]*c*o*z***********++++0+F+P+U+\+~++++++++,,/,5,F,L,d,j,l,s,x,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,----%-5-:-<-C-H-P-R-[-c-e-f-j-l-s-y-----------------. ...%.4.<.>.C.H.M.O.T.Z._.m.r.t.{....................../$/,/./8/>/C/Q/W/Y/a/f/m///P0]0001171J1L1M1S1T1^1_1i1j1l1m1t111111111111111222 2(202128292E2F2H2]2c2u2z2{2}2~222222222222222222D3J3]3d3f3n3p3v333333333555555666666777&7)7/73787E7M7Q7V77777777777777777777788 88888$82878B8K8^8f8i8t888888888888888888888899 99!9"9+9.96989=9@9D9M9R9V9[9^9b9k9p9t9x9{999999+:1:U:Z:\:c:::::;;A;w;|;;;;;;;;;;;;;;;<<<<<)<,<1<B<J<N<P<_<d<q<v<z<~<<<<<<<<<<<<<<== ==="=*=s=}===================> >>>1>6>:>>>I>O>S>Y>l>q>>>>>7??D?F?L?O?T?c?h?q?v???????????@@@(@C@E@F@S@@@A AGAMAPAYAaAgAiApAAAAAAAjBoBBBBBBBBBBBBBBB CCC!C+C5CCCICaCkCCCCCCDDDD'DMDUDVD_DbDjDDDCEIEKEPEYE_EaEgEpEuEEEEEEE0F6F@FFFJFPFSFWFFFFFFFFF"G-G0G:GDGGGGG6H?HBHJHvH~HHHHHHHHHHHI#I1I;III'J-JbJiJJJJJJJJJJJ@KGKxK~KKKKKKKKKLLULZL{LLLLLL1M6M;M@MUM\MhMvMMM"N*NNNO!OkOpOOOOPFPLPPPVPiPoPPPPPPPPPQQQQQ#Q;QAQKQRQ[Q_QQQQQRR/R4R=RBRNRTRRRRRRRRRSS SS)S,S/S5SESKSOSTSVS`SiSmSSSSSSSSS0T4TnOnUnnnnnnnnnnnooo#o>oHoIoQoroyooooooooooooo%p-p:p@ppppp qqq"q'q,qqqqqrrrrr"r(r)r+r3r6r>rrrrr3s9s=sHssssssssstt2t3t8tGtttttttu uAuFuLuSujupuquwuuuvv:vDvGvRvsvxvvvvvLwNwwwwwxxCxGxmxuxxxxxxx yyGyQycyfyyyyyyyyyyyyy z z z zzzzzzzzzz"z,z/z2z\l z"z,z2z@AZZ_I_K_Z_Gl\l]ltty_y z z zzzzzzzzz/z2z^W_\l z z zzzzzzzzz/z2zc'*$XAb z0  n01O 4w4>5B$6 7@57G9Y9-;e;;<N< =>@*FZFQHQ`HpJuN~OOMPMPQZQWxX/ Y %Y^~^g_&NaXb,#d[Kd/=hqhzn7>oYoqqmQrg2stg z_{=', QQ'i0d6f^xJC98="!wtf#|| T|AtJu=ftCL;`5_'9K0qRbE^N8N!CuP-l<op:$@`7Rcx]l_l@N "#()-.2456789<=>1zXX$X(X0X4XFXHXLXNXXXZXbXdXlXpXrXtXvXxXzXXXUnknownG.[x Times New Roman5Symbol3. .Cx Arial5j00IHJJA$BCambria Math"1ԆHeg,1\ 7,1\ 7A4&l&l2qHP ?7R2!xxPPostanje dubravskih i hraaanjskih prezimena u najstarijim hercegova kim maticamaDomagoj VidovickorisnikOh+'0$0@ T`   TPostanje dubravskih i hrašanjskih prezimena u najstarijim hercegovačkim maticamaDomagoj VidovicNormal korisnik8Microsoft Office Word@H~@wվ@*t= ,1\՜.+,0@ hp  IHJJ7&l SPostanje dubravskih i hrašanjskih prezimena u najstarijim hercegovačkim maticama Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F?VData 1Table%LWordDocument.VSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q