Pregled bibliografske jedinice broj: 419264
Tvorbeni obrasci neologizama u hrvatskome standardnom jeziku
Tvorbeni obrasci neologizama u hrvatskome standardnom jeziku // Slovoobrazovanje i leksikologija. / Avramova, Cvetanka (ur.).
Sofija: Universitetsko izdatslstvo Sv. Kliment Ohridski, 2008. str. 264-279 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 419264 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tvorbeni obrasci neologizama u hrvatskome standardnom jeziku
(The wordformation pattern of neologism in the croatian standard language)
Autori
Štebih, Barbara
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Slovoobrazovanje i leksikologija.
/ Avramova, Cvetanka - Sofija : Universitetsko izdatslstvo Sv. Kliment Ohridski, 2008, 264-279
ISBN
978-954-07-2828-5
Skup
Slovoobrazovanje i leksikologija.
Mjesto i datum
Sofija, Bugarska, 02.10.2007. - 08.10.2007
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
tvorba riječi; neologizmi; hrvatski
(word formation; neologisms; croatian)
Sažetak
Od samih početaka formiranja standardnoga jezika štokavske osnovice hrvatski se standardni jezik smatra puristički orijentiranim jezikom. Jedno od njegovih glavnih obilježja je izbjegavanje posuđenica te davanje prednosti prevedenicama ili tvorbeno neovisnim neologizmima. Tijekom devedesetih godina prošloga stoljeća uslijed specifičnih sociolingvističkih uvjeta u hrvatskome standaradnom jeziku javlja se znatan broj neologizama. 1992. godine časopis Jezik čak raspisuje natječaj za najbolju i najgoru riječ godine pa se u njemu bilježe brojni prijedlozi za nove riječi koje bi trebale zamijeniti tuđice (daskaš, limunika, lebdjelica, perilica, velezgoditak). Na temelju korpusa ekscerpiranog iz rječnikâ suvremenoga hrvatskoga jezika, tiskovina i jezika elektroničkih medija, analiziraju se tvorbeni obrasci novotvorenica i donose zaključci o produktivnosti pojedinih od njih u suvremenome hrvatskom jeziku. Ustanovljava se da je najčešća sufiksacija, pri čemu neki sufiksi postaju plodniji nego do sada (npr. -ijada u biciklijada, bundevijada, filozofijada, kestenijada, - ica u jurilica, odbijenica, perilica, suđerica, -izacija u balkanizacija, ciprizacija, kosovizacija, skandinavizacija). Od tvorbenih načina javljaju se još slaganje (crnotržnik, glasnogovornik), kontrakcija (Zabafon < Zagrebačka banka + telefon), tvorba kratica (JMBG, MORH, HNOS). Registrira se znatna učestalost hibridnih posloženica (lunge filozofija) i juxtapozicija (sendvič sir, pizza šunka).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
212-2120920-0927 - Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika (Brlobaš, Željka, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb
Profili:
Barbara Štebih Golub
(autor)