Naslov
Zastupljenost psiholoških simptoma kod studenata riječkog sveučilišta
(Psychological symptoms in students at University of Rijeka)

Autori
Živčić-Bećirević, Ivanka ; Smojver-Ažić, Sanja ; Martinac-Dorčić, Tamara ; Juretić, Jasminka ; Jakovčić, Ines

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
II. Hrvatski kongres primijenjene psihologije / Pačić-Turk, Ljiljana ; Vlašić-Cicvarić , I. ; Barušić, T. - Zagreb : Hrvatska psihološka komora, 2009, 65-65

Skup
II. Hrvatski kongres primijenjene psihologije

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 03.06.2009. - 07.06.2009

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
depresivnost; anksioznost; agresivnost; studenti;
(depression; anxiety; agression; students)

Sažetak
Cilj: Mentalno zdravlje studenata predmet je interesa istraživača diljem svijeta. Brojna istraživanja upućuju na značajno povećanje psiholoških problema s kojima se studenti suočavaju, što je dodatno otežano njihovom nespremnošću za traženje pomoći zbog straha od stigmatizacije i socijalnog isključivanja. Rezultati novijih istraživanja upućuju na porast ozbiljnijih simptoma stresa i anksioznosti, podvostručen broj depresivnih studenata u posljednjih 10 godina, te trostruko povećanje incidencije suicidalnih pokušaja (Roussis i Wells, 2008). Ovim se Istraživanjem pokušala utvrditi zastupljenost specifičnih psiholoških simptoma kod studenata prve godine riječkog sveučilišta, s ciljem longitudinalnog praćenja njihove prilagodbe na studij. Željelo se provjeriti razlike u izraženosti simptoma s obzirom na spol studenata i promjenu mjesta boravka zbog studiranja. Metoda: Reprezentativnim uzorkom obuhvaćena su 492 studenta prve godine studija različitih fakulteta, od čega 60% djevojaka. 55% studenata je zbog studija promijenilo mjesto boravka. Primijenjeni su: Skala depresivnosti (BDI-II), Skala anksioznosti (BAI), Skala agresivnosti (subskala YASR), Skala problema zbog konzumacije sredstava ovisnosti (subskala CAS), Upitnik učestalosti konzumacije sredstava ovisnosti i Ljestvica subjektivnih zdravstvenih tegoba (SHC). Rezultati: Utvrđeno je da su u skupini ispitanih studenata najizraženiji anksiozni simptomi. Više od 50% studenata navodi blago, a 20% umjereno izražene anksiozne simptome. 17% studenata izražava značajne depresivne simptome, dok 7% navodi suicidalna razmišljanja. Djevojke imaju značajno više izraženu anksioznost, depresivnost, agresivnost i zastupljenost subjektivnih zdravstvenih tegoba, dok mladići izražavaju više teškoća zbog konzumacije sredstava ovisnosti. Vrlo mali broj studenata (< 2%) konzumira ilegalna sredstva ovisnosti, osim marihuane koju povremeno konzumira 16 % studenata. 43% studenata puši cigarete (značajno više djevojke), a oko 40% njih često konzumira alkoholna pića. Mladići značajno češće piju pivo, dok u učestalosti konzumacije ostalih alkoholnih pića nema spolnih razlika. Promjena mjesta boravka ima značajan negativan efekt jedino na izraženost subjektivnih zdravstvenih tegoba, ali ne i na prisutnost ostalih ispitanih psiholoških problema. Zaključak: Dobiveni podaci korisni su za daljnje praćenje prilagodbe studenata te istraživanje potencijalnih drugih rizičnih i zaštitnih faktora njihovog psihičkog zdravlja, s ciljem razvoja efikasnih preventivnih i intervencijskih programa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA