Naslov
Definiranje transportnog koridora između Podunavlja i Jadrana
(Defining transports corridors between Podunavlje and Mediterranean)

Autori
Damir Čale

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Fakultet prometnih znanosti

Mjesto
Zagreb

Datum
16.06

Godina
2009

Stranica
87

Mentor
Jolić, Natalija

Ključne riječi
Višenamjenski kanal Dunav-Sava; koridor Podunavlje-Jadran; gospodarska zona
(Multipurpose canal Dunav-Sava; corridor Podunavlje- Mediterranean; business zone)

Sažetak
Obzirom na ukupnu vrijednost zemljopisnog položaja Republike Hrvatske i sve ostale zemljopisne predispozicije, prometna valorizacija je sudbinski poziv naše države. Od kad postoji Hrvatska na ovim prostorima, njezin je interes povezati kontinentalni dio s prostranom hrvatskom primorskom „ fasadom“ , tj. vječitih povijesnih pojmova Dalmacije i Slavonije. Geoprometni položaj grada Rijeke, najviše je doprinio da se na njezinom području razvila lučka aglomeracija s blistavom perspektivom. U poslijeratnom razdoblju riječka luka se afirmirala kao jako pomorsko i industrijsko središte, te kao međunarodna tranzitna luka. Takvo značenje riječke luke za Republiku Hrvatsku i Europu proizlazi iz prometno-geografske prednosti pravca Podunavlje-Jadran, tzv. riječkog prometnog pravca, koji je prije svega određen blizinom Mediterana i Sueskog kanala, a njegovu opstojnost nužno je valorizirati s obzirom na novonastalu situaciju puštanjem plovnog puta Rajna-Majna-Dunav u duljini od 3.505 km od Sjevernog mora do Crnog mora. Riječko prometno čvorište s pripadajućim prometnim pravcem predstavlja paradigmu eksponiranosti naše zemlje. Koncentracija tokova robnih supstrata u osnovnom hrvatskom koridoru Podunavlje-Jadran uvjetovana je međusobnim komplementiranjem ali i konfrontacijom modusa prometne ponude. Stoga je neminovno iznalaženje optimalnih rješenja međugranskog, interdisciplinarnog karaktera u širem poimanju transportnog sustava s njegovim podsustavima, infrastrukturom i suprastrukturom te primjenom suvremenih transportnih tehnologija. Nedostatnost kapaciteta (propusne moći) prometne infrastrukture na riječkom prometnom pravcu limitira pragmatične dosege tehnološko-organizacijskih postupaka. Nameće se, dakle, potreba stvaranja novih preduvjeta za prihvat tranzitnih robnih supstrata na koridoru Podunavlje-Jadran, pored onih tradicionalnih i tokova roba kao produkta otvaranja zemalja bivšeg Istoka (Ukrajina), koje pruža povoljan geografski položaj i gospodarska jakost kontinentalnog zaleđa u gravitacijskoj zoni riječke luke.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Tehnologija prometa i transport

POVEZANOST RADA