Naslov
Samopoimanje i obiteljska klima braće i sestara djece s posebnim potrebama
(Self-concept and family climate of siblings of children with specialo needs)

Autori
Wagner Jakab, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
30.11

Godina
2007

Stranica
189

Mentor
Igrić, Ljiljana

Ključne riječi
Samopoimanje; obiteljska klima; djeca s posebnim potrebama; braća i sestre
(Self-concept; family climate; children with special needs; siblings)

Sažetak
Ovaj rad bavi se proučavanjem samopoimanja i obiteljske klime braće i sestra djece s posebnim potrebama. Ciljevi ovog rada bili su ustanoviti ima li statistički značajnih razlika između procjena samopoimanja kod braće i sestara djece s posebnim potrebama u odnosu na braću i sestre tipične djece. Isto tako htjelo se vidjeti ima li statistički značajnih razlika u procjeni dimenzija klime u obitelji između ove dvije skupine ispitanika. Nadalje tražile su se korelacije između samopoimanja, stavova prema značajnim drugima i obiteljske okoline. Uz to mjerilo se ima li povezanosti između dimenzija obiteljske klime i nekih socio-demografskih varijabli. Uzorak se sastoji od 48 braće i sestara podijeljene u parove što znači 24 braće i sestara djece s posebnim potrebama i 24 braće i sestara tipične djece. Pod posebnim potrebama misli se na specifične teškoće učenja i/ili poremećaj pažnje i hiperaktivnost. Kronološka dob ispitanika je od 10 do 18 godina, prosječno 14 godina. Samopoimanje se mjerilo s dva mjerna instrumenta "Profilom samopercepcije za djecu-SPPC" autorica Brajša-Žganec, Raboteg-Šarić, Franc, (2000.) i Grafičkim semantičkim diferencijalom (Bujas 1967., adaptirala Sekušak-Galešev, 2003.). Klima u obitelji mjerena je hrvatskom verzijom "Skale obiteljske okoline" autora Moos i Moos (1986.). Ova verzija skale mjeri tri dimenzije obiteljske klime: odnose, neovisna i aktivna orijentacija i religioznost. Stavovi prema značajnim drugima (majci, ocu, bratu/sestri, razredu i učiteljima) mjerili su se Grafičkim semantičkim diferencijalom dok su se podaci o sociodemografskim varijablama (spol, stupanj obrazovanja, bračni i stambeni status) prikupili od roditelja ispitanika. Glavni rezultati su pokazali da braća i sestre tipične djece procjenjuju svoju školsku kompetentnost, koja je dio njihovog samopoimanja, statistički značajno različitom i boljom od braće i sestara djece s posebnim potrebama. Isto tako ovo istraživanje je pokazalo da obitelji s tipičnom djecom, braća i sestre procjenjuju kao statistički značajnije orijentiranima neovisnosti i aktivnom ponašanju u komparaciji s procjenama braće i sestra djece s posebnim potrebama. Kod braće i sestara djece s posebnim potrebama dokazane su korelacije klime u obitelji na dimenziji odnosa i stavova prema svom razredu u školi. Isto tako su nađene povezanosti između dimenzije neovisna i aktivna orijentacija i stavova prema tati. Obje korelacije su pozitivne što znači da što su odnosi u obitelji pozitivniji i naglašeniji da će i stav prema razredu kod ove djece biti povoljniji i obrnuto odnosno što je obitelj neovisnija i aktivnija to će i stavovi ove djece prema tati biti bolji i obrnuto.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA