Pregled bibliografske jedinice broj: 419259
Ekologija gorskog dugouhog šišmiša (Plecotus macrobullaris Kuzjakin, 1965) i Kolombatovićevog dugouhog šišmiša (P. kolombatovici Đulić, 1980) (Mammalia, Chiroptera)
Ekologija gorskog dugouhog šišmiša (Plecotus macrobullaris Kuzjakin, 1965) i Kolombatovićevog dugouhog šišmiša (P. kolombatovici Đulić, 1980) (Mammalia, Chiroptera), 2008., doktorska disertacija, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 419259 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ekologija gorskog dugouhog šišmiša (Plecotus macrobullaris Kuzjakin, 1965) i Kolombatovićevog dugouhog šišmiša (P. kolombatovici Đulić, 1980) (Mammalia, Chiroptera)
(Ecology of alpine long-eared bat (Plecotus macrobullaris Kuzjakin, 1965) and Balkan long-eared bat (P. kolombatovici Đulić, 1980) (Mammalia, Chiroptera))
Autori
Pavlinić, Igor
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
18.07
Godina
2008
Stranica
98 + prilozi
Mentor
Tvrtković, Nikola
Ključne riječi
ekologija; prehrana; korištenje staništa; Plecotus; šišmiši
(ecology; diet analysis; habitat selection; Plecotus; bats)
Sažetak
Koristeći više različitih metoda dobiven je uvid u ekologiju Kolombatovićevog i gorskog dugoušana na području Boljuna, Istra. Tijekom 3 godišnjih istraživanja analizirani su morfometrijski podaci 132 ženke i podaci dobiveni DNA analizom koji su korišteni kao potvrda identifikacije vrste. Rezultatima analize prehrane 99 šišmiša određeno je ukupno 9 kategorija plijena od kojih skupina leptira (Lepidoptera)čini glavninu plijena obje vrste. Obje vrste love plijen u letu. Gorski dugoušan može uloviti i savladati veći i tvrđi plijen o čemu svjedoči udio skupine kornjaša (Coleoptera) u prehrani ove vrste. Unutarvrsno preklapanje prehrambenih niša ne razlikuje se od međuvrsnog što znači da ne postoji razdvajanje u korištenju trofičkih resursa. Analizom podataka dobivenih telemetrijskim praćenje 9 ženki Kolombatovićevog dugoušana i 7 ženki gorskog dugoušana pokazano je da ne postoje razlike u odabiru staništa između ove dvije vrste, ali su im lovna područja jasno prostorno odvojena i nalaze se u različitim vegetacijskim zajednicama. Ova jasna razlika omogućuje suživot dviju vrsta u sampatriji kako i predviđa teorija ekološke niše. Populacijski parametri dobiveni metodom lova, markiranja i ponovnog ulova pokazali su da su populacije obje vrste stabilne i da su dobivene vrijednosti parametara veoma slične. Očekivani prosječni životni vijek gorskog dugoušana nešto je veći i iznosti 10 godina, dok onaj Kolobatovićevog dugoušana iznosi 6 godina.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
183-1193080-0831 - Biologija ugroženih i endemičnih životinjskih vrsta Hrvatske (Podnar Lešić, Martina, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatski prirodoslovni muzej
