Naslov
Uloga metakognitivnih vjerovanja, automatskih misli za vrijeme učenja i atribucija uspjeha u objašnjenju ispitne anksioznosti i akademskog uspjeha studenata
(The role of metacognitive beliefs, automatic thoughts during learning and attribution of success in students' test anxiety and academic achievement)

Autori
Ivanka Živčić-Bećirević, Jasminka Juretić, Mirjana Miljević

Izvornik
Psihologijske teme (1332-0742) 18 (2009), 1; 119-136

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
metakognitivna vjerovanja; automatske misli; ispitna anksioznost; atribucije; akademski uspjeh
(metacognitive beliefs; automatic thoughts; test anxiety; academic achievement; attributions of success)

Sažetak
Pojam metakognicija obuhvaća znanja, procese i strategije kojima pojedinac prati, procjenjuje i kontrolira vlastite misli. Novija istraživanja primarno su usmjerena na ispitivanje uloge metakognitivnih vjerovanja u nastanku i održavanju emocionalnih poremećaja, pa tako i na suočavanje pojedinca sa specifičnim situacijama kao što je ispit. Jedan od ciljeva ispitivanja bio je utvrditi strukturu Upitnika metakognitivnih vjerovanja (Cartwright-Hatton i Wells, 1997) na uzorku naših studenata. Budući da istraživanja potvrđuju povezanost metakognitivnih vjerovanja i ispitne anksioznosti, zanimalo nas je i koliki je doprinos ovih varijabli, kao i automatskih misli za vrijeme učenja i polaganja ispita, uspjehu na studiju. Ispitano je 440 studenata različitih fakulteta i godina studija, 301 djevojka i 139 mladića. Primijenjen je Upitnik metakognitivnih vjerovanja, Upitnik automatskih misli za vrijeme učenja i polaganja ispita (Živčić-Bećirević, 2003) i Spielbergerov upitnik ispitne anksioznosti (Arambašić, Lugomer i Vizek-Vidović, 1989). Studenti su procjenjivali i atribucije akademskog uspjeha na skali od 4 stupnja za 4 atributa (sposobnosti, trud, okolnosti i sreća). Na Upitniku metakognitivnih vjerovanja potvrđena su tri originalna faktora (vjerovanja o nekontrolabilnosti i opasnosti, kognitivna kompetentnost i kognitivna samosvjesnost), dok su čestice preostala dva, koji opisuju stav prema brizi i pozitivna vjerovanja o korisnosti brige, nastali kao kombinacija čestica dvaju originalnih faktora - pozitivnih vjerovanja o zabrinutosti i negativnih vjerovanja koja uključuju praznovjerje, kažnjavanje, odgovornost i potrebu za kontrolom. Rezultati hijerarhijskih regresijskih analiza pokazali su da ispitane kognitivne varijable značajno bolje objašnjavaju ispitnu anksioznost nego akademski uspjeh studenata. Specifični prediktori ispitne anksioznosti su vjerovanja o korisnosti i funkcionalnosti brige, kao i vjerovanja o njezinoj nekontrolabilnosti i opasnosti, kako i sva četiri tipa automatskih misli pri učenju, s nedostatkom motivacije i interesa kao negativnim prediktorom. Samo eksternalne atribucije (okolnosti) su značajan prediktor ispitne anksioznosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA