Naslov
Kako sačuvati zdravlje putnika

Autori
Lukas, Davorka ; Markotić, Alemka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
75. znanstveno-stručni simpozij "Suvremene mogućnosti prevencije infektivnih bolesti" - Knjiga sažetaka / - , 2008, 24-25

Skup
75. znanstveno-stručni simpozij "Suvremene mogućnosti prevencije infektivnih bolesti"

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 12.12.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
*

Sažetak
Bez sumnje, želja svakog putnika je da njegovo putovanje bude lijepo, ugodno i uspješno. Kako bi se ove želje putnika doista i ostvarile, neophodno je potrebno da sačuvaju svoje zdravlje na putu, bez obzira koliko je ono već narušeno. Osnovni preduvjet da se ovi ciljevi ostvare je kvalitetan i primjeren savjet putnicima prije putovanja koji je indvidualan i ovisi o tome "tko, gdje, kada i kako putuje te koliko dugo ostaje na putu". Obavijestiti (ali ne i preplašiti) putnika o rizicima obolijevnja od zaraznih bolesti nije posve jednostavno i zahtijeva strpljivo opisivanje pojedinih uzročnika, načina prijenosa i simptoma bolesti, te mogućnosti liječenja za vrijeme putovanja, lijekovima iz tzv. priručne ljekarne. Ovo "samoliječenje" je neobično važno u slučajevima kada putnik, zbog načina putovanja, nije u mogućnosti potražiti pomoć liječnika unutar 24 sata od pojave prvih simptoma bolesti kod koje je važno započeti liječenje na vrijeme (npr. malarija falciparum). Pri avanturističkim putovanjima u malarične endemske krajeve, putnicima savjetujemo i primjenu tzv. brzih testova na malariju. Ovi su testovi jednostavni za upotrebu, osjetljivi i specifični i važni u dijagnozi infekcije plazmodijem falciparum čija infekcija može izazvati kompliciranu malariju. Pri savjetovanju putnika o rizicima obolijevanja od zaraznih bolesti, vrlo je praktično ove bolesti grupirati prema načinu njihova nastanka na one koje se prenose zagađenom hranom i vodom, kapljičnom infekcijom, zaraženim insketima (buhe, muhe, komarci, papatači, stjenice, krplji, uši), nezaštičenim spolnim odnosom, zaraženim krvnim pripravcima, onečišćenim i špricama ili kontaktom sa oboljelom osobom (zaraženi sekreti i ekskreti). Među bolestima koje se prenose zagađenom hranom i vodom, najčešće su dijarealne bolesti čija je učestalost različita među putnicima javlja se od 10% (razvijene zemlje), do 50-70% (nerazvijene zemlje Afrike, južne i srednje Amerike. Uzročnici mogu biti različiti virusi, bakterije i paraziti. Ostale bolesti koje se prenose fekalnooralnim putem su hepatitis A i E, kolera, trbušni tifus i mnoge druge. Za neke bolesti iz ove grupe, postoji aktivna imunopropfilaksa (hepatitis A, trbušni tifus), no najvažnije mjere zaštite sastoje se u pažljivom odabiru hrane koja mora biti termički dobro obrađena odnosno konzumiranju samo provjerene vode za piće.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA