Pregled bibliografske jedinice broj: 418240
Urbana ekologija i društveni uzroci devastiranja okoliša građenjem
Urbana ekologija i društveni uzroci devastiranja okoliša građenjem // Društvena istraživanja, 16 (2007), 3(89); 455-476 (međunarodna recenzija, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 418240 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Urbana ekologija i društveni uzroci devastiranja okoliša građenjem
(Urban Ecology and Social Causes of Environmental Devastation through Building)
Autori
Morsan, Boris ; Vahčić Lušić, Maja ; Mladina, Ivan
Izvornik
Društvena istraživanja (1330-0288) 16
(2007), 3(89);
455-476
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
urbana ekologija; devastiranje okoliša građenjem; ekologija; arhitektura; prostorno planiranje i urbanizam; degenerirana moderna arhitektura; socijalna patologija građenja
(urban ecology; environmental devastation through building; ecology; architecture; spatial and urban planning; degenerate modern architecture; social pathology of building)
Sažetak
Zaštita okoliša bez zaštite od upropaštavanja građenjem ne može se više smatrati zaštitom okoliša. Građenjem, iz kojeg je izbačen umjetnički proces, stvaraju se oštećenja, pa je građenje bez arhitekture postalo jedan od ozbiljnih faktora u devastaciji okoliša. Postalo je uobičajeno da se arhitekturom nazivaju dokumentacija, nacrti, djelatnost, postupci, propisi, uvjeti iz urbanističkih planova, građevne dozvole i zgrade u kojima nema arhitekture. Zaštita od devastiranja građenjem može se zasnivati jedino na stvaranju uvjeta za razvitak arhitekture visokih vrijednosti. Zadaća politike jest da zaštiti okoliš i stvori uvjete za stvaranje arhitekture visokih vrijednosti. Devastiranje građenjem društveni je i duhovni poremećaj, koji se tek kao posljedica ostvaruje u okolišu. Predmet urbane ekologije i disciplina iz koje se razvija urbana ekologija jest zaštita okoliša od devastiranja građenjem, kao i saniranje uzroka koji su zapravo društveni i duhovni poremećaji. U urbanoj ekologiji potrebno je razviti metode i evidentirati slučajeve oštećenja građenjem, stvoriti baze podataka, unositi ih u urbanističke planove u obliku obveznih priloga i razvijati planove saniranja. Urbana ekologija zasniva se i razvija na kritici arhitekture, jer je slučajeve potrebno obrazložiti temeljitim analizama. Uzroke poremećaja valja opisivati i pratiti kroz društvene mehanizme i strukture, kako bi se moglo pokrenuti saniranje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam
POVEZANOST RADA
Projekti:
054-0000000-3240 - Arhitektura i mentalno zdravlje
Ustanove:
Arhitektonski fakultet, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Current Contents Connect (CCC)
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Social Science Citation Index (SSCI)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus