Naslov
O južnoj granici Dardanaca i Dardanije u antici
(On the southern boundaries of the Dardanians and Dardania in the Antiquity)

Autori
Mirdita, Zef

Izvornik
Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu (0350-7165) 32-33 (1999); 63-92 + 4 karte

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Dardanci; Dardanija; Dalmacija; Makedonija; Dioklecijan; Moesia Superior; Trakija; Vardar; Tetovo Scardus mons; Pčinja; Ovče polje; Osogovo; Korab
(Dardanians; Dardania; Dalmatia; Macedonia; Diocletian; Moesia Superior; Thracia; Vardar; Tetovo; Scardus mons; Pčinja; Ovče polje; Osogovo; Korab)

Sažetak
Na temelju detaljne analize pisanih antičkih izvora i rezultata istraživanja ovoga problema u naše doba, autor dolazi do zaključka da se južna granica Dardanaca i Dardanije, unatoč njezinoj promjeni u određenim povijesnim razdobljima, kao posljedica juris gladii, pa i Dioklecijnovih administrativnih reformi, uglavnom podudrala s koliko-toliko prirodnom linijom koja - idući od zapada prema istoku - od dodirne točke tromeđa Dardanije, Dalmacije i Makeonije, tj. od podnožja Scardus mons, odnopsno Koraba, obuhvaćajući tu i područje Tetova i Gostivara, pa dalje prema istoku preko planine Suva gora sve do rijeke Treske. Odatle se spuštala sjevernim obroncima planine Jakupice do sela Vodno, nešto južnije od Bylazore gdje se rijeka Pčinja ulijeva u Vardar. Zatim povlači luk prema sjeveru, preko područja planine Ovče polje vodi prema jugozapadnim obroncima planina Osogova. Na području gradića Zletovo, gdje se nalazi i dodirna točka triju provincija: Moesia Superior odnosno Dardanij, Makedonije i Trakije, počinje i istočna granica Dardanaca i Dardanije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA